Sve ekipe u okviru zimske službe izašle su na teren jer na području grada Banjaluke pada jak snijeg, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka.
Kako ističu iz Gradske uprave, saobraćajnice se čiste po prioritetima, kako bi se saobraćaj odvijao nesmetano.
“S obzirom na jake padavine, kolovozi su mokri i klizavi, te je upućen dodatni apel vozačima za oprez i da vožnju prilagode trenutnim uslovima na putu. Takođe, napomena za vozače, da je obavezna zimska oprema”, istakli su oni.
Zapadne zemlje počinju da shvataju da će samo dio Ukrajine ostati u okviru njenih trenutnih granica, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
On je u obraćanju bjeloruskim studentima u gradu Brestu podsjetio da je Zapad “bio uporan” uprkos pokušajima Rusije i ruskog predsjednika Vladimira Putina da se zapadnim zemljama objasni da je pogrešno pružati podršku nelegitimnim ukrajinskim vlastima i uvlačiti ih u NATO.
“Kada je počela specijalna vojna operacija u Ukrajini, 10 godina nakon državnog udara, oni su počeli da govore da je trebalo da prime Ukrajinu u NATO i da je Rusija tada ne bi napala. To je bila njihova poruka”, rekao je Lavrov.
Prema njegovim riječima, stvaraoci takvog narativa sada počinju da shvataju da će od Ukrajine ostati samo dio i govore da treba prekinuti sukob i primiti u NATO ono što ostane od te zemlje, a da drugi govore da to ne treba činiti nego da treba pobijediti Putina “jer će on, u suprotnom, sve njih napasti”, prenio je TASS.
Lavrov je naveo da to predstavlja “konfrontacionu logiku” Zapada, prenosi Srna.
“Onda oni odluče da daju još 10 milijardi dolara Ukrajini, povećavajući njihov vojni budžet, dok njihovi građani stežu kaiševe”, dodao je Lavrov.
Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković govorio je o zgradi Uprave za indirektno oporezivanje u Banjaluci i tom prilikom kazao da mu je želja da “grunt Bosne i Hercegovine, državna imovina u centru Banjaluke zasija”.
Na konstataciju da je bio meta kritika jer je svojim glasom dao zeleno svjetlo za 100 miliona KM ovoj zgradi koja je inače u vlasništvu kuma Milorada Dodika, kazao je:
– Imam odluku koja glasi da se budžetska sredstva odobrena u budžetu 2024. godine prebacuju na poziciju višegodišnja kapitalna ulaganja. Znači, tu nema novih sredstava. Dakle, u ovom zadnjem dijelu kaže iza tačke C dodaj se nova tačka koja glasi – nabavka objekta Regionalni centar Banja Luka odobrena budžetom u 2024. godini u iznosu od 32 miliona.
Dakle, to je bila tehnička stvar u kojoj je Savjet ministara ispravno, budžetska sredstva koja bi otišla u deficit, ako se ne utroše, prebacila na višegodišnja kapitalna ulaganja. Koliko će koštati zgrada – odgovorni su ljudi iz Uprave za indirektno oporezivanje. Ministarstvo nije odabralo dobavljača. Dakle, mi nismo glasali da se od tog i tog čovjeka kupi. To je proces koji mora biti nadziran. Evo, pozivam sve medije, nevladine organizacije, neka prate i neka uzmu tržišne cijene u Banjaluci i i konačnu cijenu neke zgrade – kazao je Konaković za FTV.
Upitan je i da prokomentariše saopštenje Ambasade SAD vezanu za kupovinu ove zgrade.
– Vrlo je korektno bilo to saopštenje i rekli su da do sada nisu manipulisali u tih pet tendera, da bi do sada zgrada bila kupljena. Ja se s tim slažem jer da je kupljena prije pet godina kako su se dogovorili prethodne vlasti, taj dogovor smo zatekli – oni su bili na pozicijama i nisu kupovali kad je cijena bila dvije, tri hiljade. Danas je cijena pet ili šest u centru Banjaluke i Sarajeva, to ljudi koji kupuju znaju. Veoma je važno da bude transparentno. Ako cijena kvadrata u centru Banjaluke, ove zgrade, bude drastično veća od cijene i kvadrata regularne u centru Banjaluke, potpisaću krivičnu prijavu zajedno sa ko god hoće sa mnom, onima koji nabavljaju takvu zgradu. Ako cijena bude tržišna i ako to bude provedeno transparentno, neću se buniti, jer moja želja je da grunt Bosne i Hercegovine, državna imovina u centru Banjaluke zasija – rekao je Konaković.
NATO i Ukrajina će sljedeće sedmice u Briselu razgovarati o ruskom ispaljivanju eksperimentalne hipersonične rakete srednjeg dometa, saopštile su diplomate u petak.
Sastanak saveta NATO-Ukrajina u utorak održaće se na nivou ambasadora. Pozvao ga je Kijev nakon udara na grad Dnjepar, rekli su zvaničnici agenciji Frans pres (AFP).
Kremlj je saopštio da je napad na Ukrajinu koristeći novorazvijenu hipersoničnu balističku raketu osmišljen da upozori zapad da će Moskva odgovoriti na poteze SAD-a i Velike Britanije da dopuste Kijevu da udari Rusiju svojim projektilima, prenosi Guardian.
Kako prenosi agencija Frans pres (AFP), glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov govorio je dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Moskva ispalila novu raketu – Orešnik ili “lješnjak” – na ukrajinski vojni objekat.
Peskov je rekao da Rusija nije bila obavezna da upozori SAD o napadu, ali je svejedno obavestila SAD 30 minuta pre lansiranja. Putin je ostao otvoren za dijalog, rekao je Peskov.
Ukrajinski parlament otkazao je sjednicu u petak, rekli su zakonodavci, navodeći rizik od ruskog raketnog napada na okrug Kijev u kojem se nalaze vladine zgrade.
Kako je saopšteno, postoje signali o povećanom riziku od napada na vladinu oblast u narednim danima.”
– Potvrđujemo da je glasna eksplozija, koja je nedavno prijavljena u tom području, bila kontrolisana detonacija koju su izvršili naši službenici. U toku je istraga i postavljeni kordoni će ostati gdje jesu neko vrijeme – ističe se u objavi londonske policije na “Iksu”.
Policija je ranije saopštila da istražuje sumnjiv paket kod južnog nasipa Temze i da je upoznata sa spekulacijama o incidentu koje su se pojavile na internetu.
Vulin je prokomentarisao i Trampovu izjavu o Bajdenu.
– Tramp je postavio pitanje kako je moguće da Bajden ne ispunjava psihofizičke uslove da bude predsjednik Amerike, ali može da donosi strateške odluke. Odlazeća administracija donijela je možda i najvažniju odluku u posljednjih 100 godina, i mi smo na ivici nukleranog rata. Ovo je urađeno planski, namjerno, jer kad krene sukob, nema više povratka na staro. Oni žele da spriječe ovo što je Tramp najavio da će zaustaviti rat u Ukrajini – istakao je Vulin.
Postavlja se pitanje i da li će SAD dolaskom Trampa promjeniti politiku prema Srbiji i Republici Srpskoj.
– Među 14 svjetskih lidera koji su odmah razgovarali sa Trampom bio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. I Dodik je veoma hrabro podržao Trampa u kampanji, kao i još neki lideri poput Orbana. Da li će to biti cijenjeno, vjerovatno hoće, ali treba biti oprezan uvijek. Ne smijemo zaboraviti da su Srbiju i Republiku Srpsku bombardovali dok su demokrate bili na vlasti. Priština je dan poslije pobjede Trampa bila izlijepljena njegovim plakatama. Neće njima biti teško da promijene poziciju. Nama je dovoljno da nam ne budu otvoreni neprijatelji. Ne moraju da budu ni prijatelji, ali samo neka čuju ono što mi kažemo, a do sada se nije čulo. Dakle biće dovoljno samo da govorimo – poručio je Vulin.
Fico je precizirao da će prvo stići 60 vojnika i da će im se potom priključiti i ostatak predviđenog kontingenta.
– Slovački vojnici žele ponovo da se vrate u misiju KFOR-a. Drago mi je da je srpska strana to rado prihvatila. To je vrlo važno, jer ćemo tako dobiti objektivne informacije kako bismo znali šta se tamo radi – izjavio je Fico za RTS.
Odgovarajući na pitanje da li očekuje pritiske zbog odluke Slovačke da zatvori svoju kancelariju u Prištini, Fico je rekao da njegovu zemlju uvijek pominju i prozivaju zbog ovakvih odluka.
– Na međunarodnim forumima nas pitaju da li ćemo da promijenimo mišljenje /o Kosovu i Metohiji/. Dok sam premijer Slovačke, ja se neću vraćati na tu temu – istakao je Fico, koji čvrsto podržava teritorijalni integritet i suverenitet Srbije.
On je rekao da je problem u tome što EU i drugi veliki igrači primjenjuju dvostruke standarde i da je slučaj Kosova primjer tih duplih aršina.
List piše da je plan pod nazivom “Operacija Njemačka” napisan na hiljadu strana i da su u njemu navedeni svi infrastrukturni objekti koji zaslužuju posebnu zaštitu, a dokument sadrži i proceduru za odbranu, odnosno “mjere odvraćanja Rusije na istočnom krilu NATO”.
U planu se ističe da bi Njemačka, u takvom slučaju, postala centar koncentracije desetina ili stotina hiljada vojnika koji bi bili poslati na istok, kao i vojne opreme, hrane i medicinskih sredstava, prenio je TASS.
Njemački vojni zvaničnici su u više navrata od početka godine govorili o potrebi da se izvrše pripreme za sukob sa Rusijom, za koji tvrde da bi se mogao dogoditi za pet godina, a to je nekoliko puta izjavio i ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus.
On je izrazio nadu da neće doći do eskalacije na međunarodnom planu.
Ogorec očekuje da će se situacija promijeniti dolaskom Trampa na vlast.
U Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu završena je rasprava u predmetu “Kovačević”, po žalbi BiH, a konačna odluka očekuje se tek na proljeće 2025. godine.
Ovaj sud je prošle godine presudio da je Slaven Kovačević diskriminisan, jer kao stanovnik FBiH ne može da bira srpskog člana Predsjedništva i da ima etnička i teritorijalna ograničenja pri izboru delegata u Dom naroda parlamenta BiH.
Na saslušanju u Strazburu Kovačević je obrazložio svoju apelaciju, gdje je izjavio da mu je motiv da u BiH obezbijedi efektivno glasačko pravo na izborima.
“Ovom aplikacijom, uz ranije presude, želim ostvariti puno glasačko pravo u BiH. Trenutno, svi građani BiH nemaju to pravo”, rekao je Kovačević.
Kovačević je dodao da OHR i Hrvatska čine sve da zaustave promjenu izbornog sistema, koji je zasnovan na etničkim principima. Naglasio je da želi i da na višim nivoima svako može glasati za svakoga.
“Na primjer, jednom sam bio kandidat u jednoj sarajevskoj opštini, bez obzira na etničku pripadnost, svi mogu biti kandidati za opštinskog vijećnika ili načelnika. Svako može biti kandidat i to je nešto što bih volio imati na višim nivoima u državi, posebno u Predsjedništvu”, rekao je Kovačević.
Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava obratila se, između ostalih, i agentica Monika Mijić, koja službeno zastupa BiH, potom Štefica Stažnik, predstavnica Hrvatske, kao i predstavnik Kancelarije visokog predstavnika u BiH, advokat Timoti Oti.
Kovačević, podsjetimo, ne izjašnjava pripadnost nijednom konstitutivnom narodu niti bilo kojoj etničnoj grupi. Agentica Mijić rekla je da je Kovačević doveo u zabludu Sud da kao pripadnik ostalih nema aktivno biračko pravo, jer se izjašnjavao kao Hrvat tokom izbornog ciklusa 2012-2016.
“Sasvim je jasno da je diskriminacija aplikanta u presudi Vijeća uspostavljena na činjenici da se aplikant ne izjašnjava kao pripadnik nekog od konstitutivnih naroda, a što je dokazana neistina. Naime, aplikant se izjasnio da je pripadnik konstitutivnog naroda Hrvata i kao Hrvat obnašao je javnu izabranu funkciju člana Gradskog vijeća grada Sarajeva”, rekla je agentica Mijić.
Agentica Hrvatske Štefica Stažnik tvrdila je da Kovačević, zajedno sa Demokratskom frontom, ima političku agendu koja ima za cilj umanjiti prava konstitutivnih naroda.
U Strazburu je bio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, a prisustvovali su i entitetski ministri pravde Vedran Škobić i Miloš Bukejlević.
Ministar pravde Srpske Miloš Bukejlović izjavio je Srni da se Slaven Kovačević izjašnjavao kao Hrvat i da se zbog toga u predmetu “Kovačević” tvrdnja o diskriminaciji ne može nazvati nikako drugačije, nego svjesnom obmanom Evropskog suda za ljudska prava.
“Još jednom smo bili svjedoci, na javnoj raspravi u ovom sudu o pojmu pripadnosti jednom od naroda, koji se u ovom predmetu javlja kao sporan, upravo zbog toga što aplikant tvrdi da je diskriminisan, jer ne pripada nijednom od konstitutivnih naroda, što nije tačno”, rekao je Bukejlović nakon javne rasprave u Sudu u Strazburu.
On je podsjetio da su na zvaničnoj veb-stranici Gradskog vijeća Sarajevo dugo stajali podaci o gradskim vijećnicima, što je bio i Kovačević.
“Kovačević je od 2012. do 2016. godine bio gradski vijećnik, a podaci su se odnosili na njegovu funkciju, političku stranku kojoj je pripadao i nacionalnu pripadnosti, gdje je pisalo da je Hrvat. Međutim, kada je shvatio da ovi podaci podrivaju njegovu predstavku Evropskom sudu, zatražio je njihovo uklanjanje sa veb-stranice, što je vrlo jasno potvrđeno i dopisom Gradskog vijeća Sarajevo”, pojasnio je Bukejlović.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza podijelio je na društvenim mrežama fotografiju nakon završene rasprave tokom saslušanja u slučaju “Kovačević”, na kojoj je sa ostatkom delagacije iz BiH.
“Naši osmijesi nakon rasprave kažu sve”, naveo je Bunoza.
Zadovoljstvo nije krio ni federalni ministar pravde Vedran Škobić, koji je naveo da smatra da su uradili veoma dobar posao.
“Posebno je značajno to što je ovaj predmet došao na razmatranje nakon revizije prvostupanjske presude, što daje, usudio bih se reći, određenu dozu sumnje na prvostupanjsku presudu i stavove sudaca koji su u toj presudi bili izneseni. Svi su iznijeli svoje stavove i ja se nadam, moja je želja i dobra namjera za BiH, da ova presuda na kraju bude preinačena”, rekao je Škobić.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da ovaj slučaj najeklatantnije ukazuje na obavezu i odgovornost države da prema najvišim evropskim i međunarodnim standardima garantuje i zaštiti temeljna ljudska prava i osnovne slobode.
“Evropski sud za ljudska prava svojim odlukama trasira budućnost ne samo BiH, nego i svih evropskih država čija su društva pluralistička. Stoga je veoma važno da najoštrije budu osuđeni svi pokušaji pritisaka na Evropski sud za ljudska prava, posebno kada je riječ o recentnoj odluci u predmetu Slaven Kovačević”, ocijenio je Bećirović.
Evropski sud za ljudska prava saopštio je da će, nakon ročišta, započeti s razmatranjima koja će se održati u privatnosti, uz napomenu da će presuda u predmetu biti donesena u kasnijoj fazi.