Autor: INFO

Prvo Istočna gasna konekcija, pa tek onda se može razgovarati o Sporazumu sa Hrvatskom o Јužnoj interkonekciji- ovo je za našu televiziju potvrdio zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac. Ruski ambasador Igor Kalabuhov smatra da Srpska mora da dobije dozvolu za gradnju novog gasovoda ka Srbiji. Istovremeno, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže da pokušaj Bošnjaka da sve centraliziju u Federaciji pa tako i Јužnu gasnu interkonekciju ka Hrvatskoj, neće proći.O snabdijevanju gasom i mogućim sankcijama Naftnoj industriji Srbije razgovarali su Aleksandar Vučić i Sergej Lavrov i dogovorili sastanak eksperata Srbije i Rusije.

Opsežna, diplomatska operacija Amerikanaca da se prekine ili bar smanji zavisnost regiona od ruskog gasa, ne ide očekivanom brzinom. Prvo je ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil rekao da neće biti sankcija Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog vlasništva, potom je radost zbog usvajanja prijedloga Zakona o Јužnoj interkonekciji u parlamentu Federacije prilično spalasnula nakon potvrde ministra Staše Košarce da bez Istočnog nema ni Јužnog gasovoda.

– Kao resorni ministar neću nikada uputiti u proceduru Јužnu interkonekciju da se prethodno ne deblokira Istočna interkonekcija u Predsjedništvu zato što tamo stanuju neke predrasude o povezanosti Republike Srpske i Srbije u vezi sa ruskim gasom a da se pri tome čitavo Sarajevo grije na ruski gas – rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgvoine i ekonomske odnose u savjetu ministara.

SAD žele da eliminišu politički i ekonomski uticaj Rusije u regionu, ponašaju se kao monopolisti, ne žele konkurenciju, kaže ruski ambasador Igor Kalabuhov, komentarišući usvajanje zakona o Јužnoj gasnoj konekciji u Federaciji dok je u Predsjedništvu blokiran sporazum o izgradnji Istočne gasne konekcije koja je razvojna šansa Republike Srpske.

To ne može biti monopol. Ako jedni želi “Јužnu interkonekciju” i dobiju dozvolu da je grade, onda i Republika Srpska mora dobiti dozvolu za istočnu interkonekciju i takva mreža bi bila dobra za sve u BiH – poručio je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u Sarajevu.

Dok Rusi nemaju problem sa diversifikacijom u BiH jer je njihov energent jeftiniji od američkog tečnog gasa, Amerikanci tj. Majkl Marfi ultimativno istrajava na Јužnoj konekciji i energetskoj nezavisnosti od Rusije. I to valjda nije maligni uticaj. Hrvati žele gasovod ka Hrvatskoj, ali ih boli šta su ih sve bošnjačke stranke brutalno preglasale u federalnom paralamentu, ignorišući njihovu želju da se osnuje posebno preduzeće koje će upravljati Јužnom interkonekcijom.

– Nažalost desilo se što se desilo, ja mislim da je ono bilo neprimjereno. Јasno mi je da su bošnjački partneri ovdje prepoznali svoju šansu i svi su ko jedan da se sve centralizira u Federaciji, to baš neće ići. Pitanje je tvrtke koja će voditi čitav posao i tu imamo različita viđenja – poručio je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

Sudbina Јužne gasne interkonekcije zavisi prvo od Čovića, jer HDZ BiH sa drugim hrvatskim strankama ima većinu u Klubu Hrvata u federalnom Doma naroda, time i mehanizam za blokadu. Ako zakon ipak dođe na Savjet ministara šanse da bude usvojen su ravne nuli sve dok se ne odblokira Istočna konekcija, jasan je Staša Košarac.

Iz ЕU i američke Ambasade u Prištini izražavaju žaljenje što Centralna izborna komisija samoproglašenog Kosova nije ovjerila kandidate Srpske liste za predstojeće parlamentarne izbore i ukazuju na političko uplitanje.

Iz ЕU poručuju da bi proces ovjere trebalo da se zasniva na pravnim standardima i procedurama, a ne na političkim razmatranjima, prenose prištinski mediji na albanskom jeziku.

“Izborni proces mora biti transparentan, pouzdan i bez političkog uplitanja”, poručuju iz ЕU.

ЕU očekuje od CIK-a da obezbijedi sveobuhvatan, pouzdan i transparentan izborni proces.

Iz američke Ambasade ističu da su duboko zabrinuti zbog odluke CIK-a da ne ovjeri kandidate Srpske liste za parlamentarne izbore 9. februara, te ocjenjuju da je riječ o očiglednom uključivanju politički motivisanih kriterijuma u ​​proces sertifikacije kandidata sa izbornih lista.

“Postupci CIK-a treba da budu striktno ograničeni na pravne standarde i procedure, a sve odluke o diskvalifikaciji kandidata moraju biti zasnovane isključivo na jednakoj primjeni zakona”, dodaje se, između ostalog, u saopštenju Ambasade.

Ovakvim postupcima, kako se navodi, narušavaju se osnovna demokratska načela slobodnih i fer izbora, jer otvaraju vrata subjektivnom političkom uticaju na izborni proces.

“Pozivamo svaku stranku koja ima problema sa procesima CIK-a da koristi postojeće institucionalne mehanizme, odnosno Izbornu komisiju za žalbe”, dodaje se u saopštenju.

Centralna izborna komisija samoproglašenog Kosova odbila je danas kandidaturu Sprske liste za predstojeće februarske izbore na Kosovu i Metohiji.

Predsjednik PDP-a, Draško Stanivuković, ušao je u novu političku fazu, oslanjajući se na formulu koja kombinuje intenzivne obilaske terena i maksimalan angažman svakog pojedinca. Prema njegovim riječima, rezultat ove strategije mogao bi donijeti dvostruko veći broj poslanika, ključne kandidature i status najjače političke partije u Republici Srpskoj.

Međutim, postavlja se pitanje hoće li Stanivukovićeva vizija uspjeti oblikovati političku stvarnost u Srpskoj. Može li PDP, pod njegovim vodstvom, postati vodeća stranka? Iako se čini da je novi lider stranke ponijet slavljeničkom atmosferom nakon preuzimanja funkcije, pred njim i njegovim timom stoji veliki izazov – transformisati PDP u organizaciju sposobnu da ostavi iza sebe SNSD, kako je najavio.

Kako navodi Srpska Info, analitičari smatraju da će doći do značajnih promjena unutar PDP-a. Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da uspjeh stranke neće zavisiti samo od Stanivukovićeve energije i ambicija, već i od faktora izvan partije, poput sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i sankcija koje su već na snazi ili se najavljuju.

– PDP više neće biti ono što je bio. Nova vizija Draška Stanivukovića podrazumijeva ozbiljnu reorganizaciju stranke. Iako postoji mogućnost da se dijelovi njegovih ambicija ostvare, s druge strane to može rezultirati smanjenjem demokratskog kapaciteta stranke – objašnjava Bubonjić.

On dodaje da bi PDP, u pokušaju jačanja, mogao početi da preuzima obrasce funkcionisanja SNSD-a.
– PDP bi mogao krenuti stopama najjače stranke i njenog lidera, ali valja podsjetiti da SNSD nije poznat po visokom nivou demokratičnosti. Takva praksa bi se mogla prenijeti i na PDP – tvrdi Bubonjić za Srpska Info.

S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da Stanivukovićeve ambicije trenutno djeluju kao nerealne i pretenciozne.
– Mlada energija i veliki planovi su pohvalni, ali iz perspektive nas, malih posmatrača političkih prilika u BiH, teško je povjerovati da je cilj ostvariv. Da bi se PDP proširio izvan Banjaluke i postao ozbiljna politička snaga na nivou Republike Srpske, neophodan je konstantan rad na terenu. Uz trenutne izazove koje Stanivuković ima kao gradonačelnik Banjaluke, poput neformirane Skupštine Grada, ovo više liči na naučnu fantastiku – zaključuje Topićeva.

Dok su izazovi brojni, jasno je da će predstojeće aktivnosti i odluke unutar PDP-a odrediti hoće li Stanivukovićeva vizija ostati samo ambiciozan plan ili će se pretvoriti u novu realnost političkog pejzaža Republike Srpske.

Tužilaštvo BiH uputilo je danas zvaničan zahtjev Narodnoj skupštini Republike Srpske za dostavljanje informacija i pružanje pravne pomoći.

Ovaj zahtjev temelji se na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući “Dogovor za činjenje krivičnog djela”, “Pripremanje krivičnog djela” te “Napad na ustavni poredak”.

Tužilaštvo je takođe istaklo sumnju u krivična djela kao što su “Neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava” i “Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje”.

Zahtjev je upućen direktno kabinetu predsjednika Narodne skupštine RS, Nenada Stevandića, uz poziv na hitnu saradnju i dostavu traženih dokumenata putem faksa ili mejla.

Ovi dokumenti odnose se na okolnosti posebne sjednice Narodne skupštine RS održane 22. decembra 2024, na kojoj je razmatran Prijedlog dnevnog reda koji se tiče pitanja ustavnog poretka.

Pretpostavlja se da bi Narodna skupština RS sutra mogla glasati o zaključcima kojim će se ograničiti djelovanje SIPA i Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske, o čemu su prethodnog vikenda pisali mediji.

Takođe, u zaključcima bi mogli tražiti od Dodika da ne ide na sud, odnosno mogli bi ga “obavezati” na to, piše Klix.