Muslimani u BiH i širom svijeta danas obilježavaju Ramazanski bajram.
Centralna bajramska svečanost je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje vjersku službu predvodi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.
Vjerska služba počinje u 6.29 časova.
I muslimani u Banjaluci okupili su se u Ferhadiji na službi.
Ramazanski bajram je praznik kojim se obilježava kraj posta i označava kraj mjeseca ramazana.
Tmurni oblaci nadvili su se nad mljekarstvom i farmerima u Republici Srpskoj, a čašu je prelio, kako navode, izostanak podrške nadležnih institucija.
Jelena Petković-Dabić iz Banjaluke je doc. dr čiji je rad prepoznat i nagrađen prestižnim priznanjem poznatim kao “medicinski Oskar”. Njena posvećenost pacijentima, stručnost i upornost izdvojili su je kao jedno od najznačajnijih imena u savremenoj medicini regiona.
Kažite nam kako ste reagovali kada ste saznali da ste dobitnica “medicinskog Oskara”?
Moram priznati da sam bila vrlo iznenađena. Ne mogu reći da se nisam nadala, ali baš da sam očekivala – i nisam, s obzirom na konkurenciju kakva je bila tog četvrtka u Ljubljani, kada se sve i dešavalo, odnosno na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada. Kada su prozvali moje ime i kada je jedan od članova žirija, odnosno stručnog komiteta koji je dodjeljivao nagrade, izgovorio moje ime – bila sam jako uzbuđena, priznajem, ali i veoma srećna, naravno.
Za koji konkretan rad ili doprinos ste dobili ovu nagradu?
Rad je objavljen u međunarodnom časopisu visokog značaja. Radi se o stručnom radu koji se odnosio na pacijente oboljele od psorijaze i dijabetesa. Objavljen je u januaru 2025. godine u časopisu sa impakt faktorom 4,8. Nosilac istraživanja bio je UKC Republike Srpske zajedno sa Medicinskim fakultetom u Banjoj Luci. Na ta dva mjesta smo prikupljali podatke i vršili istraživanje.
Rad je do sada citiran više od 30 puta od strane naučnika iz cijelog svijeta, što govori o njegovom kvalitetu i značaju. Istraživanje je obuhvatilo 31 pacijenta oboljelog od teškog oblika psorijaze, koji su ujedno imali dijabetes tip 2 i bili gojazni.
Pacijente smo podijelili u dvije grupe. Jedna grupa je primala lijek Ozempic, koji se koristi za liječenje dijabetesa, dok je druga grupa bila kontrolna i primala standardnu terapiju. Praćenje pacijenata trajalo je tri mjeseca, nakon čega smo došli do rezultata.
Iako je praćenje trajalo tri mjeseca, cijelo istraživanje je trajalo gotovo tri godine, zbog prikupljanja dozvola, saglasnosti etičkih odbora, kao i prikupljanja i praćenja pacijenata. Nakon toga slijedila je statistička obrada podataka i pisanje rada, koje je trajalo gotovo godinu dana. Bio je to dug proces, ali vrijedan, jer smo došli do značajnih rezultata.
Šta za Vas lično znači ovo priznanje?
Za mene lično znači izuzetno mnogo. To je potvrda da se trud i rad isplate. Sve vrijeme koje sam uložila, gotovo tri godine, mogla sam posvetiti porodici ili slobodnom vremenu, ali sada vidim da je vrijedilo, jer je moj rad prepoznat i nagrađen.
Kada ste odlučili da medicina bude Vaš životni poziv?
Još u srednjoj školi. Veliki uticaj imao je moj pokojni otac, koji je često govorio: „Doktor je uvijek doktor.“ Medicina je oduvijek bila poziv vrijedan poštovanja i humanosti.
Ko Vas je najviše inspirisao tokom profesionalnog puta?
Veliku ulogu imala je moja mentorka tokom specijalizacije. Ona mi je približila dermatovenerologiju i pokazala koliko ovaj posao može biti zahtjevan, ali i ispunjavajući.
Kako izgleda Vaš radni dan?
Ustajem u 5:30. Radim na Klinici za kožne i polne bolesti u UKC-u Republike Srpske u Banjoj Luci. Radni dan uključuje rad sa ambulantnim i hospitalizovanim pacijentima. Nakon toga radim kao docent na Medicinskom fakultetu, gdje držim predavanja i vježbe, uključujući i nastavu na engleskom jeziku za strane studente. Takođe sam predsjednik Udruženja doktora za kožne i polne bolesti u BiH, gdje organizujemo edukacije i projekte, poput besplatnih pregleda za akne. Nakon toga radim i u privatnoj ambulanti. Uz sve to, najvažnija uloga mi je uloga majke i supruge.
Koji su najveći izazovi sa kojima se ljekari danas suočavaju?
Jedan od najvećih izazova je usklađivanje kliničkog rada i naučno-istraživačkog rada. Takođe, nedostatak finansijske podrške za istraživanja predstavlja veliki problem u našoj zemlji.
Koliko je važna kontinuirana edukacija u medicini?
Izuzetno je važna. Upravo zbog toga organizujemo kongrese, radionice i stručne skupove kako bismo omogućili stalno usavršavanje ljekara.
Šta biste poručili mladima koji žele da se bave medicinom?
Medicina nije samo posao – ona je način života. Zahtijeva puno odricanja, ali donosi ogromno zadovoljstvo kada pomognete pacijentu.
Šta Vas pokreće kada naiđete na prepreke?
Podrška porodice. Kada imate stabilnu podršku, nijedna prepreka nije nepremostiva.
Koji su Vaši planovi nakon ovog priznanja?
Moram priznati da nastavljamo sa našim naučno-istraživačkim radom. Završili smo još jedno istraživanje i upravo pripremamo rezultate za objavu u istom časopisu, ali kao novi rad. Pacijente smo pratili duže od godinu dana. To se jednostavno nadovezuje jedno na drugo – kada završite jedan rad, prirodno je da započnete sljedeći. Tu su i posjete raznim kongresima, kao i predavanja. Učestvovaćemo kao predavači na Kongresu dermatovenerologa Slovenije, kao i na Kongresu dermatovenerologa u Makedoniji ove godine. Takođe organizujemo naš stručni, međunarodni skup dermatologa na Jahorini. Stalno je nešto novo u planu, stalno se ide dalje. Nadam se samo da ćemo imati snage da taj kontinuitet održimo i u narednim godinama.
Novinar: Marijana Bogdanović
Predsjednik SNSD Milorad Dodik razgovarao je danas sa Njegovim blaženstvom patrijarhom jerusalimskim Teofilom III o stanju pravoslavnih hramova i vjerujućeg naroda u Svetoj zemlji.
– Potvrdio je da se svi mole za prestanak oružanih sukoba i smirivanje situacije – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Разговарао сам с Његовим блаженством патријархом јерусалимским Теофилом III о стању наших православних храмова и вјерујућег народа у Светој земљи.
Потврдио је да се сви моле за престанак оружаних сукоба и смиривање ситуације.
Патријарх Теофил је благословио наш народ и пожелио… pic.twitter.com/O9S8tJKef6
— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 19, 2026
Dodik kaže da je Patrijarh Teofil je blagoslovio, kako kaže, naš narod i poželio da u miru dočekamo praznik nad praznicima – Vaskrsenje Hristovo.
– Nadam se da ću uskoro imati priliku da se ponovo vidim s njim – poručio je Dodik.
Ministri spoljnih poslova iz oko dvanaest zemalja, uključujući Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Katar i Siriju, okupili su se na konsultativnom sastanku o iranskom ratu.
Na sastanku u Rijadu oštro su osuđeni iranski napadi na zemlje regiona, uz upozorenje da bi mogli imati ozbiljne posljedice. U zajedničkom saopštenju istaknuto je da države regiona neće ostati po strani ukoliko se napadi nastave.
Saudijska Arabija zadržava pravo da vojno djeluje protiv Irana, a svako povjerenje u odnosima sa Teheranom je narušeno, rekao je saudijski ministar spoljnih poslova rano u četvrtak, nakon što je Rijad bio meta iranskih balističkih projektila.
Saudi Arabia's FM Prince Faisal bin Farhan Al-Saud said Iran’s missile attack on Riyadh while regional diplomats gathered there was ‘the clearest signal of how Iran feels about diplomacy,’ adding that Saudi has ‘reserved the right to take military action. pic.twitter.com/EIjdAwHslS
— Al Jazeera Breaking News (@AJENews) March 19, 2026
Iran je u srijedu optužio Izrael da je napao njegova postrojenja u ogromnom gasnom polju Južni Pars, u velikoj eskalaciji američko-izraelskog rata koji je doveo do naglog rasta cijena nafte. Kao odgovor, Teheran je zaprijetio napadima na naftne i gasne ciljeve širom Zaliva, a projektili su ispaljeni prema Kataru i Saudijskoj Arabiji.
U najoštrijim komentarima iz zalivskog kraljevstva u gotovo tri sedmice rata, Faisal bin Farhan optužio je Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda, i direktno i putem regionalnih saveznika.
„Ovaj pritisak Irana politički i moralno će mu se obiti o glavu i svakako zadržavamo pravo da preduzmemo vojne akcije ako se to smatra potrebnim“, rekao je saudijski ministar spoljnih poslova princ Faisal bin Farhan nakon sastanka u Rijadu.
U blizini hotela gdje se sastanak održavao mogla se vidjeti protivraketna paljba, dok su se u gradu čule eksplozije i oglašavala upozorenja putem SMS poruka.
Saudijska Arabija je od početka sukoba bila meta stotina iranskih projektila i dronova, a vlasti tvrde da je većina njih presretnuta. Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena četiri balistička projektila koja su ciljala Rijad, dok su ostaci pali u blizini rafinerije južno od grada.
Saudijska Arabija i Iran obnovili su diplomatske odnose 2023. godine u pokušaju smirivanja tenzija, ali najnoviji događaji pokazuju da su ti odnosi ponovo ozbiljno narušeni.
Bin Farhan je naglasio da Rijad i dalje preferira diplomatiju, ali je upozorio da „ako Iran odmah ne stane, gotovo ništa neće moći da obnovi povjerenje“, prenosi Jutarnji.
Devetnaestogodišnji student iz Bileće čiji su inicijali D.Š. podlegao je u Kliničkom centru Crne Gore od povreda zadobijenih nakon pada sa četvrtog sprata studentskog doma “Spasić-Mašera” u Kotoru, potvrđeno je Srni u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Tragedija se desila 13. marta, a mladić je hitno transportovan u Klinički centar Crne Gore u Podgorici.
Iz Uprave policije Srni je tad rečeno da se radi o nesrećnom slučaju, a ne o pokušaju samoubistva, te da je istraga u toku.
Ranije je potvrđeno za RTCG, da je mladić, iz za sada nepoznatih razloga, pao sa prozora na krov.
“Reanimiran je i hitno transportovan u Klinički centar Crne Gore”, prenio je RTCG.
Policija je uradila uviđaj na licu mjesta, a ispitani su studenti koji su bili svjedoci događaja.
Finska je i ove godine proglašena za najsrećniju zemlju na svijetu, deveti put zaredom, saopštio je Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu u Oksfordu, koji je objavio najnoviji Izvještaj o svjetskoj sreći.
Kako se navodi, Izvještaj pruža uvid u stanje zadovoljstva i percipiranog kvaliteta života ljudi širom svijeta.
Procena uključuje faktore kao što su ekonomski učinak zemlje, zdravlje, osjećaj slobode, velikodušnost njenih ljudi i percepcija korupcije.
Druga zemlja na listi je Island, a slijede Danska, Kostarika i Švedska.
Među prvih deset još su i Norveška, Holandija, Izrael, Luksemburg i Švajcarska.
Na listi je ukupno 147 zemalja, a na dnu je Avganistan.
Srbija je zauzela 30. mjesto, što predstavlja najbolji plasman zemlje na listi srećnih zemalja.
Najgori plasman Srbije bio je 118. mjesto 2011. godine i od tada je plasman na listi u stalnom porastu.
Kada su pomenuti faktori u pitanju, Srbija se najbolje rangira po pitanju takozvane “društvene podrške” i zauzima osmo mjesto.
Društvena podrška definiše se kao odgovor na pitanje “Ako ste bili u nevolji, da li imate rođake ili prijatelje na koje možete računati da vam pomognu kad god vam zatrebaju, ili ne”, navodi se u izvještaju.
Srbija najslabiji rejting ima u kategoriji “percepcija korupcije”, gdje je 103. na listi.
Što se tiče zemalja bivše Јugoslavije, Slovenija je 18. na listi najsrećnijih zemalja svijeta, BiH 47, Crna Gora 60, Hrvatska 70, a Sjeverna Makedonija 82. na listi.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo vrijeme.
Tokom dana slabe padavine su moguće ponegdje na istoku i u planinskim predjelima na jugozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Hercegovini će biti vjetrovito uz olujnu buru, dok će u ostalim predjelima duvati umjeren do jak vjetar.
Najviša dnevna temperatura biće od šest do 12, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.
Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus šest, Han Pijesak minus dva, Čemerno minus jedan, Kalinovik, Kneževo i Šipovo nula, Bijeljina, Srebrenica, Drinić, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Ribnik, Banjaluka i Sokolac jedan, Doboj, Prijedor i Zenica dva, Višegrad, Gacko, Srbac, Sarajevo i Tuzla tri, Rudo, Foča i Bihać četiri, Bileća osam, Trebinje devet i Mostar 11 stepeni Celzijusovih.
Visina sniježnog pokrivača: Kalinovik 15, Han Pijesak 14 i Kneževo sedam centimetara.
Nastavljaju se vazdušni napadi širom Bliskog istoka. Izrael gađa mete u Iranu i Libanu, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i na ciljeve širom Persijskog zaliva. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je da saveznici razmatraju načine ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.
Sukob Izraela i SAD i Irana na Bliskom istoku ne prestaje. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze u regionu. Izraelske snage gađaju i ciljeve u Libanu.
Gađana su naftna polja u Iranu, a iranske snage uzvratile su udarom na ciljeve u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Saudijskoj Arabiji.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute naveo je da saveznici okupljeni u Alijansi zajednički razmatraju na koji način bi Ormuski moreuz mogao da bude ponovo otvoren.
Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbjednosti Alija Laridžanija primio sa “velikim žaljenjem” i da će za njegovu smrt platiti “zločinačke ubice”.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp rekao je sinoć da je napad na iransko gasno polje Južni Pars izveo Izrael i da SAD i Katar nisu bili uključeni, te zaprijetio odmazdom Iranu ako napadne Katar.
“Sjedinjene Američke Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu, a država Katar ni na koji način nije bila uključena u njega, niti je imala pojma da će se to dogoditi“, napisao je Tramp) na mreži Truth Social.
Tramp je takođe rekao da Izrael neće izvoditi daljnje napade na iranske objekte u Južnom Parsu , osim ako Iran ne napadne Katar, i upozorio da će i SAD napasti te objekte ako Iran preduzme akcije protiv Dohe.
Izrael nije javno preuzeo odgovornost za napad u Južnom Parsu. Prema Wall Street Journalu Axiosu Tramp je unaprijed znao za izraelski plan napada na iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog gasa i podržao ga. Iran dijeli polje Južni Pars sa Katarom, bliskim saveznikom SAD-a.
Iran je ranije izjavio da je Izrael u srijedu napao njegova postrojenja u Južnom Parsu, što je dovelo do velike eskalacije američko-izraelskog rata protiv Irana i naglog rasta cijena nafte.
Teheran je uzvratio najavom napada na naftne i gasne ciljeve širom Zaliva, ispaljivanjem projektila na Saudijsku Arabiju i napadom na katarski industrijski grad Ras Laffan, centar energetske industrije.
Doha je kritikovala Izrael zbog „opasnog i neodgovornog“ napada na iranska postrojenja u Južnom Parsu i osudila Iran zbog onoga što je nazvala „flagrantnim kršenjem“ međunarodnog prava, protjeravši dva visoka iranska diplomata.
Tramp je na društvenim mrežama napisao da je Iran „neopravdano i nepravedno napao dio katarskog postrojenja za ukapljeni prirodni gas“.
“Izrael više neće napadati u vezi sa ovim izuzetno važnim i vrijednim gasnim poljem Južni Pars, osim ako Iran nepromišljeno ne odluči da napadne veoma nevinu zemlju, u ovom slučaju Katar – u kom slučaju će Sjedinjene Američke Države, sa ili bez pomoći ili pristanka Izraela, masovno dići u vazduh cijelo gasno polje Južni Pars”, poručio je Tramp.
Podsjećamo, SAD i Izrael započeli su rat protiv Irana 28. februara. U napadima su u Iranu ubijene hiljade ljudi, uključujući njegovog vrhovnog vođu i šefa bezbjednosti.
Teheran je odgovorio napadima na Izrael i zemlje Persijskog zaliva koje su domaćini američkih vojnih baza. Rat je uzdrmao tržišta i izazvao neviđene poremećaje u snabdijevanju naftom, što je podstaklo nagli rast cijena.
(Index.hr)