Autor: INFO

Savjet ministara BiH usvojio su juče, 30. septembra, Reformsku agendu, u kojom se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne struje u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.

Euronews BiH, koji je u posjedu originalnog dokumenta koji su ministri usvojili na engleskom jeziku, objavio je njegove detalje.

Svih 113 tačaka iz Reformske agende usvojeno je na sjednici Savjeta ministara, ali neke nisu do kraja precizirane, poput pitanja Ustavnog suda BiH, te konkretnog popunjavanja Savjeta za državnu pomoć.

Ipak potcrtano je da se sve odluke i nedoumice iz pojedinačnih koraka iz agende rješavaju na jednom nivou.

Jedna jedinstvena kontakt tačka za svaku pojedinačnu reformu usvojenu u Reformskoj agendi, definisana je.

U oblasti pravosuđa, definisano je jačanje nezavisnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i usvajanje zakona o Sudu BiH, koji će imati poseban žalbeni odjel, bez navođenja lokacije.

“Glavni cilj ove reforme odnosi se na jačanje nezavisnosti i jačanja pravosudnog sistema”, navedeno je u dijelu Reformske gende koji se odnosi na pravosuđe.

Zanimljivo je da se u obimnom dokumentu koji zahtijeva analizu traži i usvajanje državnog zakona o operateru prenosa, regulatoru i sistemskom operateru električne energije u BiH, kao i jedinstvenog operatera sistema, koji je baš juče, simptomatično ili ne, usvojen u Domu naroda parlamenta BiH.

Zeleno svjetlo za Agendu dato je nakon što je većina u Domu naroda koji je mjesecima bio u blokadi naprasno usvojila devet zakona sa oznakom evropskih integracija.

Dijelovi iz Reformske agende (neslužbeni prevod s engleskog):

Svaki reformski korak imaće određenu jedinstvenu kontakt tačku. Ova osoba će biti odgovorna za:

– izradu i ažuriranje plana implementacije reforme,

– dostavljanje mjesečnih izvještaja (do 5. u mjesecu),

– obezbjeđivanje podataka o napretku reforme, ostvarenim indikatorima, kontrolnim sistemima, OTSC rezultatima, izazovima u implementaciji, rizicima i upravljanju nepravilnostima.

Kontakt tačka će obezbijediti integritet podataka, izvještavanje zasnovano na dokazima i uspostaviće interne mreže za praćenje implementacije reformi. U kasnijoj fazi biće usvojen pravni akt kojim će se urediti tok komunikacije, imenovanje i odgovornosti kontakt tačaka, kao i njihovi odnosi sa drugim relevantnim akterima.

Nivo pripremljenosti
Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti za sprovođenje pravne stečevine EU i evropskih standarda u području pravosuđa, prema izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine. Ostvaren je određeni napredak u ovom području.

U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina izmijenila je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru izjava sudija, tužilaca i članova VSTS-a o pripadnosti. Zakon takođe propisuje da će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština BiH donijeti zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, koji će biti usklađen s evropskim standardima, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Primjena amandmana na zakon produžena je na inicijativu VSTS-a, s obzirom na to da se Odjeljenje za integritet nije mogao uspostaviti zbog činjenice da nisu planirana odgovarajuća budžetska sredstva i da se postupci zapošljavanja za odjeljenje nisu mogli sprovesti u kratkom roku predviđenom početnim izmjenama zakona.

Novi zakon o VSTS
Primarni cilj ostaje sprovođenje amandmana na VSTS koji se odnose na integritet u smislu uspostavljanja odjeljenja za integritet i njegove pune funkcionalnosti. Paralelno s tim, intenzivan rad na pripremi i donošenju novog zakona biće ključni prioritet. Novi zakon o VSTS će biti izrađen s ciljem boljeg regulisanja imenovanja, ocjenjivanja i disciplinskih postupaka članova pravosuđa radi postizanja integriranih mehanizama i osiguravanja odgovarajućih pravnih lijekova protiv pravosnažnih odluka VSTS-a.

Kako se dodaje, druga važna aktivnost u okviru ove reforme odnosi se na donošenje zakona o Sudu BiH s primarnim ciljem definisanja uslova za vršenje nadležnosti Suda BiH, sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja potrebne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.

Tekst novog zakona je pripremljen, a postupak za njegovo donošenje biće dovršen u narednom periodu. Daljnji napori biće uloženi u poboljšanje funkcionisanja pravosuđa, posebno u pogledu učinkovitosti zakona kako bi se advokati rasteretili tereta nespornih građanskih i trgovačkih zahtjeva ili zahtjeva koji bi se mogli riješiti na jednostavnije i učinkovitije načine pravnog postupka.

Zakon o Sudu
U cilju daljnjeg jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti, kako se dalje navodi, biće usvojen zakon o Sudu i osnovano žalbeno tijelo, osigurana će biti budžetska sredstva i sprovedeni postupci imenovanja. Glavni cilj ovog koraka je formiranje žalbenog tijela kako bi se osigurala nezavisnost žalbenih postupaka u novom žalbenom tijelu. Ovaj korak će rezultirati početkom rada žalbenog tijela, tj. postupka pred ovim tijelom u skladu sa zakonom.

“Mišljenja Venecijanske komisije trebala bi se koristiti za provjeru usklađenosti s evropskim standardima”, dodaje se.

Savjet za državnu pomoć
Savjet ministara BiH vodi procese državne pomoći, a entiteti koordinišu usvajanjem podzakonskih akata.

Bosna i Hercegovina je uskladila svoju politiku konkurencije, uključujući i državnu pomoć, sa zahtjevima i uticajem pravne tekovine EU. Svi organi vlasti i administrativna tijela, kao što su Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć BiH, zasnivaju svoj rad isključivo na profesionalnosti u donošenju odluka, u skladu sa pravnom tekovinom EU, obavljajući svoje zadatke i koristeći ovlaštenja na nepristrasan i transparentan način, potpuno nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja, i u interesu efikasne i jedinstvene primjene zakona.

Profesionalnost i nepristrasnost
BiH će dodatno uskladiti svoj zakonodavni okvir u oblasti konkurencije i državne pomoći sa relevantnim dijelovima pravne tekovine EU. U tom pogledu, procedure donošenja odluka biće dalje prilagođene kako bi se osiguralo da su u potpunosti usklađene, i da se temelje samo na profesionalnosti, nepristrasnosti i transparentnosti, nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja. Pravila koja se odnose na finansiranje usluga od opšteg ekonomskog interesa biće dodatno usklađena sa mjerama, kao i sa postojećim programima pomoći.

Energetika: Novi zakoni i institucije na nivou BIH
Energetski sektor u BiH suočava se sa nekoliko značajnih izazova u pogledu razvoja, bezbjednosti i održivosti. Osnovni cilj je postizanje koherentnog i efikasnog energetskog sektora.

Tržište energije u BiH nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad sistemima prenosa i distribucije energije je uglavnom koncentrisano, a sektor je dominantno kontrolisan od strane nekoliko velikih proizvođača i distributera.

Glavni prioriteti su jačanje konkurentnosti i efikasnosti. Usklađivanje tarifa energije u BiH sa EU regulativama i standardima ključno je za liberalizaciju tržišta i integraciju sa jedinstvenim evropskim energetskim tržištem.

Krajnji korisnici biće zaštićeni
Beneficije reformi u sektoru energije u BiH uključuju:

– Različite zainteresovane strane, od preduzeća do šire zajednice, biće uključene u proces.

– Krajnji korisnici će biti zaštićeni od nepoštenih praksi i dobiće pouzdane i transparentne informacije o cijeni i snabdijevanju energijom.

– Poboljšana regulativa i upravljanje energetskim sektorom obezbijediće sigurnost snabdijevanja i koristiće svim učesnicima na tržištu.

Usklađivanje cijena struje sa EU
Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini, dodaje se, odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima (npr. CEER). Do 2027. godine predviđeno je usklađivanje sa najboljom praksom, uključujući:

– bilateralne ugovore između proizvođača i kupaca,

– primjenu prosječne dnevne cijene električne energije na tržištu,

– usklađivanje sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Ovo, kako je naglašeno, omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.

Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Paketom za električnu energiju EU, dodaje se.

Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, operater prenosa i tržišta električne energije BiH.

Usvajanjem zakona biće omogućena:
– implementacija tržišnog modela električne energije (DAC i SID),

– precizno regulisanje odredbi o prenosu, ključnih operatera i sistema električne energije u BiH,

– sprovođenje novog okvira i smjernica za tržište električne energije.

Operater prenosa, regulator i sistemski operator u BiH imaće značajne implikacije za elektroenergetski sektor u zemlji. Zakon omogućava:

– jačanje uloge operatera prenosa,

– liberalizaciju tržišta,

– integraciju sa evropskim energetskim sistemom.

Opis i ciljevi
Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu u skladu je sa Opštom politikom rasta i nema poseban sporazum o konkurentnosti i rastu, već je integrisana kroz Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritete za BiH.

Pored toga, sprovođenjem Reformske agende BiH bi trebalo da doprinese ukupnom napretku izvještaja EU, jer se on oslanja na postavljene EU prioritete za BiH.

Povećanje zaposlenosti
Reformska agenda uključuje sljedeće strukturne reforme iz Ekonomskog i investicionog plana:

– Strukturna reforma br. 1: Unapređenje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i poboljšanje poslovnog okruženja – u okviru Prioriteta 2.

– Strukturna reforma br. 2: Povećanje efikasnosti javnih preduzeća – kroz reforme u okviru Prioriteta 2.

– Strukturna reforma br. 3: Uslovi za zelenu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

– Strukturna reforma br. 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

– Strukturna reforma br. 5: Povećanje zaposlenosti kroz usklađivanje obrazovanja i razvoj praktičnih vještina i kompetencija za tržište rada – kroz reforme u okviru Prioriteta 3.

Konkurentnost ekonomije
Za Strukturnu reformu br. 1, glavni cilj je unaprijediti konkurentnost ekonomije podržavanjem tehnološkog razvoja i poboljšanjem ključnih elemenata poslovnog okruženja, kako bi se uklonile prepreke za veća ulaganja u tehnološku modernizaciju i razvila ekonomija zasnovana na znanju, inovacijama i višoj produktivnosti.

Posebno je važna mjera “Unapređenje poslovnog okruženja”, čiji je osnovni cilj smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga. Ovi ciljevi su komplementarni sa ostalim reformama iz Reformske agende.

5G tehnologija
Reformska agenda će doprinijeti ovom cilju kroz sprovođenje sljedećih reformi:

1.1.1. Omogućavanje sigurne širokopojasne mreže, uključujući i roll-out od 5G tehnologije.

1.2.1. Razvoj okvira za e-upravu.

1.3.1. Uspostavljanje sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost (uvođenje zahtjeva iz NIS2 direktive i jačanje relevantnih institucija odgovornih za sajber bezbjednost u javnoj upravi).

Zapošljavanje mladih
Glavni cilj Strukturne reforme br. 5 jeste poboljšanje zapošljivosti mladih ljudi i povećanje efikasnosti obuka i drugih aktivnih mjera za sve kategorije nezaposlenih.

U okviru Reformske agende postoji više reformi koje doprinose ovom cilju:

3.1.1. Povećanje obuhvata djece u ranom obrazovanju i predškolskim ustanovama širom zemlje.

3.1.2. Poboljšanje kvaliteta osnovnog, srednjeg i tercijarnog obrazovanja, uključujući usklađivanje nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta rada.

3.1.3. Jačanje veze između obrazovnog sistema i smanjenje stope nezaposlenosti mladih.

3.2.1. Povećanje pristupa dostojanstvenom radu širom zemlje, uključujući pilot projekte i širu primjenu Garancije za mlade.

Socijalna zaštita
Što se tiče Strukturne reforme br. 6 – “Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje socijalne zaštite i zdravstvenih usluga” – cilj je unapređenje roditeljskog odsustva na nivou cijele zemlje i implementacija socijalne zaštite koja je u potpunosti usklađena sa Evropskim stubom socijalnih prava.

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU (19. maj 2019.) definiše 14 prioriteta za BiH. Ti prioriteti odražavaju Kopenhaške i Madridske kriterijume, kao i napredak u odnosu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Reformska agenda, posebno reforme u okviru Oblasti politike 4 (Temeljna prava i vladavina prava), u velikoj mjeri odgovara ovih 14 prioriteta.

Elektronski potpis i pečat
Usvajanje Zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja/eIDAS omogućava Bosni i Hercegovini da uspostavi jedinstvenu kontakt tačku za cijelu državu u skladu sa EU regulativom.

Usvajanje ovog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja stvara ključni korak ka sigurnom i besprekornom elektronskom okruženju za sigurne i pouzdane elektronske transakcije, u skladu sa EU eIDAS 2.0 regulativom.

Regulativa omogućava upotrebu sredstava elektronske identifikacije i usluga od povjerenja (npr. elektronski potpisi, elektronski pečati, vremenski žigovi, enkripcija, autentifikacija web sajtova) za pristup, upravljanje i obavljanje sigurnih elektronskih transakcija.

Funkcionalna elektronska razmjena
Kreiranjem ključnog regulatornog okvira omogućava se sigurna i besprekorno funkcionalna elektronska razmena između preduzeća, građana i javnih vlasti širom cijele države.

Reformska agenda i sektor energije u BiH:

1. Reformska agenda BiH
Usklađena sa EU Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritetima.

Cilj: doprinos ukupnom napretku BiH i usklađenost sa EU prioritetima.

2. Strukturne reforme
Reforma 1: Povećanje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i unapređenje poslovnog okruženja.

Reforma 2: Poboljšanje efikasnosti javnih preduzeća.

Reforma 3: Uslovi za zelenu tranziciju.

Reforma 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju.

Reforma 5: Povećanje zaposlenosti kroz razvoj praktičnih vještina i usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.

Reforma 6: Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za socijalnu zaštitu i zdravstvene usluge.

3. Elektronska identifikacija i usluge od povjerenja
Usvojen Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama od povjerenja (eIDAS).

Omogućava sigurne elektronske transakcije i razmjenu podataka između građana, preduzeća i vlasti.

Usklađeno sa EU regulativom eIDAS 2.0.

4. Širokopojasna infrastruktura
Svaka entitetska vlada i vlast na novu BiH ima odgovarajuće resurse i kapacitete.

Plan za širokopojasni internet:

Strateški okvir: opšti ciljevi i namjere.

Operativni okvir: indikatori, odgovornosti, vremenski rokovi.

Cilj: Gigabit društvo i Digitalna decenija, razmjena iskustava i najboljih praksi EU.

5. Energetski sektor BiH
Suočava se sa izazovima u pogledu razvoja, sigurnosti i održivosti.

Tržište nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad prenosom i distribucijom koncentrisano u nekoliko velikih preduzeća.

Prioriteti: jačanje konkurentnosti i efikasnosti, liberalizacija tržišta, integracija u evropsko energetsko tržište.

6. Cijene električne energije
Odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima.

Do 2027. godine: primjena najbolje prakse, bilateralni ugovori, prosječne dnevne cijene, tržišne cijene u regionu i EU.

7. Zakonodavni okvir
Entitetski nivo: usklađen sa EU Paketom za električnu energiju.

Reguliše tržište električne energije, sigurnost, operatera prenosa, regulatora i sistemskog operatora.

Ciljevi: jačanje uloge operatera prenosa, liberalizacija tržišta, integracija sa EU energetskim sistemom, prenosi Euronews.ba.

Podsjećanja radi, na hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj juče, 30. septembra, usvojena je Reformska agenda i lista reformi za BiH.

To, između ostalog, znači da po svemu sudeći, nećemo izgubiti 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan. Međutim, očigledno je da su pred BiH brojne obaveze.

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je nakon sjednice Savjeta ministara BiH da će se tokom dana sastati s predstavnicima prijevoznika i obavijestiti ih da je ministarstvo spremno u roku od 14 dana ispuniti sve zahtjeve koje su uputili.

“Danas ću se sastati s predstavnicima prijevoznika. Svi ste svjedočili blokadama koje su se desile i ja ću ih danas obavijestiti da je ministarstvo spremno u narednih 14 dana ispuniti sto posto sve zahtjeve koje su tražili od mog resora, od Ministarstva komunikacija i prometa”, rekao je Forto.

Dodao je da se radi o četiri pravilnika, uključujući izmjene pravilnika o registracijama i pravilnika o licenciranju vozača.

“Sto posto ćemo ispuniti sve zahtjeve i sve ono što smo obećali. Nastavit ćemo rad s udruženjem prijevoznika, ali pozivam sve druge resore koje imaju u svojoj nadležnosti neke od zahtjeva da se hitno time počnu baviti”, poručio je ministar, prenosi N1.

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić podnio je u srijedu, 01. oktobra, ostavku na sve funkcije u Demokratskom savezu (DEMOS).

On će, kako je rekao Srni, zajedno sa Draškom Stanivukovićem i Igorom Radojičićem, učestvovati u osnivanju novog političkog pokreta.

“Nema tajne da ću se pridružiti pokretu Draška Stanivukovića koji bi trebao da bude formiran u oktobru”, dodao je Kojić.

Dodao je da se prethodno sastao sa predsjednikom Demos-a Nedeljkom Čubrilovićem, sa kojim je razgovarao o odlasku iz stranke, zahvalio mu za dosadašnje povjerenje i korektan odnos, te mu iznio svoje dalje planove.

Kojić je, uz podršku opozicionih partija, izabran za načelnika opštine Pale na prošlim lokalnim izborima.

Novi politički subjekt pod nazivom Pokret za Srpsku činiće Draško Stanivuković sa dijelom PDP-a, pokret “Svojim putem” Igora Radojičića i Dejan Kojić, prenosi Srna.

Centralna izborna komisija BiH ovjerila je učešće tri političke partija za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, i to SNSD-u, SDS-u i Listu za pravdu i red, Ekološku partiju i Savez za novu politiku.

Takođe, CIK je ovjerio i učešće na izborima za dva nezavisna kandidata odnosno Slavka Dragičevića i Igora Gaševića.

Na samom početku sjednice, Suad Arnautović, član CIK-a, tražio je da se ne ovjeri prijava SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika smatrajući da Milorad Dodik, predsjednik SNSD, ne može biti predsjednik te partije i potpisati prijavu jer je pravosnažno osuđen.

“Dodiku zbog pravnih posljedica presude prestaje dužnost predsjednika SNSD”, rekao je Arnautović na sjednici.

S druge strane Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, rekla je da su izvršene provjere i da je Dodik ovlašteno lice za zastupanje i predstavljanje, te da je politička partija organizacija u kojoj se građani slobodno organizuju i da se ne radi o instituciji sa javnim ovlaštenjima.

“Stranka nije zakonodavni i upravni organ već pravno lice”, rekla je Bjelica Prutina.

Inače, Dodik je zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika osuđen na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Direktna posljedica presude je da Dodik ne može rukovoditi ili raditi u organu koji se djelimično ili u potpunosti finansira iz budžetskih sredstava.

S obzirom da je prije same presude visoki predstavnik zabranio finansiranje SNSD-a i US-a iz budžeta, te da je Republika Srpska zakonom ukinula finansiranje političkih partija iz budžeta, Dodik može obavljati dužnost predsjednika stranke.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu održani 23. novembra ove godine.

Prethodno je CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 24. septembra izmjene zaključka donesenog na sjednici 22. avgusta, prema kojem sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj samostalno odlučuju o svom učešću na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Slavenu Kovačeviću nisu povrijeđena ljudska prava, ne može se smatrati žrtvom, nije dokazao da je bio lično i direktno diskriminisan u izbornom procesu.

Navodi se ovo, između ostalog, u presudi Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji je odlučivao po predmetu “Kovačević protiv BiH”.

Kako se navodi u presudi Velikog vijeća, Kovačević je tužbu podnio u ime drugih, što nije pravno dopušteno, te je tako zloupotrijebio pravo jer je njegov cilj bio promjena ustavno-izborne strukture BiH uopšteno, a ne zaštita njegovih individualnih prava, a zloupotrijebio je i pravo na aplikaciju, jer je u svojim istupima iznosio uvredljive i neosnovane optužbe na račun sudija i predstavnika vlasti.

Radi podsjećanja, riječ je o predmetu u kojem se Slaven Kovačevič krajem avgusta 2022. godine, žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju prilikom izbora delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ne može glasati za kandidate po svom izboru, kao i da to ne može ni u Predsjedništvu BiH.

Konkretno, on je tužio BiH jer, kao Bosanac i Hercegovac, ne može da odlučuje o izboru srpskog člana Predsjedništva BiH niti može biti delegat u Domu naroda PSBiH.

Odluku Suda prenosimo u cijelosti:

Osporavanje ovlašćenja zastupnika Vlade u ovom predmetu

Nedugo nakon donošenja presude Vijeća u ovom predmetu, gospodin Kovačević je osporio ovlašćenje vršilaca dužnosti agenata Vlade da je zastupaju pred Sudom.

Sud je odbacio ovo osporavanje prije svega zato što argumenti na koje se Kovačević pozivao nisu bili zasnovani na novim okolnostima nastalim nakon donošenja presude Vijeća, već su bili jednako primjenjivi i tokom postupka pred Vijećem. Dozvoljavanje aplikantu da u ovoj fazi postupka ospori ovlašćenje agenata Vlade bilo bi štetno po pravnu sigurnost i stabilnost, kao i suprotno pravilnom vršenju pravde. Osim toga, u međuvremenu nije bilo zvaničnih odluka Savjeta ministara BiH ili drugih nadležnih državnih organa kojima bi se povukao zahtjev za upućivanje predmeta Velikom vijeću ili ovlašćenje vršioca dužnosti agenta. Shodno tome, u smislu pravila 35 Poslovnika Suda, vršilac dužnosti agenta zadržao je svoj status zastupnika Vlade u postupku pred Velikim vijećem. Ako je i postojala neka nepravilnost u pogledu unutrašnjeg prava, Sud nije bio taj koji bi je rješavao.

Zloupotreba prava na pojedinačnu aplikaciju

Sud je, većinom od 16 glasova prema jednom, utvrdio da je gospodin Kovačević zloupotrijebio pravo na aplikaciju u smislu člana 35. stav 3. Konvencije, jer se tokom postupka pred Velikim vijećem upustio u veoma neprihvatljivo ponašanje.

Sud je istakao da je aplikant iznio određene primjedbe i optužbe na račun sudija Suda, posebno tadašnjeg predsjednika Suda, kao i agenata Vlade i visokog predstavnika u BiH. Te izjave su predstavljale ničim izazvane lične napade, zastrašivanje i zlonamjerne optužbe koje su prevazilazile dozvoljenu kritiku. Napadajući tadašnjeg predsjednika Suda na tako omalovažavajući način, gospodin Kovačević je pokazao nepoštovanje prema samoj instituciji kojoj se obratio radi zaštite svojih prava.

Sud je takođe zaključio da se aplikant tokom postupka koristio obmanjujućim ponašanjem u vezi sa činjenicom od mogućeg značaja za predmet (pitanje da li se izjasnio kao Hrvat dok je bio odbornik u Sarajevskom gradskom vijeću).

Status žrtve

Prije procjene statusa žrtve, Sud je morao utvrditi tačnu prirodu i sadržinu diskriminacionih pritužbi gospodina Kovačevića koje su se odnosile na Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Na osnovu njegovih pisanih i usmenih podnesaka pred Velikim vijećem, Sud je zaključio da se suština njegovih pritužbi odnosila na različit tretman u odnosu na birače koji žive u Republici Srpskoj, zbog njegovog prebivališta u drugom entitetu.

U pogledu izbora za Dom naroda, Sud je primjetio da činjenica što je aplikant mogao glasati za kantonalnu skupštinu, a time posredno i za Dom naroda, nije bila dovoljna da mu obezbijedi status žrtve diskriminacije. U suprotnom, praktično svi birači bi imali taj status bez dokaza o neposrednom i ličnom diskriminatornom uticaju.

Nije bilo dovoljno ni to što je aplikant podlijegao zakonodavnoj vlasti Doma naroda kao i svi drugi građani.

Sud je naglasio da se status žrtve ne može dobiti samo na osnovu nalaza iz predmeta Sejdić i Finci protiv BiH i sličnih slučajeva. U tim predmetima radilo se o „pasivnom“ pravu – pravu da se bude biran, dok je Kovačević nastupao iz ugla „aktivnog“ prava glasa.

Sud je utvrdio da je Kovačević u suštini osporavao svoju nemogućnost, kao rezidenta Federacije, da učestvuje u izborima u Republici Srpskoj i zagovarao da BiH postane jedna izborna jedinica. Međutim, nije pružio dokaze da je lično ili kao dio grupe bio diskriminisan, niti da je izborni sistem imao konkretan negativan uticaj na njegov glas.

Sud je naglasio da je podjela BiH na entitetske izborne jedinice dio složene ustavne strukture utemeljene u međunarodnom mirovnom sporazumu. Građani iz različitih entiteta bili su u materijalno različitom položaju, ali su oba entiteta imala zastupljenost u Domu naroda.

U pogledu Predsjedništva, Sud je prihvatio da se ovaj slučaj u nekim elementima razlikovao (npr. direktna priroda glasanja i izvršna ovlašćenja Predsjedništva), ali je ipak utvrdio da Kovačević nije dokazao da je žrtva diskriminacije. I birači iz Federacije i iz Republike Srpske bili su jednako ograničeni na glasanje unutar svog entiteta.

Zaključak Suda

Sud je, većinom od 12 glasova prema 5, utvrdio da gospodin Kovačević nema status žrtve u pogledu navodnih povreda prava iz člana 14. u vezi sa članom 3. Protokola br. 1, kao i iz člana 1. Protokola br. 12, bilo u vezi sa Domom naroda, bilo u vezi sa Predsjedništvom.

Sud je ocijenio da njegove tvrdnje predstavljaju apstraktnu kritiku „stanja prava“ (tzv. actio popularis), a ne zaštitu njegovih konkretnih individualnih prava.

Pozadina

Slaven Kovačević je krajem avgusta 2022. godine podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u kojoj je objasnio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija, koji se primjenjuju na Dom naroda PSBiH i Predsjedništvo BiH, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru.

Kovačević, koji je savjetnik Željka Komšić, tužio je BiH jer on, kao Bosanac i Hercegovac, ne može da odlučuje o izboru srpskog člana Predsjedništva BiH niti može biti delegat u Domu naroda PSBiH.

Evropski sud za ljudska prava presudio je 2023. godine da je BiH prekršila član 1. Protokola br. 12 (zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda PS BiH i Predsjedništvu.

Ta je presuda otvorila put unitarizmu BiH. U praksi bi to značilo da se za srpskog člana Predsjedništva BiH mogu kandidovati i glasati u FBiH. Tako bi bio otvoren prostor za iste izborne manipulacije koje su sad na djelu kada je u pitanju izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

BiH je iste godine podnijela Sudu zahtjev za preispitivanje presude, a sredinom ove godine Veliko vijeće Suda u Strazburu poništilo je prvostepenu presudu.

Oni su u svom zaključku utvrdili da Kovačević ne uživa status žrtve. To je podržalo 12 sudija, dok je pet bilo protiv.

Pravnici smatraju da je presuda odbačena zbog zloupotrebe prava i nepostojanja statusa žrtve, djeluje kao povratak Suda u zonu pravnog opreza, ali i političkog realizma. Prvo, odbacivanje žalbe ptemelji se na zloupotrebi prava na individualnu tužbu, što je rijedak presedan u njegovoj praksi. Drugi, Sud je zaključio da podnosilac ne ispunjava uslove statusa žrtve, implicitno naznačivši da je riječ o pristupu nalik actio popularis- postupku u kojem pojedinac nastupao kao zagovaratelj opšteg interesa, a ne kao osoba koja je direktno pogođena osporavanim pravima.

Sporan sam Kovačević

Prilikom žalbe, sudu su predočeni dokazi da se aplikant Slaven Kovačević ranije izjašnjavao kao Hrvat, a pred sudom je tvrdio da se etnički uopšte ne izjašnjava, tj. da je on ”građanin”. Nije spomenuo ni činjenicu da je on hrvatski državljanin i da se prilikom dobijanja državljanstva izjašnjavao kao Hrvat.

Krivili su ga i zbog iznošenja prvostepene presude o kojoj je govorio u jednoj emisiji i prije nego što će presuda biti javno objavljena. Pred Velikim vijećem je to negirao, uprkos tome što je sudija citirao njegovu izjavu tokom emisije.

Realna opcija je bila da je sud tokom interne istrage zbog curenja prvostepene presude utvrdio da je Kovačević bio s nekim u dosluhu pa je tako dobio unaprijed informacije o prvostepenoj presudi, što je opet ukazivalo na maliciozno ponašanje.

Do sada je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu proglasio dijelove Ustava Bih diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci, te kasnije u presudama u predmetima Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić. Nijedna od ovih presuda nije sprovedena u praksi.