Autor: INFO

  • Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard.

    Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV od 17 odsto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

    – Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu – ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra” za BHRT.

    U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

    – Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu – navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

    Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

    Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U Republici Srpskoj je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke – kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

    Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

    – Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona – ističe Vukić.

    Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

  • Komšić, Bećirović i Bošnjak čestitali Božić

    Komšić, Bećirović i Bošnjak čestitali Božić

    Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović čestitali su Božić svim pravoslavnim vjernicima u BiH.

    Komšić je u čestitki zaželio vjernicima da Božić provedu u miru sa najmilijim, ispunjeni dobrotom i blagostanjem.

    – Božić nas podsjeća da je istinska snaga u praštanju, razumijevanju i uvažavanju drugih, bez obzira na razlike. Neka ovaj praznik u svakom srcu probudi nadu i vjeru u bolje sutra, u društvo koje gradi mostove, a ne zidove – naveo je Komšić koji je čestitku uputio Njegovom preosveštenstvu mitropolitu dabrobosanskom Hrizostomu i svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve.

    Bećirović je u čestitki napisao da je Božić podsticaj i za jačanje međusobnog razumijevanja i tolerancije, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    “Moja iskrena želja je da Božić provedete u radosti, zdravlju i blagostanju, sa svojim porodicama, prijateljima i komšijama”, naveo je Bećirović.

    Božić je pravoslavnim vjernicima čestitao i zamjenik ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Ivica Bošnjak.

    On je Božić posebno čestitao svim zaposlenim Ministarstva, policijskim i državnim službenicima pravoslavne vjeroispovijesti.

    – Neka vam ovaj praznik donese mir i radost i bude inspiracija da nastavimo graditi sigurno i prosperitetno okruženje za sve građane ove države – navodi se u Bošnjakovoj čestitki.

    Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Božić, najradosniji hrišćanski praznik – dan Rođenja Isusa Hrista.

  • Patrijarh Porfirije u Božićnoj poslanici: Gradimo mostove razumijevanja, ljubavi i mira

    Patrijarh Porfirije u Božićnoj poslanici: Gradimo mostove razumijevanja, ljubavi i mira

    “Mir Božiji – Hristos se rodi” poželio je tradicionalno u Božićnoj poslanici Srpske Pravoslavne Crkve Patrijarh srpski Porfirije.

    Poglavar SPC se u poslanici osvrnuo na situaciju na Kosovu i Metohiji i ukazao da se Crkva divi junaštvu, strpljenju i trpljenju srpskog naroda u južnoj pokrajini države. Poručuje da je srpski narod već četvrt veka najugroženiji i najnezaštićeniji narod na evropskom kontinentu.

    Pomolio se da Bog daruje mir u cijelom svijetu naglašavajući svetske sukobe u kojima umiru i djeca. Istakao je da je najveći blagoslov u 2025. godini prestojeća proslava 850-godišnjice Svetog Save.

    Božićnu poslanicu prenosimo u cijelosti:

    Po milosti Božjoj pravoslavni Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski, sa svim arhijerejima Srpske pravoslavne crkve – sveštenstvu, monaštvu i svim sinovima i kćerima naše svete crkve: blagodat, milost i mir od Boga Oca, i Gospoda našega Isusa Hrista, i Duha Svetoga, uz sveradosni božićni pozdrav:

    Mir Božiji – Hristos se rodi!

    Draga naša djeco duhovna,

    Danas, sabrani na svetoj Liturgiji, proslavljamo Rođenje Gospoda Boga i Spasa našega Isusa Hrista, Onoga Koji je “radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa, ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve i postao čovek”. U radosti duhovnoj proslavljamo Događaj koji je toliko velik da je podijelio istoriju ljudskog roda na dva dijela! Ovaj Događaj sveti Maksim Ispovednik naziva ciljem tvoračkog čina Božjeg, – Tajnom Hristovom, sjedinjenjem Boga i tvorevine u Ličnosti Sina Božjeg Koji je postao čovjek, – što možemo razumijeti jedino ako imamo u vidu da stvoreni svet ne može postojati vječno bez jedinstva sa Bogom Tvorcem. Zašto? Prije svega zato što je, po riječima svetog Atanasija Velikog, priroda tvorevine – nekadašnje nebiće, odnosno što je ona smrtna. Da bi stvorena priroda prevazišla smrt i postojala večno, mora da bude u zajednici sa samim Izvorom života, sa Trojičnim Bogom, Јedinim po prirodi Večnim i Nestvorenim.

    U tu zajednicu smo svi mi ljudi, jednom i za svagda, uvedeni kada je, pre dvadeset stoleća, blagovoljenjem Boga Oca i sadejstvom Duha Svetoga, Sin Božji Јedinorodni sišao u istoriju ljudsku, u “dolinu plača”, da bi se, u krajnjem smirenju, očovečio i u maloj Vitlejemskoj pećini rodio kao Dijete. Priklonivši nebesa zemlji, podario nam je neraskidivu zajednicu sa Bogom. Bespočetni, besmrtni i savršeni Bog unižava Sebe i poistovećuje se sa nama, sa Svojom tvorevinom, i primajući ono što je neuporedivo manje od Njega daruje nam ono što je neuporedivo uzvišenije i savršenije od nas. Nadumna ljubav Božja, promišljajući o večnom čovekovom naznačenju, po blagovoljenju Svete Trojice htjela je da stvoreni svet bude iscijeljen i spasen u Bogočoveku Hristu. O dubino bogatstva i premudrosti Božje! Večnost je zagrlila prolazno, nestvoreno se neraskidivo sjedinilo sa stvorenim, besmrtnost je iscelila smrtno. Јednom rječju, Bog je postao čovek da bi čovjek bio obožen, da bi postao bogočovjek po blagodati.

    Svako od nas, braćo i sestre, neka danas svoje srce zagrije plamenom koji je grejao novorođenog Bogomladenca, a od svoga doma, radošću porodičnog okupljanja, načini Vitlejemsku pećinu! Istovremeno mi, koji praznujemo u miru, ne smijemo zaboraviti one koji stradaju, tuguju i ove dane radosti provode prognani iz svojih domova, ponavljajući tako sudbinu Bogomladenca Hrista, već u najranijem detinjstvu prognanika, koji je, zajedno sa Svojom Presvetom i Prečistom Majkom i pravednim Јosifom Obručnikom, morao da biježi u Egipat pred tiraninom Irodom.

     

    Isti taj Bogomladenac i danas, ne samo metaforički nego i stvarno, bivajući nosilac pune ljudske prirode, dijeli izgnanstvo, tugu i stradanje svih nevoljnika na zemaljskoj kugli. Vidimo kako u mnogim krajevima sveta majke i očevi, sa dečicom u naručju, bežeći od savremenih Iroda, doživljavaju i u 21. vijeku sudbinu vitlejemske djece iz vremena Rođenja Hristova. U krajevima u kojima je Hristos rođen i sada se čuje “plač i ridanje i naricanje mnogo” (Mat. 2, 18). Tamo, kao i u susjednim zemljama, Siriji i Libanu, broj ljudskih žrtava nemilice se umnožava, dok je broj ubijene djece, što je najstrašnije, mnogostruko prevazišao broj djece postradale od Irodovih ruku. Sa molitvenim vapajima Bogu da daruje mir cijelome svijetu, gledamo i na strašni sukob jednokrvne i jednovjerne braće u Ukrajini i Rusiji, koji, na veliku žalost svih nas, već ulazi u četvrtu godinu.

    Molitveno vapijemo Bogu da i nevino stradale u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici privije u naručje Svoje. Gledamo u svoja srca, i gledamo se međusobno, moleći se Gospodu da nam podari snage da iz toga tragičnog događaja, ali i iz drugih pomenutih i nepomenutih zbivanja u zemlji i svijetu, stalno izvlačimo opominjuću pouku o tome da jedni prema drugima moramo biti braća, biti ljudi, ohristovljeni, iskreni, suštinski dobri.

    Osećamo očinsku potrebu da i ovog Božića svoj saborni glas uputimo prije svega našoj duhovnoj djeci na Kosovu i Metohiji, ali i svima do kojih stiže apel Crkve Svetosavske. Srpski narod je u ovoj svojoj vjekovnoj postojbini već četvrt veka najugroženiji i najnezaštićeniji narod na evropskom kontinentu. Izložen pritiscima, hapšenjima, nasilnom otimanju opštinskih samouprava, gašenju lokalnih zdravstvenih službi, otimanju zemljišta i druge privatne imovine, rušenju grobalja i spomenika kulture, neprestano biva zastrašivan i proganjan. Mi vas, braćo i sestre naše na Kosovu i u Metohiji, gledamo sa ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću. Divimo se vašoj vjeri, vašem junaštvu, vašem strpljenju i trpljenju. Kao što vjerujemo rečima Gospodnjim da su “blaženi gladni i žedni pravde jer će se nasititi” isto tako verujemo da će svanuti dan kada će i za vas i za vasceli naš narod zasjati Sunce pravde, Hristos Bog naš, i da ćete se i vi nasititi pravde Njegove.

    Najveći blagoslov u godini koja započinje donosi nam proslava 850-godišnjice od rođenja najznačajnije ličnosti u istoriji našeg naroda – Svetog Save. Ovom prilikom, duboko zabrinuti zbog sadašnjih dešavanja u našem narodu, želimo da ukažemo na dve činjenice iz njegovog života, moleći se da u znaku pouke koja iz njih izvire protekne godina koja je pred nama.

    Prvo, svojim odlaskom u Svetu Goru, mladi Rastko je, poput mladića iz jevanđelske priče koji je uputio Hristu najradikalnije pitanje: Učitelju dobri, šta da učinim da zadobijem život vječni?, potvrdio činjenicu da je mladost gladna i žedna vječnosti, odnosno: punoće, istine, pravde, dobrote, ljubavi, ljepote, uopšte smisla. Međutim, za razliku od pomenutog mladića, Sveti Sava je dobrovoljno i radosno pošao za Hristom. Na njegovom primeru, kao i na primeru mnogih mladih ljudi kroz istoriju, vidimo da nije dovoljna samo blagoslovena glad i žeđ za smislom. Potreban je preobražaj, izlaženje iz sebe, život u vrlini, život po Јevanđelju Hristovom, po Reči Njegovoj. Potreban je podvig ljubavi prema Bogu, ali i prema svakom čoveku kao svom večnom bratu. A ta ljubav je u slušanju, razumijevanju, zagrljaju i prihvatanju drugog kao bližnjeg; u praštanju, saosećanju, milosrđu, žrtvi, u svakoj hristopodobnoj vrlini. Sve su to dela ljubavi koje je sveti Sava, naš Prosvetitelj i Učitelj zauvek, pošavši za Hristom, preobražen i osvećen blagodaću Duha Svetoga, činio i projavljivao.

    Upravo zato što je bio Bogom preobražen i prosvećen, kao svetitelj Božji, postao je uzor i primer svima, pa čak i svome rođenom ocu. U svetlu njegovog primera pozvani smo da sa pažnjom osluškujemo mladost, da je poštujemo, čuvamo i osnažujemo u svemu što je dobro i čestito.

    U isto vrijeme, naša je obaveza da, osim brige o mladima, rječju i delima ljubavi, čitavim svojim životom, svjedočimo da se punoća za kojom tragaju nalazi u Hristu Gospodu, da je Hristos smisao svega i da, ukoliko Hristos bude na prvom mjestu, sve će doći na svoje mjesto.

    Druga činjenica poučna za godinu pred nama jeste izmirenje zavađene braće koje je izvršio Sveti Sava nad moštima njihovog oca, svetog Simeona Mirotočivog, 1207. godine u manastiru Studenici. Za pomirenje nisu bile dovoljne samo njegova molitva i njegov trud, iako ga bez njih ne bi bilo. Neophodno je bilo i da oba brata pruže ruku jedan drugome, da se zagrle i oproste jedan drugome. To je bio jedini pravi, jevanđelski način da se postigne mir među braćom, u državi i u narodu. Sveti Sava, nadahnut Јevanđeljem Hristovim, pokazao je ovim i ostavio nam u amanet obrazac crkvenog miriteljskog postupanja.

    Crkva ne osuđuje, ne dijeli, ne pravi razliku među braćom, nego nas podsjeća da smo svi jedni drugima potrebni i sve poziva na mir i zajednicu ljubavi. Ne zaboravimo da mnoštvo nesreća, sukoba i ratova započinju dehumanizacijom bližnjeg, potiranjem ljudskosti drugog ljudskog bića. Zato je od presudne važnosti da svi, koliko nas ima, prestanemo da koristimo rečnik u kome se drugi prvo naziva strancem, zatim protivnikom, onda neprijateljem i, na samom kraju, neljudskim bićem. Setimo se kobnih posledica takvih postupaka u istoriji ljudskog roda, koji su, na žalost, mnogobrojni! Sjetimo se naše prošlosti i podela od kojih do danas ne možemo da se oporavimo! Budimo dostojni nasljednici Svetog Save mirotvorca i njegove braće, a ne naslednici Kaina, prvog bratoubice, koji je Samome Gospodu Bogu uputio najstrašnije riječi: “Zar sam ja čuvar brata svojega?” (Post. 4, 9).

    Stoga, braćo i sestre, gde god da živimo, premošćujmo međusobne jazove, slušajmo jedni druge, uvažavajmo stavove i mišljenja jedni drugih, pogotovu kada su drugačija od naših! Odustanimo od agresije i nasilja kao načina rešavanja problemâ i nesuglasicâ! Po svaku cenu gradimo mostove razumevanja, ljubavi i mira, iako dobro znamo da graditelji mostova neretko bivaju kamenovani sa obe obale.

    U radosti Božića, jedine istinske novine pod Suncem, kada se Bog zauvek izmirio sa čovjekom, zagrlimo Hrista i jedni druge, slavosloveći božićnu himnu:

    “Hristos se rađa, slavite!

    Evo Hrista sa nebesa – iziđite mu u susret!”

    Draga naša djeco duhovna, pravoslavni hrišćani, čeda Srpske Pravoslavne Crkve, u otadžbini i rasijanju, mi, vaši duhovni pastiri, molimo se da se Bogomladenac Hristos useli u srca svih i da se, imajući mir sa Njim, mirimo i “mirbožimo” među sobom, da bismo se, u miru i ljubavi, zajedno s anđelima, jednim ustima i jednim srcem, radovali i pojali:

    “Slava na visini Bogu i na zemlji mir, među ljudima dobra volja!”

    Mir Božiji – Hristos se rodi!

  • Muhamed Ibrahimović optužen za ratne zločine nad Srbima u Livnu

    Muhamed Ibrahimović optužen za ratne zločine nad Srbima u Livnu

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Muhameda Ibrahimovića koja ga tereti da je kao komandant Vojne policije HVO u Livnu u prostorijama osnovne škole koja je korištena kao logor za Srbe, postupao protivno Ženevskim konvencijama o zaštiti civila za vrijeme oružanih sukoba, saopšteno je iz ove pravosudne institucije.

    U saopštenju se precizira da optužnica Ibrahimovića tereti za zločine koje je počinio zajedno sa drugim pripadnicima HVO, uključujući mučenje, zlostavljenje, premlaćivanje i druge nečovječne postupke prema zatočenim civilima, što je rezultiralo smrću trojice i trajnim posljedicama za fizičko i psihičko zdravlje ostalih logoraša.

    Iz Tužilaštva napominju da se optuženi tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

  • Kakvi su izgledi da BiH u 2025. napravi značajan iskorak ka EU

    Kakvi su izgledi da BiH u 2025. napravi značajan iskorak ka EU

    ko bi se mogući napredak u BiH na evropskom putu sudio prema prošloj godini, moglo bi se zaključiti da će i 2025. godina biti godina propuštenih prilika.

    Naime, prošle godine u martu Evropski savjet je pokazao spremnost da započne pregovore o članstvu s BiH, uz ispunjavanje nekoliko koraka, među kojima su zakoni o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i imenovanje glavnog pregovarača koji bi trebalo da vodi pregovore. S obzirom na to da su oba zakona već duže vrijeme spremna za usvajanje i da je postignut načelni dogovor o nekoliko imena koja se spominju kao mogući pregovarači, očekivalo se da će posao biti završen do ljeta, što se nije desilo do danas.

    Evropski zvaničnici su u nekoliko navrata, uključujući i kroz nezvanične razgovore s predstavnicima medija, izrazili spremnost da se prva međuvladina konferencija, što bi bio prvi suštinski korak u početku pregovora, održi već ovog marta. Međutim, sudeći prema raspoloženju unutar političkih struktura u BiH, posebno u okviru vladajuće koalicije koju čine SNSD, HDZ i stranke “trojke”, teško je očekivati da bi neki konkretan dogovor mogao biti postignut do tada, a možda čak ni do ljeta. Situaciju posebno komplikuje sudski proces protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika, kojeg u RS ne priznaju, jer bi presuda, kakva god da bude, mogla izazvati novu političku krizu.

    BiH ide naruku geopolitički imperativ zapadnih zemalja da zapadni Balkan ne bude region destabilizacije, što je otvorilo prostor ne samo za stvaranje političkog prostora za vraćanje proširenja na evropsku agendu, već i za izdašnu finansijsku pomoć kroz Plan rasta.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da postoji šansa da BiH 2025. ostvari značajan napredak otvaranjem pregovora o članstvu u EU.

    “Iz iskustva zemalja koje su to nedavno uradile kod nas u regiji, na primjer Albanije, jasno je da kada se formalno otvore pregovori o članstvu, onda idu određeni tehnički procesi i procedure koje uključuju upoznavanje institucija BiH sa sadržajem samih pregovora po 35 poglavlja, kao i priprema pregovaračkih pozicija i objašnjavanja šta je to što BiH mora uraditi kako bi otvorila onaj prvi klaster”, rekao je on.

    Ćerimagić nema dileme da je sa BiH ovaj korak realan u 2025. godini, ali i za usvajanje reformi iz Plana rasta.

    “BiH bi konačno tokom godine mogla da usvoji ovu agendu i krene sa provođenjem reformi koje su naznačene u samoj agendi”, istakao je on.

    “BiH se nude i neke druge opcije koje će neke zemlje zapadnog Balkana tokom godine uspjeti da iskoriste, kao što je SEPA, odnosno mogućnost da građani i privreda transakcije iz evrozone ka BiH provode dosta jeftinije, odnosno na isti način kao u samoj evrozoni. Da bi se to desilo, Centralna banka i druge institucije u BiH moraju se pripremiti za taj proces, moraju usvojiti čitav niz EU direktiva, i EU standarda. Činjenica da su zemlje kao što su Crna Gora ili Albanija, i neke druge zemlje koje su u procesu uradile ili umnogome ispunile, pokazuje da je to moguće”, rekao je on.

    Prema njegovom mišljenju, uspjeh BiH na evropskom putu zavisiće ne samo od domaće političke dinamike, već i od reperkusija na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, situacije u Ukrajini, kao i odnosa unutar EU.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da bi za uspjeh BiH u 2025. bilo važno da imenuje glavnog pregovarača i da se konsoliduje mehanizam za koordinaciju, za koji tvrdi da je sada neefikasan, a koji je nužan za monitoring kao potreban korak ka pregovaračkom okviru.

    “Očekuje se i aktivacija Plana rasta za BiH, i unapređenje u kontekstu harmonizacije unutrašnjeg tržišta sa tržištem EU u kontekstu Berlinskog procesa”, rekao nam je on.

  • Stevandić: Božić daje snagu za nove podvige

    Stevandić: Božić daje snagu za nove podvige

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je Božić i istakao da ovaj najradosniji praznik daje snagu za nove podvige i uči da je temelj svake snage i pobjede u toplini porodice i nacionalnoj slozi.

    – Želim da se okupljeni u toplini Božićnih dana i svjetlost svijeća, koje vijekovima gore u našim domovima i podsjećaju nas da smo narod dubokih korijena i vjekovnih kontinuiteta, radujemo prazniku, koji nas snaži i sabira – naveo je Stevandić u čestitki Njegovoj svetosti patrijarhu srpskom Porfiriju, svim arhijerejima SPC, sveštenstvu, monaštvu i cjelokupnom pravoslavnom narodu srpskom, kao i svim drugim pravoslanim vjernicima u Srpskoj.

    On je ukazao da je rođenje Hristovo donijelo nadu ljudskom rodu.

    – Prepoznajući tu istinu, srpski narod je u svom trajanju umio očuvati ljepotu praznika kojeg je ukrasio slogom, solidarnoću, zajedništvom i ljubavlju – naveo je Stevandić u čestitki koju je uputio u ime poslanika Narodne skupštine i svoje lično ime.

    On je istakao da Božić daje snagu za nove podvige, za dobra djela, za praštanje, za lična ispravljanja i uči nas da je temelj svake snage i pobjede u toplini porodice i u nacionalnoj slozi.

    – U tom duhu i s tim istinama Vas pozdravljam sveradosnim, drevnim pozdravom: Hristos se rodi – vaistinu se rodi! – navodi se u Stevendićevoj čestitki.

    Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Božić, najradosniji hrišćanski praznik – dan Rođenja Isusa Hrista.

  • Stevandić: Srpska je od potpisivanja Dejtona jača, veća i samostalnija

    Stevandić: Srpska je od potpisivanja Dejtona jača, veća i samostalnija

     Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Republika Srpska, 33 godine poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jača, veća i samostalnija, dok je BiH država bez zajedničkih vrijednosti koja bez nametanja sa strane ne bi mogla da funkcioniše ni dana.

    “Ako gledate samo broj formalnih ili nametnutih institucija na nivou BiH, onda možda možete da izvedete zaključak kako je sada više BiH nego u Dejtonu. Međutim, neka država je jaka onoliko koliko može da funkcioniše”, rekao je Stevandić za “Nezavisne novine”.

    On je istakao da nisu stvorene nikakve zajedičke vrijednosti koje vežu narode u BiH.

    Prema njegovim riječima, razlog za to je što Bošnjaci ne znaju šta znači kompromis, jer nisu nikada imali priliku da ga iskuse.

    “Oduvijek imaju pomoć Zapada u ugrožavanju drugih jer to korespondira sa geopolitičkom agendom. Pravo s tim nema nikakve veze”, napomenuo je Stevandić.

    On smatra da je pozicija Republike Srpske posljednjih nekoliko godina otežana zbog sankcija njenom rukovodstvu, ali i finansijskih sankcija institucijama, određenim preduzećima, a time i građanima, ali čak i u takvim uslovima Srpska funkcioniše normalno.

    “Ali, ta vremena sankcija ne mogu da traju predugo. Srpska u ovom trenutku ima podršku moćnih prijatelja koje na samom početku nije imala. Rusija, ali i Kina u Savjetu bezbjednosti UN pokazuju da svijet odavno nije unipolaran. I u samoj EU postoje države koje smatramo svojim prijateljima, a koje, zapravo, samo štite međunarodno pravo”, naglasio je Stevandić.

    Stevandić je istakao da je suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku pred Sudom BiH politički montiran proces, te da se protiv političkog suđenja moguće boriti samo političkim odlukama.

    “I ovaj put smo imali odgovor u slučaju da pokušaju da svrgnu legitimnog i legalnog predsjednika Republike Srpske”, naveo je Stevandić.

    On je ponovio da se u Sarajevu ne sudi Dodiku kao građaninu već predsjedniku koji po Ustavu predstavlja Republiku.

    “Ako popustimo sada, više nijedan predsjednik neće smjeti da potpiše zakon koji usvoji Narodna skupština, a da prije toga ne pita Ambasadu SAD”, naglasio je Stevandić.

  • Dačić: 9. januar – simbol istrajnosti, hrabrosti i snage srpskog naroda

    Dačić: 9. januar – simbol istrajnosti, hrabrosti i snage srpskog naroda

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da 9. januar simbolizuje istrajnost, hrabrost i snagu naroda Republike Srpske u očuvanju svog identiteta i dostojanstva.

    Dačić je istakao važnost ovog datuma i uputio čestitke, u svoje i u ime MUP-a Srbije, rukovodstvu i svim građanima Republike Srpske povodom 9. januara, Dana Republike.

    On je najavio da će ministarstvo na čijem je čelu nastaviti da pruža svesrdnu podršku na unapređenju bezbjednosti i stabilnosti regiona.

    – Srbija i Republika Srpska su bratske i solidarne i uvek ćemo biti neraskidivo povezani zajedničkim vrednostima mira, stabilnosti i napretka – poručio je Dačić za Srnu.

    Republika Srpska nastala je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Јugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

  • Vučić: Srećan rođendan Republici Srpskoj

    Vučić: Srećan rođendan Republici Srpskoj

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić unio je u prisustvu mališana iz Rumunije i Crne Gore badnjak u zgradu Predsedništva, poručivši da je ponosan na to što se Srbija iz te zgrade borila za srpski narod, posebno na Kosovu i Metohiji, što će činiti i ubuduće, te čestitao 9. januar, Dan Republike Srpske.

     Želim unaprijed da čestitam i rođendan Republici Srpskoj. Da večno traje i da budemo još bliži i da više poštujemo i volimo jedni druge. Sve najbolje vam želim. Srećan Badnji dan i Hristos se rodi – rekao je Vučić.

    On se posebno obratio prisutnim mališanima, poručivši da je Beograd njihov grad.

    – Јa znam kada ih pitam da uvijek vole sve da obiđu, ali najviše Hram Svetog Save – naveo je Vučić.

    Dječak iz Rumunije izrazio je nadu da će ovi praznici donijeti mir, blagostanje i sreću svima, zahvalio Vučiću za brigu koju pokazuje prema Srbima van Srbije i izazvao ga na partiju šaha kada, kako je rekao, za to nađe vremena.

    Badnjak je u holu zgrade Predsjedništva Srbije na Andrićevom vencu u Beogradu osveštao Njegovo preosveštenstvo vikarni episkop toplički Petar.

  • Slom Ukrajine? Putin dobija teritoriju?

    Slom Ukrajine? Putin dobija teritoriju?

    Ova godina trebalo bi da bude ključna za rat u Ukrajini. Kako su brojni analitičari procenili, ulazimo u godinu koju će obeležiti mirovni pregovori.

    Ove godine se obeležava 4. godina od početka rata u Ukrajini. Rat je ovo koji je sve donedavno izgledao kao da mu nema kraja. Kako smo došli do toga da se sad govori o njegovom završetku? Više je faktora za to.

    Ukrajina gubi ključan adut
    Pitanje je može li Ukrajina izdržati još jednu godinu rata. Ukrajinske snage još uvek se odupiru ruskom napredovanju na istoku, ali gotovo su opkoljene u blizini grada Kurahova, poprišta najžešćih borbi poslednjih nedelja.

    Ukrajinske snage još uvek uspevaju da iznenade Rusiju duboko u njenoj teritoriji, ipak istovremeno su izgubile otprilike polovinu teritorija zauzetog u ruskoj regiji Kursk, što im je ključan adut u pregovorima. I američki zvaničnici su poručili da bi Ukrajinci do proleća mogli izgubiti svu teritoriju.

    Tramp ubrzava pregovore?
    Tu je i činjenica da uskoro u Belu kuću ulazi Donald Tramp, što će ubrzati početak mirovnih pregovora. Dolazak Trampa ne znači samo moguće insistiranje na pregovorima nego i doslovno prepuštanje Ukrajine Evropi ako on ispuni svoje pretnje i smanji ili potpuno obustavi dosadašnju velikodušnu pomoć SAD-a Ukrajini.

    Kako je zaključio nedavno New York Times, Ukrajina je svesna da će se bez znatno veće pomoći borbe završiti uskoro. Doduše, na nedavnom NATO samitu saveznici su napravili plan za logističku podršku Ukrajini koji bi bio “otporan na Trampa”.

    Evropa preuzima ulogu Amerike?
    Dužnosnici administracije Džoa Bajdena sumnjaju da Evropa može preuzeti tu ulogu. Ekonomsku moć dolara, koja Vašingtonu omogućava vođenje velikih proračunskih deficita radi finansiranja obrane, Evropa ne može da oponaša. Kada američka podrška nestane, Evropi će biti teško da osigura dovoljno naoružanja i finansija kako bi Ukrajina nastavila rat.

    Pitanje je i kako bi ti pregovori izgledali oko teritorije koju je Rusija dosad u Ukrajini osvojila. Ruski predsednik Vladimir Putin trenutno ne pokazuje nameru da osvoji dodatne teritorije, ali isto tako ne daje znakove da je spreman da se povuče s ukrajinskog terena koji kontroliše.

    Pregovori bi mogli biti nepovoljni za Ukrajinu
    Tokom predsedničke kampanje, budući Trampov zamjenik J.D. Vens predložio je zamrzavanje sukoba, dopuštajući Rusiji da zadrži teritoriju osvojenu silom.

    On je tada izneo scenarižo koji uključuje uspostavu “demilitarizovane zone” na ukrajinskom delu i uskraćivanje članstva Ukrajini u NATO-u. To je dramatična promena politike Džoa Bajdena, koja je usmerena na pružanje vojne i druge pomoći Ukrajini.

    Izvještaji Wall Street Journala sugerišu da Trampov tim razmatra plan kojim bi se odložilo članstvo Ukrajine u NATO-u za najmanje 20 godina u zamenu za nastavak zapadnih isporuka oružja i raspoređivanje evropskih mirovnih snaga za nadzor primirja. S tim planom Rusija je nezadovoljna, kako je poručio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.