VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH – odraz mržnje

    Stevandić: Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH – odraz mržnje

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da odluku krnjeg Ustavnog sud BiH da privremeno stavi van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Srpske smatra odrazom krajnje mržnje i netrpeljivosti i poručio da će od danas grb Nemanjića, zastava i himna Srbije i Republike Srpske biti istaknuti na još više mjesta i više nego ikada.

    – Smatram odrazom krajnje mržnje i netrpeljivosti što su tu podlost saopštili dan pred Sretenje, što dokazuje da žive isključivo od mržnje prema srpskom narodu – rekao je Stevandić Srni.

    On je dodao da im to ništa neće pomoći, niti će se osjećati bolje, kao i da će se sva Republika Srpska i svaka njena kuća pretvoriti u zastavu, grb i himnu koje baštini srpski narod.

    – Moram da im kažem da je naša ljubav prema svojim simbolima, istoriji i zastavi veća od njihove mržnje i da od danas smatraju da je čitava Republika Srpska prekrivena zastavama i da čitava pjeva “Bože pravde” i da čitava Republika Srpska ima grb Nemanjića. Uostalom, tako je odlučio Ustavni sud Republike Srpske – poručio je Stevandić.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 5. novembra dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim je propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Srpska ima potpisan sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa.

    Krnji Ustavni sud BiH danas je usvojio zahtjev podnosioca Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, i privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske.

  • Ustavni sud BiH zabranio isticanje zastave i himne stranih država u institucijama RS

    Ustavni sud BiH zabranio isticanje zastave i himne stranih država u institucijama RS

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine donio odluku kojom je usvojio zahtjev podnosioca za donošenje privremene mjere.

    “Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je, između ostalog, privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne (Službeni glasnik Republike Srpske). Odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu navedenog zakona, tj. od 1. februara 2025. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenom zahtjevu”, piše u saopštenju Ustavnog suda BiH.

    U obrazloženju je, između ostalog, istaknuto:

    “U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne omogućava da se uz isticanje grba i zastave RS, kao entiteta i izvođenje himne RS ističu grbovi i zastave i izvode himne stranih država. Primjena Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne podrazumijeva da se na svim javnim ustanovama RS, osim simbola RS, mogu isticati i simboli stranih država. Navedeno implicira na zaključak da javna vlast u RS može, u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, preduzeti konkretne korake na postavljanju i isticanju simbola stranih država na svim javnim institucijama uz postojeće simbole entiteta RS. Također, prema tom zakonu, simboli stranih država se, pored grba RS, mogu koristiti i na pečatima i štambiljima koje koristi javna vlast u RS i sl”, dodaje se u saopštenju.

    Kako su naveli, zapažaju da propisi koji se odnose na upotrebu simbola predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja u svakoj državi jer su simboli izraz suvereniteta, identiteta i ustavnog poretka određene države ili njenog dijela, te se oni istovremeno koriste i u međunarodnim odnosima.

    “Ustavni sud, ne prejudicirajući odluku o meritumu ovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ukazuje da se omogućavanje isticanja simbola stranih država može tumačiti kao stvaranje pravnog okvira koji narušava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije, što može imati dugoročne posljedice po ustavni poredak. U takvoj situaciji, isticanje simbola stranih država uz simbole entiteta, sa ili bez istaknutih simbola države Bosne i Hercegovine, može stvoriti privid nepostojanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine. U tom pogledu, Ustavni sud naglašava da je u članu 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine izražena opredijeljenost za “suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom”. Ustavni sud, stoga, smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje “dokazive tvrdnje” za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao uvjeta da bi Ustavni sud usvojio zahtjev za privremenu mjeru”, ističe se u saopštenju.

    Ustavni sud smatra da preduzimanje bilo kakvih radnji na osnovu osporenog zakona i prije odlučivanja o meritumu ovog predmeta može biti percipirano kao čin paralelne vanjske politike.

    “Uslijed toga, moguće je nastupanje štetnih posljedica i u međunarodnim odnosima ako bi se u RS isticali ili koristili simboli stranih država u javnosti i na službenim dokumentima, i to van onoga što predstavlja službenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine. Osim toga, imajući u vidu prošlost u Bosni i Hercegovini, nesporno je da pitanje upotrebe simbola stranih država od entiteta RS predstavlja osjetljivo pitanje, zbog čega bi primjena takvog zakona potencijalno mogla izazvati političke napetosti unutar BiH i dodatno pogoršati odnose između entiteta i državnih institucija. U ovim okolnostima, Ustavni sud zaključuje da postoji hitnost koja opravdava donošenje privremene mjere. Na kraju, u slučaju da Ustavni sud utvrdi nesaglasnost spornog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s Ustavom Bosne i Hercegovine, posljedice primjene takvog zakona zahtijevale bi i skidanje simbola stranih država s javnih institucija u RS, odnosno uklanjanje pečata i štambilja sa simbolima stranih država na dokumentima koje je ovjeravala javna vlast RS, što bi dovodilo u pitanje načelo pravne sigurnosti i valjanosti takvih dokumenata. To bi svakako, prema mišljenju Ustavnog suda, izazvalo štetne posljedice i u međunarodnim odnosima koje bi se efikasno mogle izbjeći privremenim stavljanjem van snage tek usvojenog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Naime, sporni Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stupio na pravnu snagu nedavno, tj. 1. februara 2025. godine. Stoga, privremeno obustavljanje njegove primjene bi, svakako, izazvalo manje štete nego otklanjanje posljedica primjene takvog zakona u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti”, zaključuje se u saopštenju Ustavnog suda BiH.

  • Američki ministar odbrane: Članstvo u NATO-u za Ukrajinu nije realno

    Američki ministar odbrane: Članstvo u NATO-u za Ukrajinu nije realno

    Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da su SAD predane suverenoj Ukrajini, ali da mirovni sporazum koji bi omogućio eventualno članstvo u NATO-u nije realan ishod.

    Hegset je takođe rekao u srijedu da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajinu kao dio sigurnosnih garancija i da nije izvedivo vratiti Ukrajinu na granice prije 2014. godine.

    “Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje”, rekao je Hegset o ambicijama Ukrajine za NATO na sastanku Ukrajinske odbrambene kontaktne grupe u Briselu.

    Predsjednik Amerike, Donald Tramp vrši pritisak na okončanje rata u Ukrajini, rekavši da njegova administracija sastavlja prijedlog za mir. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je rekao da vidi ulogu SAD-a kao ključnu za bilo kakve sigurnosne garancije u nagodbi.

    Hegset je takođe rekao da će Evropa morati “ući u arenu” i preuzeti više odgovornosti za sigurnost kontinenta, dodajući da neuravnotežen odnos stvara ovisnost, prenosi “LuxTimes”.

  • Bukejlović: Novi registar osigurava zakonitost i odgovornost NVO sektora

    Bukejlović: Novi registar osigurava zakonitost i odgovornost NVO sektora

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović izjavio je da je cilj usvajanja Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija osiguranje veće transparentnosti i odgovornosti organizacija koje primaju finansijsku ili drugu podršku iz inostranstva.

    “Ovim zakonom ne ograničava se rad nevladinih organizacija, već se uvode mehanizmi za efikasniji nadzor njihovog finansiranja i djelovanja”, rekao je Bukejlović. Prema njegovim riječima, iskustva drugih zemalja pokazuju da nevladine organizacije mogu biti korištene za ostvarivanje političkog i ekonomskog uticaja stranih aktera, što može ugroziti stabilnost i suverenitet države.

    Zakon predviđa uspostavljanje posebnog registra koji će omogućiti nadležnim organima jasan uvid u izvore finansiranja neprofitnih organizacija i način trošenja tih sredstava. “Povećana transparentnost doprinosi povjerenju građana i institucija u rad civilnog društva”, naglasio je ministar.

    Bukejlović je ocijenio da zakon doprinosi zaštiti interesa Republike Srpske i njenog političkog suvereniteta, sprječavajući neovlašćeni strani uticaj kroz finansiranje nevladinih organizacija. “Suverene države imaju pravo da zaštite svoj politički sistem od vanjskih pritisaka, a ovim zakonom Republika Srpska jasno pokazuje da će sama odlučivati o svojim unutrašnjim procesima”, istakao je.

    Na pitanje da li zakon uvodi dodatnu finansijsku kontrolu, ministar je odgovorio da se ne uvode nove mjere, već se samo pojačava postojeći sistem transparentnosti za organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva. “Transparentnost finansiranja nevladinih organizacija nije restriktivna mjera, već standardna praksa u mnogim državama”, dodao je.

    Govoreći o definiciji političkog djelovanja nevladinih organizacija, Bukejlović je objasnio da zakon jasno precizira šta se podrazumijeva pod političkom aktivnošću, kako bi se spriječilo da strane donacije utiču na političke procese u Republici Srpskoj. “Nevladine organizacije koje se bave djelatnostima iz oblasti kulture, nauke, zdravstva, sporta i drugih društveno korisnih aktivnosti ne potpadaju pod ovu kategoriju i imaju punu slobodu rada”, rekao je.

    Prema zakonu, Ministarstvo pravde Republike Srpske biće nadležno za vođenje posebnog registra nevladinih organizacija koje primaju podršku iz inostranstva. “Ovaj registar će omogućiti precizniji nadzor nad organizacijama, bez dupliranja administracije”, istakao je ministar.

    Organizacije će biti obavezne da podnesu prijavu Ministarstvu pravde u roku od 15 dana od prijema finansijskih sredstava iz inostranstva i da dostavljaju polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje. “Ministarstvo pravde će pratiti zakonitost njihovog djelovanja i vršiti uvid u podatke o donatorima”, rekao je Bukejlović.

    Nadzor nad sprovođenjem zakona vršiće Ministarstvo pravde u saradnji sa Poreskom upravom Republike Srpske. “U slučaju da organizacija djeluje suprotno zakonu, Ministarstvo pravde će dostaviti prijedlog nadležnom sudu za zabranu njenog rada”, rekao je Bukejlović.

    Ministar je naglasio da zakon nije prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, jer već postoje zakoni koji propisuju obavezu podnošenja finansijskih izvještaja nadležnim organima. “Razlika je u tome što ovaj zakon uvodi dodatni nadzor na entitetskom nivou, što će omogućiti bolju kontrolu nad organizacijama koje primaju sredstva iz inostranstva”, rekao je.

    Bukejlović je zaključio da je politička i ekonomska stabilnost Republike Srpske od suštinskog značaja, te da je neophodno da institucije imaju uvid u to ko finansira nevladine organizacije i sa kojim ciljevima. “Cilj ovog zakona nije ograničavanje rada nevladinog sektora, već osiguravanje da organizacije djeluju u skladu sa zakonom i interesima Republike Srpske”, zaključio je ministar.

  • Košarac: Kapitulacija opozicije iz Srpske u Predstavničkom domu

    Košarac: Kapitulacija opozicije iz Srpske u Predstavničkom domu

    Prisustvo opozicije iz Republike Srpske sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u čijem Kolegijumu nema Srbina je njihova kapitulacija, izjavio je danas zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac.

    Košarac je rekao da njihovo prisustvo današnjoj sjednici predstavlja lažno dodvoravanje strankama u Sarajevu kako bi ostvarili svoj politički cilj i ambicije, pri tome verifikujući da u organu u kojem sjede nema Srba.

    – Dajte da se prvo imenuje srpski član Kolegijuma, pa ćemo onda razgovarati o svim ostalim važnim pitanjima – izjavio je Košarac u Sarajevu.

    On je naveo da stranke “Trojke” vuku za nos opoziciju iz Republike Srpske, te da zajedno ne mogu ništa da urade.

    – Zato i govorim “trojka iz bloka”, još samo da Bakir /Izetbegović/ ubaci loptu – rekao je Košarac.

    Odgovarajući na pitanje o mogućoj koaliciji SNSD-a sa SDA, Košarac je istakao da uvijek postoji potreba za razgovorom sa legitimno izabranim Bošnjacima, te da je značajno imati suptilan pristup da se razgovara sa svim političkim faktorima legitimno izabranih predstavnika sva tri konstitutivna naroda.

    – Neophodno je poštovati izbornu volju i kapacitet političkih struktura koje su birane za određene organe – rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, organi na nivou BiH, poput Savjeta ministara, trebaju se sastavljati od izbornih pobjednika sva tri konstitutivna naroda, te da je to legitiman politički stav.

    Govoreći o zaključku Vlade FBiH da je neophodno zaživjeti “komisiju o državnoj imovini” o čemu je bilo riječi na sjednici Savjeta ministara, Košarac je rekao da su izjave iz Srpske koje se protive ovom prijedlogu temeljene na Dejtonskom mirovnom sporazumu u kojem je jasno riješeno pitanje imovine koja pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    – A, to što su na različite načine razni visoki predstavnici tumačili Dejton i pravili partnerstvo sa onima koji su htjeli centralizaciju i unutarizaciju BiH, to je “drugi par opanaka” – rekao je Košarac i dodao da se Ustavnom sudu BiH, koji je donosio odluke o imovini, ne može vjerovati zbog toga što u njemu nema Srba.

  • Peskov: Rusija nikada neće razgovarati o razmjeni svojih teritorija

    Peskov: Rusija nikada neće razgovarati o razmjeni svojih teritorija

    Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da Rusija nikada nije razgovarala i neće razgovarati o pitanju razmjene svojih teritorija.

    “To je nemoguće. Naravno, ukrajinske jedinice će biti proterane sa ruske teritorije ili uništene”, istakao je Peskov, komentarišući izjavu ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog da ne isključuje neku vrstu teritorijalne razmjene sa Rusijom, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, predsednik Rusije Vladimir Putin i Rusija su otvoreni za mirovne pregovore, što je, kako je rekao, konzistentan stav Moskve.

    “Predsjednik Putin je više puta izjavio da su on i Ruska Federacija otvoreni za mirovne pregovore. Stav Rusije je apsolutno transparentan, dosledan i poznat u svijetu”, rekao je Peskov novinarima.

    On je ocijenio da Rusija nikada nije predstavljala prijetnju za NATO, ali se, kako je naveo, taj savez sa svojom vojnom infrastrukturom dosledno približavao granicama zemlje.

    “Svi znaju za ovaj proces. Ovdje nema mjesta bilo kakvim neslaganjima. To je realnost sa kojom smo morali da se nosimo tokom moderne istorije”, rekao je Peskov.

    On je napomenuo da ruske diplomate nastavljaju da prenose informacije svojim kolegama o zločinima ukrajinskih snaga.

    “Nažalost, zapadni mediji nastavljaju svoju liniju zataškavanja ovih nečuvenih zvjerstava militanata kijevskog režima. Oni ne pristaju da daju izbalansirane, istinite informacije, čak ni o takvim monstruoznim zvjerstvima. Ali, naravno, naše diplomate nastavljaju sa radom na prenošenju informacija svojim kolegama kako na platformama međunarodnih organizacija, tako i na bilateralnom planu”, zaključio je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će Rusija apelovati na međunarodnu zajednicu povodom zločina u selu Nikolajevo-Darjono u Kurskoj oblasti, u kojem su, prema saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, ukrajinske snage držale stanovnike kao taoce i ubile skoro sve muškarce.

    Ruska agencija podsjeća da je Putin na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane RF izjavio da svi “zločini kijevskog režima u Rusiji moraju biti dokumentovani, a zločinci pronađeni i kažnjeni”.

  • Zvizdić: Uskoro ćemo na nivou BiH imati novu vlast

    Zvizdić: Uskoro ćemo na nivou BiH imati novu vlast

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić (NiP) kazao je da je siguran da će uskoro na državnom nivou biti nova vlast.

    “Intezivni su pregovori u toku, u narednim danima ce se završiti ta procedura i imaćemo novu vlast na nivou BiH. Koja će biti sastavljena od političkih opicja koje su za mir i evropski put BiH”, naveo je Zvizdić ističući da će u narednih nekoliko sedmica sve biti gotovo.

    Svjesni smo, kako je kazao, mogućih poteškoća i mogućih pokušaja blokada Doma naroda, ali vjerujem da takvi pokušaji neće trajati dugo.

  • Amidžić: Gdje je 246 miliona dolara od USAID-a

    Amidžić: Gdje je 246 miliona dolara od USAID-a

    Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH rekao je da su preko USAID-a u BiH uložena 402 miliona dolara, od kojih je ta agencija prijavila da je realizovala 155.820.000 dolara, te da za preostalih 246 miliona dolara nema nikakvih informacija.

    On je rekao da ne postoji nikakav trag kako je i gdje taj novac utrošen te da ima pravo da sumnja da je tih 246 miliona KM potrošeno na neki drugi način, ali da to nije pitanje za Ministarstvo finasnija i trezora.

    Rekao je i da je na bazi tvrdnji nove američke administracije, dao nalog da se ispita rad USAID-a.

    “Od 402 miliona dolara u posmatranom periodu, Forum za koordinaciju međunarodnih partnera je prijavio 155,8 miliona dolara. Za 245 miliona dolara nemamo informaciju niti bilo kakav trag gdje je taj novac i na šta je potrošen niti ko je donosio odluku kako se troši”, kazao je Amidžić.

    On je izrazio sumnju da je novac utrošen na aktivnosti koje nisu zavedene, niti mu je jasno zašto su dolazile pare iz USAID-a u BiH, a zatim vraćene u Ameriku.

    Kada je riječ o 155 miliona KM koji su prijavljeni, oni su potrošeni na 54 projekta ali kako je rekao, nema opisa na koji način su ta sredstva utrošeno.

    “70 miliona je potrošeno ‘onako’. USAID nije rekao na šta je trošio ta sredstva. Ozbiljan novac za koji nemamo trag za šta je utrošen. Mora se znati gdje je tako veliki novac otišao i mi nemamo način da uđemo u trag. To trebaju raditi neke druge insittucije”, rekao je Amidžić.

    Naveo je recimo da je u 2023. godini USAID uplatio 1,9 miliona na ime projekta izborne podrške, a na sajtu CIK-a vrijednost doniranih sredstava iznosi na ime skenera iznosi 500.000 evra, pitajući se gdje je razlika od 1,5 miliona evra.

  • Elmedin Konaković nije smijenjen

    Elmedin Konaković nije smijenjen

    Kao što se i očekivalo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije izglasao smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH.

    Za smjenu Konakovića glasalo je za 5 poslanika, protiv je bilo 20, a suzdržanih je bilo osam.

    Inicijativu za smjenu Konakovića uputio je SNSD koji nije prisustvovao zasijedanju.

    Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma rekao je da se hitno predloži nedostajući član Kolegijuma Predstavničkog doma te da neće sazivati redovne sjednice Predstavničkog doma dok se to mjesto ne popuni.

    Podsjećanja radi, Kolegijum Predstavničkog doma ostao je upražnjen nakon što su poslanici na prijedlog stranaka trojke izglasali smjenu Nebojše Radmanovića iz SNSD-a.

  • Sarajevska politika – suverenitet na papiru, ovisnost u praksi

    Sarajevska politika – suverenitet na papiru, ovisnost u praksi

    Bošnjački političari često ističu težnju ka suverenitetu Bosne i Hercegovine, ali njihovi postupci često sugerišu suprotnu dinamiku. Umjesto da se fokusiraju na jačanje unutrašnje političke stabilnosti i samostalnosti zemlje, često se oslanjaju na strane aktere, čime dodatno potvrđuju status BiH kao protektorata.

    Primjer za to je nedavna aktivnost ambasadora BiH u Njemačkoj, Damira Arnauta, koji je uložio značajne napore da dokaže legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita. Arnaut je zatražio potvrdu iz njemačkog Bundestaga o nepostojanju pravnih sporova protiv Šmitaa, što je naišlo na kritike iz Republike Srpske. Predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, istakao je da je Arnautovo obraćanje bilo upućeno na pogrešnu adresu i da je time pokazao nepoznavanje procedura.

    Ovakvi potezi bošnjačkih političara ukazuju na njihovu zavisnost o stranim institucijama i predstavnicima, poput visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Iako deklarativno zagovaraju suverenitet, njihova djela govore suprotno. Umjesto da se oslanjaju na domaće kapacitete i grade funkcionalnu državu, oni traže podršku spolja, čime dodatno komplikuju političku situaciju i potvrđuju tezu da BiH nije suverena država.

    Dodatno, izjave poput one ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića, koji je nedavno izjavio da će se o pitanjima BiH odlučivati u institucijama BiH, dok istovremeno traži podršku međunarodne zajednice za rješavanje unutrašnjih problema, pokazuju kontradiktornost u političkoj praksi.

    Ovakve izjave i postupci bošnjačkih političara dodatno potvrđuju njihovu sklonost traženju vanjske pomoći, što može dovesti do daljnje destabilizacije i ovisnosti BiH o stranim faktorima.