Autor: INFO

  • Tramp: Očekujem da Si Đinping posjeti SAD

    Tramp: Očekujem da Si Đinping posjeti SAD

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da očekuje da kineski predsjednik Si Đinping posjeti SAD, ne navodeći vremenski okvir kada bi se to moglo dogoditi.

    Tramp je rekao novinarima u predsjedničkom avionu da je “moguće” da SAD i Kina postignu novi trgovinski dogovor, prenosi Rojters.

    Tramp je istakao da razgovara sa Kinom o društvenoj mreži TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije Bajtdens, dok SAD nastoje da posreduju u prodaji te popularne aplikacije.

    Agencija navodi da se razgovor Sija i Trampa smatra ključnim za potencijalno ublažavanje ili odlaganje primjene carina između SAD i Kine.

    Si je posljednji put posjetio SAD u novembru 2023. godine, što je bila njegova peta posjeta toj zemlji, kada se sastao sa tadašnjim američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

    Tramp je prošle sedmice rekao da je razgovarao sa Sijem otkako je preuzeo dužnost, ali nije iznio detalje, prenosi Tanjug.

  • Oglasila se Vlada Republike Srpske nakon sjednice

    Oglasila se Vlada Republike Srpske nakon sjednice

    Vlada Republike Srpske konstatovala je sinoć na posebnoj sjednici da će preduzeti sve neophodne mjere i radnje u okviru svoje nadležnosti s ciljem zaštite institucija, imovine i interesa građana Republike Srpske.

    Vlada ističe da će svi njeni budući zadaci biti usmjereni na očuvanje i zaštitu Republike Srpske, kao i interesa naroda koji u njoj žive, te da pravno nasilje mora prestati i neće biti dozvoljeno nad institucijama Republike Srpske.

    Na sjednici je razmtarana informacija o političkoj i bezbjednosnoj situaciji u Republici Srpskoj, sa osvrtom na eventualne posljedice sudskog procesa koji se pred Sudom BiH vodi protiv institucija predsjednika Republike Srpske i “Službenog glasnika”.

    Vlada smatra da je u ovim izazovnim trenucima od ključne važnosti jedinstvo i zajedničko djelovanje, i da sve političke nesuglasice moraju biti ostavljene po strani kako bi se institucionalno i politički zaštitila Republika Srpska i njeni interesi, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

  • Jedinstven stav lokalnih lidera: Srpska neće ostati pasivna

    Jedinstven stav lokalnih lidera: Srpska neće ostati pasivna

    Predstavnici lokalnih zajednica u Republici Srpskoj okupili su se na sastanku sa predsjednikom Vlade Srpske, kako bi razgovarali o aktuelnim političkim dešavanjima i mogućim koracima u narednom periodu.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković istakao je da je prisustvovao sastanku jer je to njegova dužnost i naglasio da dijalog može donijeti samo pozitivne rezultate.

    „Ohrabruje što je predsjednik Vlade naglasio da su mir i stabilnost apsolutni prioritet. Dijelim taj stav. O konkretnim mjerama još nismo obaviješteni, ali je važno da postoji jedinstven pristup u daljim koracima“, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da mu je bilo ključno da dobije odgovor na pitanje da li sve odluke obuhvataju i borce, heroje i sve one koji su se suočavali sa Sudom BiH.

    „Dobio sam afirmativan odgovor na to pitanje“, naglasio je.

    Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ocijenio je da je veliki odziv načelnika i gradonačelnika pokazatelj značaja teme.

    „Narod mora odlučivati o sudbini Republike Srpske. Bez obzira na političke razlike, moramo biti jedinstveni u zaštiti institucija. Nakon predsjednika Republike, postoji bojazan da će biti ugrožena i imovina Srpske. Složni smo i ne damo ono što nam pripada“, rekao je Ćurić.

    Načelnica opštine Jezero Snežana Ružičić smatra da odluka Suda BiH predstavlja napad na instituciju predsjednika Republike Srpske, bez obzira na to ko tu funkciju obavlja.

    „Nažalost, kolege iz SDS-a nisu prisustvovale sastanku, iako ih je na to obavezivao Ustav“, kazala je Ružičić i dodala da očekuje oslobađajuću presudu.

    „Ako do toga ne dođe, bojim se da Dejtonski sporazum više neće imati smisla“, poručila je.

    Načelnik Šipova Milan Kovač ocijenio je da politika ne bi smjela uticati na pravosuđe i da Srpska iz ove situacije može izaći još snažnija.

    „Ko zna zašto je ovo dobro. Sada su svi svjesni da moramo čuvati naše institucije. Predložio sam da Narodna skupština donese izmjene Zakona o pomilovanju, kako bi se zaštitili naši ljudi. Ako bude potrebno, promijenićemo i Ustav kako bi spriječili suđenja u Sarajevu“, rekao je Kovač.

    Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić istakao je da se ne radi o ličnoj odbrani Milorada Dodika, već o zaštiti institucije predsjednika Srpske.

    „Ovo je politički montiran proces i Srpska mora imati adekvatan politički odgovor. Neki nisu došli na sastanak, ali nadam se da će se odazvati narednom. Ovdje se brani Republika Srpska, ne pojedinac“, rekao je Ćosić.

    Načelnik Vlasenice Miroslav Kraljević naglasio je da se mora poštovati ono što su borci stvorili.

    „Ne smijemo odstupiti od zaštite Republike Srpske. Ovdje se ne radi o pravu i pravdi, već o političkom pritisku. Ako nema institucija, nema ni Republike Srpske“, rekao je Kraljević.

    Načelnik Višegrada Mladen Đurević istakao je da je na sastanku poslata jasna poruka jedinstva i sabornosti.

    „Institucija predsjednika Republike Srpske je na prvom mjestu. Vjerujem da ćemo uskoro uputiti snažnu poruku zajedništva i mira“, rekao je on.

    Načelnik Čelinca Vlado Gligorić ocijenio je da će se u narednom periodu okupiti još veći broj gradonačelnika i načelnika, jer je važno usaglasiti stavove sa institucijama Srpske.

    „Ovo je politički apsurdan proces, ali se globalna situacija mijenja i strano miješanje će morati postati prošlost. Srpska će imati adekvatan odgovor, a u Narodnoj skupštini će biti dovoljno jedinstva i mudrosti“, zaključio je Gligorić.

  • Stevandić: Proces protiv Dodika je državni udar, institucije Srpske će reagovati

    Stevandić: Proces protiv Dodika je državni udar, institucije Srpske će reagovati

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika oblik državnog udara, ali da institucije Srpske neće ostati pasivne.

    „Nećemo ostati skrštenih ruku. Možda se nadaju našoj manjoj reakciji, ali im poručujem da se ne nadaju. Nivo patriotske i nacionalne svijesti je porastao“, rekao je Stevandić za ATV.

    Dodao je da međunarodni akteri nikada nisu pružali podršku predsjednicima Republike Srpske.

    „Nikoga nisu voljeli i sve su htjeli da iskoriste. Radovan Karadžić je prošao kao Karađorđe – izdali su ga. Uvijek sam govorio da će Dodik proći kao Miloš Obrenović. On je čovjek koji je potpao pod mač američke administracije, ali je ipak ostao u sedlu“, istakao je Stevandić.

    Na pitanje da li najavljene reakcije mogu biti tumačene kao korak ka otcjepljenju Republike Srpske, Stevandić je odgovorio da takve tvrdnje nisu zasnovane na činjenicama.

    „Nisam vidio da je iko napisao ili izgovorio da je ideja da se ide u otcjepljenje“, poručio je.

    Govoreći o Kristijanu Šmitu, Stevandić je naglasio da njegovo djelovanje ne može biti legalizovano.

    „Ako oni misle da će ga legalizovati preko ovog suda i da će on biti taj koji donosi akte, prevarili su se“, rekao je.

    Dodao je da se sada čeka stav njemačkog Bundestaga o Šmitu, koji je, kako je naveo, već pod budnim okom u Njemačkoj.

  • Putin se hitno oglasio o stanju na frontu

    Putin se hitno oglasio o stanju na frontu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su vojnici iz 710. brigade prešli granicu u Kurskoj oblasti i ušli na teritoriju Ukrajine.

    Vladimir Putin naglasio je da je o prelasku vojnika preko granice obaviješten prije sat vremena.

    Predsjednik Putin istakao je da oružane snage Rusije napreduju duž cijele linije fronta.

  • Grad i SUBNOR uputili apel Vladi Srpske: Traže renoviranje spomenika na Banj brdu

    Grad i SUBNOR uputili apel Vladi Srpske: Traže renoviranje spomenika na Banj brdu

    Predstavnici Grada i Gradske organizacije SUBNOR-a Banje Luke nakon održanog sastanka u Gradskoj upravi uputili su još jedan apel prema Vladi Republike Srpske a u vezi sa renoviranjem spomenika palim Krajišncima na Banj brdu.

    Kako je kazala savjetnica gradonačelnika Milada Šukalo, Grad je u proteklom periodu uložio velike napore kada je rječ o ovom projektu.

    -Uradili smo projekat zajedno sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, kojije taj projekat i izradio. Dodatno, mi smo stupili i kontakt sa potomcima autora projekta Antuna Agustinčića, koji još uvijek imaju autentične odljevke reljefa koji se nalaze na samom spomeniku – istakla je ona.

    Još jednom je naglasila kako je Grad spreman i želi da učestvuje u ovom projektu koji je od nacionalnog značaja.

    -Ipak, glavni nosilac rekonstrukcije treba da bude Vlada Republike Srpske. U narednom periodu, mi ćemo izvšriti dodatne pritiske na sve relevantne institucije kako bi se ovo što prije riješilo. Ove godine u aprilu obilježavamo i značajan datum – 80 godišnjicu od oslobođenja Banje Luke od fašista 1945. godine, te je potrebno da se uključe sve gradske i republičke instituije, te udruženja i da ovom pitanju svi zajedno posvetimo veliku pažnju – kazala je ona.

  • A Zalužni ćuti

    A Zalužni ćuti

    Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni izjavio je danas da će “biti spreman” da odgovori na pitanja o izborima i ličnim političkim ambicijama kada Ukrajina stane na noge i sačuva svoju državnost.

    Na pitanje novinara da li planira da se kandiduje na izborima, Zalužni, koji je sada ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji, je rekao da prvo treba da se stvore uslovi u kojima bi takva pitanja “bila apsolutno prikladna”.

    “Verujem, ako se stvore ti uslovi, onda ću ja, kao čovek koji je u državnoj službi, radi direktno za državu, biti spreman da odgovaram na takva pitanja”, rekao je on na skupu “Ukrajina menja svet. Dijalozi o mogućnostima”, prenosi ukrajinski portal New Voice.

    Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska je jedini pravi garant bezbednosti za opstanak države.

    “Rat nužno vodi do pobede kada su ljudi koji brane svoju zemlju spremni da to i dalje čine. Moramo da se zapitamo šta radimo po tom pitanju. Potrebna je stalna i pouzdana međunarodna podrška”, istakao je on i ocenio da budućnost Ukrajine zavisi od toga koliko su njeni građani spremni da brane zemlju.

    “Za sada imamo jedan zadatak: da sačuvamo državu. Posle toga ćemo razmišljati o nečem drugom”, dodao je Zalužni.

    rema rezultatima ankete sprovedene u decembru 2024. za bivšeg glavnokomandujućeg ukrajinske vojske glasalo bi 36,1 odsto građana.

    Ukrajinci su takođe spremni da podrže aktuelnog predsednika Volodimira Zelenskog (24,3 odsto), dok bi za bivšeg predsednika Petra Porošenka glasalo manje od 10 odsto birača.

    Američki predsednik Donald Tramp je posle razgovora američke i ruske delegacije u Rijadu izjavio da je potrebno održavanje izbora u Ukrajini pre zaključenja mirovnog sporazuma.

    On je naveo da je podrška Zelenskom pala na četiri odsto, a da je sama zemlja “razbijena u paramparčad”, kao i da je većina gradova, osim Kijeva, uništena.

  • Putin nudi Trampu rusku naftu i Arktik

    Putin nudi Trampu rusku naftu i Arktik

    Dok predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmatra mogućnost potpisivanja sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o mineralnim resursima, Rusija je administraciji Donalda Trumpa ponudila saradnju u oblasti prirodnih resursa.

    Direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev izjavio je, uoči pregovora u Saudijskoj Arabiji, da Rusija smatra da bi se američke naftne kompanije mogle vratiti na njeno tržište, kao i da postoji interes za zajedničke projekte na Arktiku.

    Prema njegovim riječima, obnova ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama je od posebnog značaja. “Velike američke naftne kompanije imale su uspješan biznis u Rusiji i vjerujemo da će se u nekom trenutku vratiti”, rekao je Dmitrijev, dodajući da zajednički projekti mogu donijeti obostranu korist.

    On je naveo da su američke kompanije zbog sankcija prema Rusiji pretrpjele gubitke od 300 milijardi dolara, dok su odluke administracije predsjednika Joea Bidena, kako je ocijenio, imale negativan uticaj na ekonomske odnose.

    Prije sukoba u Ukrajini, američka kompanija Exxon Mobil imala je 30 odsto udjela u projektu “Sahalin-1”. Nakon uvođenja sankcija, kompanija je najavila povlačenje iz projekta, ali proces prodaje udjela nije završen, budući da je ruska administracija produžila rokove do kraja 2026. godine.

    Nakon početka sukoba, nekoliko vodećih američkih naftno-servisnih kompanija, uključujući Halliburton, Schlumberger i Baker Hughes, objavilo je povlačenje iz Rusije. Ruska vlada planira da do 2025. godine razvije sopstvene tehnologije u sektoru naftne industrije, ali trenutno postoji značajna zavisnost od uvoza opreme.

    Prema podacima stručnjaka kompanije “Jakov i partneri”, više od polovine opreme za hidraulično frakturiranje i dalje se nabavlja iz inostranstva. Vlada Ruske Federacije u svojoj Strategiji razvoja mineralno-sirovinske baze do 2050. godine priznaje da je zavisnost od uvozne opreme i dalje velika, posebno u sektoru bušačke opreme, rudarskih mašina i geofizičkih sistema.

  • Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom bi mogao postati najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a

    Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom bi mogao postati najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a

    Američki predsjednik Donald Tramp izdao je izvršnu uredbu kojom proširuje ovlaštenja Bijele kuće nad regulatornim agencijama koje su Kongresom uspostavljene kao nezavisne.

    Ovim potezom Tramp nastavlja nastojanja da centralizuje predsjedničku moć nad državnom upravom i postane najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a.

    Uredbom se od nezavisnih agencija zahtijeva da Bijeloj kući dostavljaju prijedloge propisa na pregled, a predsjedniku se daje pravo da blokira trošenje sredstava na projekte koji nisu u skladu s njegovim prioritetima. Takođe, agencijama se nalaže da prihvate tumačenje zakona koje dolazi od predsjednika i Ministarstva pravde kao obavezujuće.

    – Ovo je značajan udar na nezavisne agencije, čiji je model upravljanja Kongres koristio još od 1880-ih – izjavio je Piter M. Šejn, pravni stručnjak s Univerziteta Njujork.

  • Zelenski se oglasio nakon što ga je Tramp nazvao diktatorom, spomenuo samo Putina

    Zelenski se oglasio nakon što ga je Tramp nazvao diktatorom, spomenuo samo Putina

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvi put se javno oglasio nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump nazvao diktatorom.

    U objavi na društvenoj mreži X-u isaopštio je da je imao sastanak s glavnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, a Trampove riječi nije spomenuo u objavi.

    “Imao sam dobar i sadržajan razgovor s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom”, naveo je Zelenski u početku objave.

    Kako je naveo na X-u, s Ruteom je pričao o turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.

    “Podijelio sam detalje svojeg sastanka s predsjednikom Erdoganom, gdje smo razgovarali o ulozi Turske u pružanju sigurnosnih garancija. Ukrajina treba široku reprezentaciju od zemalja Evrope, uključujući Veliku Britaniju i Tursku te Sjedinjene Američke Države, u ovom procesu”.

    U nastavku objave navodi kako je Rute održao sastanak s američkim generalom Džozef Kelogom.

    “Mark mi je informisao o svom sastanku s generalom Kelogom. Ključne poruke usklađene su s našim ciljem postizanja zagarantovanog mira, a ne samo privremenog prekida vatre. Mora postojati povjerenje da Putin neće ponovno doći sa svojom ratnom mašinerijom za nekoliko mjeseci ili godina.”

    Kako je dalje napisao, među temama razgovora bile su i bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    “Takođe smo razgovarali o našim budućim kontaktima s partnerima i koordinirali naše sljedeće korake. Ne možemo dopustiti Putinu da opet prevari sve. Prije bilo kakvih potencijalnih pregovora, svi partneri moraju jasno razumjeti da su snažne sigurnosne garancije prioritet za trajni mir”

    Na kraju se zahvalio Ruteu za sve.

    “Hvala ti, Mark, na tvojoj podršci i pomoći.”

    Podsjetimo, ranije danas u objavi na Truth Socialu predsjednik SAD-a nazvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom”.