VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Pojačana frekvencija vozila na graničnim prelazima Kostajnica i Velika Kladuša

    Pojačana frekvencija vozila na graničnim prelazima Kostajnica i Velika Kladuša

    Saobraćaj se jutros odvija nesmetano, vozi se po suvim kolovozima, a magla je mjestimično moguća u kotlinama i u višim predjelima, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

    Pojačana je frekvencija vozila na graničnim prelazima Kostajnica i Velika Kladuša na izlazu iz BiH prema Hrvatskoj, dok na ostalim prelazima nema dužih zadržavanja.

    Bez obzira na vremenske i saobraćajne uslove, vozačima se savjetuje oprezna vožnja uz obavezno posjedovanje zimske opreme.

    Na dionicama na kojima se izvode sanacioni radovi izmijenjen je režim vožnje i regulisan privremenom signalizacijom.

    Zabranjen je saobraćaj za sva vozila preko mosta na magistralnom putu Dobro Polje-Miljevina. Alternativni pravac za vozila do tri i po tone je regionalni put Dobro Polje-Јažići-Јelašica-Miljevina.

    U toku je sanacija magistralnog puta Rača-Bijeljina u rejonu Balatuna i Trnjaka. Saobraćaj se odvija usporeno sa privremenim prekidima u trajanju od 10 minuta. Izmjene u odvijanju saobraćaja zbog radova su i na dijelu Omarska na magistralnom putu Lamovita-Ivanjska.

    Radovi se izvode i na auto-putu Banjaluka-Gradiška i Banjaluka-Doboj gdje je u toku uređenje razdjelnog pojasa.

    Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraćaj se odvija jednom saobraćajnom trakom. Brzina kretanja vozila ograničena je na 30 kilometara na čas. Preko mosta zabranjen je saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa prelazi 30 tona.

    Na regionalnom putu Doboj-Stanari na lokaciji prevoj Ljeskove vode saobraćaj se za putnička vozila odvija usporeno, dok se teretna vozila preusmjeravaju na alternativni pravac preko Јelaha.

    Usljed klizišta jednog trakom vozi se na regionalnim putnim pravcima Karanovac-Kneževo u mjestu Ljubačevom, Prnjavor-Ukrina u Vijačanima.

    Zbog aktiviranog klizišta, u prekidu je odvijanje saobraćaja na regionalnom putu Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik Selo, dok je na magistralnom putu Foča-Dobro Polje u mjestu Tuhalji, saobraćaj otežan.

    Minerski radovi izvode se u kamenolomu u Rogoušićima na magistralnom putu Podromanija-Sumbulovac-Donja Ljubogošta.

    U FBiH se zbog radova na izgradnji bukobrana na dionici auto-puta Sarajevo sjever- Podlugovi saobraća se samo preticajnom trakom.

    Na magistralnom putu Јablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do tri i po tone, dok je za vozila čija masa prelazi dozvoljenu saobraćaj i dalje obustavljen.

    Iz AMS-a podsjećaju da je granični prelaz Brčko otvoren za putnička vozila do tri i po tone, a granični prelaz Karakaj za sve kategorije vozila.

    Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

  • Danas počinje Vaskršnji post

    Danas počinje Vaskršnji post

    Za pravoslavne vjernike danas počinje višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom, koji se ove godine proslavlja 12. aprila.

    Patrijarh srpski Porfirije poručio je da post nije samo tjelesna disciplina, već duhovno čišćenje kroz molitvu, pokajanje i praštanje, te borba protiv zlih pomisli i svega što je suprotno Božijoj volji.

  • Minić: Bista Dušku Trifunoviću je dug velikanu iz Broda

    Minić: Bista Dušku Trifunoviću je dug velikanu iz Broda

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić istakao je da je pjesnik Duško Trifunović zadužio srpsku kulturu toliko da je spomenik u njegovom rodnom Brodu najmanje što se može učiniti.

    Minić je naveo da izgradnja skulpture nije samo čin zahvalnosti, već dug koji se vraća ovom vlikanu.

    “Maksimalna podrška ovoj inicijativi i daću sve od sebe da se ideja što prije realizuje”, napisao je Miić na “Iksu”.

    Podsjećamo, Narodna biblioteka “Branko Ćopić” iz Broda pokrenula je inicijativu za izradu skulpture u prirodnoj veličini posvećene pjesniku Dušku Trifunoviću kao trajni spomenik njegovom umjetničkom nasljeđu.

    Duško Trifunović, srpski književnik, pjesnik i televizijski autor, rođen je 13. septembar 1933. u Sijekovcu kod Broda.

    Napisao je dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama. Ostavio je dubok trag u književnosti i muzici bivše Jugoslavije, a njegovi stihovi su opjevani su brojnim pjesmama, prenosi Glas Srpske.

  • Najviša penzija u Srpskoj isplaćena za januar iznosi 3.776 KM

    Najviša penzija u Srpskoj isplaćena za januar iznosi 3.776 KM

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO RS) u januaru je isplatio penzije za ukupno 292.390 korisnika, s tim da je najvišu penziju u Srpskoj, od iznosu od 3.776,10 KM, primio jedan korisnik.

    Najvažnije:

    • Fond PIO RS u januaru isplatio penzije za ukupno 292.390 korisnika.
    • Penzije se isplaćuju i van RS za 57.297 korisnika u 34 države.
    • Najniža penzija ima pet nivoa i zavisi od penzijskog staža (349,35–698,89 KM).

    Od ukupnog broja, pojašnjavaju, isplatom penzije za januar je obuhvaćeno 235.093 korisnika u Republici Srpskoj (navedeni podaci obuhvataju korisnike svih prava, uključujući starosne, porodične i invalidske penzije).

    Isplaćuju penzije u 34 države

    “Na osnovu obrade isplate penzija za januar 2026. godine, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS realizuje isplatu penzija van teritorije Republike Srpske za ukupno 57.297 korisnika u 34 države”, kazali su iz Fonda.

    A zanimljivo je da se korisnici koji primaju penziju iz Republike Srpske nalaze širom svijeta, pa čak i na ostrvima.

    Najviše ih je u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, te Sjevernoj Makedoniji i Federacija BiH.

    “Isplate se, pored navedenog, vrše i u više evropskih i prekookeanskih zemalja kao što su Bugarska, Austrija, Njemačka, Švedska, Australija, SAD, Češka, Švajcarska, Italija, Kanada, Francuska, Norveška, Velika Britanija, Španija, Belgija, Holandija, Poljska, Danska, Finska, Luksemburg, Slovačka, Mađarska, Turska, Ukrajina, Irska, Island, Maroko, Kipar, te Dominikanska Republika”, kazali su iz Fonda PIO.

    Objašnjavaju da, prema važećim zakonskim propisima, najniža penzija ne može biti niža od 50 odsto prosječne penzije na teret Republike isplaćene za decembar prethodne godine.

    Koliko iznosi najniža penzija

    Postoji pet nivoa najniže penzije, koji zavise od dužine penzijskog staža, i to:

    •        najniža penzija za penzijski staž do 15 godina iznosi 349,35 KM,

    •        najniža penzija za 15-20 godina penzijskog staža iznosi 419,27 KM,

    •        najniža penzija za 20-30 godina penzijskog staža iznosi 489,16 KM,

    •        najniža penzija za 30-40 godina penzijskog staža iznosi 559,10 KM,

    •        najniža penzija za 40 godina i više penzijskog staža iznosi 698,89 KM.

    Inače, najveći broj penzionera u Srpskoj, njih 21.309, je sa radnim stažom od 20 do 30 godina.

    “Prema obračunu penzije za januar 2026. godine, najnižu penziju u zavisnosti od dužine ostvarenog staža u svih pet nivoa u RS prima 75.173 korisnika”, dodali su.

    Koliko korisnika prima invalidsku penziju

    S druge strane, prema obračunu penzije za januar ove godine, 30.127 korisnika prava u Republici Srpskoj prima invalidsku penziju.

    “Ova kategorija predstavlja značajan dio ukupnog broja korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a pravo na invalidsku penziju ostvaruje se na osnovu utvrđene nesposobnosti za rad u skladu sa važećim zakonskim propisima”, kazali su iz Fonda PIO.

    Kako navode, u postupku rješavanja zahtjeva za ostvarivanje prava na invalidsku penziju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje RS u periodu januar – decembar 2025. godine izvršeno je ukupno 6.245 ocjena radne sposobnosti.

    “Na domaće osiguranje odnosilo se 5.102 ili 81,7 odsto zahtjeva, dok je sa ino-nosiocima osiguranja usaglašavano 1.143 ili 18,3 odsto zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti”, zaključuju iz Fonda.

     

  • Upozorenje na povremeno visok nivo aflatoksina B1 u kukuruzu

    Upozorenje na povremeno visok nivo aflatoksina B1 u kukuruzu

    Prisustvo aflatoksina B jedan u kukuruzu u BiH je sporadično, ali se povremeno javljaju serije sa znatno povišenim koncentracijama, saopšteno je iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

    Udio neodgovarajućih uzoraka i utvrđene koncentracije mogu da budu višestruko iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti, što predstavlja potencijalni zdravstveni rizik.

    – Utvrđene koncentracije u pojedinim serijama prelaze maksimalno dozvoljene vrijednosti propisane važećom legislativom, što ukazuje na potrebu jačanja preventivnih i kontrolnih mehanizama u lancu snabdijevanja – ističu iz Agencije.

    S obzirom na informacije nadležnih inspekcijskih organa u BiH o utvrđenom povišenom sadržaju aflatoksina B jedan u kukuruzu namijenjenom za ishranu ljudi i životinja uvezenom pretežno iz Srbije, Agencija je izradila naučno mišljenje o riziku po zdravlje ljudi usljed prisustva aflatoksina B jedan i M jedan u hrani i hrani za životinje.

    Agencija je dala i preporuke za pojačane mjere kontrole aflatoksina u kukuruzu koji se koristi kao hrana i hrana za životinje, što uključuje kontrolu na prisustvo aflatoksina B jedan, te kontrolu sirovog mlijeka, termički obrađenog mlijeka i mlijeka za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka na prisustvo aflatoksina M jedan.

    – Rezultati procjene rizika pokazuju da, pri utvrđenim koncentracijama aflatoksina B jedan /4,22 mikrograma po kilogramu i 8,59 mikrograma po kilogramu/, postoji značajna zabrinutost za zdravlje potrošača – navode iz Agencije, prenosi Srna.

    Modeliranje prenosa aflatoksina B jedan iz hrane za životinje u aflatoksin M jedan u mlijeku pokazuje da koncentracija aflatoksina u mlijeku direktno zavisi od nivoa kontaminacije kukuruza, udjela kukuruza u obroku i stope prenosa.

    Iako je pri prosječnim tržišnim koncentracijama vjerovatnoća prekoračenja maksimalno dozvoljenih vrijednosti u mlijeku niska, u uslovima hranjenja visoko kontaminiranim kukuruzom postoji realan rizik pojave povišenih koncentracija aflatoksina M jedan u sirovom mlijeku.

    Aflatoksin B jedan je najtoksičniji i najbolje istraženi aflatoksin, čiji je kancerogeni potencijal potvrđen kod ljudi i životinja. Zbog dokazanog kancerogenog efekta, njega je Međunarodna agencija za istraživanje raka svrstala u Grupu jedan kancerogena.

    Primarni ciljni organ aflatoksina B jedan je jetra, a intenzitet i ozbiljnost oštećenja zavise od doze, trajanja izloženosti, vrste i fiziološkog stanja životinje ili čovjeka, uzgojnih uslova i nutritivnog statusa.

  • Riba iz Fukušime u prodaji 15 godina nakon atomske katastrofe

    Riba iz Fukušime u prodaji 15 godina nakon atomske katastrofe

    Morski plodovi iz oblasti Fukušime posluženi su na festivalu ribe u Tokiju 15 godina nakon nuklearne katastrofe poslije zemljotresa i cunamija 2011. godine.

    Festival “Sakana” održava se od 2020. godine. Ove godine morski plodovi iz Fukušime prodaju se na 10 tezgi, prenio je javni servis NHK.

    Ponuđeni su raznovrsni riblji specijaliteti – sašimi od ribe iz dubokih voda, grilovani ružičasti brancin, marinirana riba list, morski ježevi i školjke.

    Posjetilac u pedesetim godinama iz Jokohame rekao je da sašimi sadrži puno masti i da je ukusan.

    Organizator festivala Košio Fumihito izjavio je da, 15 godina nakon katastrofe, priobalni ribolov kod Fukušime još nije dostigao nivo iz perioda prije nesreće, prenosi Glas Srpske.

    On je dodao da se nada da će mnogo ljudi podržati Fukušimu i uživati u ukusnoj ribi, koje u tom području ima u izobilju.

  • Zajednički uzroci raka kod mačaka i ljudi

    Zajednički uzroci raka kod mačaka i ljudi

    Određeni karcinomi kod kućnih mačaka razvijaju se kroz genetske mutacije veoma slične onima kod ljudi, što bi moglo da pomogne u unapređenju liječenja za obje vrste, pokazuje istraživanje britanskog Instituta “Velkom Sanger”.

    Prema najnovijim podacima Evropske federacije industrije kućnih ljubimaca, oko 26 odsto evropskih domaćinstava, približno oko 139 miliona, posjeduje barem jednu mačku.

    Istraživači su uočili da je rak među glavnim uzrocima bolesti i smrti kod mačaka, ali se vrlo malo zna o tome kako se on razvija kod njih.

    Kućne mačke su izložene istim rizicima od raka u životnoj sredini kao i njihovi vlasnici, što znači da bi određeni uzroci mogli da budu zajednički.

    “Upoređivanjem genomike raka kod različitih vrsta stičemo bolje razumijevanje o tome šta uzrokuje rak”, rekao je Bejli Fransis, jedan od autora istraživanja.

    On je dodao da je jedan od glavnih nalaza studije taj da su genetske promjene kod raka mačaka slične onima koje se vide kod ljudi i pasa, prenio je “Juronjuz”.

    “Ovo bi moglo da pomogne stručnjacima u veterinarskoj oblasti, kao i onima koji proučavaju rak kod ljudi. To pokazuje da, kada se znanje i podaci razmjenjuju između različitih disciplina, svi možemo da imamo korist”, rekao je Fransis.

    Istraživački tim je pregledao oko 500 kućnih mačaka u sedam zemalja i sekvencirao njihov DNK iz uzoraka tkiva koji su već bili uzeti u veterinarske svrhe.

    Naučnici su otkrili da se za pojedine vrste raka genetski pokretači kod mačaka blisko podudaraju sa onima kod ljudi.

    “Ukupno je identifikovan 31 genetski pokretač, što otvara vrata za istraživanje veterinarske i ljudske onkologije”, navodi se u studiji.

  • Četiri godine od početka rata u Ukrajini: Ima li mira na vidiku?

    Četiri godine od početka rata u Ukrajini: Ima li mira na vidiku?

    Rat u Ukrajini počeo je prije četiri godine, a sukob, usprkos višestrukim mirovnim pregovorima, i dalje se nastavlja bez dogovora o njegovom završetku.

    Najnovija runda pregovora u Ženevi dovela je do nastavka razgovora i razmjene stavova, ali nije rezultirala finalnim sporazumom, a ključna politička pitanja ostaju neriješena.

    Iako su delegacije izrazile spremnost da nastave dijalog, trenutna situacija ukazuje da mir još nije na vidiku i da će biti potrebni dalji diplomatski napori prije eventualnog prekida sukoba.

    Rat u Ukrajini, koji je počeo 24. februara 2022. godine, najveći je oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    Ne zna se tačan broj poginulih

    Prema podacima Ujedinjenih nacija, potvrđene su desetine hiljada civilnih žrtava, a stvarni broj je vjerovatno znatno veći jer se ti podaci ne mogu u potpunosti provjeriti.

    Zapadni zvaničnici i analitičari procjenjuju da su vojne žrtve na obje strane višestruko veće. Američke i britanske obavještajne procjene govorile su o stotinama hiljada poginulih i ranjenih ruskih i ukrajinskih vojnika, iako tačne brojke nisu javno potvrđene.

    Ruske procjene su da je sa ukrajinske strane stradalo više od 186.000 vojnika, dok Ukrajinci za rusku stranu bilježe pogibiju više od 168.000 vojnika.

    Rat je izazvao najveću izbjegličku krizu u Evropi od 1945, uz milione raseljenih unutar Ukrajine i milione izbjeglica u državama Evropske unije, pokazuju podaci UNHCR-a.

    Sastanci bez rezultata

    Kroz 2023. i 2024. godinu održane su ranije runde razgovora i diplomatskih inicijativa, ali nijedna nije rezultirala opštim sporazumom o prekidu borbi ili trajnom političkom rješenju.

    U februaru 2025. godine u Bijeloj kući održan je sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

    Razgovori su bili usmjereni na dalju američku podršku i prijedlog sporazuma o saradnji u oblasti strateških minerala. Sastanak Trampa i Zelenskog je prekinut nakon oštre rasprave u Ovalnom kabinetu, a planirano obraćanje medijima i potpisivanje dokumenata nisu održani. Zelenski je napustio Bijelu kuću bez postignutog dogovora.

    U Enkoridžu na Aljasci 15. avgusta 2025. godine održan je sastanak Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Razgovori su bili fokusirani na rat u Ukrajini i mogućnosti za pokretanje daljih pregovora. Nakon susreta nije potpisan nikakav sporazum niti je dogovoren prekid borbi, ali je najavljen nastavak diplomatskih kontakata i razmatranje novih formata razgovora.

    Tramp je nakon sastanka izjavio da je cilj dogovoriti širi mirovni sporazum, a ne samo privremeni prekid vatre, te je najavio da će se obratiti Zelenskom radi daljih pregovora.

    U danima nakon sastanka u Aljasci, Tramp je organizovao susret sa Zelenskim u Vašingtonu, na kojem su razgovarali o daljim koracima i mogućem trilateralnom susretu sa Putinom.

    Ideja je bila da se tri lidera sastanu kako bi pokušali uskladiti stavove o završetku sukoba, ali konkretni datumi trilateralnih pregovora nisu dogovoreni.

    Tokom 2025. i početkom ove godine održavane su i druge runde pregovora na nivou delegacija. Neke od njih su imale trilateralni karakter uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok su druge bile bilateralne razmjene stavova između Moskve i Kijeva uz učešće američkih predstavnika kao posrednika.

    Ti razgovori nisu doveli do bitnog napretka u vezi sa ključnim političkim pitanjima kao što su status teritorija, bezbjednosne garancije i prekid sukoba.

    Pregovori u Ženevi

    Posljednja runda pregovora o mirovnom rješenju rata u Ukrajini održana je 17. i 18. februara u Ženevi u Švajcarskoj.

    Riječ je o trilateralnim razgovorima između delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, koji su održani u formatu sa predstavnicima svake strane.

    Ove runde opisane su kao teške, uz minimalne pomake u tehničkim i bezbjednosnim pitanjima, ali su ključne političke razlike ostale neriješene, te je najavljen nastavak rada na daljim rješenjima.

    Tokom dvodnevne sesije pregovori su vođeni uz podršku američkih posrednika i uključivali su bilateralne i trilateralne razgovore o različitim pitanjima, uključujući bezbjednosne mehanizme i političke teme, ali nije postignut sveobuhvatan dogovor o prekidu borbi ili trajnom rješenju sukoba.

    Nakon drugog dana razgovora strane su najavile da će nastaviti rad u budućim rundama, iako su ključna pitanja ostala neriješena.

    Američka strana je navela da je bilo napretka, posebno u razgovorima o prekidu borbi i bezbjednosnim pitanjima, te da je dogovoren nastavak radnih grupa i budućih rundi.

    Ukrajinski predstavnici su kazali da su se fokusirali na detalje o načinu nadzora eventualnog prekida borbi, ali da su ključne političke i teritorijalne teme i dalje neriješene.

    Ruska delegacija opisala je razgovore kao djelotvorne, ali izazovne, te je najavila da će analiza rezultata prethodnih sesija biti osnova za sljedeću rundu razgovora.

    Nova runda

    Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana ove nedjelje u Ženevi, rekao je izvor za TASS.

    Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj.

    “Nova runda mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država mogla bi da bude održana prije kraja februara”, saopštio je Zelenski i izrazio nadu da ta runda može “zaista da bude produktivna”.

    Tramp namjerava da postigne rješenje za rat u Ukrajini do novembra, prije srednjoročnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama i vrši pritisak na Kijev da odustane od teritorija u Donbasu, što je jedan od zahtjeva Putina, objavio je “New York Times”, pozivajući se na izvore.

    Izvori upoznati sa pregovorima o rješavanju rata u Ukrajini su naveli da su ukrajinski, ruski i američki pregovarači iza kulisa iznijeli ideju o demilitarizovanoj zoni u području Donbasa, ali da nema znakova o kompromisu koji bi prihvatili i Zelenski i Putin, prenosi Euronews.

    Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof najavio je da bi pregovori o mirovnom planu o Ukrajini mogli da se održe u roku od tri sedmice, što bi, po njegovoj ocjeni, otvorilo put trilateralnom sastanku između Trampa, Putina i Zelenskog.

    Vitkof je za Fox News rekao da se on i zet američkog predsjednika Džared Kušner, koji je stalni član delegacije za mirovne pregovore o Ukrajini, nadaju da će predstaviti neke prijedloge ruskoj i ukrajinskoj strani koji će ih približiti u naredne tri sedmice.

    Uslov za Trampovo učešće?

    “Možda će čak dovesti do samita između Zelenskog i Putina, možda u nekom trenutku i trilateralnog samita sa američkim predsjednikom, vidjećemo”, kazao je Vitkof, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, Tramp ne bi učestvovao na trilateralnom sastanku kad ne bi bio uvjeren da će to dovesti do odobrenja sporazuma i boljeg rezultata.

    Prije pregovora u Ženevi održane su trilateralne sesije u Abu Dabiju 23. i 24. januara, te 4. i 5. februara, koje su takođe bile fokusirane na pokušaje pregovora o prekidu borbi i nadzoru prestanka sukoba, ali ni one nisu rezultirale dogovorom o okončanju rata.

    I dok je najavljen nastavak mirovnih pregovora, borbe u Ukrajini ne prestaju.

  • Više dozvola za strane radnike u BiH, najviše u građevinarstvu

    Više dozvola za strane radnike u BiH, najviše u građevinarstvu

    Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7.427, od čega se na Federaciju BiH odnosi 4.500, Republiku Srpsku 2.000, a na Brčko distrikt 927 radnih dozvola, rečeno je Srni iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350, i to za FBiH 1.500, Republiku Srpsku 500, a za Brčko distrikt 350 radnih dozvola, dok je za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2026. godini predviđeno 4.409 radnih dozvola, što je više za oko 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca na FBiH se odnosi 3.000, što je više za 25 odsto u odnosu na prošlu godinu, Republiku Srpsku 1.500, što je na nivou prošlogodišnje, a na Brčko distrikt 577 radnih dozvola, što je više za oko 13 odsto.

    Najviše radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini je za građevinarstvo, i to 1.760, od kojih 700 za FBiH, 710 Republiku Srpsku i 350 za Brčko distrikt.

    Za prerađivačku industriju planirano je 1.060 dozvola, odnosno 700 za FBiH, 300 Republiku Srpsku, te 60 za Brčko distrikt, a za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 560, odnosno 410 za FBiH, 110 za Republiku Srpsku i 40 za Brčko distrikt.

    U BiH su lani izdate 6.702 važeće radne dozvole, i to 4.584 nove i 2.118 produženih.

    Od ovog broja, u okviru kvote je izdato 4.456 dozvola, od kojih novih 3.370, produženih 1.086, dok je 2.246 izdatih radnih dozvola koje ne ulaze u kvotu /1.214 novih i 1.032 produžene/.

    Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2025. godini iznosi 7.229 radih dozvola, od kojih je izdato navedenih 4.456 dozvola ili 62 odsto, prenosi Srna.

    Godišnja kvota radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca u BiH u prošloj godini iznosila je 4.409 radnih dozvola, a izdato je 3.370 ili 76 odsto, dok je godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosila 2.820, a izdato je 1.086 dozvola ili 39 odsto.

    U BiH prošle godine radnu dozvolu imala su 933 državljanina Indije, 831 Nepala, 784 Turske, 663 Srbije, 639 Bangladeša, te 461 državljanin Kine.

    Prema djelatnostima, lani su za građevinarstvo izdate 1.672 radne dozvole, 1.170 za prerađivačku industriju, 697 za ostale uslužne djelatnosti, 675 za trgovinu, 588 za djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluge hrane, a 585 za umjetnost, zabavu i rekreaciju.

  • Počinje era električne Cupre: Raval spreman za trake

    Počinje era električne Cupre: Raval spreman za trake

    Seat i Cupra ušli su u finalnu fazu priprema za serijsku proizvodnju modela Cupra Raval, prvog potpuno električnog vozila koje će silaziti sa traka fabrike u Martorelju.

    Ovaj model predvodi novu porodicu od četiri gradska električna automobila Volkswagen grupe koji će se proizvoditi u Španiji, a u koju spadaju i Volkswagen ID. Polo, Škoda Epiq i Volkswagen ID. Cross.

    Fabrika u Martorelju pretrpjela je ogromne izmjene kako bi podržala proizvodnju nove generacije vozila, uključujući renoviranje čak 160.000 kvadratnih metara prostora.

    Instalirano je 1.000 novih robota za fazu karoserije, 60 kalupa za štancanje komponenti, kao i automatizovani most dug 600 metara koji direktno povezuje fabriku za sklapanje baterija sa glavnom proizvodnom linijom.

    Trenutno se odvija faza poznata kao “serija 0”, koja omogućava timovima da testiraju sve procese i standarde kvaliteta prije nego što krene puna serijska proizvodnja. Španija ima centralnu ulogu u ovom projektu, sa više od 90 dobavljača i 110 proizvodnih pogona koji obezbjeđuju čak 70% materijala potrebnih za izradu ovih automobila.

    Zaposleni su prošli kroz više od 560.000 sati obuke u okviru programa elektrifikacije, a Markus Haut, izvršni direktor kompanije, naglasio je da je Martorelj postao “epicentar buduće mobilnosti” i da Raval označava početak potpuno nove ere za ovaj brend, prenosi b92.