Autor: INFO

  • Dodik: Moj odlazak u Sud i Tužilaštvo bio je isključivo politički motivisan

    Dodik: Moj odlazak u Sud i Tužilaštvo bio je isključivo politički motivisan

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je njegov odlazak u Sud i Tužilaštvo BiH bio isključivo politički motivisan.

    – Svi znate da je proces bio politički motivisan i da Sud i Tužilaštvo BiH nisu predivđeni Ustavom BiH, tako da je i moj odlazak tamo bio isključivo politički motivisan – rekao je Dodik.

     

    Podsjećamo, Sud BiH donio juče rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH o ukidanju pritvora predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, čime više nije na snazi ni potjernica koju je ovaj sud raspisao za njim

  • Dodik: Sjećanjem na nastradale u Podrinju i Birču nećemo dozvoliti da ih još jednom ubiju

    Dodik: Sjećanjem na nastradale u Podrinju i Birču nećemo dozvoliti da ih još jednom ubiju

    Mi moramo naći u sebi snage da obilježavamo stradanje Srba i da ne dozvolimo da naši ubijeni i nevino stradali još jednom umru, a umrijeće trajno ako ih zaboravimo. Zato smo danas ovdje, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na obilježavanju u Bratuncu stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču.
    – Ovo je praznik koji obilježavamo zajedno sa Srbijom, i jedan od onih praznika koje smo dogovorili da se obilježava na prostoru Srpske i Srbije. Zločin je ovdje počeo prije 33 godine, završio se prije 30 godina. U kontinuitetu smišljeno, uporno bez i jednog dana zastoja stadali su nevini civili Srbi, koji su ubijani čak i za vrijeme praznika, krsnih slava u svojim kućama – naglasio je Dodik.

     

    Dodik je podvukao da Naser Orić i njegovi zločinci nisu prezali da pobiju preko 3.400 Srba.

    – Mi smo odavno navikli da pravde za te pobijene Srbe nema. Razumijemo da je to zato što ako bi ovdje došlo do utvrđivanja istine onda bi to bacilo svjetlo na jedan drugi događaj koji se nedaleko odavde obilježava za nekoliko dana. Oni zato i ne žele da pokažu da ovdje ima krivice. Znamo mi da je Sud BiH i Tužilaštvo neustavno, i ono je napravljeno zbog egzekucija, a ne zbog nečega što bi trebalo da bude pravda. Da je bilo pravde Orić ne bi bio oslobođen – dodao je Dodik.

  • Brnabić: Dok je svijeta i vijeka zahtijevaćemo pravdu nad nevino ubijenim civilima

    Brnabić: Dok je svijeta i vijeka zahtijevaćemo pravdu nad nevino ubijenim civilima

    Dok je nas istina će se čuti, i zahtijavaćemo pravdu, dok je svijeta i vijeka. Ako nas ne bude, biće naši potomci, rekla je Ana Brnabić, predsjednik Skupštine Srbije, na obilježavanju 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata od strane pripadnka tzv. Armije BiH.
    – Bratunac je mjesto duboke tuge i mjesto strašne istine i snažnog ponosa. Mi smo narod koji ne zaboravlja, i ne pristaje više na ćutanje. Nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču počinjen je strašan zločin, i za taj zločin niko nije odgovorao. Nažalost, ovo mjesto stradanja nisu dovoljno često ili skoro nikada izgovoreni u međunarodnoj javnosti. Tamo je tišina kada se ovdje tuguje – kaže Brnabićeva.

    Prema njenim riječima pravda ne smije imati dvostruke aršine.

    – Danas se mnogi ponašaju kao da se to nikada i nije dogodilo. Koliko ljudi je u svijetu čulo da je u Srebrenici postojao i logor za Srbe, i da su nestale čitave porodice, izbrisane za sva vremena – dodala je Brnabićeva.

    Brnabićeva dodaje da Srbija predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem uvijek je izražavala pijetet prema svim žrtvama, ma koje vjere i nacije bili na prostoru bivše Јugoslavije.

    – Tražimo da srpske žrtve imaju spomenik, svoje ime, i da zločinci budu kažnjeni. Zar je to puno? Nećemo pristati da se zaborav pretvori u laž – zapitala se Ana Brnabić.

     

  • Patrijarh Porfirije: Ovo je mjesto praštanja, ali ne i zaborava

    Patrijarh Porfirije: Ovo je mjesto praštanja, ali ne i zaborava

    Ovo mjesto treba da bude mjesto praštanja, pronicanja, ali ne i zaborava, rekao je patrijarh Porfirije na obilježavanju 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata od strane pripadnka tzv. Armije BiH.
    – Učinili smo pomen našoj stradaloj braći u Podrinju i Birču. U našoj istoriji nikada nije manjkalo istinskih stradalnika. Sazvežđe srpskih mučenika rasuto je po svim našim zemljama, ali postoje i krajevi gdje takvih zvijezda ima daleko više, a jedno od takvih mjesta jeste i Bratunac – rekao je Porfirije.

     

    On je napomenuo da je u periodu od 1992. do 1995. godine stradalo je 3.267 srpskih nevinih sunarodnika, i to većinom civila, djece, žena i staraca.

    – Zato treba uvijek da se ovdje sabiramo, kao braća i sestre istog naroda i iste vjere – dodao je patrijarh Porfirije.

  • Bratunac: Zaborav nema opravdanje

    Bratunac: Zaborav nema opravdanje

    Zaborav nema opravdanje, sjećanje nije samo naša obaveza, pamćenje je naša sveta dužnost, poručeno je danas u Bratuncu gdje su obilježene 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata od strane pripadnika tzv. Armije BiH.
    —-

     

    —-

    Sarajevo danas štiti zločince koji su ovdje pobili nevine ljude, da bi ostvarili ideju o unitarnoj BiH koju neće nikada dobiti, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Predsjednik Srpske je poručio da se srpski narod neće svetiti.

     

    – Nemojte da od nas pravite ono što mi nismo. Pustite nas da nastavimo da živimo u našoj Republici Srpskoj, da gradimo i živimo u miru. Mi od nje ne smijemo nikada odustati. BiH nema nikakvu šansu, i nije je nikada ni imala. Karadžić i Mladić koji su vodili Republiku Srpsku u teškim vremenima, imali su viziju da ostvare slobodu. Danas nam nedaju da slavimo dan svoje Republike, ali mi ćemo i dalje biti jaki i čvrsto stojati na braniku otadžbine – istakao je Dodik.

    —–

    Dok je nas istina će se čuti, i zahtijevaćemo pravdu, dok je svijeta i vijeka. Ako nas ne bude, biće naši potomci, rekla je Ana Brnabić, predsjednik Skupštine Srbije, na obilježavanju 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata od strane pripadnka tzv. Armije BiH.

     

    – Bratunac je mjesto duboke tuge i mjesto strašne istine i snažnog ponosa. Mi smo narod koji ne zaboravlja, i ne pristaje više na ćutanje. Nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču počinjen je strašan zločin, i za taj zločin niko nije odgovorao. Nažalost, ovo mjesto stradanja nisu dovoljno često ili skoro nikada izgovoreni u međunarodnoj javnosti. Tamo je tišina kada se ovdje tuguje – kaže Brnabićeva.

    —–

    Predstavnik poginulih boraca i civila Zoran Lazarević, kaže da sloga ne smije razdvojiti ovaj narod, jer to žele neprijatelji Republike Srpske.

    – Govorim kao sin koji je izgubio oca, kao brat koji je izgubio tri brata i sestru. Moja majka je simbol svih majki koje su ostavile svjetlo u hodniku kuće, a zna da joj se najmiliji nikada neće vratiti. Svaki novi dan je kao oštrica noža koja se zabija u njeno srce. Boro, Stanko i Savo, moja braća, moji heroji život su položili u temelje Republike Srpske. Obećavam da neću prestati da govorim, neću prestati da pamtim – naglasio je Lazarević.

     

    —–

    Na bratunačkom groblju brojni građani su nosili fotografije stradalih Srba. Ovogodišnji memorijalni program održava se pod nazivom “33 godina – zločin bez kazne”.

     

    —–

    Nakon parastosa na Spomen-krst položeni su vijenci i cvijeće.

     

    —–

    Ovo mjesto treba da bude mjesto praštanja, pronicanja, ali ne i zaborava, rekao je patrijarh Porfirije na obilježavanju 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata od strane pripadnka tzv. Armije BiH.

     

    – Učinili smo pomen našoj stradaloj braći u Podrinju i Birču. U našoj istoriji nikada nije manjkalo istinskih stradalnika. Sazvežđe srpskih mučenika rasuto je po svim našim zemljama, ali postoje i krajevi gdje takvih zvijezda ima daleko više, a jedno od takvih mjesta jeste i Bratunac – rekao je Porfirije.

     

    —–

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije služi je na bratunačkom groblju parastos za 3.267 srpskih žrtava iz srednjeg Podrinja i Birča u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

    Prisutni su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Prisutni su i predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić, savjetnim predsjednika Miloš Vučćević, potpredsjednik Vlade Srbije Andrijana Mesarović, ministri u vladama Republike Srpske i Srbije, kao i predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama.

    Prisutni su i pripadnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, predstavnici ambasada Srbije i Rusije u BiH, kao i organizacija i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, načelnici opština iz srednjeg Podrinja i Birča i veliki broj vjernika.

    Prethodno je patrijarh Porfirije služio parastos za stradale Srbe, uz saslušanje više arhijereja Srpske pravoslavne crkve.

    Litija krenula prema groblju

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije predvodi litiju koja je krenula od crkve Uspenja Presvete Bogorodice do groblja u Bratuncu, gdje će biti služen parastos za 3.267 Srba srednjeg Podrinja i Birča ubijenih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

  • Šta siromašne opštine mogu s novcem koji im dodjeljuje Vlada RS

    Šta siromašne opštine mogu s novcem koji im dodjeljuje Vlada RS

    Nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine u Republici Srpskoj dobile su od Vlade, kako koja, između 16.341,50 i 24.821,50 KM, a tim novcem, prema računicama, neke od njih mogu asfaltirati tek oko 200 metara puta.

    Vlada je, naime, u četvrtak donijela Odluku o isplati finansijskih sredstava ovim lokalnim zajednicama, u ukupnom iznosu od 750.000 KM, od ukupno tri miliona koliko im se u četiri tranše dodjeljuje godišnje.

    Tačno 22.371,50 KM pripalo je Ljubinju, a računica, na osnovu podataka opštinskog načelnika Steve Drapića, pokazuje da se od toga može “razvući” tek nešto više od 200 metara asfalta.

    Naime, prema Drapićevim riječima, kvadrat košta okvirno oko 35 maraka. Iz toga proističe da dužni metar puta, širine tri metra, košta 105 KM, što znači da ovim sredstvima mogu asfaltirati put dužine 213 metara.

    “U pitanju je odluka Vlade kojom se svake godine planiraju tri miliona za nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine, i to se dijeli u četiri tranše godišnje. To su redovne tranše koje smo mi i planirali u budžetu. To se dodjeljuje kvartalno, po 750.000 i mi znamo da nama slijedi oko 22.000. Taj iznos je, prosto, u našim redovnim sredstvima i nema posebnu namjenu”, rekao je Drapić za “Nezavisne novine”.

    Berkovićima u ovoj tranši pripada 19.616,50 maraka, što je, kako ocjenjuje opštinski načelnik Bojan Samardžić, nedovoljno za ovu izrazito nerazvijenu opštinu, koja, prema procjenama, trenutno ima oko 1.800 stanovnika.

    “Ovo što dobijamo je na zaista minimalnom nivou. A i to je već planirano u naš budžet. Mi od tog novca možemo pokriti neki dio troškova, ali ništa značajno. Suština je da je to nedovoljno i potrebna su sistemska rješenja za lokalne zajednice koje su nerazvijene i izrazito nerazvijene. Ovo svakako nije rješenje. Jeste korisno, ali ne i dovoljno”, kaže Samardžić za “Nezavisne novine”.

    Kalinovik, po ovom osnovu, godišnje dobija oko 76.000 maraka (četiri tranše po 18.991,50 KM). Radomir Sladoje, načelnik opštine Kalinovik, kaže da nikad nije dovoljno, ali su navikli.

    “Znamo koliko sredstava dobijamo, tako očekujemo, tako rasporedimo u budžetu. Volio bih da je više, ali šta je – tu je. To nisu neka sredstva, ali malim opštinama nešto znače. Ako Vlada nema dovoljno sredstava, Bože moj, moramo se uklopiti u ono što imamo”, kaže Sladoje za “Nezavisne novine”.

    Sredstva od Vlade Republike Srpske dobija ukupno 15 nerazvijenih, te 20 izrazito nerazvijenih opština.

    Kada su u pitanju nerazvijene opštine, tu spadaju Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Novi Grad, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo.

    Na spisku izrazito nerazvijenih su Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni i Kupres. U izrazito nerazvijene lokalne zajednice, kojima stižu sredstva, spadaju i Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići.

    Najviše sredstava po jednoj tranši, 24.821,50 KM, dobija opština Bratunac, a najmanje Istočni Drvar – 16.341,50 KM.

    Manje od 20.000 maraka po tranši, uz Istočni Drvar, dobijaju i Petrovac, Berkovići, Istočni Stari Grad, Kalinovik, Kupres i Trnovo.

  • Hamas poslao odgovor na prijedlog o prekidu vatre

    Hamas poslao odgovor na prijedlog o prekidu vatre

    Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

    Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

    Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

    Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

    Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

    Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

    Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

    Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

    Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

    Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

    Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

    Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

  • Uvoz u BiH i dalje dominira nad izvozom, šta najviše uvozimo?

    Uvoz u BiH i dalje dominira nad izvozom, šta najviše uvozimo?

    Tokom prve polovine godine porasli su i uvoz i izvoz u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, ali ipak uvoz raste jače od izvoza, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

    Izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 8,717 milijardi KM, što je za 448 miliona KM veći u odnosu na prvu polovinu prošle godine.

    U šest mjeseci prošle godine izvoz iz BiH je iznosio 8,269 milijardi KM.

    Sa druge strane, i uvoz u BiH je u poređenju sa šest mjeseci prošle godine takođe rastao.

    Tako je tokom prve polovine godine uvoz iznosio 15,620 milijardi KM, dok je u šest mjeseci prošle godine iznosio 14,966 milijardi KM, što znači da je uvoz veći za 654 miliona KM.

    U toku ove godine najviše su se uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za oko 1,829 milijardi KM.

    Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja, te njihovih dijelova za 1,379 milijardi KM, te električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode za 1,307 milijardi KM.

    Kada je u pitanju izvoz, tokom šest mjeseci ove godine najviše je izvezeno električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribor za te proizvode za 797 miliona KM.

    Nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova je izvezeno za 701 milion KM, a namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci, i slični punjeni proizvodi) za 603 miliona KM.

    Najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske za 2,914 milijardi KM, pa Srbije 2,065 milijardi KM, Njemačke 1,299 milijardi KM, Slovenije 1,297 milijardi KM, te Italije 1,162 milijardi KM.

    Što se tiče izvoza, najviše robe ove godine je plasirano u Hrvatsku, za 1,545 milijardi KM, Njemačku 1,263 milijardi KM, Srbiju 911 miliona KM, Austriju 811 miliona KM i Sloveniju 765 miliona KM.

    Ekonomista Saša Stevanović smatra da, prije svega, rast i uvoza i izvoza u prvih šest mjeseci ove godine je očekivan jer su u proteklom periodu preduzete mjere koje su povećale domaću potrošnju.

    “Povećane su plate, penzije i drugi dohoci građana, što znači da ljudi danas imaju više novca na raspolaganju nego prošle godine. Kada ljudi više troše, onda se više i uvozi – jer kupujemo i ono što se proizvodi kod nas i ono što dolazi iz inostranstva. S druge strane, dobro je što raste i izvoz jer to znači da naše firme nalaze kupce i van granica Bosne i Hercegovine. Ipak, uvoz kod nas tradicionalno raste brže od izvoza jer smo mala ekonomija”, istakao je Stevanović.

    Prema njegovim riječima, važno je znati da današnja ekonomija više nije samo razmjena robe.

    “Sve više su važne usluge: turizam, IT sektor, transport, finansijske usluge – koje se ne vide u ovim podacima o robnoj razmjeni. Ako pogledamo cijeli platni bilans, koji uključuje i usluge i novčane tokove, vidjećemo da iako imamo trgovinski deficit (uvoz veći od izvoza), novca u ekonomiji ima dovoljno. Novčana masa raste, krediti rastu stabilno i nema znakova neke ozbiljne neravnoteže. Zato ove podatke ne treba posmatrati zabrinjavajuće. Naprotiv, rast uvoza pokazuje da se domaća potrošnja oporavlja i da ljudi troše više, a to je zasad podržano odgovarajućim politikama stimulisanja potrošnje. Naravno, na duže staze, važno je da stalno radimo na tome da povećavamo izvoz, posebno proizvoda sa većom dodatnom vrijednošću jer tako jačamo domaću privredu”, naglasio je Stevanović za “Nezavisne novine”.

  • Konaković burno reagovao na odluku Suda o Dodiku pa spomenuo “saradnike balije”

    Konaković burno reagovao na odluku Suda o Dodiku pa spomenuo “saradnike balije”

    Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je odluku Suda i Tužilaštva BiH koji su naveli da je Milorad Dodik saslušan u prostorijama Suda BiH u petak, te da su mu ukinute mjere koje se odnose na određivanje pritvora i raspisivanje potjernica.

    U objavi na društvenoj mreži Facebook, Konaković je opisao Dodika kao manipulatora.

    „Da je Milorad Dodik lažov i manipulator to znamo svi i znamo već dugo. Da nema principe i da je spreman pogaziti svoj narod, ljude oko sebe, manji bh. entitet i to znamo. Sve je to uradio dolaskom pred Sud BiH, a i na sebe samog je pljunuo i ponizio se. To je Dodik. U ovoj priči je strašno da je došao na naručeno ročište koje je neko ugovorio i pripremio. Došao je bez pompe i bez pratnje, znao je ishod unapred“, naveo je Konaković.

    Iako mu je ukinut pritvor, Konaković smatra da Dodik u svemu tome nije mogao delovati sam.

    „Znamo da i dalje kontroliše deo pravosuđa, al’ ovo nije mogao uraditi sam. Imao je saradnike i saveznike. Do zadnjeg atoma snage ćemo se boriti da raskrinkamo i saradnike i saveznike. Posebno ‘balije’ jer nije moglo bez ‘balija'“, zaključio je Konaković.

  • Šta se krije iza sve češćih prijedloga za ukidanje prava veta u Briselu?

    Šta se krije iza sve češćih prijedloga za ukidanje prava veta u Briselu?

    Da Evropska unija, odnosno njene pojedine članice, zaista žele primiti u svoje društvo i zemlje zapadnog Balkana, to bi odavno uradile i ne bi im za trebalo ukidanje prava veta i uvođenje kvalifikovane većine.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” magistar međunarodnih odnosa i diplomata Lučiano Kaluža  komentarišući sve češće polemike unutar ove zajednice o eventualnom ukidanju veta, a koje bi navodno moglo uticati na blokade za zemlje kandidate sa prostora zapadnog Balkana i ubrzati njihov prijem u ovo elitno evropsko društvo.  Njemačka i Slovenija pokrenule su 2024. godine inicijativu kroz tzv. non-pejper, da ovaj veto bude ukinut i da se odluke donose kvalifikovanom većinom, a da bi se navodno ubrzali pregovori o proširenju Evropske unije. Ovaj prijedlog u međuvremenu je podržan i od strane drugih evropskih zemalja, među kojima su Francuska i Holandija.

    Da li ovo, a s obzirom na sva dešavanja u svijetu, zaista može ubrzati pomenute pretpristupne procese? Kaluža kaže da kao prvo treba pomenuti da se radi o non-pejperu, nezvaničnom dokumentu, a kakvih je u proteklom periodu bilo  mnogo te da oni predstavljaju jedan neformalni akt s kojim se u stvari testira javno mnjenje.

    – Mislim da BiH nije ni blizu toga da u nekoj doglednoj budućnosti otvori proces pregovora o njenom eventualnom ulasku u ovu zajednicu. To se jedino može  promijeniti u slučaju nekih novih i većih geopolitičkih previranja i turbulencija, koje bi eventualno primorale Brisel da promijeni svoju odluku. U nekakvim mirnodopskim okolnostima tako nešto gotovo je nemoguće, jer BiH nije više ni u evropskoj čekaonici. Ma šta mi gledali i slušali BiH još dugo neće biti na njihovoj agendi – navodi Lučiano.

    Smatra da je to tako iako zastupa stav da je BiH danas potrebnija Briselu nego Brisel BiH. Kako kaže, ovdašnji prostori, politički i ekonomski važni su Briselu, kako zbog geopolitičkog položaja i resursa, tako i kada su u pitanju migracije. Nažalost, upozorava, postoji i jedan broj država članica koje idu korak dalje te od BiH žele napraviti državu u formatu koji bi njima odgovarao, što podrazumijeva da sva tri naroda ne bi imala ravnopravni status.

    Pojašnjava da inicijativa o ukidanju veta i uvođenju kvalifikovane većine prilikom donošenja odluka unutar Evropske unije postoji još odranije. O tome se posebno počelo polemisati nakon otpočinjanja ratnih sukoba u Ukrajini, jer su pojedine zemlje članice imale različite stavove, poglede i narative od onog koji je uspostavljen od strane najviših briselskih zvaničnika.

    – To je onda otvorilo i ovo pitanje načina usvajanja odluka. U Evropskoj uniji, otkada je osnovana, odluke su uvijek usvajane konsenzusom. Ukoliko bi došlo do preglasavanja, onda se  postavlja pitanje šta bi bilo od ove zajednice, jer bi to omogućilo mnoge zloupotrebe i dovođenje pojedinih zemalja članica u neravnopravan položaj – kategoričan je  Kaluža.

    Da Evropska unija, kako dodaje, ima poštene namjere prema balkanskim zemljama, onda bi se na pomenuti prijedlog o uvođenju kvalifikovane većine moglo reći da je u stvari nešto dobro. Smatra da se iza svega ipak kriju motivi koji nemaju veze sa proširenjem, a pogotovo ako se sagledaju sva dešavanja u svijetu.

    Slično mišljenje ima i profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić, navodeći da se iza ovakvih i sličnih prijedloga krije u stvari pokušaj uvođenja potpune kontrole ove zajednice od strane nekolicine najznačajnijih zemlja članica Evropske unije.

    – To bi prije svega predstavljalo veliki udar na zemlje poput Mađarske i Slovačke,  ali i još nekih drugih država, recimo Italije, koje se protive nekim odlukama Brisela, jer imaju drugačije viđenje dešavanja u svijetu. Ako bi bio ukinut veto, to bi dovelo do preglasavanja te bi otvorilo i pitanje  smisla daljeg postojanja ove unije, jer bi ona bila pretvorena u zajednicu koju će u potpunosti kontrolisati Njemačka i recimo Francuska, dvije države u kojima se i dalje održao jedan globalistički koncept vlasti. To bi onda značilo potčinjavanje svih ostalih država Berlinu i Parizu – istakao je Perišić za “Glas Srpske”.

    Smatra i da bi ovo imalo negativne posljedice i po balkanske prostore, a naročito po Srbe, jer bi ukidanje veta omogućilo ovim državama da lakše disciplinuju i zemlje koje se nalaze van ove zajednice, pa i Republike Srpske, kojoj je već prijećeno raznim sankcijama.

    – Priča da bi ovo pravo veta trebalo ukinuti da bi između ostalog bio i ubrzan i proces pridruživanja balkanskih zemalja, daleko je od istine. Ovo samo otkriva pravi karakter te jedne neoliberalne globalističke politike koja nažalost još dominira unutar Evropske unije, a koja želi uspostaviti poljuljanu kontrolu unutar nje, ali i na balkanskim prostorima – poručio je Perišić.

    Način odlučivanja

    Mogućnost veta inače postoji i prilikom dodjele statusa kandidata, otvaranja pregovora, kao i tokom konačne ratifikacije ugovora u nacionalnim parlamentima. Drugim riječima, države članice imaju ogroman prostor da utiču na tempo i ishod procesa pridruživanja ovoj zajednici. Kada je u pitanju eventualno uvođenje kvalifikovane većine, predloženi princip podrazumijeva da odluke mogu biti donesene ako ih podrži 55 odsto članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva Evropske unije.