VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Zbog Marfijevog odnosa sa NVO sektorom BiH nema šansu da preživi

    Dodik: Zbog Marfijevog odnosa sa NVO sektorom BiH nema šansu da preživi

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su brojne nevladine organizacije, mediji i novinari bili finansirani sredstvima SAD-a putem USAID-a, te da je potrebno u Srpskoj urediti finansiranje takvih organizacija koje su u proteklom periodu u BiH dobile oko 400 miliona dolara.

    SAD je putem takvih ambasadora kakav je Majkl Marfi finansirao raspad BiH i mislim da su to uspješno uradili. BiH nema šansu da preživi – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da je netransparentno i štetno trošenje sredstava američkih građana prepoznao i predsjednik Donald Tramp, koji je ukinuo finansiranje nevladinih organizacija te svaku drugu finansijsku pomoć državama na svim kontinentima.

    Naveo je da su i najbliži saradnici američkog predsjednika Donalda Trampa, kao što je Elon Mask, ocijenili da je USAID fašistička organizacija koja je davala sredstva širom svijeta.

    – Posljednjih nekoliko godina dali su 400 miliona dolara u BiH. To su podzemne operacije i to se ne vidi. To bi se vidjelo da je toliki novac ušao u Njemačku, a ne ovdje. To je bila podrška nevladinim organizacijama, medijima i novinarima koji su se prodali – izjavio je predsjednik Srpske.

  • Dodik: Predstavnički dom više nije ustavan jer nema adekvatan kolegijum

    Očigledno je da sad u Predstavničkom domu pokušavaju da smjenjuju, ali ne mogu ništa da imenuju. Taj Predstavnički dom uopšte više nije ustavan jer nema adekvatan kolegijum i taj kolegij ne postoji, a to znači da ne postoji ni dom, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Dodik je napomenuo da “sve dok se ne imenuje srpski predstavnik u kolegij to nema ustavnu osnovu da funkcioniše”.

    – To je elementarna stvar. Neki bi opet htjeli da i taj Predstavnički dom funkcioniše na način da to ignoriše. To je nemoguće. Ali, nažalost, ima nekih iz SDS-a i PDP–a koji bi radili na takav način. S druge strane, oni mogu da pokrenu inicijativu, a zna se da bez odluke Doma naroda nema konačnih odluka, pogotovo u pogledu razrješenja i smjene članova Savjeta ministara – rekao je Dodik.

    Dodik je ocijenio da je “previše igre i nesnalaženja mnogih na tom nivou”.

    – Mi smo tamo uvijek bili kao predstavnici Srpske, nismo jurili naš politički komoditet, branili smo naše interese, nismo dozvoljavali da se oni podrede i vodili smo teške pregovore sa partnerima na nivou FBiH – istakao je Dodik.

  • Građani podigli pet milijardi KM više kredita za 10 godina

    Građani podigli pet milijardi KM više kredita za 10 godina

    Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini su za 10 godina narasli za više od pet milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

    Ako su, prema ovim podacima, krediti stanovništvu 2014. godine iznosili 7,42 milijarde KM, dok su u oktobru prošle godine oni bili u iznosu od 12,76 milijardi KM.

    Znači, veći su za tačno 5,34 milijarde KM.

    Kako stoji u ovim podacima, ukupni krediti su 2014. godine iznosili 16,47 milijardi KM, dok su u oktobru 2024. bili veći za 8,89 milijardi KM i iznosili su 25,36 milijardi KM.

    Iz Centralne banke BiH su u analizi naveli da i pored pooštravanja kreditnih standarda u sektoru nefi¬nansijskih privatnih preduzeća i percepcije viših rizika od strana banaka, visoka tražnja za kreditima i dalje presudno utiče na kreditnu dinamiku u BiH.

    “Godišnja stopa ukupnog kreditnog rasta u oktobru 2024. godine (9,4%) neznatno je niža od najveće u zadnjih 15 godina (9,7% u 7/2024). Kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu (5,6%) na nivou je ovogodišnjeg prosjeka. Na tržištu novoodobrenih kredita ne¬finansijskim preduzećima prosječna ponderisana kamatna stopa u oktobru iznosila je 4,4%, a kod sektora stanovništva 5,6%”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da je visoka tražnja za kreditima i dalje glavni faktor kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na tržištu BiH.

    “Nastavljen je višemjesečni rast ukupnih depozita, koji je u oktobru bio koncentrisan u sektoru stanovništva i nefinansijskih privatnih preduzeća. Obaveze sektora generalne vlade prema bankama su blago porasle, a izloženost banaka prema ovome sektoru se nije značajno promijenila”, kazali su iz CB BiH.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjene ključnih makroekonomskih indikatora u protekloj deceniji.

    “Ukoliko imamo u vidu da je bruto domaći proizvod BiH u tom periodu povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi ne predstavlja iznenađujući podatak. Usljed rasta zarada u proteklom periodu rasla je i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka”, naglasio je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, nažalost, rast potrošačkih kredita usljed nekonkurentnosti domaće proizvodnje doprinosi rastu našeg trgovinskog deficita i ovaj kreditni rast ne podstiče rast domaće proizvodnje.

    “Iz ugla uticaja kreditnih plasmana banaka mnogo je značajnije pratiti obim i strukturu njihovih plasmana privredi. Preko analize tog podatka bismo mogli doći do odgovora u kojoj mjeri je bankarski sektor faktor podrške privrednom razvoju BiH”, zaključio je Mlinarević.

  • Savić: Prema svim ulaznim parametrima – cijene goriva će ostati iste u narednom periodu

    Savić: Prema svim ulaznim parametrima – cijene goriva će ostati iste u narednom periodu

    Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Đorđe Savić rekao je u  Јutarnjem programu RTRS da će prema svim ulaznim parametrima cijene goriva ostati iste u narednom periodu.

    – Trenutne cijene evrodizela na tržištu Srpske i BiH su od 2.50 od 2.55 KM, a benzina od 2.40 do 2.45 KM – rekao je Savić.

    Istakao je da su cijene na istom nivou kao prošle godine uz manje promjene.

    – Ne možemo govoriti da je došlo na većeg poskupljenja. Trenutno su svi pogledi okrenutu prema predsjedniku SAD Donaldu Trampu i njegovim odlukama. Najavio je mjere prema Kanadi i Meksiku, a uveo carine Kini i postoje odrđene najave prema Iranu. I zato dolazi do straha da će doći do rasta cijena na tržištu. Globalna ekonomija utiče na sve, ali za sad su na tržištu samo špekulativna nagađanja – naveo je Savić.

     

    Što se tiče američkih sankcija NIS-u, Savić ističe da se oko 20 odsto tržišta BiH snabdijeva iz Rafinerije Pančevo.

    – To najviše može uticati na dio Srpske i FBiH koji gravitira prema Pančevu. Međutim, veća opasnost je za tržište Srbije, jer NIS snabdijeva 80 odsto Srbije – naveo je Savić.

    Kaže da je ono što je najvažnije da tržište neće ostati bez naftnih derivata i da potrošači neće osjetiti probleme.

    – Najviše će trpjeti logistika, ali će se naći novi kanali snabdijevanja – istakao je Savić.

    Naveo je da se nada da će Rafinerija Pančevo i dalje raditi.

    – Nadamo se da će doći do kompromisa – rekao je Savić.

  • Talas zatvaranja firmi u FBiH

    Talas zatvaranja firmi u FBiH

    Privreda Zeničko-dobojskog kantona suočava se s ozbiljnom krizom, jer sve veći broj preduzeća obustavlja poslovanje ili otpušta radnike, pišu federalni mediji.

    Fabrika “Еni M” iz Doboj Juga, koja je poslovala 25 godina, ovih dana zatvara pogone i raskida ugovore sa svim zaposlenicima.

    Osim toga, ugostiteljski objekt “CIOM” već je otpustio dva radnika, dok je tržni centar “Robot” u Doboj Jugu potpuno zatvoren. Prodajni objekti “Azel Frans” u Tešnju i Maglaju prestaju s radom, a istu sudbinu doživljavaju i trgovine brendova “Alpina”, “Astra” i “Borovo”.

    Pred zatvaranjem je i veliki drvni centar “Nansi” iz Žepča, što dodatno produbljuje problem nezaposlenosti u kantonu.

    Sve ovo ukazuje na ozbiljnu ekonomsku nestabilnost, zbog koje sve više radnika ostaje bez izvora prihoda, a lokalne zajednice trpe posljedice zatvaranja preduzeća.

    Privrednici upozoravaju da su visoki nameti, niska kupovna moć građana i nedostatak podrške vlasti ključni razlozi ovakvog stanja.

    Ukoliko se ne pronađu rješenja, postoji bojazan da će se ovaj trend zatvaranja firmi nastaviti, što bi moglo dovesti do još većeg ekonomskog kolapsa u Zeničko-dobojskom kantonu. 072

  • Suđenje za zločine u Visokom: Svjedoci opisali torturu

    Suđenje za zločine u Visokom: Svjedoci opisali torturu

    Na suđenju za ratne zločine nad srpskim civilima na području Visokog, svjedok Tužilaštva BiH Dalibor Topalović izjavio je da je tokom zatočeništva u kasarni „Ahmet Fetahagić“ bio premlaćivan, a da su prisutni bili optuženi Hajrudin Halilović, Amir Murtić i Asim Čizmić.

    Topalović je svjedočio da su ga „Mrčo“ Halilović i Murtić udarali nogama i gazili po podu.

    Prema njegovom iskazu, 4. jula 1992. godine, dok je bio maloljetan, odveden je u Policijsku stanicu Visoko, a potom u kasarnu „Ahmet Fetahagić“, gdje je proveo 23 dana u sobi broj četiri zajedno sa komšijama.

    Jednom prilikom, zajedno s izvjesnim Slavenom, odveden je u podrum na ispitivanje, gdje su ih pretukli.

    – Stali smo uza zid, nakon čega sam čuo Slavena kako vrisne i padne. Pogledao sam i vidio Halilovića kako drži držalicu od lopate. Udario je Slavena po leđima, nakon čega je pao – izjavio je Topalović.

    Nakon toga, njemu je naređeno da se okrene ka zidu, svjestan da ga čeka isto. Halilović ga je udarao iz sve snage po licu, usljed čega je izgubio svijest.

    Topalović je dodao da je tokom boravka u logoru saznao da je upravnik bio Zijad Kadrić, ali da on nikoga nije fizički zlostavljao.

    Odbrani je potvrdio da pretpostavlja da je Kadrić mogao nešto preduzeti, ali da ne zna koje su bile njegove mogućnosti.

    Za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Visokom optuženi su Zijad Kadrić, Hajrudin Halilović, Asim Hamzić, Miralem Čengić, Samir Selimović i Amir Murtić.

    Prema navodima optužnice, oni su u vrijeme zločina bili pripadnici Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko, Oružanih snaga takozvane Armije BiH, Stanice javne bezbjednosti i Vojne policije takozvane Armije BiH u Visokom.

    Svjedok Milenko Kuvač: Tukli su me dok ne priznamo za oružje
    Svjedočenje je dao i Milenko Kuvač, koji je ispričao da je kao sedamnaestogodišnjak, zajedno s roditeljima, pod pratnjom pripadnika Teritorijalne odbrane, odveden u jednu kuću gdje su proveli sedam dana, a potom prebačeni u kasarnu u Visokom.

    U početku su bili zajedno, ali su ih kasnije razdvojili. Tek nakon 12 ili 13 dana ispitivanja saznao je da se nalazi u logoru.

    Na prvom ispitivanju kod Asima Hamzića, gdje je prisutan bio i Hajrudin Halilović, od njega su tražili da prizna gdje mu otac drži oružje.

    – Kad kažem da ne znam – batine – rekao je Kuvač.

    Prema njegovim riječima, tukao ga je „Mrčo“, udarajući ga palicom po rukama.

    Na ispitivanju je bio i s ocem, koji je takođe premlaćivan, a od posljedica batina mu je ostao trajni zdravstveni problem.

    – Neko mi je nož stavio pod vrat dok otac ne prizna za oružje – dodao je Kuvač.

    U logoru je proveo šest mjeseci, a oslobođen je 24. decembra 1992. godine posredstvom Međunarodnog Crvenog krsta.

    Suđenje optuženima trebalo bi da bude nastavljeno u srijedu, 12. februara.

  • Vlast i opozicija u Srpskoj zbijaju redove pred izbore, Trivićeva ostaje pri svom stavu

    Vlast i opozicija u Srpskoj zbijaju redove pred izbore, Trivićeva ostaje pri svom stavu

    Iako do opštih izbora ima više od godinu i po dana, političke stranke u Srpskoj već su počele sa intenzivnim pripremama, formiranjem saveza i usklađivanjem strategija za naredni izborni ciklus.

    Tako su SDS, PDP i lista „Za pravdu i red“ u protekle tri sedmice održali tri zajednička sastanka, na kojima su analizirali političku situaciju i razmatrali mogućnost ulaska u vlast na nivou BiH. Na ovim susretima, ranije izražene nesuglasice između lidera PDP-a i liste „Za pravdu i red“, Draška Stanivukovića i Nebojše Vukanovića, privremeno su stavljene u drugi plan.

    Paralelno s tim, i vladajuća koalicija u Srpskoj učvršćuje redove.

    Iako su nakon lokalnih izbora odnosi unutar koalicije bili napeti, posebno u Banjaluci, gdje je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik optužio pojedine partnere da su radili za Stanivukovića i pozvao ih na koalicioni dogovor, do takvog scenarija nije došlo. Umjesto toga, stranke koje su se našle na meti kritika okupile su se oko SNSD-a, potvrđujući stabilnost vladajuće koalicije.

    Međutim, pažnju javnosti privukla je činjenica da Narodni front nije učestvovao u okupljanjima opozicije.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić objašnjava da njena stranka nije bila pozvana na sastanke, jer su se razgovori fokusirali na prekompoziciju vlasti na nivou BiH, gdje NF nema svoje predstavnike.

    Saradnja sa opozicijom, ali ne i sa Stanivukovićem

    – Pomenuto je da će opozicija zatražiti posebnu sjednicu Narodne skupštine RS povodom stanja u javnim preduzećima, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Naši poslanici će podržati takvu inicijativu – izjavila je Trivićeva za Srpskainfo.

    Istovremeno, ona podsjeća da je Narodni front podnio više krivičnih prijava protiv novoizabranog predsjednika PDP-a Draška Stanivukovića zbog navodnog kriminala u Banjaluci.

    – Ne planiramo povući te prijave, što otvara pitanje kako bi saradnja uopšte bila moguća. Nismo dobili poziv ni na jedan sastanak, ali ostajemo dosljedna opozicija Miloradu Dodiku i njegovom režimu. To je jasna i nepromjenjiva činjenica – naglasila je Trivićeva.

    Lider SDS-a Milan Miličević vjeruje da je opozicioni blok jedinstven, uključujući i Narodni front.

    NF uskoro na sastancima opozicije?

    Miličević je potvrdio da NF nije bio pozivan na dosadašnje sastanke, jer ta stranka nema svoje poslanike ili delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Sastanci su bili vezani za vlast na nivou BiH, a NF tamo nema predstavnike, i to je jedini razlog njihovog nepozivanja. Međutim, uskoro ćemo ih uključiti u razgovore – poručio je Miličević.

    Dodaje da su opozicioni klubovi u Narodnoj skupštini RS već podnijeli inicijativu za održavanje posebne sjednice posvećene stanju u javnim ustanovama i preduzećima od republičkog značaja, poput „Šuma Srpske“, „Elektroprivrede“ i zdravstvenog sektora.

    – Narodni front je parlamentarna stranka na nivou Republike Srpske i svakako će biti dio razgovora, ne samo u vezi s posebnom sjednicom, već i u kontekstu predstojećih opštih izbora. Cilj nam je da NF bude dio šireg opozicionog fronta – zaključio je Miličević.

  • Pritisci iz Sarajeva spriječili proslavu Dana vojske Srbije

    Pritisci iz Sarajeva spriječili proslavu Dana vojske Srbije

    Ambasada Srbije u BiH odustala je od organizacije prijema povodom Dana državnosti i Dana vojske Srbije u Sarajevu, navodeći kao razlog bezbjednosni rizik i medijske pritiske. Ova odluka izazvala je burne reakcije u srpskim krugovima, gdje je ocijenjena kao ozbiljan diplomatski presedan.

    U saopštenju Ambasade Srbije navedeno je da je događaj, planiran za 13. februar u hotelu „Hils“ na Ilidži, otkazan nakon medijskih izvještaja i ocjena o mogućim bezbjednosnim prijetnjama. Nakon što je rukovodstvo hotela odlučilo da ne ugosti prijem, ambasada se zahvalila na profesionalnosti i potvrdila otkazivanje događaja putem društvene mreže „Iks“.

    Dan državnosti Srbije obilježava se 15. februara, u znak sjećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804. godine, kao i donošenje Sretenjskog ustava 1835. godine – prvog modernog ustava Srbije.

    Među prvima koji su reagovali na planirani prijem bio je direktor Memorijalnog centra „Sarajevo“ Ahmed Kulanić, koji ga je okarakterisao kao provokaciju i nepoštovanje žrtava ratnih sukoba u BiH.

    – Vojska Srbije, kao nasljednica Vojske Jugoslavije, bila je direktno uključena u događaje koji su doveli do genocida u Srebrenici, opsade Sarajeva i drugih zločina. Održavanje ovakvog prijema na Ilidži, koja je bila poprište ratnih dešavanja, samo dodatno produbljuje negativne konotacije i uznemirava građane – rekao je Kulanić, prenose lokalni mediji.

    Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak takođe je kritikovao planirani događaj, ističući da je riječ o „otvorenoj provokaciji“.

    – Odluka da se Dan vojske Srbije obilježava u Sarajevu pokazuje potpunu neosjetljivost prema žrtvama i predstavlja pokušaj provociranja. Građani BiH ne mogu i nikada neće slaviti vojsku koja ih podsjeća na genocid i najstrašnije ratne zločine – izjavio je Isak.

    S druge strane, zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović ocijenio je pritiske na Ambasadu Srbije kao ozbiljan diplomatski incident.

    – Pritisak medija i političara iz Sarajeva na Ambasadu Srbije da otkaže obilježavanje svog državnog praznika nezapamćen je diplomatski skandal – poručio je Goganović za Srnu.

    Dodao je da bi, ukoliko je potrebno, pomogao u organizaciji obilježavanja praznika na teritoriji Republike Srpske, isto kao što bi postupio i u slučaju drugih država koje bi se našle u sličnoj situaciji.

    Goganović je podsjetio da je Ministarstvo odbrane BiH bez problema obilježilo Dan Oružanih snaga u Ambasadi BiH u Beogradu, bez negativnih reakcija.

    – Šteta je što pojedinci svojim postupcima pokazuju da im nije stalo do regionalne saradnje, koja je ključna za evropske integracije. Ovakvo ponašanje može se smatrati i kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, imajući u vidu da je Srbija jedan od njegovih garanta – zaključio je Goganović, prenosi Glas Srpske.

  • Kolike su marže na hranu iz uvoza?

    Kolike su marže na hranu iz uvoza?

    Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

    To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

    “Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

    Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

    Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

    Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

    Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

    Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

    “Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretiran”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

    Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da će danas održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

    Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

    S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

    Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

    Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

    Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23.274.523 KM.

    Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23.212.813 KM.

    Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22.908.884 KM

  • Dojava o bombama u više zagrebačkih škola

    Dojava o bombama u više zagrebačkih škola

    Nekoliko zagrebačkih škola dobilo je dojave o bombi.

    “Tokom noći vaspitno-obrazovne ustanove na području Grada Zagreba na svoje e-mail adrese primile su poruku o mogućim postavljenim eksplozivnim napravama. Policijski službenici upućeni su na lokacije i u toku su provjere istinitosti navoda primljene e-pošte”, saopštila je policija.

    Prema informacijama, jutros je u Strojarsku tehničku školu Fausta Vrančića u Zagrebu stigla dojava o bombi. Policija je na terenu i provodi pregled prostora. Zbog bezbjednosnih mjera, nastava se u jutarnjoj smjeni neće održati ni u toj školi ni u susjednoj Elektrotehničkoj školi.

    “Nekoliko zagrebačkih škola danas je dobilo dojave o postavljenim eksplozivnim napravama. U kontaktu smo s policijom, čiji pirotehničari već pregledavaju škole. Svi učenici su potpuno sigurni i izvan škola, a sve nadležne službe poduzimaju maksimalne mjere kako bi što prije osigurale normalizaciju situacije”, potvrdio je i Grad Zagreb, prenosi Index.