Autor: m88bogdanovic

  • Zaprašivanje komaraca u Banjaluci 1. i 2. septembra

    Zaprašivanje komaraca u Banjaluci 1. i 2. septembra

    Zaprašivanje odraslih formi komaraca sa zemlje na teritoriji grada Banjaluke biće obavljeno 1. i 2. septembra, u večernjim i ranim jutarnjim časovima.

    Kako je navedeno u operativnom planu preduzeća “Eko-Bel”, sa kojim Grad Banjaluka ima zaključen ugovor za obavljanje ove usluge, tretman će biti izveden 1. septembra u večernjem terminu od 19.30 do 22.30 časova, te 2. septembra u ranom jutarnjem terminu od pet do 6.30 časova i u večernjem terminu od 19.30 do 22.30 časova.

    “Prema operativnom planu, 1. septembra u večernjem terminu tretmanom će biti obuhvaćeni Lazarevo I i II, Kumsale, Drakulić, Srpski Milanovac, Rakovačke bare, Petrićevac, Nova Varoš, Rosulje, Paprikovac, Česma, Zeleni Vir, Vrbanja, Debeljaci, Ada, Medeno polje, Priječani, Mađir i Delibašino Selo. Tretman će biti izveden i na području Paprikovca oko Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, u ulicama Ranka Šipke i Romanijskoj, kao i na lokalitetu Petrićevac, potok Podstranac”, naveli su iz “Eko-Bela”.

    Kako navode, u srijedu, 2. septembra, u ranom jutarnjem terminu od pet do 6.30 časova, akcija će biti sprovedena na području Centra i dijela Kočićevog vijenca, Parka “Mladen Stojanović”, Kampusa, šetališta pored Vrbasa i tvrđave Kastel, te u naseljima Starčevica i Obilićevo.

    “Istog dana, 2. septembra, u večernjem terminu od 19.30 do 22.30 časova, tretmanom će biti obuhvaćeni Derviši, Zalužani, Lauš, Borik, Novi Borik, zelene površine oko Tržnog centra „Delta“, Kuljani, Barlovci, Dragočaj, Ramići, Srpske Toplice, Šibovi i dio Kočićevog vijenca”, poručili su iz ovog preduzeća.

    Takođe su upozorili pčelare da u navedenim terminima preduzmu sve potrebne mjere radi zaštite pčela. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, građani će putem sredstava informisanja biti blagovremeno obaviješteni o naknadnom terminu akcije.

  • Objavljen polugodišnji prosjek plata u BiH: Ovo su iznosi po sektorima

    Objavljen polugodišnji prosjek plata u BiH: Ovo su iznosi po sektorima

    Od 1.169 do 2.278 KM iznosi su polugodišnjih prosjeka neto plata u Bosni i Hercegovini u ovoj godini, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Koje djelatnosti imaju najniže prosječne plate u BiH?

    Tako je, prema njihovim podacima, na dnu tabele plata onih koji rade u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) s iznosom od 1.169 KM.

    Njihove plate slijede one u građevinarstvu, koje su prema polugodišnjem prosjeku iznosile 1.305 KM. Plate u trgovini na veliko i malo te u sektoru popravak motornih vozila i motocikala je 1.374 KM, a u prerađivačkoj industriji 1.387 KM.

    Prema polugodišnjem prosjeku plata, u poslovanju nekretnina isplaćeni neto iznos je 1.449 KM. Samo četiri marke više je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova.

    U oblasti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti plate su 1.458, a prevoz i skladištenje 1.459 KM.

    Za marku više iznosile su plate u sektoru snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, kao i u sektoru umjetnost, zabava i rekreacija.

    U sektoru obrazovanja polugodišnji prosjek bio je 1.672 KM, u ostalim uslužnim djelatnostima 1.704 KM, a u vađenju ruda i kamena 1.874 KM.

    U kojim sektorima su plate najveće?

    U stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima plata je bila 1.954 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom polugodišnji prosjek bio je 2.063 KM.

    Iznos polugodišnjeg prosjeka plata u BiH u sektoru javne uprave i odbrane; obavezno socijalno osiguranje bilo je 2.113 KM, a dvije marke više u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite.

    Najveći prosjek plata bio je u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, i to 2.222 KM, dok su najviše novca dobijali zaposleni u sektoru informacija i komunikacija – 2.278 KM.

    Šta podaci govore o tržištu rada u BiH?

    Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da bi medijalna plata bila bolji pokazatelj stvarnog stanja i bolje oslikavala primanja većine zaposlenih, međutim, kako dodaje, i ovi podaci puno toga vrlo jasno pokazuju.

    “Na primjer, pokazuju koliko su neistinite tvrdnje mnogih poslodavaca da nam je potreban uvoz radne snage jer ‘naši ljudi neće da rade’. Naime, kompanija s najvećom dobiti u BiH je u sektoru trgovine, a vidimo da tu enormnu dobit dobrim dijelom ostvaruje i eksploatacijom radnika jer su među najmanje plaćenim. Također, sektor u kojem su cijene najapsurdnije u BiH, nekretnine, ima relativno niske plaće, a sramotno niske plaće u oblasti građevinarstva pokazuju koliko su niski troškovi izgradnje tih nekretnina koje se potom prodaju za sulude iznose”, navodi Gavran.

    On dodaje da su nesrazmjerno viša primanja u oblasti javne uprave, gdje su uslovi rada najbolji, a efikasnost vrlo često najniža.

    Zašto su plate najniže upravo u sektorima kojima nedostaje radnika?

    Na naše pitanje zašto su plate najniže upravo u ugostiteljstvu, građevinarstvu i trgovini, sektorima u kojima je potražnja za radnicima velika, Gavran ističe da je na to najbolje odgovoriti izvrtanjem pitanja.

    “Potražnja za radnicima u ovim sektorima je velika baš zato što su plaže najniže. I zapošljavaju se strani radnici sve masovnije i pravi pritisak da se još više olakša njihov uvoz zato jer poslodavci u ovim sektorima ne žele adekvatno platiti rad svojih zaposlenih. Cijene u ugostiteljstvu, barem u Sarajevu, su bukvalno i bez pretjerivanja vrlo često približne ili iznad onih u Tokiju. A jesu li radnici plaćeni kao oni u Tokiju? Jesu li poreske stope ili zakupnine više nego u Japanu? Naravno da nisu”, kaže Gavran.

  • Katastrofa u Nepalu: 579 mrtvih, prijete nove poplave (VIDEO)

    Katastrofa u Nepalu: 579 mrtvih, prijete nove poplave (VIDEO)

    Broj poginulih u katastrofalnim bujičnim poplavama u Nepalu porastao je na najmanje 579, dok se čak 1.924 ljudi i dalje vode kao nestali, a među njima je i državljanka Srbije Enisa Leković.

    Najnoviji bilans u petak, 28. avgusta, objavila je nepalska Nacionalna uprava za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje katastrofama. Broj nestalih gotovo se udvostručio nakon što su vlasti u evidenciju uključile dodatne prijave lokalnog stanovništva. Među nestalima je 517 stranih državljana, kao i 933 radnika na hidroenergetskim projektima, prenosi AP.

    Katastrofa je počela u srijedu, 26. avgusta, kada se ogromna masa vode, leda, stijena i blata sjurila kroz dolinu rijeke Bote Koši (Bhote Koshi), na području uz granicu Nepala i Tibeta.

    Prve analize ukazuju na to da je poplavi prethodila lavina leda i stijena u Himalajima, ali se uzrok katastrofe i dalje istražuje.

    Bujica je brisala naselja, puteve, mostove i drugu infrastrukturu, ostavljajući iza sebe ogromna područja zatrpana blatom i ruševinama.

    Među nestalima i Enisa Leković iz Novog Pazara

    Među stotinama stranaca za kojima se traga nalazi se i državljanka Srbije Enisa Leković.

    Njeno ime objavljeno je na spisku turista s kojima je izgubljen kontakt nakon poplava. Prema izvještajima medija u Srbiji, Lekovićeva je iz Novog Pazara.

    Najnoviji zvanični izvještaj nepalskog Ministarstva spoljnih poslova navodi jednu državljanku Srbije među nestalima. Na toj listi je ukupno 632 stranaca iz 33 zemlje o kojima su prikupljani podaci. Do petka poslijepodne 121 osoba je pronađena, dok se 511 još vodilo kao nestalo.

    Za Enisu Leković za sada nema potvrde da je pronađena, niti su objavljene pouzdane informacije o mjestu na kojem je posljednji put viđena.

    Važno je i da status “nestala” ili “bez kontakta” u ovom slučaju ne znači da je osoba stradala. Spiskovi se neprestano mijenjaju kako se uspostavlja komunikacija s turistima i kako spasilačke ekipe stižu do odsječenih područja.

    Više od 3.700 ljudi spaseno

    Uprkos ogromnim razmjerama katastrofe, spasilačke ekipe uspjele su da izvuku veliki broj ljudi.

    Do sada je u Nepalu spaseno više od 3.700 osoba, a u operacijama učestvuje gotovo 15.000 pripadnika bezbjednosnih službi.

    Posao im otežavaju uništeni putevi i mostovi, nestabilan teren, ogromne količine blata i prekinute komunikacije.

    Crveni krst procjenjuje da je katastrofom pogođeno najmanje 93.000 ljudi kojima je potrebna pomoć.

    O razmjerama katastrofe svjedoče i dramatični snimci iz Nepala, na kojima se vidi kako je snažna bujica nosila sve pred sobom i iza sebe ostavila razorena naselja, puteve i infrastrukturu.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Clash Report (@clashreportcr)

    Porodice čekaju bilo kakvu vijest

    Među nestalima su turisti, radnici, planinari i hodočasnici iz desetina zemalja.

    Mnogi su se nalazili na području kojim prolazi ruta prema Tibetu, uključujući put prema svetoj planini Kailaš, jednom od najvažnijih hodočasničkih odredišta za hinduiste i budiste.

    Porodice u međuvremenu pokušavaju da dobiju bilo kakvu informaciju o svojim najbližima.

    Sani Patel posljednji put je razgovarao sa svojim 72-godišnjim ocem Džitendrom Patelom otprilike sat vremena prije katastrofe. Njegov otac krenuo je s prijateljima na hodočašće prema planini Kailaš.

    “Teško je kada ovako živite iz minute u minut. Samo gledate u telefon i čekate da vam se neko javi”, ispričao je Patel za NBC News.

    Nova opasnost prijeti nizvodno

    Dok spasioci tragaju za nestalima, vlasti strahuju od nove katastrofe.

    Nakon poplave formirano je jezero iza prirodne brane nastale od nanosa stijena i drugog materijala. Zbog straha da bi voda mogla probiti prepreku i izazvati novi poplavni talas, potraga je u petak privremeno obustavljena.

    Kada je nivo vode počeo da pada, operacije su nastavljene. Ipak, stanovništvu u ugroženim područjima naređeno je da ostane na sigurnom. AP navodi da vlasti Nepala i Kine i dalje upozoravaju na opasnost od novih poplava.

    Nepalske vlasti tokom dana izdale su i novo upozorenje nakon što su dobile informacije o ponovnom povećanju protoka rijeke Bote Koši. Stanovnicima uz rijeku Trišuli, sve do Muglinga, preporučeno je da ostanu na sigurnim mjestima i budu na visokom oprezu.

    Tijela žrtava pronađena čak u Indiji

    O snazi poplavnog talasa govori i podatak da su tijela za koja se vjeruje da pripadaju žrtvama iz Nepala pronađena u susjednoj Indiji.

    Indijske vlasti izvukle su sedam tijela iz rijeka u saveznoj državi Utar Pradeš.

    Četiri neidentifikovana tijela pronađena su u okrugu Maharadžgandž, a još tri u Kušinagaru, oko 70 kilometara nizvodno od granice.

    Identifikacija pronađenih žrtava je u toku.

    Najteža katastrofa od zemljotresa 2015. godine

    Razmjere materijalne štete takođe su ogromne. “Financial Times” navodi da je oštećeno oko 80 mostova i približno 40 kilometara puteva, dok su čitava naselja uz rijeku uništena.

    Teško je pogođen i granični prelaz Girong, važna kopnena trgovačka veza Nepala s Kinom.

    Katastrofa je pogodila i hidroenergetska postrojenja, a među nestalima su stotine radnika koji su se nalazili na projektima uz rijeke.

    Prema ocjeni “Financial Timesa”, riječ je o najtežoj katastrofi koja je pogodila Nepal od razornog zemljotresa 2015. godine.

    Pomoć stiže u Nepal

    Brojne zemlje ponudile su pomoć Nepalu, dok su Indija, Japan i Pakistan već uključeni u pružanje pomoći pogođenom stanovništvu.

    Evropska unija izdvojila je dva miliona evra humanitarne pomoći za hranu, zdravstvenu zaštitu, pitku vodu i sanitarne potrebe.

    Nepalske vlasti, međutim, saopštile su da im za sada nisu potrebni strani timovi za potragu i spasavanje, navodeći da raspolažu dovoljnim brojem ljudi na terenu, ali da su otvorene za tehničku i drugu pomoć.

    Potraga traje i na tibetanskoj strani granice. Kineske vlasti potvrdile su pet poginulih, dok se 558 ljudi vodi kao nestalo.

    Broj žrtava još nije konačan. Spasilačke ekipe nastavljaju da pretražuju blato i ruševine, dok vlasti upozoravaju da bi nova kiša i nestabilan teren mogli dodatno otežati potragu.

  • Dodik: Narodu niko ne može zabraniti da pamti generala Mladića

    Dodik: Narodu niko ne može zabraniti da pamti generala Mladića

    Predsjednik Milorad Dodik rekao je da je general Ratko Mladić velika ličnost za srpski narod i da je u teškom vremenu stao na čelo Vojske Republike Srpske.

    Dodik, koji je večeras prisustvovao pomenu generalu Mladiću u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja, poručio je da se narodu ne može zabraniti da pamti generala.

    – Bog da mu dušu prosti – rekao je Dodik.

    On je istakao da je general Mladić obilježio jedno nestabilno, teško vrijeme i pokazao kako se brani narod, te da srpski narod ima pravo na sopstveni odnos prema generalu koji je ostao upisan u istoriji kao komandant Vojske Republike Srpske.

    – Neki žele da ga ovaj narod ne pamti, a narod ima osjećanja. Ne možete zabraniti, ne možete izbrisati osjećanja. On je u istoriji zapisan kao komandant Vojske Republike Srpske – rekao je Dodik, dodajući da je Vojska Republike Srpske vodila časnu borbu za slobodu i opstanak srpskog naroda i da ima slavnu istoriju.

    Dodik je rekao da Republika Srpska nema problem da se suoči sa onima koji su činili zločine, uključujući i one koji su ih počinili u ime srpskog naroda, ali je ukazao na različit tretman optuženih i osuđenih za zločine nad Srbima.

    Izdvojio je slučajeve Nasera Orića i Atifa Dudakovića, navodeći da oni ukazuju na selektivnu pravdu.

    – Moja sumnja je apsolutna. To nije bio sud pravde, to je bio samo sud za Srbe – rekao je Dodik.

  • Preminuo general Ratko Mladić

    Preminuo general Ratko Mladić

    General Ratko Mladić preminuo je u zatvorskoj bolnici Haškog tribunala.

    General Mladić rođen je 12. marta 1943. godine u Božanovićima, kod Kalinovika.

    Srednju Vojnoindustrijsku školu završio je u Zemunu, potom Komandno – štabnu i Vojnu akademiju u Beogradu, kao najbolji u klasi.

    Službovanje je počeo u Skolju kao komandir voda.

    U Kumanovu je komandovao bataljonom. U Štipu, brigadom. U predvečerje raspada bivše Јugoslavije, tada već pukovnik Ratko Mladić, prekomandovan je prvo u Prištinu, a potom u Knin i to u vrijeme kada Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost.

    Zbog vojničkih zasluga, u oktobru 1991. unaprijeđen je u čin general-majora. Nedugo kasnije i u čin general – potpukovnika.

    Kada je putem Slovenije i Hrvatske krenula i BiH, general potpukovnik Ratko Mladić prekomandovan je u Sarajevo, gdje je imenovan za načelnika Štaba Druge vojne oblasti ЈNA.

    Muslimanska i hrvatska strana već su bile formirale svoje nacionalne vojske, kada je 12. maja 1992. Skupština izglasala stvaranje Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine i istog dana za komandanta Vrhovnog štaba imenovala generala Ratka Mladića.

    U ljeto 1992. otvaraju se frontovi na cijelom prostoru BiH. Srpska vojska, pod komandom generala Mladića, štiti front od skoro 1.200 kilometara.

    Nakon brojnih uspješnih vojnih operacija, politika je bila ta koja je usljed međunarodnih pritisaka i ucjena zaustavila dalji napredak srpske vojske, koja je tad kontrolisala više od 65 odsto teritorije BiH.

    Usprotivio se Vens-Ovenovom mirovnom planu, prema kome je Republika Srpska trebalo da bude rasparčana. Na čelu Vojske Republike Srpske bio je do 1996. godine.

    Nakon što je pred Haškim trinalom 1995. optužen za ratne zločine, u novembru 1996. godine, ukazom tadašnje predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić, general Ratko Mladić smijenjen je sa mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

    Iz javnosti se povukao 2002. godine, a haški pritisak i ucjene Zapada presumjerene su na njegovu porodicu i najbliže saradnike. Za to vrijeme, general Mladić skromno je živio u rođakovoj kući u Banatu, sve do maja 2011. godine.

    Teško narušenog zdravstvenog stanja uhapšen je i isporučen u Hag.

    Prvostepeni proces protiv njega trajao je sedam godina, nakon kojeg je general Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

    U drugostepenom postupku, preglasana predsjedavajuća Vijeća, sutkinja Priska Matimba Mijambe, razotkrila je da presuda nije izrečena na osnovu dokaza, već na osnovu konstruisanih pretpostavki i, kako je, rekla “nebuloznih i nejasnih analiza”.

  • Sahranjena Ivana Šimundža: Preminula u 45. godini nakon kraće i teške bolesti

    Sahranjena Ivana Šimundža: Preminula u 45. godini nakon kraće i teške bolesti

    Dugogodišnji novinar i direktor portala “Mondo” Ivana Šimundža Šavija sahranjena je danas na groblju “Sveti Marko” u Banjaluci.

    Šimundža je preminula u 45. godini nakon kraće i teške bolesti.

    Od Ivane Šimundža oprostili su se mnogobrojne kolege, prijatelji, članovi porodice i rodbina.

    Ona je tokom dugogodišnje novinarske karijere ostavila značajan trag u medijskoj zajednici, a kolege i prijatelji pamtiće je po profesionalnosti, predanom radu i kolegijalnosti.

    (BL portal)

  • Centralna izborna komisija primila podneske GIK-a Doboj

    Centralna izborna komisija primila podneske GIK-a Doboj

    Centralna izborna komisija primila je nekoliko podnesaka Gradske izborne komisije Doboj koji se odnose na predlaganje kandidata i imenovanje članova biračkih odbora, rečeno je za RTRS.

    – S obzirom na to da smo podneske zaprimili mejlom tek juče poslijepodne i jutros ništa više o konkretnom predmetu ne možemo saopštiti – naveli su.

    Naveli su da bi, ako sumnje budu potvrđene, to predstavljalo kršnje Izbornog zakona za koje politički subjekat može biti kažnjen od 3.000 KM do 30.000 KM.

    – Za ovaj prekršaj, osim novčanih kazni, CIK može izreći i druge sankcije predviđene Izbornim zakonom – saopštili su iz CIK-a.

    Iz CIK-a BiH napominju da je odredbama Izbornog zakona BiH zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora.

  • Srpski državljanin među nestalima u tragediji u Nepalu (VIDEO)

    Srpski državljanin među nestalima u tragediji u Nepalu (VIDEO)

    Srpski državljanin jedan je od više od 1.300 ljudi koji se vode kao nestali nakon bujičnih poplava u pograničnom području Kine i Nepala, izazvanih urušavanjem glečera na Tibetu, objavila je danas, 27. avgusta, Nacionalna turistička organizacija Nepala.

    Mnogi nestali su stranci koji su se u pogođenom području nalazili na planinarenju ili hodočašću do svetog hinduističkog mjesta, prenio je AP.

    Broj nestalih razlikuje se u zavisnosti od izvora zbog različitih načina prikupljanja, prijavljivanja i provjere podataka, kao i zbog problema u koordinaciji između službi koje prikupljaju podatke i onih koje sprovode spasilačke akcije, prenosi Tanjug.

    Najmanje 270 poginulih

    Nepalska policija prijavila je najmanje 270 poginulih i 826 nestalih.

    Lokalni mediji, pozivajući se na Nacionalni centar za vanredne operacije, naveli su da se među nestalima nalazi 113 nepalskih turista, 85 pripadnika vojske i policije, 161 stanovnik okruga Rasuva i jedna osoba iz okruga Nuvakot.

    Nacionalna turistička organizacija Nepala kasnije je saopštila da se među nestalima nalazi 517 stranaca i objavila spisak iz kojih su zemalja.

    U Kini su državni mediji izvijestili o najmanje tri poginule osobe i 558 nestalih u okrugu Đirong na Tibetu.

    Ogroman broj nestalih

    Kineska državna televizija CCTV navela je da su 260 od 558 nestalih strani državljani, dok je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da se gotovo 100 kineskih državljana vodi kao nestalo na nepalskoj strani.

    Prema podacima Nepalskog turističkog odbora, među nestalima je 179 državljana Indije, od kojih je većina bila na hodočašću na planinu Kailaš u Tibetu.

    Nestalo je i 65 državljana Sjedinjenih Američkih Država, 51 Malezijac, 55 Ukrajinaca, 35 Australijanaca, 33 Britanca, 25 Kanađana, osam Singapuraca, osam Nijemaca, osam Rusa, šest Južnoafrikanaca, šest Letonaca, pet Novozelanđana, četiri Francuza, tri Belgijanca i tri Španca.

    Među nestalima se nalaze i državljani Italije, Kazahstana, Portugala, Irske i Holandije, po dvije osobe iz svake zemlje.

    Još po jedna osoba vodi se kao nestala iz Bjelorusije, Finske, Mađarske, Izraela, Litvanije, Filipina, Bugarske, Švajcarske i Švedske.

  • Od 14. septembra protest vozača na svim granicama ka EU

    Od 14. septembra protest vozača na svim granicama ka EU

    Vozači kamiona iz Srbije od 14. septembra počeće sa protestom na svim graničnim prelazima ka Evropskoj uniji, a kako su saopštili, njima će se pridružiti i kolege iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    Prema njihovim riječima, ova odluka je donesena jer od januarskih protesta nije dato nijedno efikasno i konkretno rješenje.

    “Nakon višemjesečne borbe i apela za hitno rješavanje problema ograničenog perioda boravka profesionalnih vozača u zemlјama Šengena, vozači sa zapadnog Balkana se i dalјe hapse i deportuju i izriče im se zabrana ulaska u zemlјe Šengena. Samo u posljednjih nedjelјu dana prema evidenciji Udruženja vraćeno je više od 50 srpskih vozača sa granica Šengena”, stoji u saopštenju.

    Oni su dodali da očigledno nema volјe i želјe u Evropskoj komisiji i među zemlјama članicama da se ovaj problem riješi.

    “Kao posljednji poziv na razum upućen Evropskoj komisiji i zemlјama članicama Šengena, održaće se mirno javno okuplјanje ispred sjedišta Delegacije EU u sve četiri zemlјe (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije), te će prevoznici i vozači predati isti zvaničan poziv u kome se posljednji put apeluje da se ne dopusti da prevoznici i vozači rješenje traže u protestima na granicama”, stoji u saopštenju, a vozači navode da će se ovaj vid protesta održati u ponedjeljak, 31. avgusta.

    Oni se pitaju, ako je profesionalni vozač sa zapadnog Balkana 90 dana bezbjedan po Evropsku uniju, zašto 91. dana postaje prijetnja.

    “Pitanje je na koje niko nema odgovora pa ni Evropska komisija”, dodaju oni.

  • Cijene gasa u Evropi bi tokom zime mogle da porastu na više od 100 evra po megavat-času

    Cijene gasa u Evropi bi tokom zime mogle da porastu na više od 100 evra po megavat-času

    Evropa bi ove zime mogla da se suoči sa novim snažnim rastom cijena prirodnog gasa na više od 100 evra po megavat-času pošto su skladišta znatno praznija nego što je uobičajeno za ovo doba godine, dok bi konkurencija sa Azijom za američki tečni prirodni gas mogla dodatno da podigne cijene, upozoravaju eksperti.

    Goldman Saks upozorava da bi cijena mogla da pređe 100 evra po megavat-času ukoliko se izvoz tečnog prirodnog gasa sa Bliskog istoka bude postepeno normalizovao tek tokom 2027. godine, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Analitičari Morningstara procjenjuju da bi kombinacija hladne zime i ograničene ponude mogla da podigne cijenu na 90 do 120 evra po megavat-času.

    Problem je što su evropska skladišta trenutno popunjena svega oko 63 odsto, što je za oko 18 procentnih poena ispod petogodišnjeg prosjeka i među najnižim nivoima zabilježenim za ovo doba godine.

    Potrošnju energije u Evropi dodatno je tokom leta povećala velika vrućina, dok su visoke temperature istovremeno smanjile proizvodnju iz nuklearnih elektrana.

    Slabija je bila i proizvodnja energije iz vjetra, zbog čega je veći deo elektroenergetskog sistema morao da se oslanja na gas.

    Ako se snabdijevanje tečnim prirodnim gasom sa Bliskog istoka ne oporavi dovoljno brzo, Evropa bi pred zimu mogla da ostane sa premalim sigurnosnim zalihama, posebno za kraj zime kada je potrošnja gasa najveća.

    U najgorem scenariju, veoma visoke cijene mogle bi da dovedu do smanjenja industrijske potrošnje gasa i većih računa za domaćinstva, navode analitičari.

    Referentni cijena evropskog gasa na berzi TTF juče je nakratko premašila 68 evra po megavat-času, što je najviši nivo od početka 2023. godine.