VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučević: Prelazna vlada bi uvela sankcije Rusiji

    Vučević: Prelazna vlada bi uvela sankcije Rusiji

    Odlazeći premijer Miloš Vučević negirao je mogućnost formiranja prelazne vlade i dodao da bi takva vlada “sutra uvela sankcije Ruskoj Federaciji”.

    – Ta ista prelazna vlada bi uvela sankcije Ruskoj Federaciji. Kad ih vidim na protestima sa zastavama na kojima piše ‘Nema predaje’, moram pitati, pa gdje ste vi pošli? Znate s kim ste vi na protestima? Vi ste na protestima sa onima koji govore i zastupaju sve suprotno od onoga što vi branite ili mislite da treba da bude suština srpskih protesta – poručio je Vučević.

    Kako je istakao za opoziciju koja, kako navodi, želi otcjepljenje Vojvodine, talasi protesta su prilika da stave na sto takve planove i dodao da su perjanice toga Goran Јešić i Dinko Gruhonjić.

    Vučević je za TV Pink rekao da se nije odjednom pojavilo to pitanje i da su oni koji o tome sanjaju i politički se bore za takav scenario vidjeli šansu nakon tragedije 1. novembra prošle godine.

  • Vučić pozvao Rektorski kolegijum na razgovore

    Vučić pozvao Rektorski kolegijum na razgovore

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poziv Rektorskom kolegijumu Univerziteta u Beogradu za otpočinjanje razgovora o rješavanju gorućih problema u društvu u srijedu, 5. februara, u vrijeme koje im odgovara, zaradi dobrobiti ne samo mladih već i cijelog društva.

    – Uvjeren sam da samo u okviru dijaloga možemo zajednički ustanoviti da li su zahtjevi studenata ispunjeni i u kojoj mjeri i precizirati koje sve aktivnosti treba da budu preduzete da bi ti zahtjevi bili ispunjeni na očekivani način – naveo je Vučić u pozivu.

    Upućujući poziv da zajedno sa drugim nadležnim institucijama i predstavnicima akademske zajednice otpočnu dijalog, u okviru koga treba pronaći rješenja za postojeću situaciju u kojoj još traje blokada nastave na visokoškolskim ustanovama, predsjednik Srbije je prenio uvjerenje da su nadležne institucije spremne da danonoćno rade na ispunjenju svih zahtjeva.

    – Očekujem da ćete se odazvati ovom mom pozivu koji je prvenstveno usmjeren na dobrobit univerziteta, studenata i profesora, kao i svih građana iz same države, a uz uvažavanje svima dostupnog prava da reaguju i izraze svoje mišljenje povodom događaja od javnog i društvenog značaja – istakao je Vučić.

    Vučić je uputio poziv na osnovu ustavne nadležnosti da svojim postupanjem izražava državno jedinstvo Srbije i zalažući svoj autoritet kao nosilac javne funkcije, koga su u dva navrata građani neposredno izabrali za predsjednika Srbije.

    On je napomenuo da su nakon tragedije u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, od 22. novembra započele blokade obrazovnih objekata visokoškolskih ustanova, koje su dovele do toga da se na visokoškolskim ustanovama ne izvode predavanja, vježbe, ispiti niti drugi oblici nastave.

    Vučić podsjetio da je Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu u svom saopštenju od 10. decembra prošle godine podržao aktuelne studentske proteste, te izrazio uvjerenje da su oni svjesni da trenutna situacija na duži rok šteti ne samo nastavnom procesu na visokoškolskim ustanovama i samim studentima, već i razvoju obrazovanja nauke i društva u cjelini.

    On je dodao da je, ukoliko studenti i profesori visokoškolskih ustanova stoje na stanovištu da dio zahtjeva nije ispunjen ili da zahtjevi nisu ispunjeni u potpunosti, neophodno otvoriti dijalog o tome, kao i o svim drugim pitanjima koja mogu biti od značaja za prevazilaženje postojeće situacije.

  • Cvijanović sa novoimenovnim komandantom EUFOR-a o trenutnim političkim i bezbjednosnim prilikama u BiH

    Cvijanović sa novoimenovnim komandantom EUFOR-a o trenutnim političkim i bezbjednosnim prilikama u BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je danas u svom kabinetu sa novoimenovanim komandantom EUFOR-a general-majorom Florinom-Marijanom Barbuom.

    Tokom nastupne posjete general-majora Barbue sagovornici su razmijenili mišljenja o trenutnim političkim i bezbjednosnim prilikama u BiH.

     

    Cvijanović je istakla da je bezbjednosna situacija stabilna i da su svi aktuelni izazovi isključivo političke prirode, te ocijenila neosnovanim i neodgovornim pojedine istupe domaćih političara o navodno ugroženoj bezbjednosti u BiH.

    Cvijanović je novom komandantu EUFOR-a poželjela sreću i uspjeh tokom misije u BiH, te izrazila nadu da će biti nastavljena dobra saradnja EUFOR-a sa relevantnim institucijama na svim nivoima vlasti.

  • Trampova uredba o suspenziji ostaviće brojne nevladine sektore u BiH bez finansijske podrške

    Trampova uredba o suspenziji ostaviće brojne nevladine sektore u BiH bez finansijske podrške

    Odluka da administracija Donalda Trampa suspenduje pomoć za nevladine organizacije odjeklnula je širom svijeta, a bez finansijske podrške ostaće i brojne nevladine organizacije u BiH.

    Novi predsjednik SAD potpisao je uredbu kojom se suspenduje finansijska pomoć nevladinom sektoru, a prema procjenama nekih analitičara, u Sarajevu je aktivno više od 25.000 nevladinih organizacija koje zavise od finansija iz Amerike.

    Prema procjenama koje se ovih dama pominju i medijima, od 2020. do kraja 2024. godine, Vašington je usmjerio nevjerovatnih 1,7 milijardi dolara na Zapadni Balkan, “podržavajući organizacije civilnog društva i državne institucije i projekte u rasponu od ljudskih prava i medija do energetske efikasnosti”.

    Sada su svi projekti zaustavljeni dok se ne završi period evaluacije. Troškovi do 27. januara biće pokriveni, a sve poslije toga mora da se prekine.

    Širom zapadnog Balkana, USAID, za koju se smatra da je paravan CIA-e, predvodi Nacionalnu zadužbinu za demokratiju, Fondacije za otvoreno društvo DŽordža Soroša i mnoštvo nevladinih organizacija i medija.

    Nakon građanskog rata 1992-1995 , BiH je transformisana u koloniju EU i SAD, sa svim osnovnim funkcijama države koje su oteli strani interesi. Ipak, sada se čini da će oni koji su godinama bili na američkom platnom spisku morati na “biro”.

    Spisak nekih od udruženja koja su dobijala američku pomoć možete pogledati OVDЈE.

  • Radnicima USAID-a stiglo obavještenje: Ne dolazite na posao

    Radnicima USAID-a stiglo obavještenje: Ne dolazite na posao

    Zaposleni u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj dobili su danas uputstva da ne dolaze na radna mjesta u sjedištu te agencije u Vašingtonu, a za više od 600 zaposlenih u toku noći onemogućen je pristup računarskom sistemu agencije.

    Kako prenosi AP, zaposleni u USAID-u dobili su obavještenja da je “po nalogu rukovodstva” zgrada “zatvorena za sve zaposlene u ponedjeljak”.

    Američki presjednik Donald Tramp ranije danas rekao je da USAID vodi “gomila radikalnih ludaka” i da se njome loše upralja.

    Dodao je da će “izbaciti ludake” iz Agencije prije nego što se donese odluka o njenoj budućnosti.

  • Dodik: Grad Banjaluka da obezbijedi besplatan prevoz i vrtiće; Predsjednik i Vlada daju 15 miliona KM za gradnju vrtića

    Dodik: Grad Banjaluka da obezbijedi besplatan prevoz i vrtiće; Predsjednik i Vlada daju 15 miliona KM za gradnju vrtića

    Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da je skupštinska većina u Banjaluci spremna da podrži raspravu o budžetu grada, ukoliko Grad podrži besplatan javni prevoz i besplatne vrtiće za svu djecu.
    Dodika sa banjalučkim odbornicima većine – Foto: predsjednikrs.rs/Dona Katušić
    Dodika sa banjalučkim odbornicima većineFoto: predsjednikrs.rs/Dona Katušić
    – Dakle, to mora da bude subvencionisano iz budžeta grada, a Republika će shodno tome preduzeti mjere podrške gradu, tako što će pored 10 miliona KM koje sam obezbijedio iz budžeta predsjednika, Vlada Srpske izdvojiti još pet i to je ukupno 15 miliona KM da se izgrade vrtići za svu djecu, a grad je obavezan da nam doznači tačne lokacije – rekao je Dodik nakon sastanka sa odbornicima koji čine većinu u novom sazivu Skupštine grada Banjaluka, predsjednicima političkih partija i predsjednicima gradskih odbora stranaka skupštinske većine u Banjaluci.

    Dodik je naveo da je za infrastrukturu u Banjaluci obezbijeđeno 10 miliona KM iz Vlade Srpske, a iz Kabineta predsjednika pet miliona.

    – Potreban je budžet kako bi to prisajedinili ovim sredstvima kako bismo mogli da intervenišemo na najotvorenija mjesta. Želimo da se rješavaju kapitalni projekti, koji će dati novu dimenziju gradu. To je izgradnja novog centra kulture u Srpskoj, novog Narodnog pozorišta, izgradnja multifunkcionalne dvorane… – poručio je Dodik i dodao da skupštinska većina smatra da je potrebno riješiti problem saobraćaja u gradu.

    On je rekao da će institucije završiti projekat izgradnje centralnog spomenika palim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluci, ali da će i zatražiti informaciju o tome šta je do sada urađeno jer je do sada za tu namjenu samo iz njegovog kabineta uplaćeno dva miliona KM.

    Dodik je rekao da su se dogovorili da čine sve da budu proaktivni i da gradu, koji je zamro, vrate dinamiku.

    Dodik je rekao da postoji mogućnost kolapsa grada zbog dugova i da skupštinska većina traži izvještaj o budžetu i održavanje sjednica kako je to predviđeno Statutom.

    – Dogovorena je koordinacija koju ću ja voditi sljedeća tri mjeseca, pa onda drugi partneri iz koalicije isto po tri mjeseca – rekao je Dodik.

  • Dodik: Nedopustive su zabrane slobode kretanja i izražavanja mišljenja

    Dodik: Nedopustive su zabrane slobode kretanja i izražavanja mišljenja

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, poručio je da je Srpska slobodno društvo i da su u skladu s tim, nedopustive bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja.

    On je rekao da je to garantovano Ustavom svim građanima Srpske i da će kao predsjednik Republike uvijek biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo.

    “Osuđujem pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje  stava o svim pitanjima bitnim za naše društvo”, napisao je Dodik putem društvene mreže “Iks”.

  • Kurti u problemu zbog Trampove odluke

    Kurti u problemu zbog Trampove odluke

    Odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da suspenduje stranu pomoć na period od tri meseca imaće svoje posljedice i po Prištinu.

    Iako nije poznato koliko je sredstava iskorišćeno, a koliko je zamrznuto za projekte i programe vrijedne oko 130 miliona evra, Priština će morati da pronađe alternativu inostranoj pomoći na kojoj je dosad zavisila.

    Naime, kao posljedica odluke predsjednika Donalda Trampa, donacije Sjedinjenih Država namijenjene Prištini za podršku pravosudnom sistemu, transparentnosti i odgovornosti vlade i poboljšanju energetskog tržišta su zamrznute, prenosi „Koha“.

    Priština dobija sredstva iz Sjedinjenih Država uglavnom preko Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID).

    Podsjetimo, Vjosa Osmani je prošle godine potpisala ugovor sa USAID-om o grantu u vrijednosti od 34,5 miliona dolara.

    Kako navodi Koha, Agencija na „Kosovu“ ima i projekte za podršku pravosudnom sistemu u vrijednosti od 24 miliona evra, za transparentnost i uključivanje građana u lokalno odlučivanje u vrijednosti od 26 miliona evra, za unapređenje energetike u vrijednosti od 12 miliona evra i druge aktivnosti i programe vrijedne oko 31 milion evra.

    Ne zna se koliko je sredstava potrošeno, a koliko je ostalo zamrznuto, od svih projekata vrijednih približno 130 miliona evra.

    Govoreći za „Kohu“ ekonomista Emanuel Bajra navodi da je neophodno da tzv. Kosovo pronađe alternativu dosadašnjoj praksi oslanjanja na inostranu finansijsku pomoć.

    „Mi smo privreda u rastu i moramo da pronađemo drugi način, da stvorimo drugu, dinamičniju finansijsku i ekonomsku arhitekturu u zemlji, tako da zavisnost od donacija nije naš glavni cilj, glavni cilj kreiranja politike, a ovo je bilo istorijski urađeno na Kosovu“, rekao je Bajra.

    Procjenuje se da je USAID u proteklih 25 godina investirao preko milijardu dolara pomoći na Kosovu, prenosi Serbian Times.

  • Panika u FBI

    Panika u FBI

    Radnicima FBI u nedjelju je naređeno da odgovore na upitnik o bilo kakvom poslu koji su možda obavili na krivičnim slučajevima povezanim s napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, raspirujući strah od novih otkaza u agenciji za sprovođenje zakona.

    Popis pitanja u dopisu, u koji je Reuters imao uvid, nalaže radnicima da navedu svoje radno mjesto, bilo koju ulogu koju su imali u istragama o neredima pristalica predsjednika Donalda Trampa 6. januara i jesu li pomogli u nadzoru takvih istraga.

    “Znam da ja i drugi koji primaju ovaj upitnik imamo mnogo pitanja i nedoumica, na kojima naporno radim da dobijem odgovore”, napisao je Čed Jarbrou, pomoćnik direktora Odjela za kriminalističke istrage u sjedištu FBI, u e-poruci od vikenda koju je vidio Reuters.

    Jarbrou je rekao radnicima da odgovore čekaju u ponedjeljak do 15 sati po istočnoameričkom vremenu.

    Portparol FBI odbio je komentarisati upitnik.

    Demokrate i drugi kritičari rekli su da Trampov tim provodi čistku zvaničnika FBI-ja i ministarstva pravde koji su imali ulogu u krivičnim slučajevima protiv Trampa i izgrednika u neredima 6. januara.

    Tramp je prvi dan svog preuzimanja dužnosti 20. januara ublažio kazne za 14 osoba u vezi s napadom na Kapitol, a ostale je pomilovao – uključujući one koji su napali policajce.

    Vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca Emil Bouv u petak je zahtijevao da mu FBI do utorka u podne preda popis svih zaposlenika koji su radili na slučajevima 6. januara, kao i popis onih koji su radili na krivičnom postupku podignutom prošle godine protiv vođa militantne grupe Hamas u vezi s ratom u Gazi.

    Takođe je otpustio osam viših zvaničnika FBI iz sjedišta agencije, kao i šefove terenskih ureda u Majamiju i Vašingtonu.

    Bouv je prošle sedmice otpustio desetak tužilaca ministarstva pravde koji su radili na dva sada odbačena krivična slučaja koje je pokrenuo specijalni tužilac Džek Smit protiv Trampa. Jedan je slučaj uključivao postupke preduzete kako bi se pokušali poništiti izborni rezultati 2020., a drugi je uključivao povjerljive vladine dokumente.

    Mark Zaid, advokat koji se specijalizovao za nacionalnu bezbjednost, napisao je u pismu Bouvu da se čini da njegovi postupci predstavljaju kršenje propisanog postupka i da bi, kad bi informacije o pojedincima bile javne, mogle ugroziti njihovu bezbjednost.

    “Ako nastavite s otkazima i/ili javnim izlaganjem identiteta otpuštenih radnika, spremni smo braniti njihova prava svim raspoloživim pravnim sredstvima”, stoji u pismu koje je Zaid objavio na X-u, prenosi Jutarnji.

    Vršilac dužnosti direktora FBI-ja Brajan Driskol, u elektronskoj poruci osoblju u petak, najavljujući pojedinosti o Bouvovom nalogu, rekao je da zahtjev “obuhvata hiljade zaposlenika širom zemlje koji su podržali ove istražne napore”.

    “Ja sam jedan od tih radnika, kao i vršilac dužnosti zamjenika direktora (Robert) Kisan”, istakao je Driskol.

    Uprkos izvještajima o drugim otpuštanjima u uredu, Reuters je imao uvid u elektronske poruke Udruženja agenata FBI i Džejmsa Denehija, pomoćnika direktora FBI-ja zaduženog za kancelariju u Njujorku, i jasno je da nikome drugom nije naloženo da podnese ostavku.

    Uprkos tome, neki su radnici u petak počeli raspremati svoje stolove zbog zabrinutosti da bi oni mogli biti sljedeći, prema elektronskoj poruci Udruženja agenata FBI u koju je Reuters imao uvid.

    “Danas se nalazimo usred vlastite bitke, jer dobre ljude izbacuju iz FBI, a drugi su na meti jer su radili svoj posao u skladu sa zakonom i politikom FBI”, napisao je Denehi u petak, rekavši da odaje priznanje Driskolu i Kisanu za “borbu za ovu organizaciju”.

    Denehi je dodao da, osim odabrane grupe ljudi imenovanih u Bouvovom dopisu, “nikome nije rečeno da će biti uklonjen u ovom trenutku”.

  • Rute pozvao na pripreme za rat

    Rute pozvao na pripreme za rat

    Zemlje NATO-a moraju se pripremiti za rat i povećati izdvajanja za odbranu, inače bi Rusija mogla preduzeti korake slične onima u Ukrajini, upozorio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, prenosi Welt.

    “Moramo biti spremni za rat – to je najbolji način da ga izbjegnemo”, poručio je Rutte.

    Naglasio je da Evropa ne smije pokazati slabost pred Rusijom, jer bi to moglo podstaći slične poteze kao u Ukrajini.

    Prema njegovim riječima, prijetnja ne dolazi samo iz Rusije. Istakao je da je Kina značajno unaprijedila svoje vojne kapacitete.

    Rutte je posebno ukazao na Njemačku, naglasivši da ta zemlja treba više ulagati u odbranu i povećati proizvodnju, te dosljedno nastaviti kurs koji je odabrala u podršci Evropi i Ukrajini.

    Priznao je da je Njemačka učinila mnogo od početka ruskog rata u Ukrajini, ali je dodao da NATO očekuje još veći doprinos, s obzirom na veličinu njene ekonomije.

    Ovo nije prvi put da Rutte govori o ratu u Ukrajini i potencijalnoj prijetnji zapadnim zemljama. Nedavno je istakao da NATO saveznici moraju pojačati podršku Ukrajini, jer bi to moglo uticati na dalji razvoj sukoba.

    Takođe je naglasio da globalna sigurnost zavisi od ishoda rata u Ukrajini i predložio da Evropska unija finansira kupovinu oružja za Kijev iz Sjedinjenih Država.