Ruske snage napreduju duž cijele prve linije u Ukrajini, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
“Rusija ostvaruje napredak duž prve linije”, rekao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara spoljnih poslova Alijanse u Briselu, prenosi Srna.
On je još jednom pozvao članice Sjevernoatlantskog saveza da pojačaju isporuku oružja Ukrajini, prenio je TASS.
Na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu, zemlje nisu postigle konsenzus o pozivanju Ukrajine u Alijansu. Pitanje članstva Ukrajine u NATO-u ostaje bez napretka.
Luksemburg, Njemačka, Turska, Slovačka, Mađarska i Sjedinjene Države protivile su se članstvu Ukrajine, napomenuvši da sukob sa RF isključuje takvu mogućnost. Sa druge strane, neke zemlje Alijanse i dalje čekaju stav nove Trampove administracije, piše RT Balkan.
Ova odluka dolazi nakon poruke da Kijev neće prihvatiti bilo kakve druge bezbjednosne garancije osim punog članstva u toj alijansi koju je uputio ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.
U pismu upućenom svojim kolegama iz zemalja NATO, kako prenosi “Politiko”, Sibiga je naveo da je “punopravno članstvo Ukrajine u Alijansi jedina prava bezbjednosna garancija za Kijev, kao i sredstvo odvraćanja dalje ruske agresije prema toj i drugim zemljama”. On je naveo i da ne dolaze u obzir nikakve alternative.
Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa odlukom Savjeta bezbjednosti UN-a, rekao je nakon sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC) da ostaje snažna podrška pitanju državne imovine, ali da on neće biti taj koji će nametnuti taj zakon.
“Imao sam osjećaj da neki ovdje jedva čekaju da visoki predstavnik nametne rješenje kada je u pitanju ova tema, i moram vas razočarati, mi, ja, ne želimo nametati pravila, već pozivamo parlament BIH da uz našu pomoć radi na donošenju državnog zakona kojim će se regulisati pitanje državne imovine”, poručio je Šmit.
Istakao je da je neprihvatljivo da investicije u BiH ne mogu u punom smislu izvedene zbog toga što, kako je rekao, nema provođenja odluka Ustavnog suda BiH i odgovarajućeg zakonodavstva.
“Bilo nam je drago vidjeti da Predsjedništvo BiH takođe radi i da smo imali inicijativu gospodina Komšića i Bećirovića i da smo imali nacrt zakona. Ne znam da li je taj zakon već stigao u Parlament BiH, ali bih pozvao sve u parlamentu, uključujući one koji imaju drugačije mišljenje da ipak sjednu i razgovaraju o ovoj temi (državna imovina) a mi ćemo sa svoje strane pružiti pomoć kako bi se rješenja mogla provesti i kako bismo bili sigurni da možemo osigurati jedno pozitivno okruženje kada je u pitanju ova tema”, reako je Šmit.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da parlament Srpske njeguje dobre odnose sa Rusijom.
Stevandić je u završnoj riječi na sjednici parlamenta o informaciji o posjeti delegacije Narodne skupštine Ruskoj Federaciji istakao da se kao predsjednik parlamenta Srpske uvijek trudi da ostvari dobre kontakte.
“Ovaj saziv Narodne skupštine je ostvario najbolje moguće kontakte i trudiću se da to nastavim da radim”, poručio je Stevandić.
On je istakao da nikada neće odbiti poziv iz Rusije.
Prema njegovim riječima, visoki ruski zvaničnici sa kojima se sastao su ga zamolili da prenese pozdrave predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
“Predsjednik Srpske je osoba koja je ostvarila najviše kontakata”, rekao je Stevandić.
On je naveo da su sve informacije o posjetama koje ostvare delegacije parlamenta Srpske objavljene na sajtu Narodne skupštine.
Govoreći o troškovima puta u Rusiju, Stevandić je rekao da se o tome strogo vodilo računa, te da nije bilo nepotrebnog trošenja.
Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je informaciju o posjetama skupštinske delegacije ruskom Savjetu Federacije, Državnoj dumi i Ministarstvu inostranih poslova od februara 2023. do novembra 2024. godine.
Radosavljević je istakao da je predsjedavajuća morala da reaguje i da prekine govor predstavnice Prištine Mimoze Kusari Lile, koja je upotrebljavala naziv “Republika Kosovo”, upoređivala Beograd i Prištinu sa Rusijom i Ukrajinom i optuživala Srbiju za eksploziju kod Zubinog Potoka, i ukazao da tzv. Kosovo nije priznalo pet članica EU.
– Mi nemamo nikakav problem što se dijaloga i saradnje tiče. Što se energetike tiče, vi znate koje napore ulažemo, šta smo sve učinili, koliko dajemo i za Kosovo i Metohiju, ali jednostavno ne možete da pustite da se na ovakav način vodi sastanak, jer ovo nije politički skup, ovo je sastanak vezano za Energetsku zajednicu, a Srbija prednjači u regionu što se tiče ispunjavanja svih uslova, uredbi i direktiva koje je Energetska zajednica i Evropska unija nama dala kao zadatak za uključivanje u veliku porodicu Evropske unije – rekao je Radosavljević.
On je naglasio da Srbija osuđuje napad na kanal Ibar-Lepenac kojim se ugrožava snabdevanje električnom energijom kako sjevera, tako i juga AP Kosovo i Metohija.
Istakao je i da Srbija sarađuje po pitanju snabdijevanja električne energije i po pitanju prenosa električne energije, ali da ne može da prihvati da se njena imovina na AP KiM bespravno oduzima, da se protivzakonito upada u srpske trafostanice i nasilno stavljaju table KOST umjesto EMS.
– Mi vas molimo da pomognete da zaštitimo našu imovinu koja se bespravno oduzima u prethodne dvije decenije što se tiče energetskog sektora. Nasuprot svemu, Srbija postupa odgovorno kada je u pitanju snabdijevanje električne energije na sjeveru Kosova i Metohije – rekao je Radosavljević.
Nakon što je Radosavljević uložio protest, predstavnicima Prištine nije više data mogućnost da se jave za riječ, prenosi Tanjug.
Hrvatska je u prvih deset godina članstva u EU imala na raspolaganju oko 25 milijardi evra iz različitih fondova za reforme i razvoj što je pomoglo da razvije svoje institucije, privredu i podigne životni standard.
Grupa novinara BiH, u organizaciji Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva za spoljne i evropske poslove Hrvatske, nalazi se u studijskoj posjeti Hrvatskoj, s ciljem da se BiH pokaže hrvatsko iskustvo tokom pregovaranja za članstvo u EU, kao i iskustva tokom članstva.
Svi sagovornici se slažu da je Hrvatska u velikoj mjeri profitirala od članstva, ali isto tako ističu i da postoje i izazovi koje još uvijek treba riješiti.
Kako je rekao Jakša Puljiz, načelnik Odjeljenja za evropske politike Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatska je provela veliki dio reformi koje su dogovorene tokom procesa pristupanja i usvojila evropske norme, što se najviše odrazilo na osjetno povećanje životnog standarda.
“U prvom desetljeću članstva Hrvatska je uistinu ostvarila veliki gospodarski Napredak. I on se u dobroj mjeri prenio na životni standard građana. Plaće su narasle više nego dvostruko od ulaska od Evropsku uniju i to je rezultat koji izravno možemo povezati sa gospodarskim rastom”, rekao je on.
Dodao je da je Hrvatska dosegla 75 odsto prosjeka bruto domaćeg proizvoda EU usklađeno s ukupnom kupovnom moći, ali je i dodao da to nije bilo dovoljno da se zaustavi veliko iseljavanje iz Hrvatske u zemlje s višim životnim standardom. Istakao je i da bi naredne reforme trebalo usmjeriti na povećanje životnog standarda.
“Najveći izazov u tom smislu će biti dalje provođenje reformi u planu za oporavak a u idućim godinama ćemo tek moći spoznati koliko su te reforme uistinu bile uspješne”, smatra on.
Kao jedan od najvećih izazova koji čeka hrvatsku narednih godina, prema njemu, je moguće smanjenje finansiranja iz Brisela za Hrvatsku u narednom budžetskom periodu iza 2028. godine. Naime, kako se životni standard građana povećava a država privredno jača, očekuje se da zemlja više uplaćuje u zajednički evropski budžet za one zemlje koje ulaze nakon nje i kojima treba pomoći da se približe evropskom prosjeku.
Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora Uprave za Evropu u Komitetu stalnih predstavnika u EU, pri Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, je rekla da je Hrvatska tokom pregovora ostvarila potpunu transformaciju društva u svakom mogućem smislu. Osim 25 milijardi evra koje je na raspolaganje dobila Hrvatska ona smatra da je najveća korist hrvatskog članstva u EU što je zemlja dio kluba najviših i najrazvijenijih vrijednosti.
“Vi tu imate priliku odlučivati o politikama i propisima koji utiču na pola milijarde ljudi”, rekla nam je ona.
Tokom pregovora, Hrvatska je imala nekoliko velikih izazova, a najveći izazov su, kako je rekla, bila područja pravosuđa i temeljnih prava.
“Za Hrvatsku je i poglavlje osam tržišno natjecanje bilo izazovno jer je podrazumijevalo restrukturiranje velikih kompanija u teškoćama poput željezara i brodogradilišta. Također i zaštita okoliša je bila veliki izazov zbog visokih standarda koje morate preuzeti. Međutim u svemu tome niste sami, EU značajno pomaže vaše reforme da biste te standarde ostvarili”, rekla je ona.
Zoran Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske, novinarima je objasnio kako je Hrvatska uspjela biti najuspješnija zemlja EU u povlačenju sredstava iz Plana oporavka i jačanja otpornosti. Prema njegovim riječima, ključno je bilo napraviti pozitivnu motivaciju među institucijama da na vrijeme usvajaju i mijenjaju zakone, koordinišu mjere i na taj način omogućavaju premijeru i njegovom timu da se u Briselu izbore za povoljnije uslove i isplatu dogovrenih sredstava.
Kada se kombinuju sredstva koja je Hrvatska dobila za narednu budžetski period, plana za oporavak i drugih izvora, Hrvatska u narednih nekoliko godina može računati na gotovo 25 milijardi evra.
Napomene radi, svaka zemlja članica uplaćuje dio novca u zajednički budžet u skladu s svojom privrednom moći. U zavisnosti od toga kako uspije ubijediti Evropsku komisiju o reformama koje želi provesti, predložiti i provesti evropske projekte i politike, zemlji se dodjeljuje dio iz ukupnog budžeta. Kao pravilo, bogate zemlje više uplaćuju, dok siromašnije zemlje više dobijaju. Hrvatska je prošle godine, naprimjer, u zajednički budžet uplatila 706 miliona evra, a dobila oko tri milijarde, što je neto “dobitak” od oko 2,3 milijarde evra.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, poručio je da Centralno spomen-obilježje poginulim borcima u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu u Banjoj Luci neće biti završeno ni do 9. januara, Dana Republike, a zbog izostanka novčane podrške rukovodstva Srpske.
“Vlada Republike Srpske ima novca, ali iz bezobrazluka, politike i sujete ne želi da uplati sredstva za završetak Centralnog spomen-obilježja”, poručio je Stanivuković.
Dodao da sada sve ispada kao njegova jadikovka, ali da se politika ispriječila ovome.
“Iako nisam kriv za to, osjećam se loše. Ovo svetilište dođe kao moja jadikovka. Ispriječila se politika nažalost. Proradila je sujeta. Čudi me da su se ljudi sa toliko iskustva to dopustili. Kada je bio zvanični sastanak Grada i Vlade RS dogovoreno je da Grad da zemljište vrijedno milione maraka, ovdje u centru. Dogovor je bio da Grad uradi sve i jednu javnu nabavku, međunarodni konkurs, izabere najbolje idejno rješenje zajedno sa strukom koja će da bira i provodi procedure. Po okončanoj fakturi dogovoreno je da Vlada završava svoj posao i plati. Mi smo tako krenuli, da bi u jednom trenutku sredstva stala da se uplaćuju. Vlada RS je uplatila tri miliona, a Grad dosta više od toga, blizu četiri miliona maraka”, rekao je Stanivuković.
Spomenik je, dodao je, trebao da bude gotov u julu ove godine.
“Ova Vlada ne može da se nazove Vladom Republike Srpske, za mene su oni samo Vlada. Isisali su milione iz raznih firmi, zadužili se milijardama, a zovu sebe patriotama. Uvjeravaju nas da su svi drugi kriv, a za ovo niko drugi nije kriv, osim njih. Njima su važni izbori, a ovo nije izborna priča. Izbori su prošli, neki bi rekli ‘miran si još četiri godine’, a ja nisam miran, živim za ovo. Smatram da Srbi ovo treba da imaju i boli me svaki 9. januar kada se nemamo gdje pokloniti. Ovdje je nastala Republika Srpska. Ovdje treba da bude upisano i biće, 24.000 imena. Vjerovao sam da ćemo se 9.januara svi ovdje okupiti”, poručio je Stanivuković.
Na sve se nadovezao pitanjem kako ima para za hotel na Jahorini, a nema za Centralno spomen-obilježje?
“Trideset godina nisu pokrenuli izgradnju Spomenika i sada kada smo došli u situaciju da to završimo, ne žele da uplate sredstva. Mislio sam da nema novca, pa sam bio vođen da Grad da. Zato se Grad odrekao mnogih stavki da uradimo zavjetnu dužnost, iako je to bila obaveza Vlade. Onda sam vidio da ista ta Vlada, za koju sam smatrao da nema novca, uplati po 2-3 miliona fakturu za hotel na Jahorini. A ovdje bi se za tri miliona završio posao”, istakao je Stanivuković.
Dodao je da je Centralno spomen-obilježje od nacionalne važnosti, te da ako Vlada ni sljedeće godine ne uplati sredstva, to će obezbijediti Grad iz svog budžeta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron odbacio je ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocjenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju “politiku fikcije”, dok se francuski poslanici pripremaju da u popodnevnim satima glasaju o povjerenju vladi, prenose danas francuski mediji.
“To nema smisla… Danas stojim pred vama jer sam dva puta izabran voljom francuskog naroda”, rekao je Makron, koji boravi u posjeti Saudijskoj Arabiji, prenosi televizija BFM.
Na Makronovu ostavku pozvali su proteklih dana mnogi stranački politički zvaničnici – od onih iz redova krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) do onih iz ekstremno ljevičarske Nepokorene Francuske.
Premijeru Mišelu Barnijeu prijeti izglasavanje nepovjerenja danas u parlamentu, a Makron je izjavio da “ne može da vjeruje” u tu mogućnost.
“Smatram da poslanici RN ne mogu po svojoj savjesti da glasaju za rezoluciju koja ih vrijeđa i vrijeđa njihove glasače”, rekao je predsjednik Francuske, dodavši da ne vjeruje ni da će se socijalistički poslanici usuditi da izglasaju nepovjerenje vladi zajedno sa dvije ektremne partije “koje žele haos”.
Socijalistička partija ima 66 poslanika u Nacionalnoj skupštini, a njihovi glasovi i glasovi poslanika RN biće ključni za dostizanje apsolutne većine koja je potrebna za pad premijera i vlade.
Nacionalna skupština danas od 16.00 sati glasaće o povjerenju vladi, što se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine, a što bi zemlju moglo da gurne u veliku političku i budžetsku neizvjesnost.
Novinska agencija Reuters objavila je informacija o potencijalnom mirovnom planu o Ukrajini koji bi pred Kijev i Moskvu trebao iznijeti novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp.
Reuters je informacije o mirovnom planu prikupio iz intervjua sa nekoliko ljudi bliskih Trampu te izjava koje su njegovi savjetnici iznosili kako javno tako i privatno.
Prijedlozi tri ključna savjetnika, Trampovog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu Kita Keloga, dijele neke elemente, uključujući uklanjanje članstva Ukrajine u NATO.
Trampovi savjetnici pokušali bi “natjerati” Moskvu i Kijev na pregovore koji bi uključivali zaustavljanje vojne pomoći Kijevu, osim ako ne pristane na razgovor, ali će isto tako uključivati povećanje pomoći ako predsjednik Rusije odbije plan, prenosi Klix.
Prema informacijama sa kojima raspolaže Reuters, Tramp tek treba da sazove centralnu radnu grupu za izradu mirovnog plana
Jedan od Trampovih zvaničnika rekao je da postoje tri glavna prijedloga: nacrt Keloga, jedan od novoizabranog potpredsjednika Džej Di Vensa i drugi koji je iznio Ričard Grenel, bivši Trampov vršilac dužnosti šefa obavještajne službe.
Kelogov plan, čiji je koautor bivši zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednosti Fred Flajc, koji je predstavljen Trampu ranije ove godine, poziva na zamrzavanje trenutnih borbenih linija.
“Tramp bi Kijevu isporučio više američkog oružja samo ako bi pristao na mirovne pregovore. Istovremeno bi upozorio Moskvu da će povećati američku pomoć Ukrajini ako Rusija odbije pregovore. Članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi stavljeno na čekanje”, pojašnjava se.
Prijedlog Džej Di Vensa uključuje stvaranje demilitarizovane zone na postojećim linijama fronta, a koje bi spriječile dalje ruske upade. I njegov prijedlog uskraćuje članstvo Ukrajine u NATO-u.
Treći prijedlog čiji je autor Ričard Grenel zagovara stvaranje autonomnih zona u istočnoj Ukrajini. Takođe, on je nekoliko puta isticao da članstvo Ukrajine u NATO-u nije američki interes.
Hrvatska delegacija u Londonu, gdje je u toku drugo godišnje zasjedanje Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust, potvrdila je da je Nezavisna Država Hrvatska izvršila genocid nad Srbima, saznaju Večernje novosti iz izvora bliskih ovoj organizaciji.
Ovo je prvi put da se to desilo od osamostaljenja Hrvatske, navodi list.
Sve se desilo 2. decembra, kada su zagrebački predstavnici izlagali plan za unapređenje Spomen-područja Јasenovac u skladu sa uputstvima koje je Međunarodna alijansa dala prošle godine.
Ova uputstva bila su rezultat konstatovanog nezadovoljavajućeg stanja u spomen-području, ali i u Hrvatskoj uopšte kada je riječ o mjestima stradanja u Drugom svjetskom ratu, u šta su se delegacije Međunarodne alijanse uvjerile prilikom posjeta prije godinu dana, kada je Hrvatska bila domaćin zasjedanja.
Poslije izlaganja predstavnika Zagreba, austrijska delegacija postavila je pitanje hrvatskoj da li priznaje odavno dokazani genocid koji izvršila nad Srbima u Јasenovcu i na cijeloj teritoriji NDH.
Napominje se da je bivši direktor Spomen-područja Јasenovac Ivo Pejaković podnio ostavku pošto se od njega, kako je rekao, tražilo da za srpsko stradanje, za razliku od jevrejskog i romskog, ne koristi naziv genocid.
Šef delegacije Hrvatske Sara Lustig decidno je navela u odgovoru da niko ne može da poriče genocidnu prirodu režima NDH i zločina izvršenog nad Srbima.
Onda su delegacije SAD, Izraela i Srbije tražile da to ponovi, što je i učinila.
Tako je, ukazuje beogradski list, zvanično potvrdila stav Hrvatske da je nad srpskim narodom koji je živio na teritoriji NDH, ova država izvršila genocid u vrijeme svog postojanja, od 1941. do 1945. godine.
List ocjenjuje da je ovo ogroman zaokret u odnosu na sve ono što se dešavalo u vrijeme prošlogodišnjeg hrvatskog predsjedavanja Međunarodnom alijansom za sjećanje na Holokaust.
Među preporukama koje su tada date zvaničnom Zagrebu, a koje je ovaj u prvi mah prećutao sopstvenoj javnosti, nalazi se zahtjev da se na panoima ispred jasenovačkog muzeja jasno vidi ko su bile žrtve, a ko dželati, zatim da je počinjen genocid, ko ga je počinio i da se pokuša utvrditi imenom i prezimenom tačan broj ubijenih.
Sugerisano je i da Hrvatska sa Kamenim cvijetom, spomenikom Bogdana Bogdanovića u Spomen-području Јasenovac, konkuriše za zaštićeno kulturno dobro na listi UNESKO.
Članica britanske delegacije DŽili Kar insistirala je i da se izvrše nove sondaže terena i eventualno utvrde potencijalne masovne grobnice ili nađu drugi istorijski artefakti.
Ni istoričari nisu ubijeđeni u postojanje ostataka masovnih grobnica zalivenih krečom, pošto je, piše list, ovo područje često plavilo, ali su mogući ostaci života u logoru – predmeta iz svakodnevnog života logoraša, a možda i oružja i oruđa kojima su mučeni.
Traženo je i da se mapiraju svi logori u NDH.