VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Katolički vjernici proslavljaju Uskrs

    Katolički vjernici proslavljaju Uskrs

    Hrišćanski vjernici, koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru, proslavljaju danas Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

    Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru pravoslavne crkve, odnosno Uskrs – Vazam u rimokatoličkom kalendaru, ili samo Uskrs, kako ga imenuju protestantska, anglikanska, luteranska, baptistička ili druge zajednice nastale reformacijom rimokatoličke crkve, nosi epitet najstarijeg i najvećeg ili praznika nad praznicima, jer predstavlja samu suštinu hrišćanstva.

    Isus Hristos, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, uskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

    Bez uskrsenja, kao najvećeg događaja vaseljene, kako to navode teolozi, sama Hristova žrtva ne bi imala nikakvog smisla, a hrišćanstvo bi bila samo jedna lijepa priča.

    Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog – pobjede nad smrću, on je i nada za život budućega vijeka i osnova za ponovni Hristov dolazak kada će Sin Božiji konačno uništiti Sotonu – izvor zla, grijeha i smrti.

    To je ujedno i najstariji hrišćanski praznik, koji se praznuje još od prvih vremena hrišćanstva. U crkvenom kalendaru nema stalni, fiksni datum.

    Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će biti drugi pokretni vjerski praznici.

    Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se on praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevnice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

    Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Uskrsa primjenjuju pravoslavne crkve odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.

    Rimokatolička crkva je taj princip napustila 1583. godine, uvela je određene modifikacije u odnosu na princip Nikejskog sabora, a to su prihvatile, tačnije naslijedile, protestantske zajednice.

    Uskršnja jaja se šaraju na Veliku subotu. Hristos je razapet na Veliki Petak, i to je najtužniji dan u godini, dan kada sve radnje koje jesu ili koje asociraju na radost, potrebno odgoditi, pa tako i šaranje jaja. Običaj je i da se prave pereci, koji simbolizuju Hristov vijenac.

  • SPC proslavlja Cvijeti

    SPC proslavlja Cvijeti

    Srpska pravoslavna crkva danas slavi ulazak Hristov u Јerusalim – Cvijeti, praznik koji se slavi dan po Lazarevoj suboti i Vrbici, a nedjelju dana pred Vaskrs.

    Hrišćani ga proslavljaju kao molitvenu uspomenu na Hristov posljednji ulazak u Sveti grad – Јerusalim.

    Po narodnom vjerovanju, Cvijeti počinju umivanjem vodom u kojoj su na Vrbicu potopljeni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.

  • Zaboravljeni lijek iz kuhinje: Malo ko zna koliko je ren moćan za zdravlje

    Zaboravljeni lijek iz kuhinje: Malo ko zna koliko je ren moćan za zdravlje

    Hren, ili ren, je biljka snažnog ukusa, ali i brojnih zdravstvenih koristi. Pripada porodici kupusnjača, a osim u ishrani koristi se i kao prirodna pomoć za jačanje organizma.

    Ova tradicionalna biljka pomaže disajnim putevima, jača organizam i ublažava upale.

    Bogat izvor vitamina i minerala

    Korijen rena bogat je vitaminima C i B kompleksa, kao i mineralima poput kalcijuma, kalijuma i gvožđa. Posebno se izdvaja po visokom sadržaju vitamina C, koji doprinosi jačanju imuniteta i otpornosti organizma.

    Prirodna zaštita od infekcija

    Njegovi aktivni sastojci imaju antibakterijsko i antioksidativno dejstvo, pa pomažu u borbi protiv infekcija i štite ćelije od oštećenja.

    Ren djeluje i kao prirodni čistač disajnih puteva – olakšava disanje, podstiče izbacivanje sluzi i pomaže kod prehlade i problema sa sinusima.

    Osim toga, podstiče rad probave i ubrzava metabolizam, dok njegovo blago protivupalno dejstvo može ublažiti bolove u zglobovima i mišićima. Često se koristi i u oblogama za lokalnu primjenu.

    (b92)

  • Spektakl u Las Vegasu: Alis Kuper predstavio novu gitaristkinju

    Spektakl u Las Vegasu: Alis Kuper predstavio novu gitaristkinju

    Legendarni roker Alis Kuper predstavio je svoju novu gitaristkinju Anu Karu na koncertu u četvrtak uveče.

    Talentovana umjetnica dolazi kao zamjena za Kuperovu dugogodišnju saradnicu Nitu Štraus, koja je ranije ove godine objavila da pravi pauzu od nastupa kako bi ovog ljeta rodila svoje prvo dijete.

    Iskustvo sa članovima grupe “Hollywood Vampires”

    Ana Kara nije nepoznato ime u svijetu roka. Ranije je svirala sa Kuperovim gitaristom Tomijem Henriksenom, koji je takođe član Kuperovog sporednog projekta “Hollywood Vampires”, a sarađivala je i sa Markom Storacijem iz kultne grupe “Krokus”.

    Svoj debi sa Kuperom imaće na koncertima “Welcome to Our Nightmare” u Las Vegasu, koji se održavaju od četvrtka do subote. Ovi nastupi specifični su po tome što predstavljaju saradnju sa čuvenim iluzionistom Krisom Ejndželom.

    Pohvala od Kupera i Nite Štraus

    “Nita je pronašla briljantnu britansku gitaristkinju da je zamijeni dok je na porodiljskom odsustvu”, izjavio je Kuper u saopštenju za javnost. On nije krio oduševljenje novom članicom benda, opisujući je kao dinamičnu muzičarku sa autentičnim izrazom.

    -Ana Kara je prelijepa, dinamična ‘šrederica’ u stilu Nite, ali sa svojim stilom. Ona će se savršeno uklopiti u našu ekipu dok Nita nije tu, i jedva čekamo da je naši fanovi upoznaju. Dobrodošla u šou, Ana!, poručio je Kuper.

    Riječi hvale imala je i sama Nita Štraus, koja je istakla da je upravo Anu navela kao najbolju mladu gitaristkinju u jednom od svojih nedavnih intervjua.

    -Anina preciznost i duševno, emotivno sviranje učiniće je nevjerovatnim adutom za Kuperovu turneju. Rad sa Alisom tokom 12 godina je iskustvo života i radujem se što ću vas sve ponovo vidjeti na turneji. Dok to vrijeme ne dođe, znam da je šou u dobrim rukama i da fanove očekuje prava poslastica, zaključila je Štraus, prenosi Glas Srpske.

  • U Banjaluci traže kozmetičara: Nude platu od 2.500 KM

    U Banjaluci traže kozmetičara: Nude platu od 2.500 KM

    U jednoj Viber grupi pod nazivom „Tražim – nudim posao“ pojavio se oglas za posao kozmetičara u Banjaluka, u kojem su navedena prosječna mjesečna primanja od oko 2.500 KM.

    Kako se navodi u oglasu, salon traži kozmetičara za obavljanje više usluga, uključujući pedikir, manikir, korekcije obrva i depilaciju, uz obećanje dobrih uslova rada i dodatnih benefita.

    “Tražimo kozmetičara za rad u salonu – pedikir, manikir, korekcije obrva, depilacija. Prosječna primanja oko 2.500 KM mjesečno, super tim, razni benefiti kroz zaposlenje. Tražimo profesionalca, posebno kada je riječ o pedikiru i manikiru”, navedeno je u oglasu.

  • Vlada Republike Srpske proglasila 19. april danom žalosti

    Vlada Republike Srpske proglasila 19. april danom žalosti

    Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april danom žalosti u Republici Srpskoj povodom obilježavanja dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru “Jasenovac” i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini.

    Ovu odluku Vlada Srpske donijela je na telefonskoj sjednici održanoj danas, 3. aprila.

    Kako je saopšteno sa Trga Republike, dan žalosti se obilježava na način predviđen Zakonom o obilježavanju dana žalosti.

    80 logora

    Koncentracioni logor Jasenovac, poznat i kao “logor smrti” osnovan je u avgustu 1941. godine, nakon što je 10. aprila 1941. osnovana Nezavisna država Hrvatska (NDH).

    Funkcionisao je sve do 1945. godine.

    Sistem logora je obuhvatalo čak 80 logora, a Donja Gradina je bila najveće stratište.

    Obuhvatao je prostor od oko 210 km kvadratnih, s obje strane Save i Une, od Krapja na zapadu, preko Jasenovca, Mlake i Jablanca na istoku, te rijeke Strug na sjeveru, uključujući Donju Gradinu do linije koju zatvaraju sela Draksenić i Bistrica Prosare u Bosni i Hercegovini.

    700.000 žrtava u Jasenovcu, 20.000 djece

    Inače, Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini obilježavaju zajedno Srpska i Srbija.

    Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 127.000 antifašista.

    Da stvar bude poraznija, u Jasenovcu je stradalo  20.000 djece.

    Proboj logoraša

    2025. godine bilo je tačno 80 godina od kada je nešto više od hiljadu preostalih logoraša krenulo u proboj logora Jasenovac i Donje Gradine, a prema procjenama preživjelo je nešto više od stotinu.

  • U februaru smanjena nezaposlenost

    U februaru smanjena nezaposlenost

    Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH krajem februara bilo je 316.648 lica, što je manje za 0,34 odsto u odnosu na prethodni mjesec i za 2,67 odsto nego u februaru lani.

    Nezaposlenost u Republici Srpskoj smanjena je za 289 lica ili 0,58 odsto, u Federaciji BiH za 811 osoba ili 0,32 odsto, dok je u Brčko distriktu povećana za osam lica ili 0,07 odsto, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Na evidencijama je u februaru bilo najviše kvalifikovanih radnika – 99.189 ili 31,42 odsto ukupnog broja, slijede nekvalifikovane osobe, njih 90.958 ili 28,82 odsto, te lica sa srednjom stručnom spremom 90.877 ili 28,79 odsto.

    Posao je tražilo i 25.712 lica sa visokom stručnom spremom ili 7,96 odsto ukupnog broja, 4.837 ili 1,53 odsto sa višom stručnom spremom, 4.084 ili 1,29 odsto sa nižom stručnom spremom, a 579 ili 0,18 odsto su visokokvalifikovani radnici.

    Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u februaru novoprijavljenih osoba koje traže posao bilo je 9.760.

    U februaru je brisano 10.899 lica sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih je 6.954 zaposleno.

    Istovremeno je za 7.324 osobe prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebu za zapošljavanje 2.771 novog radnika.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru je broj zaposlenih
    u BiH iznosio 850.095, što je manje za pola procenta u odnosu na prethodni mjesec.

  • Poziv pčelarima da prošire legla da ne bi ostali bez prinosa

    Poziv pčelarima da prošire legla da ne bi ostali bez prinosa

    Predsjednik Društva pčelara Novi Grad Miloš Odžić pozvao je pčelare da ovog mjeseca prošire legla, jer, ukoliko to ne učine, rizikuju da ostanu bez prinosa.

    On je rekao Srni da pčelare ohrabruje najava povoljnijih vremenskih prilika s obzirom da je april mjesec burnog razvoja pčelinjih društava i pripreme za glavnu pašu bagremom.

    “Vrši se proširivanje legla, sprečavanje da dođe do rojenja. Ukoliko to ne urade, pčelari rizikuju da dođe do izrojavanja prije glavne paše što znači da neće biti prinosa”, objasnio je Odžić.

    Odžić je dodao da su proteklih desetak dana, zbog kiše i snijega, pčele bile zatvorene u košnicama i da je bila potrebna kontrola hrane jer su zalihe pri kraju.

    “Osim potrebe za pašom, pčele imaju i potrebu za vodom zbog razvoja legla. Ako ne mogu izlaziti, prave vodu u košnicama što dovodi do kondenzacije. Pčelari treba da intervenišu, provjetre, očiste i uklone eventualnu buđ na krajnjim okvirima”, rekao je Odžić.

  • Vulić: Krnji Ustavni sud BiH sve više zadire u političku sferu

    Vulić: Krnji Ustavni sud BiH sve više zadire u političku sferu

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predatavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je Srni da ne iznenađuju potezi krnjeg Ustavnog suda BiH, koji sve češće zadire u političku sferu i donosi odluke koje izazivaju ozbiljne polemike.

    Vulićeva je, komentarišući namjeru krnjeg Ustavnog suda BiH da spori pojedine odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, rekla da se tim potezom stiče utisak da određeni politički krugovi iz Federacija BiH, sa dozom nezadovoljstva i ljubimore posmatraju rezultate i jačanje kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    – BiH nije država uređena na isti način kao druge klasične države, već predstavlja složenu državnu zajednicu sastavljenu od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kako je to jasno definisano Dejtonski mirovni sporazum – rekla je Vulićeva.

    Ona je dodala da, upravo zbog takvog ustavnog uređenja, nadležnosti moraju biti precizno poštovane i balansirane između nivoa vlasti.

    – Bez obzira na sve pritiske i osporavanja, uvjerena sam da ćemo se izboriti za svoja prava i nadležnosti, pa i u situaciji kada imamo, krnji sastav Ustavnog suda BiH, bez predstavnika srpskog naroda. Pravda je možda spora, ali je dostižna – poručila je Vulićeva

    Oni koji donose odluke pod uticajem stranih faktora, uključujući i Kristijana Šmita i ostatak globalista u BiH, navodi Vulićeva, možda to ne razumiju na isti način.

    – Ali mi koji vjerujemo u pravičnost, zakonitost i dosljedno poštovanje Ustava, znamo da se za takve vrijednosti vrijedi boriti – zaključila je Vulićeva.

  • Autizam u porastu: Zašto su rana dijagnostika i podrška ključne

    Autizam u porastu: Zašto su rana dijagnostika i podrška ključne

    Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu prilika je da se podsjetimo koliko je važno graditi društvo koje ne isključuje, već prihvata. Društvo u kojem svako dijete ima priliku da razvije svoje potencijale, a svaka porodica osjeti podršku zajednice, poručeno je povodom 2. aprila – Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.

    Prvi znakovi autizma

    Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” u Banjaluci, kazala je da se prvi znakovi autizma mogu uočiti već u ranom djetinjstvu, a roditelji često primijete izostanak kontakta očima, neodazivanje na ime, kao i nedostatak pokazivanja želja ili dijeljenja interesa sa drugima.

    Što prije početi sa tretmanima

    “Roditelji obično prvi osjete da se s djetetom nešto dešava i primijete određene poteškoće. U Banjaluci sada postoji i Centar za ranu dijagnostiku, što je veoma važno i predstavlja prvi korak, jer se tu može postaviti dijagnoza. Međutim, sama dijagnoza nije presudna koliko je važno što prije započeti s tretmanima, prije svega logopedsko-defektološkim. Ono što je najvažnije jeste da i roditelji nauče kako da rade sa djetetom kod kuće”, kazala je Kojićeva.

    Ističe da se preporučuje da se roditelji uključe u udruženja, jer tu dobijaju podršku.

    “Kada se roditelj tek suoči sa dijagnozom, u udruženjima može sresti one koji su već prošli kroz isto iskustvo i koji mogu dati najbolje savjete, jer to najbolje razumiju”, kazala je Kojićeva.

    Povećan broj djece s autizmom

    Ističe da se bilježi povećan broj djece s autizmom, ali i da se više radi na prepoznavanju i dijagnostici.

    Kako ta djeca odrastaju, raste i broj odraslih osoba s autizmom, zbog čega je sve veća potreba za dnevnim i predah centrima.

    Pojasnila je da u svakom razredu osnovnih škola ima po jedno dijete s autizmom koje ima asistenta.

    “Međutim, problem je što ljudi često ne žele da rade taj posao zbog niskih primanja. Tako dolazimo do situacije da se majke uključuju i postaju asistenti svojoj djeci u školi”, kazala je Kojićeva.

    Podizanje svijesti

    Dodaje da i dalje postoje roditelji kojima smeta što u razredu njihovog djeteta ima dijete s autizmom.

    “Trudimo se da radimo na podizanju svijesti kako bi ljudi shvatili da su djeca s autizmom dio naše zajednice i da se to može desiti svakome te da se ne smiju ignorisati”, rekla je ona i istakla da istraživanja pokazuju da na četiri dječaka dolazi jedna djevojčica s autizmom.

    Poremećaj koji utiče na komunikaciju i ponašanje

    Igor Antunović, predsjednik Udruge “Plava vrpca” iz Mostara, kazao je da je autizam neurorazvojni poremećaj koji utiče na komunikaciju, socijalne vještine i ponašanje, naglasivši da se ne radi o bolesti, već o razvojnom stanju koje oblikuje način na koji dijete doživljava svijet i gradi odnose sa drugima.

    Kako kaže, svako je dijete jedinstveno, zbog čega se koristi termin spektar autizma.

    “Roditelji najčešće primijete da dijete kasni u govoru ili ga uopće ne razvija, da ne traži kontakt sa drugima ili se igra na “svoj način”. Često izostaje imitacija, zajednička igra i razumijevanje socijalnih situacija. Neka djeca pokazuju preosjetljivost ili smanjenu osjetljivost na zvuk, dodir ili svjetlo. Ono što je važno naglasiti jeste da vam liječnici u ranoj fazi ne mogu ništa reći, već je taj roditeljski osjećaj najčešće prvi signal koji treba shvatiti ozbiljno”, kazao je on.

    Prvi znakovi

    Istakao je kako se prvi znakovi mogu prepoznati i prije druge godine života, ali dijagnoza se u praksi najčešće postavlja između treće i četvrte godine, a ponekad i znatno kasnije, što otežava pravovremenu podršku i ranu intervenciju koja je ključna za razvoj djeteta.

    Nedostaje praćenje

    Prema njegovim riječima, broj djece s poremećajima iz autističnog spektra u porastu je, ali nedostaje praćenje, zbog čega je, kako je kazao, nužno uspostaviti registar osoba s autizmom kako bi se mogle planirati adekvatne mjere podrške.

    Roditelji često prolaze kroz težak proces

    Govoreći o izazovima, Antunović je naveo kako roditelji često prolaze kroz težak proces prihvatanja dijagnoze i traženja stručne pomoći.

    “Roditelji često ostaju sami, bez jasnih smjernica kome se obratiti. Kasnije se suočavaju i sa financijskim izazovima, jer terapije nisu dostupne u javnom sustavu u potrebnoj mjeri. Uz to, prisutni su i društveni problemi poput nerazumijevanja, stigmatizacije i izolacije, a sve to roditelji nose paralelno, nastojeći biti najveća podrška svom djetetu”, zaključio je Antunović.

    Prihvatanje i poštovanje

    Iz Ministarstva civilnih poslova BiH ističu da nije dovoljno govoriti samo o svjesnosti, mnogo je važnije govoriti o prihvatanju, poštovanju i stvarnoj uključenosti osoba s autizmom u društvo.

    “Djeca i osobe iz autističnog spektra mogu imati poteškoće u komunikaciji, socijalnim interakcijama i razumijevanju okoline, ali istovremeno posjeduju jedinstvene načine doživljavanja svijeta. Upravo zbog toga, važno je razvijati društvo koje prepoznaje i uvažava različitosti, umjesto da ih pokušava uklopiti u stroge norme”, kazali su iz resornog ministrarstva.

    Ističu da se poseban fokus stavlja na roditelje, koji su najvažniji oslonac.