VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dačić: Ispred Skupštine Srbije se dogodio ciljani napad, policija je spriječila veću tragediju

    Dačić: Ispred Skupštine Srbije se dogodio ciljani napad, policija je spriječila veću tragediju

    Povodom jučerašnjih događaja ispred Skupštine Srbije kada su gorjeli šatori ispred te institucije i kada je jedna osoba ranjena, a jedan muškarac uhapšen, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da se juče desio brutalni napad, a policija je spriječila veću tragediju.

     Vladan Anđelković je došao, ušao u šator, pa zapalio šator, pucao na lica koja je susreo i ranio Milana Bogdanović. Policija je spriječila veću tragediju – istakao je Dačić.

    Dačić je prokomentarisao medijske spekulacije rečima da Vladan Anđelković nije bio učesnik skupa ispred Skupštine Srbije i ono što se juče desilo nije sukob među učesnicima skupa, napadač je došao sa namjerom da zapali i puca. Istakao je nije bilo municije u samom šatoru.

    – On nije neuračunljiv, pa da se može reći da je njegovo ponašanje posljedica toga. Čuli ste njegove izjave, on je zbog političkog neslaganja ušao u raspravu i pucao, više metaka je ispalio, policija će utvrditi koliko metaka je ispalio. On je bacio pištolj u šator. Radi se vještačenje. Tužilac je definisao šta se desilo, u pitanju je tužilačka istraga. Lice je došlo sa namerom da izvrši nasilje nad osobama koji drugačije misle, donio je pištolj – istakao je Dačić

    Prema njegovim riječima, napadač je u pritvoru, tužilac je okvalifikovao djelo kao ubistvo u pokušaju i izazivanje opšte opasnosti.

  • EU usvojila novi paket sankcija Rusiji

    EU usvojila novi paket sankcija Rusiji

    EU je usvojila 19 paket sankcija Rusiji, saopštila je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

    Ona je na “Iksu” napisala da su sankcije, između ostalog, usmjerne protiv ruskih banaka, kripto berzi i pravnih lica u Indiji i Kini.

     

     

    “EU ograničava kretanje ruskih diplomata, u cilju borbe protiv destabilizacije”, istakla je Kalasova.

  • Đurić: Moguća međusobna podrška Beograda i Vašingtona u međunarodnoj areni

    Đurić: Moguća međusobna podrška Beograda i Vašingtona u međunarodnoj areni

    Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je da u novoj američkoj administraciji postoji dosta sluha za Srbiju, te ukazao na mogućnost međusobne podrške u međunarodnoj areni, kao i na važnost ekonomske saradnje.Đurić je rekao da je tokom posjete Njujorku razgovorao sa stalnim predstavnikom SAD pri UN Majklom Volcom o situaciji na Kosovu i Metohiji, položaju Srba, kao i tretmanu srpskih svetinja.

    Osim o energetske situacije, za koju je ukazao na potrebu većeg razumijevanja za poziciju Srbije, na sastanku je bilo riječi i o važnosti političke bliskosti dvije zemlje, saopštene iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    Đurić je istakao da predsjednik SAD Donald Tramp uživa bez presedana visoku podršku u Srbiji, kao jedan od najpopularnijih svjetskih lidera među Srbima.

    – To nas čini politički bliskim i nalaže blisku saradnju, posebno u ovako osjetljivim političkim pitanjima – dodao je Đurić.

    On je naveo da otvoreni dijalog sa novom američkom administracijom čak i kada postoje teške teme, predstavlja dobar osnov za unapređenje odnosa.

    Posebno je naglasio pripremu strateškog dijaloga između Srbije i SAD, koji će uskoro biti realizovan, ocjenjujući ga kao značajan iskorak u kvalitetu bilateralnih odnosa.

    Đurić je rekao da je na sastanku bilo riječi i o saradnji u multilateralnoj sferi, te podvukao interes Srbije za veće američke investicije i priliv kapitala koji je “preporodio ekonomije nekih istočnoevropskih zemalja”.

    – Želimo da taj kapital vidimo u funkciji razvoja Srbije, kao što želimo da ovo tržište bude otvorenije i dostupnije za srpske kompanije – poručio je Đurić.

    Osvrnuvši se na bilateralne susrete sa predstavnicima drugih velikih sila, Đurić je ocijenio kao veoma značajan i razgovor sa predsjedavajućim Savjetu bezbjednosti i stalnim predstavnikom Rusij pri UN Vasilijem Nebenzjom, koji je ponovio čvrstu podršku Moskve teritorijalnom integritetu Srbije i izrazio razumijevanje za položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

    Tokom tog razgovora bilo je riječi i o inicijativama u vezi sa obilježavanjem stradanja žrtava ratova devedesetih, pri čemu je Đurić ukazao na tendenciju nepravednog i jednostranog tretmana srpskih žrtava.

  • Tramp otkazao očekivani sastanak sa Putinom, pa objasnio zašto

    Tramp otkazao očekivani sastanak sa Putinom, pa objasnio zašto

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je “otkazao” očekivani sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    “Jednostavno mi se nije činilo ispravnim. Nisam imao osjećaj da ćemo stići tamo gdje moramo – pa sam otkazao, ali ćemo to uraditi u budućnosti”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće, prenosi CNN.

    Na pitanje da li misli da ruski predsjednik želi da okonča tekući rat sa Ukrajinom, Tramp je odgovorio potvrdno.

    “Mislim da žele mir, mislim da obje zemlje žele mir. U ovom trenutku je prošlo, znate, skoro četiri godine. Ulazite u četvrtu godinu. A da sam ja predsjednik, nikada ne bi ni počelo. Ali, da, vrijeme je”, rekao je američki lider.

    Tramp je priznao frustraciju zbog sporog tempa pregovora sa Rusijom o okončanju rata.

    “Pa, mislim da, što se tiče iskrenosti, jedino što mogu da kažem jeste da svaki put kada razgovaram sa Vladimirom Putinom, imam dobre razgovore, a onda oni nikuda ne vode. Jednostavno nikuda ne vode”, dodao je.

    Prošle nedjelje, Tramp je rekao da planira da se sastane sa ruskim predsjednikom u Budimpešti, u Mađarskoj, nakon što su njih dvojica imali dug telefonski razgovor koji je Tramp opisao kao “veoma produktivan”.

    Međutim, CNN je ranije ove nedjelje objavio da su se Trampove nade za brzi sastanak sa Putinom ugasile, a zvaničnik administracije je u utorak rekao da “nema planova” za sastanak njih dvojice “u bliskoj budućnosti”.

    Tramp je izjavio da ne želi da održi “uzaludan sastanak” sa ruskim predsjednikom.

  • Izraelski parlament izglasao “aneksiju” Zapadne obale

    Izraelski parlament izglasao “aneksiju” Zapadne obale

    Izraelski parlament glasao je za preliminarno odobrenje zakona kojim se nameće izraelski suverenitet Zapadnoj obali, što je potez ravan aneksiji palestinske teritorije.

    Uprkos protivljenju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i njegove stranke Likud, zastupnici u Knesetu, koji ima 120 mjesta, u utorak su glasali 25-24 za usvajanje zakona, u prvom od četiri glasa potrebna za njegovo usvajanje.

    U saopštenju Kneseta navodi se da je zakon odobren u preliminarnom čitanju “kako bi se primijenio suverenitet Države Izrael na teritorije Judeje i Samarije (Zapadna obala)”. Sada će biti upućen Odboru za vanjske poslove i odbranu Kneseta na daljnje razmatranje.

    Glasanje, koje se dogodilo mjesec dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da neće dopustiti Izraelu da anektira Zapadnu obalu, održano je tokom posjete američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Izraelu kako bi učvrstio sporazum o prekidu vatre u Gazi.

    U izjavi, Likud je glasanje nazvao “još jednom provokacijom opozicije usmjerenom na oštećenje naših odnosa sa Sjedinjenim Državama”.

    “Pravi suverenitet neće se postići razmetljivim zakonom za zapisnik, već pravilnim radom na terenu”, navodi se u izjavi.

    Aneksijom Zapadne obale učinkovito bi se okončala mogućnost provođenja dvodržavnog rješenja palestinsko-izraelskog sukoba, kako je navedeno u rezolucijama UN-a.

    Neki članovi Netanjahuove koalicije, iz stranke Jevrejska moć ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i frakcije Religiozni cionizam ministra finansija Becalela Smotriča, glasali su za zakon.

    “Narod je progovorio. Došlo je vrijeme da se primijeni puni suverenitet nad svim teritorijama Judeje i Samarije, baštinom naših predaka, i da se promiču mirovni sporazumi u zamjenu za mir s našim susjedima, s pozicije snage”, rekao je Smotrič u objavi na X.

    Prijedlog zakona predložio je Avi Maoz, vođa krajnje desničarske Noam stranke, koja ne pripada vladajućoj koaliciji.

  • Ko štiti korupciju u pravosuđu Republike Srpske?

    Ko štiti korupciju u pravosuđu Republike Srpske?

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je uputio oštre kritike pravosudnim institucijama Republike Srpske, tvrdeći da u njima postoji najviši stepen korupcije i da sudije i tužioci djeluju isključivo u sopstvenom interesu. Poručio je da Srpska „nema ni sud ni tužilaštvo“, te da je riječ o, kako je naveo, „posebnoj izmještenoj kasti“.

    Govoreći o korupciji u Banjaluci, Dodik je kazao da pojedinci u gradskoj administraciji manipulišu regulacionim planovima. Na pitanje novinara zašto niko zbog toga nije odgovarao, odgovorio je:

    „Zašto neko nije u zatvoru, pitajte tužilaštvo. Nisam ja adresa. Mi u Republici Srpskoj nemamo sud i tužilaštvo, to je posebna izmještena kasta koja radi samo za svoje interese. U sudu i tužilaštvu je najveći oblik korupcije. Ja na to nemam uticaja.“

    Najavio je i mogućnost drastičnih poteza vlasti u Srpskoj.

    „Možda ćemo jednog dana donijeti odluku da donesemo zakon o ukidanju suda i tužilaštva Republike Srpske, a nakon pet dana ponovo donesemo odluku o formiranju, a to znači da moramo izabrati novi sastav. Vidjećemo, ima načina da se borimo. Ali najveća korupcija danas je u sudovima i tužilaštvima. Ako nije tako, eto neka me oni proganjaju za ovu tvrdnju“, rekao je Dodik.

    Dodao je da i u policiji postoji veliko nezadovoljstvo zbog neefikasnosti tužilaštava.

    „Imate, na primjer, dokumentovano djelo koje ode kod tužioca, dio neke kriminalne grupe, a tužilac ne odredi ni pritvor. Destimuliše policiju, destimuliše sistem, urušava povjerenje u pravdu. Eto šta oni rade. Kao medvjedi su zaštićeni, jer su ih stranci zaštitili da bi ih privolili sebi“, rekao je Dodik 21. oktobra u Banjaluci.

    Ovo nije prvi put da se Dodik javno obraća s kritikama na račun pravosuđa, kako entitetskog, tako i državnog nivoa.

    Još 2022. godine izrazio je nezadovoljstvo nakon što su u Prijedoru oslobođeni osumnjičeni za ubistvo načelnika policije Radenka Bašića.

    „Razgovarao sam sa mnogim policijskim službenicima. Rekli su da mnoge njihove akcije protiv kriminala padaju jer nemaju adekvatnu saradnju tužilaštva“, kazao je tada.

    Slično je govorio i povodom slučaja “David Dragičević”, naglašavajući da su tužioci nedodirljivi i bez odgovornosti.

    „Tom sektoru (pravosuđe) ne smije ništa policija koja dovede pred njih počinioce raznih kriminalnih djela, za koje bi u svakoj normalnoj zemlji dobili pritvor, a tužioci ih puštaju na slobodu. Kakva je to borba protiv organizovanog kriminala“, rekao je Dodik u jednoj od ranijih izjava.

    Novinar Vladimir Kovačević smatra da u Dodikovim kritikama ima istine, posebno kada je riječ o izbjegavanju postupanja po službenoj dužnosti.

    „Tužilaštva uglavnom, ako ne i uvijek, izbjegavaju da rade po službenoj dužnosti kada se radi o nekim stvarima u koje su umiješani političari i moćni ljudi“, ističe Kovačević.

    On podsjeća na Dodikovu izjavu iz oktobra 2023. kada je rekao da se medicinska oprema namijenjena UKC-u RS često preusmjerava u privatnu praksu.

    „U konkretnom slučaju niko nije reagovao. Niko nije Dodika zvao da ga ispita na okolnosti njegovih saznanja“, kaže Kovačević za Nezavisne novine.

    Novinarka Brankica Spasenić naglašava da pravosuđe mora biti oslobođeno od političkih pritisaka, ali ipak priznaje da dio Dodikovih tvrdnji ima osnova.

    „Kod nas je vrlo malo otkrivenih djela visoke korupcije, a i oni koji se otkriju, uglavnom se završavaju sporazumima i nagodbama u pogledu visine kazne. Često se radi o novčanoj kazni ili do godinu dana zatvora, a koja biva otkupljena“, rekla je Spasenićeva.

    Dodaje da optužnice Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije i privrednog kriminala najčešće obuhvataju krivična djela davanja mita, dok ozbiljniji slučajevi rijetko dobiju epilog.

    Kovačević navodi da su brojni primjeri iz posljednjih godina pokazali duboku povezanost politike i korupcije — od slučaja Branislava Zeljkovića u Institutu za javno zdravstvo, do istraga koje se tiču „Puteva RS“ i drugih javnih institucija.

    „Brojni su takvi slučajevi. Koliko krivičnih prijava protiv političara leži po ladicama? Tužilaštva u Republici Srpskoj jednostavno igraju na sigurno, ne žele da se zamjeraju izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i suštinski su među najvećim krivcima za stanje u cjelokupnom društvu“, rekao je Kovačević.

    On postavlja pitanje koje, kako kaže, obuhvata suštinu problema:

    „Zašto su nedodirljivi i pojedinci u pravosuđu i mnogi na političkim i ne samo političkim pozicijama?“

  • SAD uvele sankcije ruskim naftnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil

    SAD uvele sankcije ruskim naftnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil

    Američki predsjednik Donald Tramp uveo je sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, prvi put u svom drugom mandatu, koje su usmjerene na naftne kompanije Lukoil i Rosnjeft, prenosi Rojters.

    Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država, koje je izdalo sankcije, saopštilo je da je spremno da preduzme dalje akcije i pozvalo je Moskvu da odmah pristane na prekid vatre u ratu u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine.

    “S obzirom na odbijanje (ruskog) predsjednika (Vladimira) Putina da okonča ovaj besmisleni rat, Ministarstvo finansija uvodi sankcije za dvije najveće ruske naftne kompanije koje finansiraju ratnu mašineriju Kremlja”, rekao je američki ministar finansija Skot Besent u saopštenju.

    On je kazao da SAD podstiču svoje saveznike da im se u tome pridruže “i da se pridržavaju ovih sankcija”.

  • Izbori zakazani, ali sve više prepreka

    Izbori zakazani, ali sve više prepreka

    Dok jedni danima prebrojavaju kalendar do 23. novembra, drugi se bave brojanjem odluka, žalbi i dopisa. Republika Srpska ponovo je zaglavljena između pravnih i političkih procedura – izbori su zakazani, ali niko više ne polaže ruku u vatru da će se zaista i održati.

    Saga o prijevremenim predsjedničkim izborima sve više podsjeća na političko-pravni triler u kojem glavne uloge imaju Milorad Dodik, Centralna izborna komisija BiH, Sud BiH, pa čak i Gradska izborna komisija Bijeljine.

    Zanimljivo je da Dodik i njegovi najbliži saradnici, kad god ih novinari pitaju za izbore, obavezno dodaju riječ „ako“. Da li to znači da znaju nešto što javnosti nije poznato?

    Ono što je, međutim, svima jasno, jeste da se na putu do izbora pojavljuje niz prepreka koje bi mogle da uspore ili čak odgode njihov održaj.

    Prvi problem dolazi iz Bijeljine, gdje lokalna administracija muku muči s isplatom naknada članovima biračkih odbora.

    „Podsjećam javnost da je do problema i zastoja u isplati naknada došlo zbog neizglasavanja Rebalansa budžeta za 2024. godinu, kao i prethodne izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora. Prethodni predsjednik Skupštine grada je u svojoj ladici držao Nacrt rebalansa budžeta tačno 118 dana, nije sazivao sjednice Skupštine, ali je uredno primao mjesečnu platu. Aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD, i na čelu sa aktuelnom predsjednicom Skupštine grada Željanom Arsenović nije iznašla adekvatno zakonsko rješenje za problem koji je nastao, iako je to bila njihova dužnost i nadležnost shodno tumačenju dopisa Centralne izborne komisije BiH, pored toga oni nisu spremni ni da preuzmu odgovornost, ni da prihvate kompromisno rješenje koje je Gradska uprava na čelu sa mnom ponudila“, izjavio je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

    Petrović je dodao da će preuzeti odgovornost i započeti s isplatama ove sedmice, a da bi naknade trebalo da budu isplaćene do kraja mjeseca.

    Pored finansijskih zastoja, tu su i problemi s javnim nabavkama. Štampanje glasačkih listića i nabavka izbornog materijala kasne zbog administrativnih procedura. CIK BiH tvrdi da je sve pod kontrolom, ali rokovi su sve kraći.

    Najkompleksniji dio priče dolazi iz pravne sfere. Sud BiH je, četiri mjeseca nakon što je presuda protiv Milorada Dodika postala pravosnažna, dostavio dopis CIK BiH u kojem navodi da Dodik, zbog zabrane obavljanja funkcija u institucijama BiH, „ne može biti predsjednik SNSD“. Na taj način, tvrde upućeni, sud je razjasnio višemjesečne dileme.

    Ipak, postavlja se pitanje – zašto je Sud BiH dopis poslao upravo CIK-u, a ne Osnovnom sudu u Banjaluci, koji vodi registar političkih organizacija i u kojem je Dodik i dalje formalno upisan kao predsjednik SNSD-a? CIK je pomenuti dopis naknadno proslijedila banjalučkom sudu.

    Podsjetimo da je ranije predsjednik Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, uložio žalbu na odluku CIK-a kojom je ovjerena kandidatura SNSD-a, potpisana od strane Dodika. Apelaciono vijeće Suda BiH tu žalbu je odbilo, a Vukanović je najavio da će predati apelaciju Ustavnom sudu BiH na odluke CIK-a i Suda BiH.

    Kako piše Srpskainfo, sve ove odluke i dopisi otvorili su pitanje – kako je moguće da mjesecima traje neizvjesnost oko toga da li Dodik uopšte može da bude predsjednik stranke, i da li se zbog toga izbori mogu odgoditi.

    Prema mišljenju Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivšeg člana CIK-a, te priče su obična manipulacija.

    „Sud BiH je dostavio dopis CIK BiH, u kojem, na osnovu zaštite zabrane koju je potvrdio Sud u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika, stoji da on ne može biti predsjednik SNSD. Ono što meni nije jasno, zašto je to dostavljeno CIK BiH, a ne sudu u Banjaluci, koji registruje političke subjekte za Republiku Srpsku, po Zakonu o političkim organizacijama“, rekao je Šehić.

    On tvrdi da ne vidi nikakav razlog zbog kojeg bi se izbori odgodili.

    „Imaju ti neki određeni problemi, naročito sa Bijeljinom oko imenovanja članova biračkih odbora. Nisu platili članove biračkih odbora na prošlim izborima, pa moraju da obezbijede sredstva. Problemi oko javnih nabavki, poput štampanja glasačkih listića, će se riješiti. Manipulacije o odlaganju izbora ne prolaze, jer moram napomenuti da u Izbornom zakonu BiH jasno stoji da se prijevremeni izbori moraju održati u roku od 90 dana od dana donošenja odluke CIK, a ne mogu u prvih 30 dana u roku od tih 90 dana. Ne vidim u čemu je problem da se izbori ne održe. A ovo, da se čeka odluka Ustavnog suda, to nema nikakav uticaj na primjenu Izbornog zakona BiH“, istakao je on.

    Šehić je dodao da je od početka bilo jasno da Dodik neće moći obavljati funkciju predsjednika stranke.

    „Politička stranka se formira radi političkog djelovanja i ljudi u rukovodstvu, tako da je meni bilo nesporno da Dodik neće moći obavljati ni funkciju predsjednika SNSD. Nekad je kod nas funkcija predsjednika stranke bitnija, jer živimo još uvijek u nerazvijenoj demokratiji, nepoštovanju institucija BiH, ustava, zakona i tako dalje. Zašto je Sud BiH tek sada reagovao – ja to stvarno ne znam“, rekao je Šehić.

    Redakcija Srpskainfo poslala je upit Sudu BiH o razlozima slanja dopisa CIK-u, ali odgovor do zaključenja teksta nije stigao.

  • Upitni izbori u Bijeljini, naknade nisu plaćene ni za prošle izbore

    Upitni izbori u Bijeljini, naknade nisu plaćene ni za prošle izbore

    Tačno mjesec dana pred prijevremene izbore građani Bijeljine ne znaju hoće li moći birati predsjednika Republike Srpske.

    Problem je u tome što hiljade ljudi koji su radili na prethodnim izborima odbija novi angažman jer naknade za njihov rad još nisu isplaćene.

    Ipak, nazire se svjetlo na kraju tunela: isplatu je najavio gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, ali predsjednica bijeljinske Gradske izborne komisije (GIK) Dijana Savić Božić kaže da pare još nisu “legle”.

    Stoga, na klackalici je održavanje izbora u gradu koji je po veličini glasačkog tijela sa oko 120.000 birača drugi u Republici Srpskoj, odmah nakon Banjaluke.

    GIK: Nadamo se isplati
    “Obaviještena sam da je putem društvenih mreža gradonačelnik objavio da će sve naknade biti izmirene, kako predsjednicima, tako i zamjenicima i članovima biračkih odbora, koordinatorima, supervizorima i tako dalje. Ja se iskreno nadam da će krenuti isplata i da će to obećanje biti izvršeno”, kaže Savić Božićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Ona dodaje da između dvije i tri hiljade ljudi čeka svoj novac, te da je opredjeljenje većine da, ako ne dobiju pare, neće učestvovati u realizaciji predstojećih, prijevremenih izbora.

    “Ne mogu reći da su to svi, ali su skoro svi. To su lica koje je GIK angažovao godinama. Obučeni su, stručni, ali, eto, očigledno nisu bitni za politiku da budu isplaćeni”, poručuje Savić Božićeva.

    Ističe da su gradonačelnik i predsjednica Skupštine grada Bijeljina Željana Arsenović 15. septembra bili na sastanku u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH.

    “Jasno su dali obećanje da će iznaći način da se dugovi prema GIK-u plate. Naravno da se to nije desilo. Ono što se desilo jeste prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, a, u stvari, jedini talac smo mi – GIK”, naglašava Savić Božićeva.

    CIK: Krivična odgovornost
    Prije nekoliko dana Petrović i Arsenovićeva su dobili dopis iz CIK-a BiH u kojem CIK navodi da su, prema Izbornom zakonu BiH, “svi organi vlasti na svim nivoima i svi zvaničnici u BiH i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH obavezni pomagati organima nadležnim za sprovođenje izbora”. I to nije sve…

    “Naglašavamo da je neophodno iznaći sredstva i izmiriti sve nastale obaveze prema biračkim odborima, GIK-u Bijeljina i ostalim učesnicima lokalnih izbora 2024. godine, jer bi se, u protivnom, dovelo u pitanje održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji će biti održani 23. novembra”, kažu iz CIK-a.

    Iz CIK-a BiH su nakon toga, moglo bi se protumačiti, zaprijetili gradskim vlastima u Bijeljini da bi se mogli naći u problemima sa zakonom.

    “Ometanje i opstrukcija izbornog procesa povlače krivičnu odgovornost te će Centralna izborna komisija BiH poslati prijavu nadležnom tužilaštvu jer je, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, ako neko ometa izborni proces dužna da to prijavi nadležnom tužilaštvu”, naveli su iz CIK-a BiH.

    Nacrt u ladici
    Gradonačelnik Bijeljine je potvrdio da mu je taj dopis stigao. Petrović kaže da iz dopisa jasno proističe da se moraju iznaći sredstva i način za isplatu zaostalih dugovanja ka GIK-u i predsjednicima i članovima biračkih odbora.

    Do problema i zastoja u isplati naknada, kaže gradonačelnik Bijeljine, došlo je zbog neizglasavanja rebalansa budžeta za 2024, kao i izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora.

    “Prethodni predsjednik Skupštine grada je u svojoj ladici držao nacrt rebalansa budžeta tačno 118 dana, nije sazivao sjednice Skupštine, ali je uredno primao mjesečnu platu. Aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD-om i na čelu sa aktuelnom predsjednicom Skupštine grada Željanom Arsenović nije iznašla adekvatno zakonsko rješenje za problem koji je nastao”, naveo je Petrović.

    Potom je potvrdio: biće para za isplatu dugovanja.

    “Kako bismo spriječili katastrofalan scenario, u smislu dodatnih finansijskih troškova, kršenja Izbornog zakona i nemogućnosti sprovođenja izbornog procesa, još jednom, po ko zna koji put, preuzeću sam odgovornost i isplatićemo svim članovima biračkih odbora naknade, kao i dugovanja ka Gradskoj izbornoj komisiji”, naveo je Petrović prije nekoliko dana na društvenim mrežama.

    Petrović: Obrađujemo naloge
    U izjavi za “Nezavisne novine” on je juče, u srijedu, 22. oktobra, rekao da je u toku obrada naloga za plaćanje naknada članovima biračkih odbora.

    “U skladu sa likvidnošću grada u planu je da isplate budu završene do kraja sljedeće sedmice, tj. do kraja oktobra. Ovo se ne odnosi na članove biračkih odbora i druge učesnike izbornog procesa za lokalne izbore 2024, koji su pokrenuli sudske sporove, koji neće biti dio ovih isplata sve do okončanja sudskih sporova po osnovu njihovih tužbi”, rekao je za “Nezavisne novine” gradonačelnik Bijeljine.

    Ovaj grad spada u red lokalnih zajednica koje su, u strateškom smislu, jako bitne i za vlast i za opoziciju na republičkom nivou. Bijeljina je već decenijama jedna od najjačih tvrđava opozicije, odnosno SDS-a, čiji politički dres nosi i aktuelni gradonačelnik. Ljubiša Petrović je 19. marta 2023. godine “preživio” referendum, pobijedivši brojne stranke okupljene oko SNSD-a (68,36 odsto građana bilo je protiv opoziva). Ipak, skupštinsku većinu u ovom gradu vodi SNSD.

  • Stanivuković objavio šta će se sve raditi u Banjaluci

    Stanivuković objavio šta će se sve raditi u Banjaluci

    Iza nas je još jedan produktivan Kolegijum načelnika odjeljenja i šefova odsjeka, saopštio je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, navodeći šta će se sve raditi u narednom periodu u najvećem gradu Republike Srpske.

    On je istakao da već u petak počinje asfaltiranje Kninske ulice, nakon što se završi nivelacija šahtova i svi radovi koji prethode asfaltiranju.

    “U narednim danima nastavljamo sa radovima na izgradnji šetališta od Vrućice do Švedske plaže. Uveliko teku radovi na izgradnji “Kuće predah”, a tokom sledeće sedmice ulazimo u proceduru osnivanja ustanove, prve ovog tipa u Banjaluci”, rekao je Stanuvuković.

    Kako je naveo, u toku su pripremni radovi za nastavak izgradnje moderne Šargovačke ulice.

    “Već početkom novebra, ukoliko to vremenski uslovi dozvole, počinjemo ovaj veliki projekat”, najavio je Stanivuković.

    Do kraja oktobra, prema njegovim riječima, završiće se svi radovi na rekonstrukciji vodovoda u Ulici Jasimira Malčića, nakon čega slijedi asfaltiranje.

    “U okviru radova redovnog održavanja, vrši se čišćenje i uređenje kanala i vodotokova na širem gradskom području, a sve u cilju smanjenja rizika od poplava”, kazao je Stanivuković i dodao da se sitno broji do otvaranja novog multifunkcionalnog sportskog kompleksa i dječijeg igrališta u Boriku.

    Napomenuo je kako je juče održan sastanak, Sašom Čvorom, dekanom Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i saradnicima gdje se razgovaralo o konačnom idejnom rješenju novog objekta Građevinske škole.

    Govorio je i o današnjoj posjeti vrtiću “Srećno djetinjstvo” na Laušu.

    Kaže da su dogovoreni koraci za poboljšanje uslova boravka u objektu kroz sanaciju ili izgradnju novog objekta vrtića.

    Takođe, kako je obećao gradonačelnik, nakon zahtjeva roditelja, izvršiće se izgradnja ograde oko vrtića na Petrićevcu.