U njemačkom listu “Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ) objavljen je intervju sa Kristijanom Šmitom, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, čije objavljivanje je, prema navodima novinara Mihaela Martensa, on pokušao da zaustavi.
U ovom intervjuu Šmit je najviše govorio o razlozima odlaska, odnosno o navodima da je otišao pod pritiskom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Klix.
U još jednom intervjuu datom ranije za “Süddeutsche Zeitung” Šmit je govorio o “razgovorima iza kulisa”, što je adresirao u odgovoru na pitanje da li je napustio poziciju visokog predstavnika zbog “američkog pištolja na čelu”.
O odlasku sa funkcije
“Svi razgovori protekli su mirno i bez ‘upotrebe oružja’. Sam sam bio spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku”, rekao je Šmit za FAZ.
Pojasnio je ove razgovore u odgovoru na pitanje da li je bio potpuno otvoren u diskusijama da napusti BiH.
“Oni koji govore sve što im je na srcu ne poštuju osnovna pravila diplomatskog ophođenja. Nisam ovdje da objašnjavam lične osjećaje, nego da kažem o čemu se radi. Nakon pet godina na funkciji, što je drugi najduži mandat među visokim predstavnicima u Bosni, teška srca sam odlučio da odem. Ali isto tako znam da imamo određene probleme o kojima moramo govoriti. Ko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Kritikovao EU zbog politike prema BiH
Jedno od pitanja upućenih Šmitu bilo je vezano i za Angelu Merkel, bivšu kancelarku Njemačke.
Šmit je rekao da je saglasan s porukom Merkelove o tome da se Evropa treba “odvojiti” od SAD, ali je imao i poruku za Evropsku uniju, konkretno u kontekstu BiH.
“Šta smo mi Evropljani zapravo uradili da razvijemo vlastitu strategiju? Kada pogledam situaciju ovdje u Bosni, vidim da postoji velika potreba za korekcijama. Gdje su Evropljani kada je riječ o odnosu prema ovoj zemlji?”, rekao je Šmit.
U tom kontekstu je govorio i o projektu gasovoda Južna interkonekcija.
“Bosna dobija gas isključivo iz Rusije preko Srbije. Kao odgovor na to, godinama postoji ideja o izgradnji gasovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje zavisna samo o ruskom gasu. Nije dovoljno naknadno samo kritikovati druge. Gdje je naša evropska strategija?”, naveo je Šmit.
Šmit: Američki stav je očuvanje BiH
Na pitanje novinara o stavu SAD, u kontekstu nedavnog govora američke predstavnice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Tejmi Brus, Šmit je naveo da SAD čvrsto stoje uz BiH i Dejtonski mirovni sporazum.
“Američki stav, koji je sada ponovo potvrđen i u Savjetu bezbjednosti UN, jeste očuvanje Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim sporazumom. To isključuje nezavisnost Republike Srpske. Ali taj lobistički ugovor jasno opisuje određenu namjeru, za čije ostvarenje se, prema onome što se čuje, izdvaja mnogo novca – gotovo koliko iznosi cijeli godišnji budžet OHR-a”, dodao je Šmit.
Na nekoliko pitanja o Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, “nije želio da odgovori sa mnogo detalja”, osim što je reagovao na to da posjeta Donalda Trampa Džuniora Banjaluci, u organizaciji Dodikovog sina Igora, sugeriše potencijalnu promjenu stava Amerike prema BiH, prenosi Klix.
“Ko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi. Takve ideje su opasne jer nude privid rješenja za nešto što se na taj način ne može riješiti”, rekao je Šmit u intervjuu.
U više detalja je ušao kada je novinar pitao o tome kakva je istinska uloga visokog predstavnika u BiH ako dođe do nasilne eskalacije.
“Ako se zemlja raspadne, ovlaštenja visokog predstavnika zaista nisu dovoljna. Tada su presudni očuvanje mira i angažirano djelovanje međunarodne zajednice u skladu s pravilima za slučaj secesije. Tada više nije riječ o podršci državi i društvu, nego o samom opstanku države. Tada na snagu stupaju diplomatske i vojne nadležnosti. Međunarodna zajednica i susjedne države tada moraju mudro djelovati kako bi to spriječile. Ali visoki predstavnik i danas ima svoju ulogu. To što će se parlamentarni izbori u oktobru održati prema principima OSCE i što će se birači ubuduće identifikovati biometrijskim podacima rezultat je isključivo angažmana visokog predstavnika”, rekao je.
Šmit je poseban problem imao s tvrdnjom novinara da visoki predstavnici nisu uspjeli mnogo da urade tokom svojih mandata u BiH.
“Funkcionalnost ove države postoji samo zato što su visoki predstavnici intervenisali. Međutim, intervencionizam nije dugoročno rješenje. Umjesto toga potrebni su koraci ka evropskoj integraciji. Ona trenutno ne napreduje ništa više nego što visoki predstavnik posjeduje čarobni štapić. Na kraju je potreban zajednički politički interes u Bosni i Hercegovini”, rekao je Šmit.
O državnoj imovini i islamofobiji u BiH
Novinar FAZ-a se zatim vratio na pitanje izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, u kontekstu i dalje otvorenog pitanja državne imovine.
“To je vrlo kompleksna situacija i, naravno, svi bismo više voljeli da parlament konačno postupi po zahtjevu Ustavnog suda i usvoji odgovarajuće zakonodavstvo. Ali treba da budemo iskreni i kažemo zašto to do sada nije uspjelo: zato što ne postoji politička volja. Zato što određeni ljudi tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine uopšte ne postoji. Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine to neumorno potvrđivao i pravno razjasnio kroz svoje presude. SAD su, to se mora konstatovati, barem stvorile određenu dinamiku po tom pitanju”, rekao je Šmit.
Posljednji dio njegovog odgovora je zatim odveo do dijela intervjua koji je bio sporan Šmitu, zbog konstatacije novinara da je upravo on bio žrtva ove “američke dinamike”, što je on negirao.
“Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek”, kratko je rekao.
Međutim, Martens je i dalje insistirao na tome, čak sugerišući da su “Amerikanci na srebrnoj tacni donijeli Šmitovu glavu Dodiku”.
“Ja to tako ne vidim. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati”, rekao je, uz konstataciju da “ne mora objašnjavati da nije skalpiran”.
Na kraju intervjua je još govorio o dijelu izvještaja koji je uputio i pročitao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, a tiče se rasta islamofobije u BiH.
“Izgovaraju se veoma teški govori mržnje. Koriste se sve uvrede dostupne na bosanskom jeziku protiv bosanskih muslimana, do te mjere da se riječ ‘Turčin’ neprihvatljivo koristi kao pogrdan izraz. Sve se to radi bez ikakvih posljedica i bez povlačenja izjava. Više nema nikakvog zazora – i to me zaista zabrinjava”, rekao je Šmit.
