VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Zemljotres magnitude 4,6 pogodio Slovačku

    Zemljotres magnitude 4,6 pogodio Slovačku

    Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar /EMSC/.

    Potres je registrovan u 13.44 časova 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.

    EMSC navodi da bi tačna magnituda, epicentar i dubina zemljotresa mogli biti revidirani u narednih nekoliko časova.

    Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

  • Oglasila se policija o napadu na vaterpoliste banjalučkog Borca

    Oglasila se policija o napadu na vaterpoliste banjalučkog Borca

    Jedno lice lakše je povrijeđeno kada su nepoznate osobe na graničnom prelazu Rača upotrebom drvenih palica i kamenica oštetila dva vozila u kojima su se nalazili sportisti iz Banjaluke, saopšteno je iz Policijske uprave Bijeljina.

    Povrijeđeno lice, kako navode iz policije, odbilo je ukazivanje ljekarske pomoći.

    Policiji je u 12.45 časova prijavljeno da je na graničnom prelazu Rača grupa nepoznatih lica, uz upotrebu drvenih palica i kamenica, oštetila dva putnička automobila marke “dačija” i “reno”.

    Iz Policijske uprave Bijeljina navode da preduzimaju mjere i radnje s ciljem identifikacije ovih lica.

    U toku je uviđaj lica mjesta, a o svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.

    Mondo saznaje da su u blizini graničnog prelaza Rača napdnuti vaterpolisti banjalučkog “Borca”, koji su putovali u Beograd na utakmicu sa ekipom “Voždovca”.

    Isti izvor navodi da ih je napala veća grupa maskiranih lica, za koje se sumnja da su navijači “Crvene zvezde”.

  • I u Njemačkoj pokrenuta inicijativa za zabranu društvenih mreža djeci

    I u Njemačkoj pokrenuta inicijativa za zabranu društvenih mreža djeci

    Njemačka konzervativna stranka Hrišćansko-demokratska unija (CDU) pozvala je da se korištenje društvenih mreža kao što su “TikTok” i “Instagram” omogući samo osobama starijim od 14 godina.

    Stranka kancelara Fridriha Merca je na kongresu u Štutgartu usvojila prijedlog kojim se Vlada poziva da “uvede zakonsku minimalnu starost od 14 godina za korištenje društvenih mreža”.

    Prijedlog obuhvata i uvažavanje “posebne potrebe za zaštitom osoba uzrasta do 16 godina u digitalnoj sferi”, prenijela je agencija DPA.

    Slične prijedloge ranije je iznijela Socijaldemokratska stranka, manji partner u njemačkoj koalicionoj Vladi.

    Raniji nacrt zahtijevao je minimalnu starost od 16 godina i uključivao je dodatne zahtjeve, prenosi Glas Srpske.

    U prijedlogu se navodi da CDU podržava “odgovornu digitalnu zrelost prilagođenu uzrastu”.

  • Orban: Moguća obustava isporuke struje Kijevu

    Orban: Moguća obustava isporuke struje Kijevu

    Mađarski premijer Viktor Orban upozorio je Ukrajinu da bi mogao da joj obustavi isporuku električne energije ukoliko Kijev ne nastavi tranzit ruske nafte cjevovodom “Družba”.

    “Značajan dio električne energije dolazi u Ukrajinu iz Mađarske. Ako prestanemo da je isporučujemo, moglo bi da dođe do velikih problema. Slovaci su juče pokrenuli ovo pitanje i, ako bude potrebno, preduzećemo taj korak”, rekao je Orba.

    Orban je dodao da je, kao odgovor na neprijateljske akcije Ukrajine, Mađarska obustavila isporuku dizel goriva i blokirala “vojni zajam” EU od 90 milijardi evra Kijevu.

  • Kovačević: Konaković ima problem sa Srbima i Republikom Srpskom

    Kovačević: Konaković ima problem sa Srbima i Republikom Srpskom

    Izjave /ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina/ Dine Konakovića kako /lider SNSD-a/ Milorad Dodik nije jedini problem, nego je problem cijeli SNSD, problem je /srpski član Predsjedništva BiH/ Željka Cvijanović, /predsjednik Republike Srpske Siniša/ Karan i svi mi – jasno pokazuje da on ima problem sa onima koji su predstavnici srpskog naroda i koje srpski narod bira, rekao je srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević za RTRS.

    – Kada malo analiziramo, znači da Konaković ima problem sa Srbima. I da on, kada kaže da će staviti i Milorada Dodika i cijeli SNSD i sve predstavnike SNSD-a, a to su sve predstavnici srpskog naroda na, kako on kaže, svoje mjesto, to znači da on želi BiH bez Srba i bez Republike Srpske – rekao je Kovačević.

    On ističe da Konaković ne pokazuje ni minimum poštovanja prema Republici Srpskoj, jednom od dva ravnopravna entiteta i prema srpskom narodu, ravnopravnom konstitutivnom narodu u BiH, te da će mu Srpska veoma jednostavno odgovoriti.

    – Republika Srpska imaće odgovor, srpski narod imaće odgovor i definitivno je da nećemo svoju budućnost gledati sa onima koji nas ne poštuju, nego kažu da će nas “stavljati na svoje mjesto” – poručio je Kovačević.

    On je rekao da Republika Srpska i srpski narod imaju svoje mjesto, garanovano Ustavom, Dejtonskim sporazumom i ono govori da su ravnopravan konstitutivni narod i da nijedan ministar spoljnih poslova ne smije da donosi odluke bez saglasnosti Srpske i Srba.

    – S obzirom da je Konaković to uporno radio i da se trudio da na najbitnijim međunarodnim adresama donosi odluke koje su suprotne našim interesima, koje je on isto tako trebalo da predstavlja, jasno nam kaže da je naš put života bez takvih jedino pravo rješenje za Republiku Srpsku, odnosno da Republika Srpska i srpski narod moraju da traže put na kojem će biti samostalni, slobodni i neće im niko prijetiti da će ih “stavljati na svoja mjesta” – istakao je Kovačević.

     

  • Okupljeni u Sarajevu traže hitne ostavke

    Okupljeni u Sarajevu traže hitne ostavke

    Na protestima u Sarajevu zbog tramvajske nesreće u kojoj je poginuo mladić, a četiri lica povrijeđena, zatražene su hitne ostavke nadležnih, transparentna istraga o nesreći, sloboda okupljanja i reorganizacija javnog prevoza.

    Dokument sa zahtjevima upućenim institucijama vlasti u Kantonu Sarajevo dijeljen je danas tokom protesta pod parolom “Srednjoškolci, studenti, građani, sindikati – za Sarajevo bez straha!”.

    Učesnici protesta traže slobodu okupljanja i pravo na protest, da se ne zastrašuju učenici, prosvjetni i drugi radnici škola, te da im se ne uskraćuje pravo na protest, da imaju pravo da misle, govore i okupljaju se.

    Okupljeni zahtijevaju da istraga o tramvajskoj nesreći bude obavljena u potpunosti i u razumnom roku, bez odgađanja i uobičajenih namjernih razvlačenja, a nalazi izneseni u javnost.

    – Zbog ishitrenih i kontradiktornih izjava vještaka, vještačenje moraju obaviti stručnjaci koji uživaju povjerenje i ugled u javnosti, prethodno utvrdivši da li je bilo ikakvih nedozvoljenih intervencija na tramvaju u periodu od nesreće. Tužilaštvo mora pod hitno otvoriti istrage u sektoru javnog prevoza i šire od ove nesreće – navedeno je u dokumentu.

    Građani traže da se u roku od sedam dana održi hitna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj bi bile prihvaćene ostavke i izabrana nova kantonalna vlada, koja bi krenula u obnovu javnog prevoza, ne samo infrastrukture nego i uslova i sredstava za rad, kadrova i spektra usluga, u punoj saradnji sa Sindikatom preduzeća GRAS i uz neposredno učešće građana.

    Učesnici protesta navode i da institucije vlasti u Kantonu moraju ovom preduzeću staviti na raspolaganje sve što je potrebno da se obezbijedi adekvatan prevoz građana bez korištenja neispravnih i nepropisno održavanih vozila, do nabavke novih.

    – Država je naša! Partitokratija mora biti okončana – stranačko upravljanje javnim dobrima i infrastrukturom nas doslovno ubija. Mora se pokrenuti reorganizacija javnih preduzeća koja će vratiti neposrednu kontrolu građana nad njihovim radom, bez stranačkih posrednika, njihovih spekulacija i obmana – navedeno je u zahtjevima okupljenih građana.

    Saobraćajna nesreća dogodila se 12. februara kada je tramvaj iz pravca Željezničke stanice velikom brzinom ušao u raskrsnicu kod Tehničke škole i iskočio iz šina.

    Tom prilikom poginuo je dvadesettrogodišnji Erdoan Morankić, a četiri osobe su povrijeđene, među kojima je i sedamnaestogodišnja Ela Јovanović, kojoj je amputirana noga.

    Foto: RTRS

  • Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?

    Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?

    Nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ukinuo pravni osnov za takozvane “recipročne carine”, uključujući i dodatne namete od 30 odsto na robu iz Bosne i Hercegovine, otvara se pitanje povrata novca kompanijama koje su ove carine plaćale od avgusta prošle godine.

    S obzirom na to da su dosadašnje carine proglašene nezakonitima, kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima, piše BiznisInfo.ba.

    U igri milijarde dolara

    Procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara.

    Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i potencijalni haos, jer bi kompanije koje su plaćale dodatne namete mogle pokrenuti masovne zahtjeve za refundaciju, uključujući i firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.

    Mogućnost povrata za bh. izvoznike

    Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

    Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. avgusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

    U praksi, to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 odsto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije.

    Iz BiH su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.

    Neke carine i dalje ostaju na snazi

    Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi, prenosi BiznisInfo.ba.

  • Napad na vaterpoliste banjalučkog Borca

    Napad na vaterpoliste banjalučkog Borca

    Vaterpolisti banjalučkog Borca napadnuti su od strane više nepoznatih lica u blizini graničnog prelaza Rača.

    Kako ATV saznaje, kombi sa vaterpolistima Borca sačekala je veća grupa maskiranih lica, za koje se sumnja da su navijači Crvene zvezde, koja je prilikom napada koristila motke i kamenice.

    Na vozilu je pričinjena materijalna šteta, a ukradena je i jedna torba sa klupskom opremom.

    U toku je policijski uviđaj.

    Povrijeđenih kako piše Mondo nije bilo, a nakon obavljenog uviđaja, vaterpolisti Borca krenuće nazad za Banjaluku.

    Vaterpolisti Borca putovali su u Beograd na utakmicu sa ekipom Voždovca.

  • Košarac: Egzodus sarajevskih Srba – najpotresnija priča o etničkom čišćenju

    Košarac: Egzodus sarajevskih Srba – najpotresnija priča o etničkom čišćenju

    Egzodus sarajevskih Srba, koji su prije 30 godina napustili svoja vjekovna ognjišta, ostaje najpotresnija priča o stradanju, žrtvi i etničkom čišćenju jednog naroda, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Košarac je izjavio da je to ogromna žrtva uzidana u temelje Republike Srpske, koja sve u Srpskoj trajno obavezuje.

    – U kolektivnom sjećanju srpskog naroda zauvijek će ostati urezane slike nepreglednih kolona sarajevskih Srba koji su u rukama nosili lične stvari, ikone i kovčege sa iskopanim kostima svojih najmilijih, tražeći spas u Republici Srpskoj – istakao je Košarac.

    On je podsjetio da su Srbi iz Sarajeva, koji su svoju teritoriju i svoja ognjišta odbranili tokom rata uz ogromne žrtve, bili primorani da ih napuste nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer nisu željeli da žive pod muslimanskom vlašću.

    – Ni tada, kao ni danas, nismo vjerovali u iskrene namjere bošnjačke politike prema srpskom narodu. Sarajevska golgota nas je naučila istorijskoj lekciji: bez naše države Republike Srpske nemamo ni slobodu ni mir. Zato je Republika Srpska naša istinska otadžbina i utočište, i zato je naša sveta dužnost da je čuvamo i branimo – istakao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, danas, kada određene antisrpske politike pokušavaju da ospore i unize Srpsku, da joj otmu prava zagarantovana Dejtonom i da od otadžbine Srba naprave praznu ljušturu u kojoj će drugi odlučivati o životu srpskog naroda, Srbi su više nego odlučni da kažu da se to neće dogoditi.

    – Nepokolebljivo smo posvećeni patriotskim i odgovornim politikama lidera Milorada Dodika i institucija Republike Srpske, koje stoje na braniku naše slobode. Nećemo dozvoliti novi egzodus srpskog naroda, nova stradanja i skrnavljenje naše najveće svetinje – Republike Srpske. Mi čuvamo i štitimo našu Republiku Srpsku, naša prava i slobode, ne želeći ni milimetra tuđeg, ali ne pristajući da bilo ko oduzme ono što je naše – poručio je Košarac.

    Masovni egzodus sarajevskih Srba zvanično je počeo 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripale Federaciji BiH i trajao je gotovo do kraja marta.

    Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike Srpske.

  • Da li je prije bilo bolje? Šta možemo naučiti iz života u Jugoslaviji

    Da li je prije bilo bolje? Šta možemo naučiti iz života u Jugoslaviji

    “Prije je bilo bolje” – rečenica koju ćete čuti od gotovo svakog ko je zagazio u ozbiljne godine. I nije važno da li je riječ o sedamdesetogodišnjaku ili nekom mlađem – prošlost se gotovo uvijek pamti kroz ružičaste naočare. Logično, jer smo tada bili mlađi, snažniji i bezbrižniji.

    Ipak, kada se govori o životu u Jugoslaviji, mnogi koji su to vrijeme zaista proživjeli ističu da su neke navike i vrijednosti bile drugačije, a u ponečemu i korisnije nego danas. Nije riječ samo o nostalgiji. Istina je, kao i obično, negdje na sredini: plate su bile skromne, izbor robe ograničen, nestašice nisu bile rijetkost, a na nove cipele čekalo se godinama. Ali ljudi su znali da se snađu.

    Upravo iz tog perioda izdvajaju se četiri životne lekcije koje i danas mogu da budu zlata vrijedne.

    1. Popravi, ne bacaj

    Ako se pokvari rajsferšlus, bojler ili kućni aparat – danas je prva reakcija da se kupi novo. Međutim, svaka zamjena košta, a kada se u stanu pokvari više stvari odjednom, udar na kućni budžet postaje ozbiljan.

    Nekada se ništa nije bacalo bez pokušaja popravke. Odjeća se krpila, dugmad su se prišivala, đonovi lijepili, a aparati nosili kod majstora. Takav odnos prema stvarima produžava njihov vijek, štedi novac i uči odgovornijoj potrošnji.

    2. Zimnica kao spas za kućni budžet

    Priprema zimnice bila je gotovo obavezna u svakom domaćinstvu. Kuvani su džemovi, pravili se sokovi, turšija, kiseli kupus, paprike i krastavci. Znalo se šta stoji u špajzu i šta će se iznijeti na sto tokom zime.

    Danas je hrana dostupna tokom cijele godine, ali zamrzavanje i čuvanje sezonskih namirnica i dalje ima smisla. Ljeti su voće i povrće jeftiniji i kvalitetniji, pa se od njih zimi mogu praviti kompoti, pite, knedle ili jednostavno uživati u bobičastom voću bez gubitka ukusa.

    3. Štednja kao navika, ne luksuz

    Skoro svaka porodica imala je štednu knjižicu. Iako kamate nisu donosile veliku zaradu, postojala je svijest da dio plate mora da se odvoji za “crne dane”.

    Danas su na raspolaganju različiti oblici štednje – od klasičnih računa do digitalnih aplikacija – ali suština ostaje ista: redovno odvajanje makar male sume stvara finansijsku sigurnost i mirniji san.

    4. Vještine koje vrijede više od novca

    U školama se učilo domaćinstvo, a mnoge žene znale su da šiju, prepravljaju i same prave odjeću. Vez, pletenje i ručni rad bili su dio svakodnevice. Muškarci su često sami izrađivali namještaj ili popravljali po kući.

    Te vještine nisu samo smanjivale troškove, već su razvijale samostalnost, kreativnost i osjećaj ponosa – jer mnogo toga može da se napravi sopstvenim rukama.

    Da li je zaista prije bilo bolje?

    Život u Jugoslaviji nije bio ni bajka ni potpuni mrak. Bilo je nestašica, skromnih plata i čekanja u redovima, ali je postojala kultura racionalnog trošenja i međusobne pomoći.

    Možda danas živimo brže i imamo veći izbor, ali neke stare navike – popravljanje umjesto bacanja, pravljenje zimnice, redovna štednja i razvijanje praktičnih vještina – i dalje mogu da budu dragocjen podsjetnik kako da pametnije upravljamo novcem i životom, prenosi Kurir.