VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zašto opada interesovanje građana za ulazak BiH u EU?

    Zašto opada interesovanje građana za ulazak BiH u EU?

     U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

    Naime, najveći procenat, od 80,6 odsto građana koji su za ulazak BiH u EU, iznosio je 2021. godine, a onda je iz godine u godinu padao.

    Tako je 2022. godine iznosio 77,4 odsto, 2023. godine je bio 73,3 odsto, 2024. 71,2 odsto, a sada nije ni 70 odsto.

    Zanimljiva je još jedna činjenica: interesovanje građana FBiH za ulazak u EU je doslovno svake godine veće nego interesovanje građana Republike Srpske.

    To je pokazalo i najnovije istraživanje, koje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

    “U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

    Borislav Paraš, Banjalučanin koji živi i radi u Štutgartu, kaže da je sve manji entuzijazam građana BiH za ulazak u EU donekle očekivan.

    “EU se više ne doživljava kao obećano područje, ni u EU nije lako, a ekonomske i političke krize su sve prisutnije. Istovremeno, proces pristupanja traje dugo i djeluje neizvjesno, što dodatno smanjuje povjerenje. Ipak, EU i dalje simbolizuje stabilnost, jače institucije i bolju perspektivu. Sa sigurnošću mogu reći da joj danas građani prilaze sa više opreza i realnijim očekivanjima”, kaže Paraš.

    Žarko Cvijić, Banjalučanin koji se bavi istraživanjem stavova javnog mnjenja, takođe nam je potvrdio da je pri anketiranju građana primijetio da iz godine u godinu raste skepticizam prema EU.

    “Smatram da je i u posljednjem periodu dosta ljudi otišlo, ali je intenziviran i povratak naših ljudi. Mislim da je i to uticalo na ovakve rezultate, jer ranijih godina nije bilo tolikog povratka. Sada i naši građani imaju realniju sliku o stanju u EU. Primjer nam je i Hrvatska, koja je prije 12 godina postala članica evropske porodice zemalja. Mnogo građana se odselilo iz Hrvatske, izgubili su svoju valutu, dobili su evro, a rast cijena u istom procentu nisu ispratile plate”, kaže Cvijić.

    Cvijićeve riječi potvrđuju i stručnjaci…

    Sociolog Vladimir Vasić, naime, takođe kao primjer navodi Hrvatsku, koja je, kaže, doživjela egzodus vlastitog stanovništva kada su ušli u EU. Vasić, pritom, ističe da se sada vidi da je EU zavisna od nekih drugih centara moći, što pokazuje i slučaj sukoba u Ukrajini.

    “Iscrpljuju se resursi iz Evrope, ona se na neki način ucjenjuje zarad nekih većih svjetskih interesa. Mislim da Evropa funkcioniše po onom principu da može da zavodi red kod nekih nerazvijenih država i politika, a zapravo ne pravi red u vlastitoj kući. Niti je više politika EU stabilna, niti joj je ekonomija stabilna kao prije”, naveo je Vasić.

    Direkcija za evropske integracije saopštila je da su glavni razlozi zašto građani podržavaju ulazak BiH u Evropsku uniju sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4 odsto), mir i politička stabilnost (29,1 odsto), poštovanje zakona (28,9 odsto) te poboljšanje infrastrukture (8,8 odsto).

    “Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju su veći troškovi života i porezi (36,6 odsto), a potom slijede gubitak raznolikosti (20,2 odsto), iseljavanje stanovništva (17 odsto), prevelika centralizacija (9,1 odsto) te povećanje birokratije (8,4 odsto)”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

    Prema mišljenju građana, Evropska unija je zainteresovana za pristupanje BiH u najvećoj mjeri zbog prirodnih resursa (38,1 odsto), osiguranja mira i stabilnosti (20,1 odsto) te širenja evropskog tržišta (19,8 odsto).

    Najveći broj ispitanika, njih 34 odsto, smatra da će BiH ući u Evropsku uniju za najviše 10 godina, a 51,5 odsto građana smatra da evropski put BiH nema alternativu.

    Ukupno 42,4 odsto ispitanika smatra da će najviše koristi od ulaska BiH u EU imati mladi, dok 18,9 odsto smatra da će imati političari, a 10,4 odsto ispitanih da će to biti studenti.

  • Dodika, Viškovića i ministre opslužuje preko 50 savjetnika

    Dodika, Viškovića i ministre opslužuje preko 50 savjetnika

    Ministri u Vladi i premijer Srpske očigledno ne mogu sve da postignu sami pa su angažovali,bar zvanično, 22 savjetnika, a koliko ih je nezvanično, to se ne zna. Ne zaostaje ni služba Predsjednika Srpske, pa tamo obitava oko 30 savjetnika. Istražili smo koja je njihova funkcija i da li zasluženo primaju plate.

    Prema Zakonu o republičkoj upravi, svaki ministar može imati najviše dva savjetnika. Neki su to pravo iskoristili, neki imaju tri a neki jednog savjetnika. Ipak, ono što godinama javnost pokušava saznati ko su ti ljudi, koliko ih plaćamo i zašto ih ne poznajemo. Novinarka Sanja Krasić Božić, koja godinama prati ovu temu, kaže da je politika ušla u sve pore društva jer se na mnoge pozicije dolazi stranačkom ili drugom vrstom podobnosti, a ne zbog stručnosti lica.

    „To je izgleda sve normalno u zemlji u kojoj se fotelje dijele kao nagrada za lojalnost, a ne kao neke ozbiljne i odgovorne funkcije. Da sistem funkcioniše kao što ne funkcioniše mi se ne bismo morali ni pitati ko su savjetnici ko su ministri šefovi kabineta savjetnici savjetnika itd jer bi rezultati govorili umjesto njih“, kaže Sanja Krasić Božić, novinar Srpskainfo.

    A rezultate rada 22 savjetnika koliko ih trenutno ima u Vladi, još uvijek zvanično nemamo. Oni su raspoređeni tako da najviše savjetnika ima Premijer Srpske, čak tri, dok su ministarstva podijelila po jednog ili dva savjetnika. Za njihove plate pojedinačno, izdvaja se mjesečno nešto više od 2 500 KM koliko iznosi prosječna plata savjetnika u Vladi Srpske. Politikolog Mladen Bubonjić kaže da ovde nije sporno postojanje savjetnika nego netransparentnost u radu.

    “Javnost treba da zna jer se plaćaju iz budžeta odnosno parama naroda. S druge strane kad se sazna ko su ti savjetnici postavlja se pitanje da li neko ko ima malo godina života bez obzira na školovanje prosjek bilo šta da li ima dovoljno iskustva u određenoj oblasti da može da savjetuje određene političare”, smatra Mladen Bubonjić, politikolog.

    Ne zaostaje ni služba Predsjednika Srpske koja je angažovala oko 30-ak savjetnika. Oni navodno primaju funkcionalni dodatak, i angažovani su bez zasnivanja radnog odnosa. Opozicija smatra da je jedina funkcija imenovanja savjetnika da se namire apetiti stranaka vladajuće koalicije dok efekti gotovo da ne postoje.

    “Ako je istinit podatak da kabinet predsjednika ima 31 savjetnika onda možemo obrnuti teze da pitamo da li je on toliko neznalica da mu treba 31 savjetnik, a da drugi predsjednici u regionu imaju manji broj savjetnika. Osim rasipanja javnog novca ovde se šalje poruka javnosti da, ako ste politički podobni, onda ima za vas mjesta i na državnim jaslama u bilo kom obliku”, kaže Jelena Trivić, predsjednik NF.

    I nije problem da pozicija savjetnika postoji, tako je u svim državama svijeta. Ono što je sporno je to da su u svijetu savjetnici eksperti za oblasti za koje su postavljeni i često taj posao obavljaju besplatno, dok kod nas savjetnička fotelja uglavnom predstavlja nešto drugo. I kao da ni to nije dovoljno,sada i penzioneri mogu biti savjetnici što im je omogućeno Izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.

  • Banjaluka i dalje bez odgovora o sudbini teniskog kompleksa

    U neposrednoj blizini parka “Mladen Stojanović” i dalje stoji velelepni teniski kompleks, objekat koji od samog početka izaziva brojne sumnje i kontroverze. Iako izgrađen uz veliku pompu, danas uglavnom zjapi prazan. Osim što je 2023. godine poslužio za održavanje turnira “Srpska Open”, kompleks od tada nije ugostio nijedan događaj od sličnog značaja.

    Građani s pravom postavljaju pitanja: Ko je stvarni vlasnik? Zašto objekat propada? Kolika su stvarna ulaganja? Javnost, do danas, nije dobila jasne odgovore.

    Banjaluka je u proljeće 2023. bila domaćin prestižnog teniskog turnira, kada su na terenima nastupila velika imena svjetskog tenisa, uključujući i Novaka Đokovića. Tada se govorilo da je u izgradnju kompleksa uloženo oko 38 miliona KM sa republičkog nivoa i dodatnih 15 miliona iz gradskog budžeta.

    “O teniskom kompleksu se priča od samog početka, jer je gradnja pratila niz neregularnosti. Nije bilo regulacionog plana, nisu postojale potrebne dozvole, a izvještaj o tome kako su trošena sredstva nikada nismo dobili”, izjavila je za Srpskainfo odbornica Dijana Ješić.

    Iako je tada gradska skupština odlučila da kompleks po završetku turnira pređe pod okrilje Grada, to se, prema svemu sudeći, nije realizovalo. Na upit o upravljanju objektom, iz Grada su poručili tek da “kompleksom upravlja Teniski savez Republike Srpske”.

    “Grad je, prema dostupnim informacijama, uložio 15 miliona KM, a uz to idu i troškovi zemljišta, uređenja parka, okolnih saobraćajnica poput Ulice Olimpijskih pobjednika. Koliko je stvarno novca otišlo, ne znamo. Pominje se iznos od preko 50 miliona maraka. A imamo nešto što apsolutno ničemu ne služi, što građanima ne donosi nikakvu korist i što svakim danom sve više propada”, upozorava Ješićeva.

    Ona podsjeća da se prilikom izgradnje često govorilo da je riječ o investiciji u sport i mlade, ali smatra da takve tvrdnje ne stoje.

    “Jasno je da tenis nije masovni sport, jer je veoma skup. I na kraju krajeva, jedan teniski teren neće uticati na to da se ljudi počnu baviti tim sportom. Uz to, ATP čak ni nije tražio taj teniski teren. Gradili su ‘na vrat na nos’ samo da bi nešto pokazali”, ističe ona.

    Sličan stav ima i odbornik Boran Bosančić, koji smatra da prostor treba konačno biti uređen i stavljen u funkciju.

    “Stanje je trenutno najgore. Činjenica je da tu još ima ulaganja, ali je najgore stanje da prostor, na tako dobroj lokaciji, ne služi ničemu”, rekao je Bosančić za Srpskainfo.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je najavljivao brojne sadržaje za taj prostor – od kulturnih manifestacija, sajmova i sportskih događaja, do prostora za fitnes i ugostiteljstvo. Govorilo se i o izgradnji pokretnog krova nad centralnom arenom. Međutim, do danas se malo toga od navedenog i dogodilo.

    Kada je portal Srpskainfo pokušao da sazna konkretno – da li se teniski centar koristi, u koje svrhe, da li su gradske institucije nešto organizovale u tom prostoru ili postoje planovi za ovo ljeto – iz Grada je stigao samo kratak odgovor: “To je u nadležnosti Teniskog saveza Republike Srpske.”

    Na dodatno pitanje da li je kompleks u vlasništvu Teniskog saveza Srpske, odgovor je bio jednako štur – “Teniski savez Srpske upravlja pomenutim kompleksom”.

  • Presuda Dodiku: Pravni epilog ili nova politička drama?

    Presuda Dodiku: Pravni epilog ili nova politička drama?

    Drugostepena presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku očekuje se do kraja ove sedmice, a tenzije koje je ovaj proces izazvao teško da će se smiriti bez obzira na ishod. Prvostepenom presudom izrečenom prije šest mjeseci, Dodik je zbog nepoštivanja odluka Kristijana Šmita – kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika – osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS.

    U međuvremenu, politička drama dodatno je produbljena istragama protiv Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, zbog navodnog napada na ustavni poredak BiH. Nepojavljivanje pred Tužilaštvom dovelo je do raspisivanja potjernica, ali su one povučene nakon što su trojica najviših funkcionera Republike Srpske pod, najblaže rečeno, neuobičajenim okolnostima, ipak dali iskaz u Sarajevu.

    Takav razvoj događaja samo je produbio jaz u javnom povjerenju. Umjesto pravne jasnoće, otvorena su pitanja: šta se tačno dešavalo iza zatvorenih vrata, ko je s kim pregovarao, kakvi su ustupci dati – i za čiju korist?

    „To je dobra ilustracija stanja duha i svijesti ovog društva. Možemo pretpostaviti moguće scenarije vezane za pravosnažnu presudu. Bitno je skrenuti pažnju na kontekst u kojem se ona iščekuje“, upozorava politički analitičar Tanja Topić.

    Ona podsjeća da je Dodikov odlazak u Sud BiH i momentalno ukidanje pritvorskih mjera izazvalo talas teorija zavjere i sumnji u dogovore koji uključuju „dijelove međunarodne zajednice, obavještajne strukture, bitne političare iz sve tri etničke zajednice i pravosudne institucije“.

    U tom vakuumu između prava i politike, stvarna dilema nije samo hoće li Dodik biti pravosnažno osuđen, oslobođen ili djelimično amnestiran. Ključno pitanje je: da li će i u kojoj mjeri moći da ostane na političkoj sceni?

    Politička analitičarka Ivana Marić vjeruje da će bez obzira na ishod presude, reakcije biti žestoke i podijeljene.

    „To će kratkoročno dovesti do usijanja političke situacije. Dugoročno, dobro je da se ta priča konačno, pa na bilo koji način završi“, kaže Marićeva.

    Ona podsjeća i na slučaj Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, koji je oslobođen u prvostepenom postupku, sugerišući da se nešto slično može desiti i u Dodikovom slučaju.

    „Mislim da je glavno pitanje to da li će Dodik moći zadržati svoju političku funkciju. Nakon što prođe početni talas reakcija, koji će trajati nekoliko dana i gdje će svako braniti svoje stavove i napadati Sud BiH, doći će do smirivanja političke situacije – osim ako se potvrdi odluka o zabrani političkog djelovanja. U tom slučaju nastaviće se priča oko vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, čime će se ponovo uskomešati prašina na političkoj sceni“, zaključuje Marićeva.

    U suštini, kakva god bila odluka Suda BiH – oslobađajuća, djelimično ublažena ili potvrđujuća – ona neće zatvoriti političko poglavlje, već će otvoriti novo. Ako je pravda spora, u Bosni i Hercegovini je politika još sporija da iznjedri stabilnost. I dok javnost broji dane do presude, politički akteri već pripremaju nove narative – za sve moguće ishode.

  • Srbin savladao putnika u avionu koji je urlao da ima bombu i “Alahu akbar”

    Srbin savladao putnika u avionu koji je urlao da ima bombu i “Alahu akbar”

    Hrabri Srbin uspio je da savlada muškarca koji je urlao u avionu da ima bombu! Incident se dogodio u nedjelju, 27. jula, na letu easyJet-a iz Lutona za Glazgov.

    Dramatičan incident koji se dogodio u jutarnjim časovima doveo je do prinudnog slijetanja prepunog aviona na aerodrom u Glazgovu.

    Napadaču su potom stavljene lisice i šestorica policajaca su ga izvela iz aviona, dok su preplašeni putnici ostali u suzama.

    Na snimku se čuje kako napadač govori: “Htio sam da pošaljem poruku Trampu… on je u Škotskoj.”

    Podsjetimo, američki predsjednik je trenutno u posjeti toj zemlji i tokom vikenda je viđen kako igra golf.

    Jedan očevidac rekao je da se probudio iznenada oko 8 sati, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Lutona, kada je muškarac izašao iz toaleta u zadnjem dijelu aviona i počeo da pravi pometnju.

    “Izašao je iz toaleta vičući: ‘Allahu Akbar’ s podignutim rukama iznad glave. Zatim je rekao: ‘Imam bombu, imam bombu’ — u tom trenutku su ljudi bili zbunjeni. Mislio sam da se šali, mislim, to je čudna šala”, rekao je putnik.

    On je rekao da je pomahnitali muškarac odgurnuo osoblje aviokompanije i ponašao se agresivno prema njima.

    “Kad ih je odgurnuo, tada se sve promijenilo. U tom trenutku je jedan momak uspio da ga zgrabi s leđa i obori na pod, a onda su svi skočili na njega. Malo se rvao na podu, ali tada je već znao da je zaj**ao”, rekao je putnik.

    Momak koji je obuzdao pomahnitalog muškarca zapravo je Srbin, što se jasno čuje na snimku, budući da je opsovao nakon što je savladao napadača.

    Putnik koji je snimio čitav incident rekao je da je, pošto je ovaj bio savladan, odlučio sve da snimi.

    Na snimku se vidi kako stjuardese u visokim potpeticama prelaze preko sjedišta dok idu da provjere njegovu torbu i “shvatile su da nema bombe”, rekao je očevidac.

    “Pilot je objavio da ide na prinudno slijetanje i spustio avion veoma brzo. Svima koji ga nisu držali rečeno je da sjednu. Ona trojica koji su ga držali, sletjeli su tako što su ga i dalje pritiskali. Bilo je nevjerovatno. Nikada to ranije nisam vidio. Osoblje aviona, sve djevojke, bile su zaista potresene zbog toga, ali su se ponašale krajnje profesionalno”, naveo je putnik.

    “Neki putnici su plakali jer su bili uzdrmani. Sve je bilo pomalo nestvarno”, dodao je, ističući da su putnici uspjeli da mu izvade novčanik iz džepa i da se činilo da je indijski državljanin, te da mu je pronađena izbjeglička kartica.

    “Let EZY609 iz Lutona za Glazgov je u nedjelju ujutru dočekala policija po dolasku, koja je ušla u avion i uklonila jednog putnika zbog njegovog ponašanja tokom leta. Osoblje easyJet-a je obučeno da procijeni sve situacije i brzo i adekvatno reaguje kako bi se osigurala bezbjednost leta i ostalih putnika u svakom trenutku”, naveli su iz aviokompanije

  • Ukrajina dronovima napala Sankt Peterburg tokom posjete Putina na Dan mornarice

    Ukrajina dronovima napala Sankt Peterburg tokom posjete Putina na Dan mornarice

    Ukrajinski dronovi ciljali su danas Sankt Peterburg, zbog čega je aerodrom Pulkovo bio pet sati zatvoren, dok je predsjednik Rusije Vladimir Putin učestvovao u obilježavanju Dana ruske mornarice u svom rodnom gradu, uprkos ranijem otkazivanju pomorske parade zbog bezbjednosnih razloga.

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je u današnjem napadu oboren ukupno 291 ukrajinski dron, što je, kako navode, ispod rekorda od 524 oborena drona u napadima uoči Dana pobjede 7. maja.

    Guverner Lenjingradske oblasti, Aleksandar Drozdenko, izjavio je da je iznad regije oboreno više od deset dronova, a da je jedna žena povrijeđena od padajućih dijelova letjelica, preneo je Rojters.

    Zbog napada je aerodrom Pulkovo bio zatvoren, 57 letova je odloženo, dok su 22 preusmerena na druge aerodrome.

    Aerodrom je kasnije tokom dana nastavio da radi normalno.

    Putin je danas patrolnim čamcem stigao u istorijsko sedište ruske mornarice, odakle je pratio vojne vježbe u kojima je učestvovalo više od 150 brodova i 15.000 pripadnika mornarice u Tihom i Arktičkom okeanu, kao i u Baltičkom i Kaspijskom moru.

    – Danas ovaj praznik obeiljžavamo radno – provjeravamo borbenu gotovost flote – rekao je Putin u video-obraćanju.

    Tradicionalna pomorska parada u Sankt Peterburgu, koja se svake godine prenosi uživo i na kojoj učestvuje flota ratnih i vojnih brodova, ove godine je otkazana, prenio je Rojters.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je parada otkazana zbog “bezbjednosnih razloga”, nakon što su početkom jula objavljene prve informacije o njenom otkazivanju.

    Prošle godine, ruski državni mediji naveli su da je postojao strah od ukrajinskog napada na manifestaciju

  • Fon der Lajen: Trgovinski sporazum EU i SAD dobar za obje strane

    Fon der Lajen: Trgovinski sporazum EU i SAD dobar za obje strane

    Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen izjavila je danas da će trgovinski sporazum, postignut između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država doneti sigurnost i stabilnost za sve koji posluju sa obje strane Atlantika.

    SAD i EU postigle su danas sporazum po kome će, između ostalog, evropski proizvodi koji se izvoze u Ameriku biti ocarinjeni sa 15 odsto.

    Fon der Lajen je, kako prenosi Rojters, navela da se ta tarifa odnosi na većinu proizvoda iz EU, uključujući automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

    Prema njenim riječima, sa Trampom je dogovoreno da se neće uvoditi uzajamne carine na strateški važne proizvode kao što su dijelovi za avione i pojedine hemikalije.

    Isto važi i za pojedine poljoprivredne proizvode.

    Fon der Lajen je ocenila da će trgovinski sporazum imati povoljan uticaj na nižerangirane evropske kompanije.

    Predsednik SAD Donald Tramp, nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen, rekao je da je dogovor sa EU najveći sporazum ikad postignut.

    Kako je naveo, EU će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće i energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    Takođe, najavio je i da će EU kupiti i američku vojnu opremu.

  • Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Sjedinjene Države i EU postigle su dogovor o tarifama, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp nakon razgovora sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Škotskoj.

    Tramp je rekao da sporazum uključuje carine od 15 odsto na robu iz EU koja ulazi u SAD i značajne kupovine američke energetske i vojne opreme od zemalja članica EU.

    Američki predsjednik je ocijenio da je ovo najveći sporazum ikada postignuti i da će “biti odličan za automobile”, kao i da će imati veliki uticaj i na poljoprivredu.

    Prema ovom dogovoru, kaže Tramp, EU će kupiti američku vojnu opremu, kao i američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    – Sporazum takođe predviđa 600 milijardi dolara investicija EU u SAD – rekao je Tramp novinarima.

    Fon der Lajen je rekla da će sporazum uključivati carine od 15 odsto na svim tržištima i da će to pomoći u rebalansiranju trgovine između dva velika trgovinska partnera.

  • “Makron ispravio početnu grešku kada je samoproglašeno Kosovo stavio ispred Srbije”

    “Makron ispravio početnu grešku kada je samoproglašeno Kosovo stavio ispred Srbije”

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron shvatio je da je na početku napravio grešku stavljajući samoproglašeno Kosovo u prvi, a Srbiju u drugi red i uspio je da stvari postavi na svoje mjesto, što je odlično, ocijenio je francuski evroposlanik Tijeri Marijani.

    – Makronov stav o ovom pitanju nije bio isti prije nekoliko godina. Danas sa strane Francuske imamo izuzetno dobre odnose sa Srbijom, što je fantastično – rekao je Marijani.

    Kada je riječ o politici EU, Marijani smatra da Unija ne mari ni za kakve principe, što se vidi na primjeru samoproglašenog Kosova i Ukrajine.

    – Kažu da na Kosovu treba poštovati mišljenje njegovih stanovnika i da na osnovu toga ono ima pravo da bude nezavisna država, dok se u Ukrajini primjenjuje sasvim druga politika kada je riječ o državnom integritetu. Ovakva EU ne zastupa nikakvu vrijednost, već se vodi računom i interesima, i to je za žaljenje – rekao je Marijani za “Večernje novosti”.

    On je ukazao na to da postoje zemlje kojima Brisel sve prihvata, dok drugima sve odbija, navodeći da je EU svojevremeno odmah osudila premijera Mađarske Viktora Orbana kada je ta zemlja podigla žičani zid tokom migrantske krize, a da sada nalazi da je genijalno kada to uradi premijer Poljske Donald Tusk, koji je potpuno proevropski raspoložen.

    – Ova Evropa, koja se predstavlja kao Evropa vrijednosti, u realnosti je Evropa drugara. U svakom slučaju, ako branite politiku /predsjednika Evropske komisije/ Ursule fon der Lajen, posjedujete sve kvalitete, a ako se usudite da se usprotivite njenom izboru, sistematski ste osuđeni i stavljeni u stranu – zaključio je Marijani.

  • Sijarto: Tramp je mogao da postigne više po pitanju Ukrajine da nije bilo Bajdena i EU

    Sijarto: Tramp je mogao da postigne više po pitanju Ukrajine da nije bilo Bajdena i EU

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je danas da bi predsjednik SAD Donald Tramp postigao više u pregovorima o Ukrajini da nije bilo mešanja njegovog prethodnika DŽozefa Bajdena i zemalja EU.

    – Da bivši predsjednik Bajden i evropski lideri nisu ometali mirovne napore predsednika Trampa tokom posljednjih šest mjeseci, mogao je postići mnogo veći uspjeh nego što ga je sada postigao – rekao je Sijarto za RIA Novosti.

    On je napomenuo da evropski i američki lideri koji su ometali napore predsjednika Trampa snose veliku odgovornost za ono što se dešava na bojnom polju.