Autor: INFO

  • Stevandić: Blokade gube podršku, narod uz Vučića

    Stevandić: Blokade gube podršku, narod uz Vučića

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X povodom aktuelnih blokada u Srbiji.

    „Blokaderi gube jer nisu sakrili da su podržani libero-globalistima spolja, već to svjesno ili ne promovišu, uz odanost svima koji Srbiju vidno mrze“, naveo je Stevandić.

    On je ocijenio da, kako se „raskrinkava“ njihova pozadina, protesti gube masovnost, dok se pribjegava nasilju.

    „Dok Vučić okrenut suverenistima – narodu pokreće veliku većinu Srba na trijumf“, istakao je predsjednik Narodne skupštine Srpske.

    Stevandićeva objava izazvala je brojne reakcije pratilaca na društvenim mrežama.

     

  • Zoran Tegeltija imao udes, prevezen na UKC

    Zoran Tegeltija imao udes, prevezen na UKC

    Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija doživio je tešku nezgodu.

    Nezgoda se, kako saznaje Gerila, navodno desila u reonu planine Manjača, a nakon toga Tegeltija je transportovan u UKC.

    Nezvanično se saznaje da je Tegeltija nezgodu doživio dok se vozio kvadom.

    Prema informacijama do kojih je došlao portal Provjereno.info, bivši ministar finansija Republike Srpske je u jednom momentu pao je sa četvorotočkaša i zadobio povrede.

    Tegeltija je u svjesnom stanju hitno prevezen u Urgentni centar.

    Kako je rečeno za portal Provjereno na Univerzitetsko-kliničkom centru, Tegeltija je trenutno stabilno, u svjesnom stanju i osjeća se dobro. Prilikom nezgode imao je kacigu, a CT je pokazao da nema težih povreda glave.

  • Vlada Srbije najavljuje: Nastavak izgradnje obrazovnog sistema koji neće biti predmet tuđih uticaja

    Vlada Srbije najavljuje: Nastavak izgradnje obrazovnog sistema koji neće biti predmet tuđih uticaja

    Od sljedeće školske godine učenici osnovnih škola u Srbiji mogli bi da uče iz nacionalnih udžbenika.

    To je predviđeno Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima, koji je usvojila Vlada Srbije i uputila ga u skupštinsku proceduru. Iz Vlade Srbije najavljuju nastavak izgradnje obrazovnog sistema koji, ističu, neće biti predmet tuđih uticaja.

    Јačanje nacionalnog identiteta i briga o budućnosti – neki su od razloga zašto Srbija želi da uvede u osnovne škole udžbenike od nacionalnog značaja – za predmete srpski jezik, srpski jezik i književnost, svet oko nas, priroda i društvo, istorija, geografija, muzička i likovna kultura. Cilj je vraćanje ključnih nastavnih predmeta u ruke domaćih autora.

    – Na ovaj način gradimo našu državu za budućnost – da znamo ko smo i šta smo, da čuvamo jedinstvo naroda i države, na ovaj način vraćamo Srbiju sebi – izjavio je Đuro Macut, predsjednik Vlade Srbije.

    Stručnjaci ističu da je posljednjih godina u upotrebi bio velik broj udžbenika stranih izdavača, u kojima je bilo malo nacionalnih sadržaja, ponekad i zlonamjerno tumačenih. Izmjenama Zakona uvodi se jedan nacionalni izdavač, a cijenu udžbenika određuje država.

    – Postići ćemo pre svega mogućnost da se standardizuje nastava na nekim važnim predmetima koji mogu da utiču na formiranje naše nacionalne svijesti kod mlađih generacija, i izabrani su oni predmeti koji se tiču jezika, kulture i istorije – rekao je Dejan Vuk Stanković, ministar prosvjete Srbije.

    Stručnjaci očekuju da će se pojačati gradivo koje se odnosi na identitet srpskog naroda u kontekstu 20. vijeka i povećati broj časova srpskog jezika i književnosti. Nacionalne discipline iz jedinstvenih udžbenika trebalo bi, kažu, da uče i djeca u Republici Srpskoj.

    – Mislim da Srbija i Republika Srpska treba da imaju jedinstveni udžbenik iz predmeta koji se tiču našeg nacionalnog identiteta i da to treba da se primenjuje i na Srbe u Crnoj Gori, kao i Srbe u našem okruženju – navodi istoričar Aleksandar Raković.

    Ako sve bude po planu, uvođenje nacionalnih udžbenika biće sukcesivno – od sljedeće školske godine mogli bi se naći pred učenicima prvog i petog razreda, a narednih godina postepeno i u ostalim razredima.

  • Stanovi u Banjaluci sve skuplji: Kvadrat u centru i do 6.000 KM

    Stanovi u Banjaluci sve skuplji: Kvadrat u centru i do 6.000 KM

    Kupovina stana u novim zgradama u Banjaluci za većinu građana ostaje nedostižan san, jer se cijene kreću na nivou koji rijetko ko može da podnese bez ozbiljnog finansijskog opterećenja.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u najvećem gradu Srpske iznosi 3.649 KM. Ipak, oglasnici pokazuju da je realna cijena u većini slučajeva daleko viša.

    Najskuplji su stanovi u centralnim zonama, gdje kvadrat stambenog prostora dostiže i 6.000 KM. Primjeri iz oglasa to najbolje potvrđuju – garsonjera od 25 kvadrata u Kozarskoj ulici prodaje se za 120.000 KM, što znači da jedan kvadrat košta 4.800 KM.

    Na Starčevici, u novoj zgradi, stan od 37 kvadrata ponuđen je za 211.500 KM, odnosno 5.700 KM po kvadratu. U Novoj Varoši kvadrat ide po sličnoj cijeni – stan od 149 kvadrata košta 849.072 KM, dok stan od 83 kvadrata u istom naselju iznosi 485.000 KM, što je više od 5.800 KM po kvadratu.

    U strogom centru cijene dosežu maksimum. Tamo je oglašen stan od 92 kvadrata po cijeni od 560.000 KM, što iznosi ravno 6.000 KM po kvadratnom metru. Garsonjera od 38 kvadrata u istoj zoni prodaje se za 230.000 KM, a kvadrat u zgradi u ulici Prvog krajiškog korpusa dostiže gotovo 5.900 KM.

    Ni Bulevar Stepe Stepanovića ne zaostaje – stan od 60 kvadrata na toj lokaciji ponuđen je za 360.000 KM.

    Uprkos visokim cijenama, promet nekretnina u novogradnji raste. U drugom kvartalu ove godine u Banjaluci je prodato 277 novih stanova, što je trećina više u odnosu na prvi kvartal i gotovo petina više nego u istom periodu prošle godine, kada je prodato 233 stana.

    Za razliku od novogradnje, stariji stanovi mogu se naći po znatno nižim cijenama. Na pojedinim lokacijama kvadrat se može kupiti već za 1.400 do 1.500 KM, što je nekoliko puta manje u odnosu na nove zgrade.

  • Kako će Evropa reagovati na Trampov ultimatum?

    Kako će Evropa reagovati na Trampov ultimatum?

    Američki predsjednik Donald Tramp u subotu je uputio ultimatum saveznicima u NATO-u, poručivši u pismu da će SAD uvesti “velike” sankcije Rusiji tek kada se oni obvežu na isto i prestanu kupovati rusku naftu.

    Ispunjavanje Trampovih zahtjeva predstavljalo bi veliku promjenu unutar saveza, a ostaje otvoreno pitanje postoji li uopšte kolektivni interes za preduzimanje takvih koraka, piše CNN.

    “Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a slože i počnu činiti isto, i kada sve zemlje NATO-a PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE”, objavio je na društvenim mrežama, citirajući pismo poslano kolegama iz NATO-a.

    “Kao što znate, predanost NATO-a pobjedi bila je daleko manja od 100%, a kupovina ruske nafte, od strane nekih, bila je šokantna! To uveliko slabi vašu pregovaračku poziciju i pregovaračku moć nad Rusijom. U svakom slučaju, spreman sam ‘krenuti’ kada ste i vi. Samo recite kada?”, dodao je Trump.

    Zahtjevi za carine prema Kini
    On je takođe pozvao članice NATO-a da kao demonstraciju snage značajno povećaju carine na robu iz Kine. Smatra da bi se ruski rat u Ukrajini “brzo” završio kada bi se preduzeli ti koraci.

    “Vjerujem da će ovo, plus NATO, kao grupa, uvođenjem carina od 50% do 100% na Kinu, koje će biti u potpunosti povučene nakon završetka rata s Rusijom i Ukrajinom, takođe biti od velike pomoći u okončanju ovog smrtonosnog, ali smiješnog, rata”, poručio je.

    Evropska unija već je uvela zabranu na pomorski uvoz ruske nafte i naftnih derivata, no mnoge zemlje i dalje uvoze ruska fosilna goriva, uključujući ukapljeni prirodni gas.

    Tramp je već ranije najavljivao mogućnost dodatnih sankcija, a već je udvostručio carine Indiji na 50% zbog kupovine ruske nafte, priznajući da je taj potez “izazvao razdor”.

    Zanimljivo je da u subotnjoj poruci NATO nije spomenuo Indiju, iako je ranije ove sedmice od delegacije EU tražio uvođenje carina i na Kinu i na Indiju. S obzirom na to da je EU u završnoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu s Indijom, malo je vjerojatno da bi evropski fukncioneri na to pristali.

    Obraćanjem NATO umjesto EU, Tramp u svoje zahtjeve uključuje i Tursku, trećeg najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine i Indije, što dodatno naglašava težinu njegovih uslova.

    Rusija ne pokazuje znakove deeskalacije
    U međuvremenu, Rusija ne pokazuje namjeru smirivanja napetosti. Rumunsko ministarstvo obrane saopštilo je da je u subotu presrelo dron koji je ušao u vazdušni prostor te zemlje tokom ruskih napada na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je dron djelovao u vazdušnom prostoru NATO-a “oko 50 minuta”.

    “Ruska vojska tačno zna kamo idu njihovi dronovi i koliko dugo mogu intervenisati u vazduhu. Njihove rute su uvijek izračunate. Ovo ne može biti slučajnost, greška ili inicijativa nekih nižih komandanata. To je očito širenje rata od strane Rusije”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

    Ovaj incident uslijedio je nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ranije ove sedmice, nakon čega je NATO najavio jačanje sigurnosti svog istočnog boka. Američki državni sekretar Marko Rubio u subotu je upad u Poljsku nazvao “neprihvatljivim, nesretnim i opasnim razvojem događaja”, piše Index.

  • Dodik: Ponosan sam jer Republika Srpska svaki dan radi i ne stoji (VIDEO)

    Dodik: Ponosan sam jer Republika Srpska svaki dan radi i ne stoji (VIDEO)

    Ponosan sam jer Republika Srpska svaki dan radi i ne stoji. To vidim svaki put kada sam s našim narodom i osjetim da ljudi imaju želju da brane Republiku Srpsku u svakom pogledu, rekao je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske.

    – Tokom sedmice posjetio sam Moskvu i razgovarao sa ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom i drugim visokim zvaničnicima Rusije, koji su dali punu podršku našim naporima da odbranimo i ojačamo Republiku Srpsku – napisao je Dodik na Instagramu.

  • Cvijanović: Saradnja, odnosi i povjerenje sa Dodikom odlični, kao i posljednjih skoro 30 godina

    Cvijanović: Saradnja, odnosi i povjerenje sa Dodikom odlični, kao i posljednjih skoro 30 godina

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da su saradnja, odnosi i povjerenje na relaciji Dodik – Cvijanović odlični, kao i posljednjih skoro 30 godina.

    – Kakvi analitičari, takva i analitika. Zemlja u fazi truljenja nakon Šmitovih diktatorskih i nelegalnih intervencija, a njima je do prazne priče – napisala je ona na društvenoj mreži Iks.

  • Kako će funkcionisati Fond za dječiju štednju

    Kako će funkcionisati Fond za dječiju štednju

    Uprkos brojnim pritiscima i pokušajima njenih urušavanja institucija, Republika Srpska svakodnevno potvrđuje svoju stabilnost. Očuvanje institucija i jačanje ekonomije, dva su osnovna zadatka nove Vlade. Veliku pažnju javnosti izazvala je i najava formiranja Fonda za dječiju štednju.

    Sigurna Srpska, ali i sigurno odrastanje i budućnost, glavni su prioriteti Vlade i predsjednika Republike Milorada Dodika. Za svako novorođeno dijete, iz republičkog budžeta, na ime djeteta, biće isplaćeno i na 18 godina oročeno po 1.000 maraka, najava je predsjednika Srpske. Cilj je jačanje Republike i njenog najvažnijeg resursa – stanovništva.

     

     

    – Trebamo se okrenuti politici da za svako novorođeno dijete uplatimo 1.000 maraka na račun koji se nalazi u okviru Fonda za dječiju štednju koji treba formirati i da taj dječiji Fond putem Uprave koja će se takođe formirati trguje sa tim novcem da bi dijete kada napuni 18 imalo značajan dio novca, neki su izračunali oko 140.000 maraka, sve zavisi kolika je kamata, prinosi – istakao je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske i dodao da garancija treba da bude to što taj novac treba da kupuje obveznice Republike Srpske i bude siguran. Nema šanse u otvorenom tržištu da odete u neku banku, ona propadne nakon 15 godina i nema tog novca. Vlada kupuje obveznice i to je najsigurnije.

    Najavljene mjere predstavljaju najefektniji vid pronatalitetke politike, ali i ekonomsku sigurnost, mišljenje je roditelja. Fond bi, smatraju, mogao da donese višestruke pogodnosti.

    – „Ova mjera bi sigurno bila vjetar u leđa svakoj porodici. Ono što je najvažnije, doprinijela bi možda bržem odlučivanju mnogih bračnih parova na rađanje prvog djeteta, na formiranje porodice, ali i roditeljima koji imaju jedno ili dvoje djece da se odluče na proširenje porodice – istakla je Marina Protić predsjednik Udruženja porodica sa troje i više djece “Ponos” Doboj, navodi RTRS.

    Ono što je sigurno, dodaje Protić, jedan od pozitivnih efekata jeste da bi ova mjera dugoročno smanjila odliv stanoviništva sa područja Republike Srpske.

    Јer da bi koristili sredstva, preduslov za mlade ljude je da nakon navršenih osamnaest godina, ostanu i privređuju u Srpskoj. Cilj najavljenih mjera u bližoj budućnsti je poboljšanje demografske slike. Najsvježija statistika je zadovoljavajuća, a zadatak za budući period jeste jačanje nataliteta i podmlađivanje stanovništva.

    – Možemo biti zadovoljni sa tendencijama što se tiče nataliteta. U prethodnih desetak godina , mi otpirlike imamo u Republici Srpskoj oko 9.200 rođene djece – kaže Aleksandar Majić demograf.

    Fond za dječiju štednju i nove investicije naišao je i na podršku ekonomista. Kako se fondovi budu punili tako će se, smatraju, investirati u sigurne finansijske instrumente, a to su državne obveznice. Finansiranje bi se, ističu, moglo vršiti iz nekoliko izvora.

    Da krenemo za početak kroz transformaciju tih sredstava na primjer kroz neke koncesije, iz nekih procesa privatizacije, recimo kroz isplate dividendi javnih preduzeća, jer iako je veoma često mišljenje da ne postoje takvi slučajevi, mi itekako imamo javna preduzeća koja uredno isplaćuju dividente i veoma uspješno posluju – dodao je Bojan Lučić ekonomista.

    Јedan od ciljeva je i ekonomsko osnaživanje stanovništva i jačanje privrede.

  • Kada bi BiH mogla ući u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima

    Kada bi BiH mogla ući u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima

    Zakoni u Bosni i Hercegovini nisu usklađeni sa evropskom regulativom kako bi BiH postala dio SEPA, jedinstvenog područja plaćanja u evrima.

    Inače, u sistemu SEPA je trenutno 41 država u i izvan Evropske unije, u kojima su, između ostalih, i zemlje regiona Hrvatska, Slovenija i Crna Gora.

    Na sastanku rukovodstva Centralne banke BiH i Upravnog odbora Udruženja banaka BiH razgovaralo se i ovoj temi.

    Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, kazala je da su osnovne promjene koje Bosnu i Hercegovinu približavaju evropskim finansijskim tokovima jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) i instant plaćanje u evrima (TIPS).

    Ona je istakla da je aktivno učešće komercijalnih banaka u primjeni SEPA i TIPS-a ključno za obezbjeđivanje benefita za građane i privredu.

    Iz Centralne banke BiH je saopšteno da je Selimovićeva predstavila

    “Komercijalne banke nezamjenjivi su partneri u ovom procesu, te njihova tehnička spremnost, konstruktivna saradnja i proaktivno učešće predstavljaju osnovu za uspješnu tranziciju ka modernim i efikasnim platnim sistemima”, navela je Selimovićeva.

    Iz Udruženja banaka su zahvalili Selimovićevoj jer je preuzela lidersku ulogu u procesu modernizacije platnih sistema, posebno u pogledu pristupanja SEPA i implementacije instant plaćanja.

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da u ovom procesu pored Centralne banke i Udruženja banaka učestvuju entitetska ministarstva finansija, te entitetske agencije za bankarstvo.

    “U pristupu Bosne i Hercegovine SEPA potrebno je ispuniti niz preduslova, a ključni od njih su izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative u oblasti deviznog poslovanja, platnog prometa, unutrašnjeg platnog prometa i tako dalje”, objašnjava Ražanica.

    Prema njegovim riječima, potrebno je izmijeniti postojeće zakonske i podzakonske akte, te donijeti nove zakone, što je obaveza entitetskih ministarstava finansija.

    “Oni su počeli sa tim aktivnostima, ali ni mi niti bilo ko drugi ne možemo spekulisati sa nekim rokovima jer procedure donošenja nove zakonske regulative i izmjene postojeće podrazumijevaju niz koraka. To su od pripreme ministarstva, javne rasprave, parlamentarne procedure, do toga da li će biti amandmana. Odgovorno tvrdim da će sve institucije uraditi sve da to što prije bude realizovano, odnosno da BiH što prije bude član sistema SEPA”, naglasio je Ražanica.

    Podsjećamo, koristi od ulaska u SEPA su mjerljive u vidu smanjenja naknada za prekogranična plaćanja, boljeg povezivanja sa dijasporom, smanjenja neformalnih novčanih tokova, privlačenja stranih investicija, te potencijalnog rasta tržišta kapitala.

    trenutnu situaciju u realizaciji ovih strateških inicijativa koje su dio strateškog plana banke i u potpunosti usklađene sa standardima EU, te dodala da će ovi projekti omogućiti brže, bezbjednije, efikasnije i jeftinije platne transakcije, kako unutar zemlje, tako i prema inostranstvu.

  • Minić najavio obilježavanje službenih vozila, stižu reakcije i poređenja sa Stanivukovićem

    Minić najavio obilježavanje službenih vozila, stižu reakcije i poređenja sa Stanivukovićem

    Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da će službena vozila Vlade Republike Srpske, a potom i ona u javnim preduzećima, dobiti posebne oznake. Ova objava izazvala je niz reakcija na društvenim mrežama.

    – Od naredne sedmice krećemo sa obilježavanjem vozila Vlade Republike Srpske, kako bi svaki građanin mogao da vidi ko i gdje ih vozi. Nakon Vlade, tražiću da se isto uradi i u javnim preduzećima – poručio je Minić na platformi X.

    Njegov potez korisnici društvenih mreža odmah su uporedili s onim što je na početku mandata radio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je tada fotografisan s ključevima službenih vozila i tvrdio da njihova privatna upotreba nije dozvoljena.

    Komentari su varirali – jedni su ironično pitali da li će oznake dobiti i helikopter, drugi ko je zadužen za tender za naljepnice, dok su treći naglasili da obilježavanje nije potrebno jer se vozila svakako koriste sa rotacionim svjetlima.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić smatra da se radi o potezu koji je više predstava nego mjera s ozbiljnim efektima.

    – Da ima ikakvog efekta i da se ozbiljno radilo… Gospodin Minić nije dobio mandat juče, ni prekjuče. On je bio i ministar, pa ne znam, je li obilježavao ta vozila uopšte i kako je se koristilo njegovo službeno vozilo. Ja tu samo vidim u predstavu za široke narodne mase – rekla je Cenićeva.

    Ona je podsjetila na loše rezultate u finansijskim izvještajima javnih preduzeća, naglašavajući da negativni bilansi, poput onog u Lutriji ili Šumama Srpske, govore koliko se „vodilo računa“.

    – Tamo gdje je i Lutrija bila u minusu, nema tu šta pričati ni dodati. A da ne govorim da su Šume u minusu, a niko ne odgovara ni za šta – dodala je ona.

    Prema njenim riječima, odnos prema službenim automobilima odražava širu praksu u kojoj funkcioneri resurse tretiraju kao privatno vlasništvo.

    Cenićeva je ovakav potez uporedila s ponašanjem novih direktora u firmama koji, ne znajući šta konkretno da rade, „premještaju kancelarije s jednog sprata na drugi“ kako bi stvorili utisak da nešto mijenjaju.

    – Voljela bih da Minić pokaže zašto je Elektroprivreda u minusu, zašto su Šume u minusu, šta se dešava i kako će se tome stati u kraj – naglasila je.

    Dodala je i da se ovakva retorika već ranije mogla čuti, podsjetivši na izjave bivšeg premijera Radovana Viškovića o ubrzanju procedura i „oštrim mjerama“, koje su ostale bez značajnijih rezultata.

    – Tako da smo se već naslušali, jer to je sve ista partija. Samo se mijenjaju ljudi, kako Milorad Dodik hoće – zaključila je Cenićeva.

    Izvršna direktorka udruženja „Don“ iz Prijedora Murisa Marić takođe smatra da je obilježavanje trebalo odavno uvesti, ali upozorava da ostaje pitanje hoće li imati stvarni efekat.

    – Da li će to dati neke pozitivne efekte i koliko će se uvažiti mišljenje građana i kada dođe do neke situacije, kada se možda prekrše neka ovlaštenja, kada se to prijavi, vrijeme će pokazati. Plašimo se samo da to ne bude neki populizam, da neće biti stvarnih efekata. I da li će ponovo za sve te silne vožnje koje svakodnevno postoje biti neka druga opravdanja – kazala je Marićeva.

    Naglasila je da građane najviše zanima transparentnost, jer i dalje nije poznato koliko ministarstva posjeduju službenih vozila, ko je sve ovlašten da ih koristi i za koje svrhe.

    – Prije svega znamo li mi koliki je broj službenih vozila? Koliko uopšte bilo koje ministarstvo ima službenih vozila, ko su lica koja su ovlaštena da voze ta vozila i koliko se to može koristiti u bilo kakve svrhe? Ako je službeno vozilo, znamo ko su štićena lica, ali da li sve ministre moramo odvoziti kući pa tamo dežurati, pa ih vraćati i tako dalje. Hoćemo dobiti tu listu nekada ko u suštini može da koristi službena vozila? – istakla je ona.

    Dodala je da bi tek objavljivanje takvih podataka moglo donijeti konkretnije rezultate i veću kontrolu troškova.

    – Tako da mislim da ukoliko bude dodatnih pojašnjenja vezano za to i ukoliko budemo znali ko uopšte može da upravlja takvim vozilima, onda će biti drugačiji efekat – naglasila je Marićeva.