VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Putin glasao onlajn na izborima

    Putin glasao onlajn na izborima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin glasao je danas (18. septembra) onlajn na izborima za Državnu dumu, iz svog kabineta u Kremlju.

    Ruski predsjednik je već šesti put izabrao elektronski način glasanja, prenosi Sputnjik i podsjeća da je prvi put glasao onlajn na prethodnim izborima za Državnu dumu u septembru 2021. godine.

    Godinu dana kasnije tako je glasao na izborima za opštinske poslanike, a 2023. na izborima za gradonačelnika Moskve.

    U martu 2024. onlajn je glasao na predsjedničkim izborima, dok je u septembru iste godine iz rezidencije u Novom Ogarjovu glasao na izborima za Moskovsku gradsku dumu.

    U Rusiji su danas počeli trodnevni parlamentarni izbori, na kojima će prvi put nakon prisajedinjenja Rusiji glasati i stanovnici samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike, kao i Zaporoške i Hersonske oblasti.

    Glasanje će trajati od 18. do 20. septembra, a Centralna izborna komisija (CIK) najavila je pojačane mjere bezbjednosti, prenio je Sputnjik.

    Građani Rusije biraju ukupno 20.700 poslaničkih mandata i izbornih funkcija.

    Putin je prethodno izbore za Državnu dumu nazvao najvažnijim unutrašnjopolitičkim događajem u zemlji, prenose “Nezavisne“.

  • Višković: Položene prve tone asfalta na auto-putu Rača-Bijeljina

    Višković: Položene prve tone asfalta na auto-putu Rača-Bijeljina

    Na dionici auto-puta Rača-Bijeljina položeni su prvi metri asfalta. Asfaltira se 700 metara pristupnog puta koji će povezati magistralni put sa novim mostom. Autoputevi Srpske dobili su obećanje od izvođača radova, Integral inženjeringa, da će sedam i po kilometara, od Rače do petlje Brodac, biti završeno do nove godine.

    Prije otvaranja dionice auto-puta Kuzmin-Sremska Rača, koje je Srbija planirala polovinom oktobra, biće završen pristupni put od novog mosta na Savi, dužine 700 metara, do magistralnog puta.

    – Sigurno ćemo do kraja mjeseca završiti taj pristupni put kako bi prihvatili saobraćaj sa ovog novog mosta i novog graničnog prelaza i u odlasku i u dolasku – rekao je v.d. direktora Autoputeva Srpske Radovan Višković.

    Na trasi auto-puta Bijeljina-Rača 60 odsto radova je završeno. Ugrađeno je dva miliona kubika nasipa. Dosad je uloženo 135 miliona maraka.

    Tomislav Miljević odgovorni rukovodilac radova izjavio je da su na ovoj dionici u izrgadnji dva mosta, da su do sada ugrađena više od dva miliona kubika nasipa i da su danas počeli asfaltiranje.

    Nadzorni inženjer Mladen Petrović rekao je da je kvalitet neupitan kada je riječ o objektima i trasi.

    Mjesecima se čekalo da bijeljinska Gradska uprava izvrši pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u gradsko građevinsko. Riješen je i problem dalekovoda koji pripada Elektroprenosu BiH, a nalazi se na trasi autoputa.

    S druge strane rijeke Save radovi na izgradnji dionice Kuzmin – Sremska Rača su u završnoj fazi.

    U toku je postavljanje instalacija telekomunikacionog sistema, saobraćajne signalizacije i opreme, izgradnja objekata naplate putarine, kao i zaštita dalekovoda, piše RTRS.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, uz temperaturu vazduha do 29 stepeni Celzijusovih.

    Ujutro će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo, na zapadu oblačno uz slabu kišu ponegdje. Oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Prije podne kiša i pljuskovi sa grmljavinom će jačati na zapadu, te se širiti ka istoku i sjeveru. Do večeri prestanak padavina.

    Na krajnjem jugu ostaje uglavnom suvo.

    Duvaće slab i promjenljiv ili sjeverni vjetar.

    Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 11 od 18, u višim predjelima od osam, a maksimalna od 23 na zapadu do 29 na jugu i istoku, u višim predjelima od 19 Celzijusovih stepeni.

    U Republici Srpskoj i FBiH danas preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a ponegdje u zapadnim područjima registrovana je i kiša, podaci su Federalnog hidrometerološkog zavoda.

  • Vučić: Interesantno da su svi na samitu imali neke primjedbe na Ukrajinu

    Vučić: Interesantno da su svi na samitu imali neke primjedbe na Ukrajinu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavo je da je interesantno da su danas na samitu Karpatske inicijative svi imali neke primjedbe na Ukrajinu.

    Na konstataciju novinara da je on tokom konferencije za medije, dok je govorio poljski premijer Donald Tusk, na papiru napisao nešto iz njegovog izlaganja i na pitanje da li može da otkrije šta je to što je izdvojio kao najvažniji segment tokom obraćanja poljskog premijera, Vučić je rekao da nije htio to da kaže javno, da je zato napisao na papiru i da to ne želi ni da prenese novinarima, piše Tanjug.

    – Da sam htio da vam kažem i pokažem to što sam napisao na papiru i to što sam rekao, ne bih stavljao ruku na usta i ne bih napisao, nego bih javno rekao. Dakle, ne želim to da prenesem. Bilo mi je interesantno da su svi, dovodeći svoje medije, imali neke primjedbe na Ukrajinu. I vidim u koliko teškoj poziciji da se nađe ta zemlja… jer su i, kao što ste vidjeli, Rumuni imali primjedbe, Poljaci imali primjedbe, još je neko imao primjedbe. I da, govorilo se, bilo je pitanje i za mađarske primjedbe. Јedino Mađari nisu prisutni od osam zemalja karpatskog regiona – rekao je Vučić.

    Kaže da će to što je napisao ostati između njih.

    – Samo nečasni ljudi prenose takve poruke javno ili kao “mediji saznaju” šta je bilo. Nećete da saznate nikad. To je kod mene sakriveno. Tako se odnose časni, pošteni i odgovorni ljudi – rekao je Vučić, prenosi RTRS.

  • Nove cijene goriva u Srbiji

    Nove cijene goriva u Srbiji

    U narednih sedam dana evrodizel biće 236 dinara, dok će cijena benzina 207 dinara. Vlada Srbije na još nedjelju dana, do 27. septembra, produžila smanjenje akciza za 25 odsto na naftne derivate.

    Maksimalne maloprodajne cijene evrodizela i benzina u narednih sedam dana biće više za dva dinara i litar dizela će koštati 236 dinara, a benzina (BMB 95) 207 dinara. Nove cijene goriva objavljuju se svakog petka do 15 časova, piše RTS.

    Privredni subjekti koji obavljaju djelatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdijevanje prevoznih sredstava dužni su da utvrđene maloprodajne cijene derivata nafte primjene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

    Nove cijene goriva objavljuju se svakog petka do 15 časova.

    Vlada Srbije na još nedjelju dana, do 27. septembra produžila smanjenje akciza za 25 odsto na naftne derivate, prenosi RTRS.

  • FZO Srpske: Omogućena i transplantacija jetre u Bjelorusiji

    FZO Srpske: Omogućena i transplantacija jetre u Bjelorusiji

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske unaprijedio je dostupnost transplantacije za oboljele iz Srpske kojima je ovaj vid liječenja neophodan, te je nakon bubrega, u Bjelorusiji osiguranicima dostupna i transplantacija jetre.

    Samo u proteklom periodu Fond zdravstvenog osiguranja finansirao je transplantaciju jetre i sve predoperativne pripreme za dvoje osiguranika iz Republike Srpske u ukupnom iznosu od oko 500.000 KM, saopšteno je iz FZO, prenosi RTRS.

    Iz Fonda dodaju da je ovo značajan iskorak u obezbjeđivanju dostupnosti i kvaliteta liječenja pacijenata kojima je neophodna transplantacija jetre, imajući u vidu da BiH nije dio Eurotransplant mreže, zbog čega osiguranici teže mogu da ostvare kadaveričnu transplantaciju u zemljama Evropske unije.

    Osim transplantacije jetre, više od 90 osiguranika imalo je transplantaciju bubrega u Bjelorusiji od momenta od kako je Fond započeo saradnju sa ovim zdravstvenim ustanovama u ukupnom iznosu od 6,1 milion KM.

    Podsjećaju da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske još 2021. godine ostvario saradnju sa Bjelorusijom i konkretnim aktivnostima omogućio da se transplantacija organa za naše osiguranike sprovodi u zdravstvenoj ustanovi u Minsku. Sve do ove godine osiguranici su u Minsk odlazili uglavnom zbog transplantacije bubrega.

    Uspješna saradnja sa Bjelorusijom se u međuvremenu razvijala, tako da je od nedavno potpisan ugovor i sa još jednom zdravstvenom ustanovom u toj zemlji, tačnije u Brestu. Na ovaj način Fond je značajno unaprijedio dostupnost zdravstvene zaštite osiguranicima kojima je neophodna transplantacija, navode iz FZO.

    Naglašavaju da dinamika slanja pacijenata zavisi i od obima posla u tamošnjoj zdravstvenoj ustanovi, ali i od zdravstvenog stanja pacijenata budući da zdravstveni status pacijenta mora biti zadovoljavajući za transplantaciju.

    Napominju da osim transplantacije, FZO Srpske u potpunosti finansira i predtransplantacione pripreme, kao i lijekove koje koriste osiguranici sa transplantiranim organima, odnosno njihovu cjelokupnu zdravstvenu zaštitu.

    Da bi osiguranici Fonda, ali i zdravstvene ustanove na brz i jednostavan način bili informisani o putu ostvarivanja prava na finansiranje transplantacije u inostranstvu, FZO je nedavno pripremio i vodič kroz pravo na transplantaciju koji je dostupan na internet stranici Fonda.

    Iz FZO podsjećaju da osigurana lica Fonda mogu da ostvare pravo na liječenje i u ustanovama van Republike Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor onda kada njihovo liječenje nije moguće u domaćim zdravstvenim ustanovama.

    Liječenje van Republike Srpske odobrava se kada domaće ustanove, tačnije Univerzitetski klinički centar Republike Srpske da prijedlog da se liječenje obavi u nekoj od ustanova van Srpske, sa kojom Fond ima potpisan ugovor.

    Takođe, ako liječenje nije moguće obaviti ni u ustanovama van Republike Srpske sa kojima Fond ima ugovor (u Srbiji), tada je moguće ostvariti pravo na liječenje i u drugim ustanovama u inostranstvu sa kojima Fond nema ugovore.

    Transplantacija organa nije samo medicinski postupak, to je prilika da se pacijentu omogući nova šansa za kvalitetniji život, a Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske će i u budućnosti nastojati da tu šansu učini dostupnom svakom osiguraniku kojem je potrebna, poručili su iz FZO Srpske.

  • Cijene nafte bilježe oscilacije

    Cijene nafte bilježe oscilacije

    Cijene energenata na evropskom i svjetskom tržištu danas bilježe blage oscilacije, pri čemu se cijena sirove nafte tipa Brent kreće oko 103 dolara po barelu, dok je cijena evropskog prirodnog gasa stabilna na nivou od oko 77 evra po megavat-satu.

    Na trgovačkoj platformi Investing.com, cijena fjučersa nafte Brent iznosila je 103,92 dolara po barelu.

    Američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) zabilježila je vrijednost od oko 101,04 dolara po barelu.

    Na holandskoj berzi gasa TTF, fjučersi prirodnog gasa kretali su se u rasponu oko 77 evra po megavat-satu.

    Istovremeno, vodeći evropski berzanski indeksi zabilježili su rast vrijednosti, praćeni stabilnijim trgovanjem na globalnim tržištima.

    Vodeći evropski berzanski indeksi zabilježili su rast vrednosti – londonski FTSE porastao je za 0,40 odsto, njemački DAX za 0,40 odsto, dok je francuski CAC 40 zabilježio blagi plus od 0,21 odsto.

    Sa druge strane, ruski indeks MOEX zabilježio je pad od 0,99 odsto.

    Na američkim berzama takođe je zabilježen pozitivan trend, gdje je indeks Dow Jones porastao za 0,75 odsto, a S&P 500 za 0,80 odsto, piše Tanjug.

    Na azijskim tržištima trgovanje je bilo mješovito – kineski indeks China A50 Futures pao je za 0,32 odsto, dok je akcija kompanije China Unicom na berzi u Hong Kongu zabilježila rast od 1,30 odsto.

    Vrijednost evra u odnosu na američki dolar na valutnom tržištu iznosi oko 1,15 dolara.

    Cijena zlata na svjetskom tržištu zabilježila je dnevni rast od 0,2 odsto i dostigla nivo od oko 4.346 dolara za trojsku uncu.

    Istovremeno, cijena pšenice na svjetskim berzama kretala se na nivou od oko 725,75 centi za bušel, uz blagi dnevni pad od 0,39 odsto, prenosi RTRS.

  • Broj gladnih ljudi na Zemlji mogao bi da dostigne 520 miliona

    Broj gladnih ljudi na Zemlji mogao bi da dostigne 520 miliona

    Broj ljudi koji se suočavaju sa glađu širom svijeta mogao bi da dostigne 520 miliona do 2030. godine zbog sukoba na Bliskom istoku, izjavio je šef kancelarije Organizacije UN za hranu i poljoprivredu u Rusiji Oleg Kobjakov, prenosi Tanjug.

    – S obzirom na uticaj sukoba na Bliskom istoku, do 2030. godine između 510 i 520 miliona ljudi će se i dalje suočavati sa glađu – rekao je Kobjakov za RIA Novosti, napominjući da je prije krize ta brojka procijenjena na 503 miliona ljudi.

    On je naglasio da prognoza nije uzela u obzir druge potencijalne nepovoljne faktore, poput ekstremnih vremenskih prilika, koje bi mogle pogoršati situaciju.

    – Stoga bi kriza na Bliskom istoku mogla da utiče na dodatne zemlje kroz rast cijena energije i đubriva – zaključio je Kobjakov.

    Ruska agencija podsjeća da su SAD i Izrael 28. februara počeli da napadaju mete u Iranu, na šta je Iran odgovorio sopstvenim udarima.

    Sredinom juna, Teheran i Vašington potpisali memorandum o prekidu neprijateljstava, ali su kasnije ponovo razmijenili udare.

    Eskalacija sukoba praktično je zaustavila prolaz brodova kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu snabdijevanja naftom, naftnim derivatima i tečnim prirodnim gasom širom svijeta, a kao rezultat toga, cijene goriva su porasle u većini zemalja, prenosi RTRS.

  • Dodik: Kada se brani kućni prag, preci i potomci srpski vojnik postaje tvrđava

    Dodik: Kada se brani kućni prag, preci i potomci srpski vojnik postaje tvrđava

    Za srpski narod granica nikad nije bila samo administrativna linija na karti, već krvava linija odbrane postojanja, opstanka i posljednja brana i bedem pred nasrtajima neprijatelja čiji je cilj bio samo jedan – da se srpski narod sa ovih prostora iskorijeni, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

    Povodom centralne manifestacije obilježavanja 31 godine od odbrane sjeverozapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije, koja će biti održana danas u Novom Gradu, Dodik je izjavio Srni da su na taj dan naši pogledi sa posebnim pijetetom i ponosom, ali i tugom zbog stradalih srpskih boraca i civila, usmjereni ka sjeverozapadu Republike Srpske, mjestu gdje su u najtežim danima srpski borci bili neprobojni zid.

    “Bilo je to vrijeme kada je taj dio granice naše Republike doveden u pitanje, a time i sam opstanak Srpske. Mnogobrojna hrvatska i muslimanska vojska nastojala je da probije našu liniju odbrane, da prodre duboko u našu teritoriju, otme srpske opštine Novi Grad, Kozarsku Dubicu, Kostajnicu i Gradišku i zauvijek izbrišu tragove vjekovnog postojanja Srba na tom prostoru.

    Iako mnogo opremljeniji i brojčano nadmoćniji nisu računali na snagu, ponos i odvažnost srpskih boraca, posebno kada brane kućni prag, porodice, krsnu slavu, grobove predaka i pravo na ime i vjeru. Kada se istovremeno brani život, preci i potomci onda srpski borac postaje snažan kao tvrđava, a svaka kota neosvojiva planina. Takav je Srbin i u Krajini, i u Hercegovini, na Romaniji, u Semberiji, Posavivini, Podrinju koji je znao i zna kako se brani Republika Srpsku”, naglasio je Dodik.

    On je rekao za Srnu da je svaka tačka na sjeverozapadu Srpske, od Novog Grada, Kozarske Dubice, Gradiške do Kostajnice, postala spomenik ljudskoj hrabrosti, jer na svakoj od njih branjen je opstanak Republike Srpske.

    “Otpor neprijateljskim jedinicama nije bio motivisan osvajanjem tuđeg, već nasušnom potrebom da sačuvaju svoje, da odbrane Republiku Srpsku i svoj narod. Naš rat je bio odbrambeno-oslobodilački, a ne osvajački. Branila se teritorija, svoj narod, nejač, branila se Republika Srpska koju smo stvorili u miru kada su dojučerašnje komšije nastojale da nas obesprave i pretvore u nacionalnu manjinu”, podsjetio je Dodik.

    On je poručio da danas kada živimo slobodno, kada imamo svoju Republiku Srpsku i svoje institucije, moralni imperativ svih nas je da nikada ne zaboravimo ko je omogućio da budemo tu gdje jesmo, da živimo u slobodi.

    “Najveći heroji su oni čiji su snovi utkani u temelje Republike Srpske. NJihova žrtva je svjetionik koji nam kazuje u kom pravcu treba ići i podsjetnik da se Republika Srpska mora voljeti, čuvati i braniti svakog dana, odgovorno i ponosno, jer sloboda nije dar koji se jednom dobija i traje zauvijek. Ona je trajan proces.

    Braniti granicu danas znači čuvati naše institucije, jačati ekonomiju, zdravstvo, obrazovanje, privredu, njegovati našu kulturu, jezik i tradiciju. Braniti granicu znači graditi zemlju u kojoj je porodica temelj društva, u kojoj su majke poštovane, djeca i mladi imaju obezbijeđeno školovanje, roditelji radna mjesta. Graditi zemlju kojom se ponosimo i u kojoj naša djeca vide sigurnu luku”, istakao je Dodik.

    Zato republičke institucije, kaže Dodik, ulažu maksimalne napore da stvore što bolje uslove za život svih naših građana i svakog dijela Republike Srpske kako bi bila što bolja, jača i naprednija.

    “To je naš cilj na kojem svakodnevno radimo, jer smo to dužni stvaraocima Republike Srpske koji su u veoma izazovnim vremenenima donosili važne odluke za njenu budućnost, našim borcima, stradalnicima i narodu koji je morao da napusti svoje domove i nakon izbjeglištva ostao u Republici Srpskoj gdje je svoj život nastavio iznova.

    Zajedno smo prošli kroz veoma turbulentna vremena i nastavljamo dalje okupljeni oko jednog cilja – očuvanja Republike Srpske, jer znamo šta radimo za Republiku i naš narod i znamo da damo odogovor za budućnost tako što ćemo graditi moćnu i jaku Republiku Srpsku”, poručio je Dodik.

    Centralna manifestacija obilježavanja Dana odbrane od agresije hrvatske vojske na zapadne granice Republike Srpske biće održana danas u Novom Gradu, u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Napad hrvatske vojske na opštinu Novi Grad počeo je 18. septembra, 1995. godine u 9.25 časova. Tokom dva dana ofanzive poginulo je 57 lica, 37 civila, 18 vojnika i dva pripadnika MUP-a. Ranjeno je 17 civila, tri vojnika i jedan pripadnik MUP-a.

    Pripadnici Vojske Republike Srpske su 19. septembra 1995. godine potisnuli Hrvatsku vojsku preko Une.

    Na mjestu gdje je poginulo najviše civila i vojnika, u naselju Tunjica, gdje su pripadnici hrvatskih snaga prešli na području opštine Novi Grad, podignuto je spomen-obilježje koje je osveštano 2010. godine.

    Na području zapadnokrajiških opština Kozarske Dubice, Novog Grada i Kostajnice, 18. i 19. septembra 1995. godine, u hrvatskoj agresiji su ubijena 104 lica, od kojih 54 civila, 44 pripadnika oružanih snaga Republike Srpske i šest pripadnika MUP-a Srpske.

    Naselja i gradovi pretrpjeli su velika razaranja i štetu, a prema podacima opštinskih komisija, procijenjena materijalna šteta u Novom Gradu je 83,3 miliona KM, u Kozarskoj Dubici 50,4 miliona KM, a u Kostajnici 40 miliona KM.

    Odbrana zapadnokrajiških opština od hrvatske agresije smatra se događajem značajnim za odbranu Republike Srpske i odlukom Vlade Srpske svrstan je među najznačajnije datume novije srpske istorije.

  • 31 godina od odbrane sjeverozapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije

    31 godina od odbrane sjeverozapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije

    U Novom Gradu će danas, u organizaciji Odbora Vlade za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, biti obilježena 31 godina od odbrane sjeverozapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije.

    Biće služen pomen i položeni vijenci i cvijeće na Spomenik civilnim žrtvama u Gradskom parku i Centralni spomenik poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Novom Gradu.

    Pomenu će prisustvovati predsjednik Srpske Siniša Karan. Napad hrvatske vojske na opštinu Novi Grad počeo je 18-og septembra 1995.

    Tokom dva dana ofanzive poginulo je 57 lica, 37 civila, 18 vojnika i dva pripadnika MUP-a, piše RTRS.