VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Šume Srpske za šest mjeseci biće stabilno preduzeće

    Dodik: Šume Srpske za šest mjeseci biće stabilno preduzeće

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da će Šume Republike Srpske za šest mjeseci biti stabilno preduzeće.Dodik je rekao da se preduzimaju mjere u cilju stabilizacije ovog preduzeća.

    – Vraćamo i postavljamo organizaciju, onakva kakva treba da bude, efikasna. Potpuno sam uvjeren da ćemo za šest mjeseci imati stabilno javno preduzeće. Ko će biti tu ili ne, nije važno – istakao je predsjednik Srpske.

    On je rekao da su gubici Šuma evidentni i da moraju da budu sanirani u dogledno vrijeme.

  • Lavrov: Moskva čeka prijedloge o obnovi odnosa sa Vašingtonom

    Lavrov: Moskva čeka prijedloge o obnovi odnosa sa Vašingtonom

    Rusija je spremna da razmotri inicijativu Sjedinjenih Država o obnavljanju kontakata između dvije zemlje, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

     Vidjećemo da li ima prijedloga. Nismo mi prekinuli odnose i nije na nama da predlažemo njihovo obnavljanje – rekao je Lavrov novinarima u Astani.

    Ako postoji inicijativa da se iskreno razgovara bez jednostranih zahtjeva, kaže Lavrov, Moskva će odgovoriti.

    Ruski šef diplomatije, koji boravi u posjeti Kazahstanu, rekao je da je sa predsjednikom te zemlje Kasimom Žomartom Tokajevom razgovarao o posjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina Astani 27. novembra.

  • Minić: Smijenjeno šest direktora “Šuma Srpske”, Kaurin ostaje

    Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekao je da je na jučerašnjem sastanku dogovoreno da će danas nadzorni odbor smijeniti cijeli upravni odbor “Šuma Srpske”.

    On je naveo da će Blaško Kaurin ponovo biti imenovan za v.d. direktora ovog javnog preduzeća, te će i dalje ostati na ovoj direktorskih poziciji.

    “Svih šest direktora su smijenjeni”, poručio je Minić.

  • Šolcu se ljulja fotelja

    Šolcu se ljulja fotelja

    Njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer izjavio je da je spreman da raspiše nove izbore uslijed kolapsa koalicije kancelara Olafa Šolca, naglašavajući da političke stranke treba da pokažu odgovorno ponašanje.

    “Raspad jedne koalicije nije kraj svijeta. To je politička kriza koja zahtijeva prevazilaženje” izjavio je Štajnmajer.

    Šolc je najavio da će tražiti glasanje o povjerenju u parlamentu, jer je odlazak ministra finansija Kristijana Lindnera iz Stranke slobodnih demokrata (FDP) ostavio njegovu vladu bez neophodne većine, izvještava “Reuters”.

    Štajnmajer može da raspusti parlament i raspiše nove izbore samo ukoliko vlada ne dobije povjerenje.

    On je dodao da Njemačkoj treba stabilna većina i kompetentna vlada.

    “Naša demokratija je snažna. Sada nije trenutak za taktiziranje i obmane, već za razumnost i odgovornost” naglasio je njemački predsjednik, prenosi “24Sedam”.

  • Stevandić u Moskvi sa Volodinom: Imamo dobre odnose; Svijet da se okrene ekonomiji bez sankcija

    Stevandić u Moskvi sa Volodinom: Imamo dobre odnose; Svijet da se okrene ekonomiji bez sankcija

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je nakon sastanka sa predsjednikom ruske Dume Vjačeslavom Volodinom u Moskvi, da je saradnja sa Ruskom Federacijom zasnovana na dobrom razumijevanju, istoriji i kulturi, te je dodao da je vrijeme da svijet i međunarodne organizacije koriguju svoje stavove koje dovode do podjela i napetosti.

    “Bili smo jedna od prvih delegacija koja je posjetila Moskvu nakon početka Specijalne vojne operacije. Bitno je da naša saradnja nije usmjerena protiv drugih država, naroda ili vrijednosti već se temelji na istoriji i kulturi”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u Moskvi.

    On je izrazio nadu da će svijet ponovo dati šansu ekonomiji bez sankcija, te da će prepoznati značaj privredne saradnje.

    “Meni je čast što ja naš Parlament bio prvi koji je na to ukazivao. Nadamo se da ćemo tako nastaviti. Nadamo se da slijedi neko bolje vrijeme. Mi smo najteži period satanizacije izdržali i nadamo se da će svijet biti sigurniji i pametniji”, istakao je Stevandić.

    Stevandić je ukazao da je ovo treći njegov sastanak sa Volodinom u protekle dvije godine.

    Sastanku u Moskvi prisustvovali su i članovi delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, poslanik Srđan Mazalica i generalni sekretar Boran Bosančić.

    Između ostalog, tokom višednevne posjete delegacije Narodne skupštine Republike Srpske u Moskvi, planiran je sastanak sa predsjednikom Savjeta Federacije Valentinom Matvijenko, kao i zamjenikom ministra inostranih poslova Rusije Aleksandrom Gruškom.

  • Stevandić: Univerzitet u Banjaluci dao nemjerljiv doprinos razvoju Republike Srpske

    Stevandić: Univerzitet u Banjaluci dao nemjerljiv doprinos razvoju Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je Univerzitet u Banjaluci u proteklih 49 godina izrastao u uglednu visokoobrazovnu ustanovu, koja je dala nemjerljiv doprinos političkom, institucionalnom, ekonomskom, društvenom, naučnom i kulturnom razvoju Srpske.

    Prepoznatljiv po kvalitetnim studijskim programima prvog, drugog i trećeg studijskog ciklusa, stručnom i uglednom nastavnom kadru, sa 16 fakulteta i Akademijom umjetnosti, Univerzitet u Banjaluci bio je i ostao centar znanja, naučne misli i visokog obrazovanja, po savremenim evropskim programima” – istakao je Stevandić u čestitki.

    Stevandić je u ime Narodne skupštine Republike Srpske i u svoje ime čestitao Dan Univerziteta rektoru Radoslavu Gajaninu, profesorima, studentima i svima zaposlenima na Univerzitetu sa željom da i u budućnosti ostanu vodeća visokoškolska naučno-obrazovna institucija u Republici Srpskoj.

    Univerzitet u Banjaluci obilježiće danas 49 godina uspješnog rada i razvoja, a tim povodom u Banskom dvoru biće održana svečana akademija.

  • ECB nakon pobjede Trampa: Nove carine mogu da dovedu do trgovinskog rata

    ECB nakon pobjede Trampa: Nove carine mogu da dovedu do trgovinskog rata

    Nove carine mogu da budu štetne za globalni rast i dovedu do začaranog kruga trgovinskog rata, izjavio je potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Luis de Gindos nakon što je Donald Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Tramp je u svojim predizbornim govorima najavljivao da će uvesti osnovne carine od 20 odsto na američki uvoz iz svih zemalja koje su trgovinski partneri Vašingtona i visoke carine od 60 odsto na uvoz iz Kine, a mnogi ekonomisti smatraju da bi takav potez bio izrazito negativan za globalnu ekonomiju.

    Ako uvedete carine, morate imati u vidu da će druga strana da reaguje i da će uzvratiti, a to bi moglo dovesti do začaranog kruga u smislu inflacije i carina, upozorio je de Gindos na konferenciji u Londonu i dodao da bi to bio “najgori mogući ishod”, prenosi Rojters.

    On je takođe govorio o oktobarskoj odluci Evropske centralne banke da smanji kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena, rekavši da taj potez bio zasnovan na ažuriranoj procjeni inflacionih izgleda, dinamici noseće inflacije i snazi transmisije monetarne politike.

    Informacije koje nam stižu ukazuju da je proces snižavanja inflacije u evrozoni na dobrom putu, zaključio je potpredsjednik banke u govoru koji je objavljen na sajtu ECB, prenosi Tanjug.

  • Privreda u Srpskoj na koljenima, profitiraju samo javni prihodi

    Privreda u Srpskoj na koljenima, profitiraju samo javni prihodi

    Prema svim relevantnim istraživanjima, privreda Republike Srpske je u ovoj godini na koljenima, dok istovremeno javni prihodi od toga samo profitiraju.

    Na listi 20 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini u prošloj godini nema nijedne privatne firme iz Republike Srpske.

    Naime, prema istraživanju regionalne bonitetne kuće “Company Wall”, u prvih 20 kompanija nema nijedne privatne kompanije.

    Koliko je privreda u Srpskoj u težem položaju nego prethodnih godina, pokazuju zvanični podaci.

    Tako je, prema podacima Privredne komore Republike Srpske, u tri kvartala ove godine ostvaren izvoz od 3,7 milijardi KM, što je za 218,3 miliona KM ili 5,6 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

    Sa druge strane, uvoz je dodatno skočio, te je u devet mjeseci ove godine iznosio 5,44 milijarde KM i povećan je za 206,65 miliona KM ili četiri odsto.

    Znači, u odnosu na prethodnu godinu deficit je povećan za 424,95 miliona KM ili čak 32,3 odsto.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68%, dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9%, odnosno manja je za 6,9 procentnih poena”, navodi se u izvještaju Privredne komore RS.

    Industrijska proizvodnja je u padu, te je za godinu dana smanjena za 6,7 odsto.

    “Posmatrano po djelatnostima, područje vađenje rude i kamena bilježi pad proizvodnje od 11,3%. Pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji iznosi 5,4%, dok je proizvodnja i snabdijevanje, električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija manja za osam odsto”, piše u izvještaju Privredne komore RS.

    Ipak, Poreska uprava RS je u tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda prikupila 3,026 milijardi maraka, što je za oko 350 miliona KM ili 13% više u odnosu na isti period prethodne godine.

    Prema svim ovim podacima, od lošeg stanja u privredi jedino su profitirali javni prihodi Republike Srpske.

    Neke procjene govore da će javni prihodi samo od povećanja minimalne plate ove godine biti veći za oko 90 miliona KM za uplatu doprinosa na godišnjem nivou.

    Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o povećanju minimalne plate u Srpskoj, koja trenutno iznosi 900 KM.

    Početkom ove godine je minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM. Sindikat traži da minimalac u Srpskoj od 1. januara 2025. godine bude 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se on prema svim parametrima ne bi trebao povećavati.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu, još nije poznato.

    U Federaciji BiH, čija je privreda u dosta boljem položaju, minimalna plata je trenutno 619 KM.

    Milenko Stanić, ekonomski analitičar, ističe da svi podaci pokazuju da Republika Srpska ima manje velikih preduzeća koja su inače nosioci privrednog razvoja.

    “Tu je nešto javnih preduzeća, ali po rezultatima koje pokazuju daleko su iza privrednih subjekata iz Federacije BiH. Oni su uspjeli da sačuvaju stare privredne sisteme i izgradili su u međuvremenu nove, sa velikim brojem zaposlenih radnika. Imaju veliku proizvodnju i velike prihode i po pravilu nastupaju na inostranom tržištu, te tako jačaju svoju konkurentnost. Republika Srpska je u tom segmentu veoma ograničena. Vlada RS ne radi na podršci krupnim, snažnim i prosperitetnim preduzećima, već čini suprotne korake. Od desetina krupnih, snažnih korporacija nije ostalo ništa. Zna se da krupna preduzeća “vuku” ona srednja i mala preduzeća i na tome treba raditi”, naglasio je Stanić.

    Prema njegovim riječima, očigledno je da je pretjerivanje sa podizanjem minimalne plate početkom godine bilo pogrešno od strane Vlade RS.

    “Oni nisu uvažavali zahtjeve i potrebe privrede, nego su gledali samo svoj aspekt, odnosno punjenje budžeta. Dobili su više od poreza i veće doprinose, a kao posljedica je to da je prvi put u nekoliko godina došlo do pada zaposlenih radnika. Posljedice etapno nastaju, tek će se u narednom periodu ispoljiti ozbiljan problem u dijelu privrede, i to prije svega u proizvodnji obuće, kožarskoj i tekstilnoj industriji. Skok sa 700 na 900 KM je skok od 28 odsto, tako da je očigledno da je Vlada RS gledala svoje uske interese u punjenju budžeta. Ipak, posljednje izjave Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, govore da su ipak na neki način to shvatili, te da je zahtjev sindikata nerealan. Posebno kada se vidi koliko je niža minimalna plata u Srbiji ili FBiH, čije su privrede dosta snažnije. Administrativno uređenje minimalne plate koje se zasniva samo na punjenju budžeta ima negativne posljedice i uništava privredu”, objasnio je Stanić.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je privreda u Federaciji BiH mnogo jača, te da većina velikih kompanija ima sjedište u ovom entitetu.

    “Ono što je na ovoj listi kompanija ipak najporaznije i jako negativno za ekonomiju jeste dominacija uvozno orijentisanih firmi, koje svojim poslovanjem generišu enorman odliv novca za uvoznu robu koja u većini sektora konkuriše domaćim proizvodima. Što se politike plata tiče, rast je potreban svuda, jer čak i veća od ove dvije entitetske minimalne plate je i dalje preniska, a dažbine koje ubire vlast su previsoke. Formalna visina plate ne znači suštinsku promjenu, ali ako se istovremeno radi na suzbijanju sive ekonomije i na povećanju penzija, onda radnik ipak ima koristi od uplaćenih doprinosa i stanje se može poboljšati. Potrebna je ne samo sistematizacija i reforma obračuna plata, nego i troškova, odnosno cijene koštanja proizvoda i usluga, pa da se onda mnogo lakše i preciznije može utvrđivati kada neko zloupotrebljava stanje na tržištu i neopravdano povećava cijene radi ekstraprofita”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

  • Orban razgovarao sa Trampom: Imamo velike planove za budućnost

    Orban razgovarao sa Trampom: Imamo velike planove za budućnost

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je razgovarao telefonom sa Donaldom Trampom nakon predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama i dodao da imaju velike planove za budućnost.

     Imao sam prvi telefonski razgovor sa predsjednikom Trampom nakon izbora. Imamo velike planove za budućnost – napisao je političar na svojoj stranici na društvenoj mreži Iks.

    Ranije je Orban čestitao Trampu na pobjedi na jučerašnjim predsjedničkim izborima, nazvavši je “ogromnom” i “najneophodnijom za mir”.

    Podsjećamo, republikanski kandidat na predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp proglasio je pobjedu pred pristalicama na Floridi.

  • Sedam stvari koje je Tramp obećao da će uraditi kao novi predsjednik SAD

    Sedam stvari koje je Tramp obećao da će uraditi kao novi predsjednik SAD

    Donald Tramp je spreman da se vrati u Bijelu kuću, obećavši akcije po pitanjima među kojima su imigracija, ekonomija i rat u Ukrajini, a čini se kao da će izgleda imati veliku podršku za svoju političku agendu u Kongresu nakon što je njegova Republikanska partija povratila kontrolu nad Senatom.

    U svom pobjedničkom govoru, Tramp je obećao da će se “voditi jednostavnim motom: data obećanja, ispunjena obećanja. Održaćemo svoja obećanja”, ali oko nekih stvari, on je dao malo detalja o tome kako bi mogao da postigne svoje ciljeve

    Na pitanje Foks njuza 2023. da li bi zloupotrebio svoju moć ili ciljao na političke protivnike, on je odgovorio da neće, “osim prvog dana”: “Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu i bušimo, bušimo, bušimo. Poslije toga nisam diktator”.

    1. Deportacija migranata bez dokumenata
    Tokom kampanje, Tramp je obećao najveće masovne deportacije migranata bez dokumenata u istoriji SAD.

    Takođe je obećao da će završiti izgradnju zida na granici sa Meksikom započetog tokom njegovog prvog predsjedavanja.

    Broj prelazaka na južnoj granici SAD dostigao je rekordne nivoe krajem prošle godine za vrijeme Bajden-Harisove administracije, prije nego što je opao 2024.

    Stručnjaci su za BBC rekli da će se deportacije u obimu koje je Tramp obećao suočiti sa ogromnim pravnim i logističkim izazovima – i da bi mogle usporiti ekonomski rast.

    2. Potezi ka ekonomiji, porezima i tarifama
    Podaci izlaznih anketa sugerišu da je ekonomija ključno pitanje za birače. Tramp je obećao da će “okončati inflaciju” – koja je porasla na visoke nivoe pod predsjednikom Džoom Bajdenom prije nego što je ponovo pala. Ali moć predsjednika da direktno utiče na cijene je ograničena.

    On je takođe obećao veliko smanjenje poreza. Predložio je da se napojnice ne oporezuju, ukida porez na davanja socijalnog osiguranja i porez na korporacije.

    On je predložio nove tarife od najmanje 10 odsto na većinu inostranih roba, kako bi se smanjio trgovinski deficit. Uvoz iz Kine mogao bi da podnese dodatnu carinu od 60 odsto, rekao je on. Neki ekonomisti upozoravaju da bi takvi potezi mogli da podignu cijene za obične ljude.

    3. Smanjenje klimatskih propisa
    Tokom svog prvog predsjedništva, Tramp je ukinuo stotine akata zaštite životne sredine i učinio Ameriku prvom nacijom koja se povukla iz Pariskog sporazuma o klimi.

    Ovog puta, ponovo je obećao da će smanjiti propise, posebno kao način da pomogne američkoj automobilskoj industriji. Stalno je napadao električna vozila, obećavajući da će preokrenuti Bajdenove mete koje su za cilj imale podsticaj prelaska na čistije automobile.

    On je obećao da će povećati proizvodnju američkih fosilnih goriva – obećavajući da će “bušiti, bušiti, bušiti” prvog dana u korist obnovljivih izvora energije kao što je energija vjetra.

    Tramp želi da otvori područja kao što je arktička divljina za bušenje nafte, što bi, kako tvrdi, smanjilo troškove energije – iako su analitičari skeptični.

    4. Da završi rat u Ukrajini
    Tramp je kritikovao desetine milijardi dolara koje su SAD potrošile na podršku Ukrajini u njenom ratu sa Rusijom – i obećao da će okončati sukob “u roku od 24 sata” putem dogovora.

    Nije rekao šta misli da bi bilo koja strana trebalo da odustane. Demokrate kažu da bi taj potez ohrabrio predsjednika Vladimira Putina.

    Tramp želi da se SAD generalno odvoje od stranih sukoba. Što se tiče rata u Gazi – Tramp se pozicionirao kao nepokolebljivi pristalica Izraela, ali je pozvao američkog saveznika da prekine svoju operaciju.

    On je takođe obećao da će okončati povezano nasilje u Libanu, ali nije naveo detalje o tome kako.

    5. Nema zabrane abortusa
    Protiv želja nekih svojih pristalica, Tramp je tokom predsjedničke debate sa Kamalom Haris rekao da neće potpisati zakon o nacionalnoj zabrani abortusa.

    Godine 2022. Ustavno pravo na abortus širom zemlje poništio je Vrhovni sud, koji je imao većinu konzervativnih sudija nakon Trampovog prvog predsjedništva.

    Reproduktivna prava postala su ključna tema Harisove kampanje, a nekoliko država je odobrilo mjere za zaštitu ili proširenje prava na abortus na dan izbora.

    Sam Tramp je redovno govorio da bi države trebalo da budu slobodne da odlučuju o sopstvenim zakonima o abortusu, ali se borio da pronađe sopstvenu dosljednu poruku.

    6. Oproštaj nekim demonstrantima
    Tramp je rekao da će “osloboditi” neke od onih koji su osuđeni za krivična djela tokom nereda u Vašingtonu 6. januara 2021, kada su njegove pristalice uletjele u zgradu Kapitola u pokušaju da osujeti izbornu pobjedu Džoa Bajdena 2020.

    Nekoliko smrtnih slučajeva pripisano je tadašnjem nasilju, za koje je Tramp bio optužen za podsticanje.

    Radio je na tome da umanji značaj nereda i promijeni stotine pristalica koji su osuđeni kao politički zatvorenici.

    On nastavlja da kaže da su mnogi od njih “greškom u zatvoru”, iako je priznao da je “nekoliko njih vjerovatno izmaklo kontroli”.

    8. Otkaz specijalnom savjetniku Džeku Smitu
    Tramp je obećao da će smijeniti iskusnog tužioca koji je vodio dvije krivične istrage protiv njega “u roku od dvije sekunde” od preuzimanja dužnosti.

    Specijalni tužilac Džek Smit optužio je Trampa zbog navodnih napora da poništi izbore 2020. i zbog njegovog navodnog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima.

    Tramp negira bilo kakvu nepravdu i uspio je da spriječi da bilo koji slučaj dođe do suđenja prije izbora. Kaže da ga je gospodin Smit podvrgao “političkom lovu na vještice”.

    Tramp će se vratiti u Bijelu kuću kao prvi predsjednik ikada osuđen za krivično djelo, pošto je u Njujorku proglašen krivim za falsifikovanje poslovnih zapisa, prenosi Telegraf.