VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, a povremenu su mogući kiša ili pljuskovi.

    Uveče će biti bez padavina, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Maksimalna temperatura vazduha od 11 na istoku, do 19 stepeni Celzijusovih na jugu i krajnjem sjeveru.

    Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, uveče povremeno jak.

    Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros preovladava oblačno vrijeme sa kišom.

    Temperatura vazduha u 8.00 časova: Bjelašnica minus dva stepena, Han Pijesak tri, Sokolac, Čemerno i Ivan sedlo pet, Mrakovica šest, Mrkonjić Grad i Sarajevo sedam, Gacko, Rudo, Srebrenica, Šipovo, Bugojno i Livno osam, Višegrad, Foča, Bihać, Јajce, Tuzla i Zenica devet, Doboj, Zvornik, Novi Grad i Sanski Most 10, Banjaluka, Bijeljina, Bileća i Srbac 11, Trebinje i Mostar 13 stepeni Celzijusovih.

  • Zakon o socijalnoj karti od jula 2025. mrtvo slovo na papiru

    Zakon o socijalnoj karti od jula 2025. mrtvo slovo na papiru

    Republika Srpska je u julu 2025. godine dobila Zakon o socijalnoj karti, ali ni devet mjeseci kasnije nije dobila socijalnu kartu.

    Socijalna karta omogućava formiranje različitih izvještaja, koji treba da prikažu podatke koji su od značaja za određivanje socijalno-ekonomskog statusa pojedinca i sa njim povezanih lica i na nivou šire zajednice, pregled prava iz socijalne zaštite koje je pojedinac koristio ili koristi, efekte mjera socijalne zaštite i drugo.

    Cilj uspostavljanja socijalne karte je jedinstvena i centralizovana obrada podataka, u elektronskom obliku, o socijalno-ekonomskom statusu građana.

    Ranjive grupe

    Institucije na ovaj način mogu utvrđivati činjenice neophodne za ostvarivanje prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite radi efikasnijeg ostvarivanja prava, pravednije raspodjele javnih sredstava, unapređenja efikasnosti i proaktivnosti rada nadležnih organa, identifikovanja novih korisnika prava i usluga socijalne zaštite itd.

    U socijalnoj karti mogu se obrađivati i podaci o licima iz socijalno ugroženih i ranjivih grupa kao što su: djeca i mladi, lica starija od 65 godina, lica sa invaliditetom, lica sa smetnjama u mentalnom zdravlju, samohrani roditelji, nezaposlena lica i druge kategorije socijalno ugroženih kojima Vlada i jedinice lokalne samouprave mogu obezbijediti pomoć u skladu sa svojim aktima.

    Međutim, da će zakon sigurno do daljeg biti mrtvo slovo na papiru proističe i iz njegovog 26. člana.

    “Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik o tehničkim uslovima za uspostavljanje i vođenje socijalne karte”, navedeno je u zakonu.

    Spora realizacija

    Maja Dragojević Stojić, zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da je ovo tek jedan u nizu zakona koji su usvojeni, a čekaju na primjenu.

    “Godinama unazad postoji ista priča u vezi sa socijalnom kartom, ali, nažalost, ništa nije realizovano. Mi svaki put, kada su zasjedanja Narodne skupštine, apelujemo da se taj problem riješi te da na taj način zaštitimo naše građane, posebno socijalno ugrožene, ali se još ništa nije desilo”, rekla je Dragojević Stojićeva za “Nezavisne novine”.

    Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Slobodan Stanić kaže da je uspostavljanje socijalne karte u Republici Srpskoj neophodno.

    “Ja sam bio odbornik dva puta u opštini Novi Grad i apsolutno sam tu vidio značaj socijalne karte. To bi riješilo niz problema. Izrada socijalne karte po svim parametrima koje ona uključuje bi omogućila efektivnu socijalnu pomoć, u smislu da je dobiju oni koji je stvarno trebaju”, rekao je Stanić.

    Nemaju ni ličnu kartu

    Išao je u sela, prisjeća se, te dodaje da je sreo ljude koji nigdje nisu ni evidentirani i nemaju novca ni da izvade ličnu kartu. Nema ih, dodaje, ni u kakvom sistemu.

    “Socijalna karta uključuje i bogate i siromašne i srednji sloj, pa da se vidi gdje je ko. Recimo, u kom dijelu opteretiti bogate, ali da odavde ne pobjegne kapital, a da se pomogne sloju stanovništva kojem je pomoć potrebna. Iskreno rečeno, bez socijalne karte, u ovakvom sistemu vrlo je moguće i da neki ljudi koji ne zaslužuju socijalnu pomoć – da je dobijaju, a da baš oni, koji su kritične kategorije, ostaju izvan sistema. Osim toga, svi vole mutnu vodu, te se pred izbore ne bi mogli dijeliti paketi na način na koji se to radi, za glasove, da je to regulisana oblast”, ističe Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    U zakonu, koji je na snagu stupio 1. januara 2026. godine, navedeno je da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nadležno da uspostavlja, vodi, održava i raspolaže socijalnom kartom.

    U ovom ministarstvu ističu da je projekat izrade socijalne karte Republike Srpske kompleksan projekat koji se realizuje u tri faze, uz učešće više resora. Kako dodaju, jedna od aktivnosti koje su predviđene u okviru realizacije tog projekta, ali ne i jedina, jeste izrada Zakona o socijalnoj karti, što je i urađeno.

    Administrativni alat

    Socijalna karta, ističu u Ministarstvu, nije dokument, već administrativni alat koji se koristi za unapređenje funkcionisanja sistema.

    “Ovim zakonom se ne propisuje postupak odlučivanja o pravima, nego samo način pribavljanja podataka potrebnih za odlučivanje, dok je postupak odlučivanja o pravima iz socijalne zaštite propisan Zakonom o opštem upravnom postupku i materijalnim propisima iz određenih oblasti”, rekli su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    U skladu sa zakonom, kako dodaju, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite uspostavlja, vodi, održava i raspolaže socijalnom kartom, dok poslove tehničke podrške Ministarstvu u uspostavljanju i održavanju socijalne karte, odnosno poslove koji se odnose na čuvanje, obezbjeđivanje i sprovođenje mjera zaštite i bezbjednosti podataka u okviru socijalne karte, obavlja organ nadležan za informaciono-komunikacione tehnologije.

    “Preduzimaju se aktivnosti za razvoj tehničke komponente projekta u narednom periodu, a što podrazumijeva i izradu pravilnika o tehničkim uslovima za uspostavljanje i vođenje socijalne karte, nakon čega će uslijediti i dalje aktivnosti”, kažu iz Ministarstva za “Nezavisne novine”.

  • Ivanović: Pelet najbolje početi nabavljati odmah, najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize

    Ivanović: Pelet najbolje početi nabavljati odmah, najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize

    Pred novu sezonu grijanja stižu upozorenja – pelet bi u BiH mogao bi dostići rekordne cijene, a ne isključuju se ni nestašice. Šta stoji iza ovih najava, koliko će građani morati izdvojiti za ogrev i da li je vrijeme za kupovinu već sada?

    Predstavnik proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović rekao je u Јutarnjem programu RTRS-a da postoje problemi sa sirovinom, ali da peleta ima dovoljno.

    – Cijene su pristojne, ali najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize u EU – rekao je Ivanović.

    Istakao je da je najbolje početi nabavljati pelet odmah, jer se ne zna šta će biti u budućnosti.

    – Može doći i do nestašice, jer kako sam rekao, postoje problemi sa sirovinom – izjavio je on.

    Naglasio je da građani ne trebaju čekati.

    – Kada kupite na vrijeme, možete birati i kvalitet. Kasnije uglavnom bude dostupan samo loš kvalitet – izjavio je Ivanović.

    Komentarisao je i tržište.

    – Preko 90 odsto je domaće tržište, a izvoz nije značajan – jasan je Ivanović.

    Najsvio je i razgovore sa predstavnicima Šuma Srpske.

    – Razgovaraćamo o pitanju sirovine – dodao je Ivanović.

  • Novi pregovori u Islamabadu pod znakom pitanja, primirje Izraela i Libana krhko

    Novi pregovori u Islamabadu pod znakom pitanja, primirje Izraela i Libana krhko

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države nisu pod pritiskom da postignu mirovni dogovor sa Iranom, ali da očekuje da će sporazum biti postignut “relativno brzo”.

    Uprkos tome, kako se približava rok za prekid vatre u srijedu, naredna faza pregovora ostaje neizvjesna. Primirje između Izraela i Libana veoma krhko.

    Aksios: Vens putuje na pregovore u Pakistan

    Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens otputovaće danas Pakistan na pregovore o Iranu, objavio je Aksios, pozivajući se na američke izvore.

    Vens dolazi u Pakistan u trenutku kada ističe primirje, dok je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će pokrenuti novu kampanju bombardovanja iranskih mostova i elektrana ako ne bude postignut dogovor.

    Prema izvorima, Bijela kuća je čekala signal iz Teherana da će Iran poslati svoj pregovarački tim u Islamabad.

    Izvor, upoznat sa situacijom, rekao je da su iranske vlasti odugovlačile sa odlukom zbog, naveo je, “očiglednog” pritiska IRGC-a na pregovarače da zauzmu čvršći stav i ne pristanu na razgovore bez prekida američke blokade.

    U međuvremenu su pakistanski, egipatski i turski posrednici pozvali iransku stranu da učestvuje na sastanku.

    Prema izvorima, iranski pregovarački tim čekao je odobrenje vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija koje je, navodi se, stiglo u ponedjeljak uveče.

    – Nekonstruktivni i kontradiktorni signali američkih zvaničnika nose gorku poruku. Oni traže predaju Irana – poručio je iranski predsednik Masud Pezeškijan u objavi na Iksu.

    Јedna od ključnih tačaka spora ostaje američka pomorska blokada Ormuskog moreuza. Napetosti su dodatno porasle nakon što su američke snage u nedjelju napale i zaplijenile iranski teretni brod, što Teheran vidi kao ozbiljnu eskalaciju.

    U međuvremenu, primirje između Izraela i Libana, koje je stupilo na snagu prošle nedjelje i trebalo bi da traje deset dana, ocjenjuje se kao veoma krhko, dok se situacija na terenu pažljivo prati, prenosi RTS.

  • Više od tri četvrtine proizvoda izvozimo u Evropsku uniju

    Više od tri četvrtine proizvoda izvozimo u Evropsku uniju

    Više od tri četvrtine ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine je završilo u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu januar – mart ove godine ukupan izvoz je iznosio 4,154 milijarde KM, što je za 0,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

    “Uvoz je iznosio 7,255 milijardi KM, što je za 0,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 3,101 milijardu KM”, stoji u podacima.

    Kada je u pitanju EU, izvoz je u prvom kvartalu iznosio 3,212 milijardi KM, što je za 5,7 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

    “Uvoz iz EU je iznosio 4,227 milijardi KM, što je za 0,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 76 odsto”, stoji u podacima.

    Znači, ukupan izvoz je u tri mjeseca ove godine iznosio 4,154 milijarde KM, te je od ovog iznosa u EU izvezeno robe vrijednosti 3,212 milijardi KM.

    Prostom matematičkom računicom možemo zaključiti da je od 100 odsto izvoza, 77,3 odsto otišlo u zemlje Evropske unije.

    Ovo sve pokazuje koliko privreda i ekonomija naše države zavise od saradnje sa EU.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene BiH već deceniju unazad pokazuju da se oko 75 odsto te razmjene ostvari sa EU.

    “Ovi podaci su posebno relevantni za našu izvoznu industriju koja preko 73% svog izvoza plasira na tržišta zemalja EU. Stoga je jasno da su kretanja u EU ključne determinante za dinamiku rasta proizvodnje i izvoza bh. industrije. To je posebno vidljivo kada se u obzir uzme visok stepen integrisanosti našeg industrijskog izvoza u proizvodne mreže kompanija iz EU. Ono što može djelovati obeshrabrujuće je struktura izvoza u kojoj dominiraju resursno intenzivni proizvodi manjeg nivoa dodane vrijednosti”, ističe Mlinarević.

    Dodaje da se upravo tu i nalazi šansa za unapređenje ekonomske saradnje s EU u dijelu privlačenja investicija većeg tehnološkog nivoa i proizvodne sofisticiranosti.

    “Za tako nešto je potrebno raditi na subvencionisanju tih investicija i izgradnji infrastrukture kako bi se smanjili transportni troškovi i naša zemlja učinila investiciono atraktivnijom. Osim mjera na privlačenju SDI iz EU potrebno je napraviti plan za unapređenje domaće proizvodnje u kontekstu tehnološke modernizacije i usvajanja standarda kvaliteta koji važe za tržište EU”, naglasio je Mlinarević.

    Ekonomista Admir Čavalić smatra da ovi podaci pokazuju da smo apsolutno ekonomski zavisni od Evropske unije.

    “Dešava se prirodna konvergencija domaće ekonomije spram EU, što je tipično za zemlje koje su ušle u EU ili su na putu za ulazak u EU. Ipak, dugoročno bi bilo dobro da se vrši diverzifikacija vlastitih izvoznih aktivnosti, a tako i uvoznih, jer u kontekstu geopolitičkih rizika potrebno je imati različita tržišta, ali i u kontekstu recesije na inostranim tržištima. Zbog ovoga je dobro imati različite destinacije za izvoz, te je bitno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što donosi dalju diverzifikaciju našeg globalnog izvoza. Ovo je prirodan, očekivan proces, te je vrlo interesantno kako izvozne aktivnosti prirodno, organski, kao suncokret se okreću Briselu i EU koja ima izuzetnu potražnju za našim proizvodima”, naglasio je Čavalić.

  • Tramp: Izrael me nije nagovorio da napadnem Iran

    Tramp: Izrael me nije nagovorio da napadnem Iran

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da ga Izrael nije nagovorio da napadne Iran.

    – Izrael me nikada nije nagovorio na rat sa Iranom, rezultati od 7. oktobra jesu potvrdili moje doživotno uvjerenje da Iran nikada ne može da ima nuklearno oružje. Gledam i čitam lažne vijesti, stručnjake i ankete u potpunoj nevjerici – 90 odsto onoga što govore su laži i izmišljene priče, a ankete su namještene, baš kao što su bili namješteni i predsjednički izbori 2020. Baš kao i rezultati u Venecueli, o kojima mediji ne vole da pričaju – napisao je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži.

    Tramp je, takođe, rekao da će “rezultati u Iranu biti nevjerovatni”.

    – I ako su novi iranski lideri (promjena režima!) pametni, Iran može imati sjajnu i prosperitetnu budućnost – poručio je američki lider, u objavi uoči pregovora SAD sa Iranom koji bi trebalo da se nastave u Pakistanu.

  • Dodik: Posjeta Gruška potvrda bliskih odnosa Srpske i Rusije

    Dodik: Posjeta Gruška potvrda bliskih odnosa Srpske i Rusije

    Veliko mi je zadovoljstvo što ćemo sutra u Banjaluci i Republici Srpskoj ugostiti Aleksandra Gruška, zamjenika ministra spoljnih poslova Ruske Federacije, rekao je lider SNSD Milorad Dodik.

    – Ova posjeta je još jedna potvrda bliskih i prijateljskih odnosa Republike Srpske i Rusije, zasnovanih na međusobnom razumijevanju, podršci i poštovanju, u okvirima našeg strateškog partnerstva – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.


    Dodik navodi da Republika Srpska pruža punu i principijelnu podršku Ruskoj Federaciji u njenim nastojanjima da zaštiti svoj suverenitet i bezbjednost kroz specijalnu vojnu operaciju, kojoj, kako kaže, ponavljamo punu podršku.

    – Republika Srpska nije dozvolila da BiH uvede sankcije Rusiji i odoljela je svim pritiscima. Republika Srpska je time pokazala da vodi dosljednu politiku neutralnosti i slobodnog odlučivanja – piše Dodik.

    Navodi da je s druge strane, Rusija kroz vrijeme bila jedan od ključnih garanata Dejtonskog sporazuma i dosljedan branilac njegovih odredaba na međunarodnoj sceni

    – Rusko odlučno NE pokušajima da se ponište srpski interesi i stigmatizuje srpski narod predstavlja trajnu obavezu da čuvamo i unapređujemo naše odnose, onako kako smo ih naslijedili od predaka i kako smo dužni da ih predamo potomcima – kaže Dodik.

    Naši odnosi nisu samo politički – oni su zasnovani na povjerenju, principima i razumijevanju, kaže Dodik, koji obavezuju da ih dalje jačamo.

    – U vremenu velikih globalnih izazova, ovakvi odnosi imaju dodatnu težinu i značaj – kazao je Dodik.

  • Turska organizuje susret Zelenskog i Putina, stižu i Tramp i Erdogan?

    Turska organizuje susret Zelenskog i Putina, stižu i Tramp i Erdogan?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

    Inicijativa za direktne pregovore

    Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

    Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

    Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

    Prethodni pokušaji mira

    Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

    Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

    Zastoj u pregovorima

    Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

    I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

    Odnosi Ukrajine i Turske

    Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

    Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

  • Lavrov: Brisel od Srbije zahtijeva da pošalje svoje trupe protiv Rusije

    Lavrov: Brisel od Srbije zahtijeva da pošalje svoje trupe protiv Rusije

    Srbija se suočava sa direktnim zahtjevima briselskih birokrata da pošalje svoje trupe protiv Rusije, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na Parlamentarnoj skupštini ODKB-a.

    Lavrov je rekao da je ODKB zainteresovan da proširi horizonte saradnje sa prijateljskim zemljama, uključujući i u statusu posmatrača i partnera, među kojima je po parlamentarnoj liniji i Srbija

    – I čini mi se da je veoma važno da se te veze održavaju i jačaju. Јer se i Srbija nalazi na frontu, na liniji borbe za nacionalnu nezavisnost i suočava se sa direktnim zahtjevima birokrata iz Brisela da zauzme antirusku politiku, pa čak i da pošalje svoje trupe u taj blok, koji prijete da će formirati protiv naše zemlje – istakao je Lavrov.

  • Visoki troškovi proizvodnje i dnevnice: Slatka jagoda, gorka računica

    Visoki troškovi proizvodnje i dnevnice: Slatka jagoda, gorka računica

    Berba jagoda, prvog sezonskog voća u Srpskoj i okruženju, počinje za svega nekoliko dana, a zbog povoljnih vremenskih prilika i velike potražnje na tržištu proizvođači se nadaju dobrom kvalitetu i stabilnijoj cijeni, što će im barem djelimično olakšati pokrivanje sve većih troškova proizvodnje.

    Berba jagoda u Republici Srpskoj počinje za nekoliko dana, a proizvođači očekuju kvalitetan rod zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima.

    Troškovi proizvodnje su visoki, posebno zbog skupe radne snage, pri čemu dnevnice berača iznose od 80 do 100 KM.

    Otkupna cijena jagoda je nestabilna – proizvođači navode da bi realna cijena bila oko 20 KM po kilogramu, ali na tržištu često pada i na oko pet KM.

    Nedostatak radne snage i nesiguran otkup dovode do smanjenja proizvodnje i odustajanja dijela proizvođača od uzgoja jagoda.

    Iako potražnja postoji i većina roda se proda, proizvođači ističu da je teško ostvariti dovoljnu zaradu samo od proizvodnje jagoda.

    Prema riječima proizvođača ovogodišnji rod trebao bi biti kvalitetan zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, ali upozoravaju da su troškovi proizvodnje i dalje visoki, dok je tržište neizvjesno.

    Slavko Zvonar iz Laktaša, koji se proizvodnjom jagoda bavi više od dvije decenije, kaže da će prve količine iz njegovih plastenika stići za pet do deset dana.

    “Za sada je sve idealno, barem kod mene. Ova godina je pogodna za plasteničku proizvodnju, a domaće jagode bi trebalo da budu kvalitetne i slatke”, rekao je Zvonar.

    Ipak, naglašava da se proizvodnja iz godine u godinu smanjuje. Razlog su, kako kaže, visoki troškovi, nedostatak radne snage i nesiguran otkup.

    “Nekada sam imao mnogo veće površine, ali sam smanjio proizvodnju. Danas radim sam, berem i prodajem. Prije sam imao i do devet radnika, ali uz sve troškove na kraju ne ostane ništa”, istakao je Zvonar, dodajući da prve jagode iz njegove proizvodnje neće biti ispod deset do 12 maraka po kilogramu.

    Prema njegovim riječima, dnevnice berača danas se kreću od 80 do 100 maraka, što dodatno opterećuje proizvođače.

    “Realna cijena jagode trebala bi biti oko 20 maraka po kilogramu da bi se pokrili troškovi. Međutim, na tržištu cijena brzo pada, često i na pet maraka, jer je diktiraju preprodavci”, upozorava on.

    Slična situacija je i u Prijedoru. Dalibor Jović, vlasnik plantaže koja se prostire na oko hektar, kaže da je još rano govoriti o cijeni, ali potvrđuje da će prve jagode iz plastenika stići za sedam do deset dana.

    “Prošle godine smo imali cijenu od deset maraka tokom cijele sezone. Volio bih da ove godine bude niža, ali troškovi su značajno porasli, od sadnog materijala do goriva i radne snage, tako da je sada teško reći koliko će to biti tačno”, kazao je Jović.

    Ističe da njegova proizvodnja nije tretirana hemijskim sredstvima, zbog čega su prinosi manji, ali kvalitet bolji.

    “Sve što proizvedemo uspijemo prodati. Imamo stalne kupce, a dio ide i u preradu. Međutim, da se može živjeti samo od jagoda, ne može. Svi u domaćinstvu imamo i druge poslove”, naglasio je Jović.

    Da tržište funkcioniše bez većih problema kada je riječ o plasmanu, potvrđuju i proizvođači iz Čelića, gdje se jagoda uzgaja u zaštićenim prostorima. Očekuju početak berbe krajem aprila ili početkom maja, uz prinose od oko dvije tone po dunumu.

    “ Potražnja postoji i većinu proizvodnje uspijemo prodati. Cijena varira iz dana u dan, ali smatram da bi prosjek od četiri marke po kilogramu na veliko bio zadovoljavajući”, kazali su na plantaži jagode “Fragaria”.

    Ipak, i oni upozoravaju da je radna snaga jedan od najvećih problema, jer berači po kilogramu uzimaju i do 1,2 marke, što značajno povećava troškove.

    Stariji proizvođači podsjećaju da je situacija nekada bila znatno povoljnija. U Slatini kod Laktaša jagode su se, kako kažu, uzgajale na gotovo svakom imanju, a organizovan otkup omogućavao je sigurnu zaradu.

    “Nekada smo sa dunum-dva mogli kupiti traktor. Danas nema sigurnog otkupa, cijene diktiraju preprodavci, a radne snage gotovo da i nema”, istakao je Daroslav Rogić iz Aleksića kod Laktaša, koji se ovom proizvodnjom bavio 40 godina.

    Dodao je da su zbog svega toga odustali od ozbiljnije proizvodnje, a zasadi su svedeni na minimum ili isključivo za vlastite potrebe.

    Rasadnik

    Na probleme u ovom sektoru ukazuju i iz rasadnika voća “Vučković” iz Prijedora. Vlasnik Dragan Vučković kaže da se proizvodnja jagode ne širi značajnije upravo zbog nedostatka radne snage.

    “Jagoda najviše zavisi od radne snage i to je ograničavajući faktor koji koči proizvođače da prošire zasade”, rekao je Vučković.

    Dodaje da je u voćarstvu primjetan trend rasta proizvodnje šljive, dok se kod jagode uglavnom održava postojeći nivo zasada, bez većih proširenja.

    (Glas Srpske)