Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev rekao je da je neformalni sastanak evropskih lidera u Londonu rusofobični miting protiv predsjednika SAD Donalda Trampa.
Medvedev je istakao da Brisel očigledno želi da Ukrajina nastavi borbu do posljednjeg vojnika.
“Rusofobični antitrampov miting desio se u Londonu da bi se zakleli na vjernost nacističkom pigmeju u Kijevu. Oni žele da se bore do poslednjeg ukrajinskog vojnika”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.
Premijer Velike Britanije Kir Starmer obratio se medijima nakon bezbjednosnog samita u Londonu, gdje je poručio da su Britanija, Francuska i druge zemlje EU postigle dogovor da sa Ukrajinom rade na planu za zaustavljanje borbi.
Naglasio je da će taj plan razmatrati sa SAD i da će ga zajedno sprovesti u djelo.
Najavio je da će Vlada Velike Britanije omogućiti Ukrajini da iskoristi 1,6 milijardi funti iz fonda za izvozno finansiranje kako bi kupila više od pet hiljada protivvazdušnih raketa.
Navodi da će ove rakete biti proizvedene u Belfastu, čime će se otvoriti nova radna mjesta u britanskoj odbrambenoj industriji. Cilj je, kako je pojasnio, da se Ukrajina dovede u što jaču poziciju kako bi mogla da pregovara sa pozicije snage.
“Naša polazna tačka mora biti da Ukrajini obezbijedimo što jaču poziciju sada”, istakao je.
Starmer je istakao da svaki novi sporazum o podršci Ukrajini mora biti zasnovan na snazi i da svaka država mora doprinijeti na najbolji mogući način – preuzimanjem odgovornosti i povećanjem svog učešća.
On je naveo da su se lideri na samitu složili oko četiri ključna koraka:
– Nastaviti slanje vojne pomoći Ukrajini dok rat traje i pojačati ekonomski pritisak na Rusiju;
– Svaki trajni mir mora osigurati suverenitet i sigurnost Ukrajine, a Ukrajina mora biti za pregovaračkim stolom u bilo kakvim mirovnim razgovorima:
– U slučaju mirovnog sporazuma, evropski lideri će raditi na odvraćanju Rusije od bilo kakve buduće invazije na Ukrajinu.
– Formiraće se „koalicija voljnih“ za odbranu Ukrajine i očuvanje mira u zemlji, prenosi Avaz.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je večeras uverenje da može da obnovi odnose sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom nakon njihovog sastanka punog nesuglasica u Ovalnoj sobi u Bijeloj kući u petak.
On je istakao da je potrebno da razgovori s Trampom budu nastavljeni u drugačijem formatu, prenosi Rojters.
Zelenski je u obraćanju novinarima u Londonu rekao da radi na pripremi za nove izazove, iako ne misli da će Sjedinjene Američke Države (SAD) obustaviti vojnu pomoć Ukrajini, pošto bi to, prema njegovim riječima, samo pomoglo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Dodao je da je i dalje spreman da potpiše sporazum o rijetkim zemnim metalima sa SAD i izrazio nadu da su i SAD spremne.
Zelenski je prethodno, nakon samita evropskih lidera u Londonu, rekao da sa evropskim partnerima radi na uspostavljanju čvrste osnove za saradnju sa SAD kako bi se postigao mir i zagarantovana bezbjednost za Ukrajinu.
Zelenski se nakon samita sastao sa britanskim kraljem Čarlsom III.
Posjeta Zelenskog Bijeloj kući u petak prekinuta je nakon što je stupio u žestoku razmijenu riječi sa Trampom i potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, koji su ga optužili za “nepoštovanje” tokom sastanka u Ovalnom kabinetu.
Nakon toga je ukrajinski lider napustio Bijelu kuću bez komentara, a Tramp je na platformi Truth Social napisao da Zelenski nije spreman za mirno rješenje ukrajinskog sukoba i da je pokazao nepoštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Mogućnost da su posmatrači misije OEBS-a u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) prenosili informacije ukrajinskoj vojsci o lokaciji vojnih formacija DNR i samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) zahtjeva ozbiljnu istragu, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je reagovala na izjavu bivšeg grčkog ambasadora u Ukrajini Vasiliosa Bornovasa, koji je rekao da je misija OEBS-a u Donbasu navodno tajno pomagala ukrajinskoj vojsci, prenosi TASS.
Bornovas je ranije izjavio da je osoblje misije OEBS-a u DNR tajno prenijelo poverljive informacije Oružanim snagama Ukrajine o lokaciji formacija LNR i DNR, kao i da su ti položaji odmah bili podvrgnuti granatiranju sa ukrajinske strane.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron kazao je da francusko-britanski akcioni plan za Ukrajinu obuhvata primirje ”u zraku, na moru i u energetskoj infrastrukturi” koje bi trajalo mjesec dana.Makron je izjavio da je front u Ukrajini jednak razdaljini između Budimpešte i Pariza, zbog čega bi bilo teško provjeriti da li se kršenja eventualnog primirja dešavaju.
Slanje trupa
Makron je, u intervjuu za Figaro, rekao da evropske mirovne trupe neće biti poslate u Ukrajinu u narednih nekoliko sedmica.
“Pitanje je kako da iskoristimo ovo vrijeme da pokušamo da postignemo prihvatljivo primirje, pri čemu pregovori traju nekoliko sedmica, a zatim, nakon potpisivanja mira, raspoređivanje”, rekao je on.
Sumnja u pregovore
On je takođe izrazio sumnje u pregovore SAD i Rusije, rekavši da je uvjeren da će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati da ”ponizi” Ukrajinu.
“Želimo mir. Ne želimo ga po bilo koju cijenu, bez garancija – ponovio je francuski predsjednik, dodavši da je uvjeren da će odnosi Zelenskog i predsjednika SAD Donalda Trampa ‘deeskalirati’ nakon napetog sastanka u Bijeloj kući u petak.”
On je dodao da je sa američkim predsjednikom razgovarao tri puta u posljednja tri dana, i rekao da očekuje da će u narednih nekoliko dana ponovo razgovarati.
U Londonu je juče održan sastanak posvećen miru u Ukrajini, a prisustvovali su lideri Ukrajine, Njemačke, Danske, Španije, Italije, Kanade, Holandije, Norveške, Poljske, Rumunije, Finske, Francuske, Češke i Švedske.
Sastanku su takođe prisustvovali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta i generalni sekretar NATO Mark Rute, prenosi “Avaz”.
Bosna i Hercegovina se nalazi pred novom političkom krizom, koja bi mogla dovesti u pitanje evropski put zemlje, a kolike su koristi članstva, najbolje govori podatak da je do sada BiH od EU dobila gotovo dvije milijarde evra.
Ako se tome dodaju i programi drugih vlada i institucija, BiH je dobila više od sedam milijardi dolara poslijeratne pomoći i obnove.
Naime, iz podataka koji su objavljeni na stranici evropskih institucija, u programima Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) iz druge komponente od 2014. do 2020. BiH je dobila oko 540 miliona evra, dok je iz treće komponente, od 2021. do 2024, dobila dodatnih 310 miliona evra.
Kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan BiH je od 2009. godine od EU dobila oko 1,1 milijardu evra, uz povoljne kredite u visini od šest milijardi evra. Kroz Ekonomski i investicioni plan BiH je zahvaljujući donacijama iz IPA mogla povući još oko tri milijarde evra.
Novac je otišao u oba entiteta, otprilike jedna trećina za Republiku Srpsku i dvije trećine za Federaciju.
Uglavnom je korišten za razvoj i izgradnju infrastrukture, budžetske programe i reforme na nivou države i entiteta, dok je manji dio usmjeren ka nevladinim organizacijama i medijima.
Ako bi se priključila Planu rasta, BiH bi mogla da iskoristi još oko milijardu evra u narednih šest godina.
Zbog političke krize, BiH je jedina zemlja u regionu koja nije poslala program reformi koji bi bio osnova za povlačenje prvih tranši ovih sredstava.
BiH učestvuje u tri programa prekogranične saradnje, kao i u transnacionalnoj saradnji za jadransko-jonski i dunavski region.
Iako je EU najveći donator za BiH, ona nije jedini, jer su pored nje značajan novac BiH donirali Sjedinjene Države, Japan, Norveška, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i brojne druge zemlje, uključujući i neke pojedinačne zemlje unutar EU.
Prema podacima sa sajta USAID-a, američke organizacije za međunarodnu pomoć koju je ugasio Donald Tramp, američki predsjednik, od 1996. do 2017. SAD su BiH donirale 1,7 milijardi dolara.
Ovaj novac otišao je u 1.600 infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti od 372 miliona dolara u oba entiteta.
Kako je naglašeno na stranici USAID-a, 638 miliona evra je donirano za projekte u Republici Srpskoj, dok je ostatak otišao u Federaciju.
Na stranici Japanske agencije za razvoj navedeno je da je Japan najviše BiH pomogao u prvim poslijeratnim godinama, kada je donirano oko pola milijarde dolara.
U kasnijim godinama Japan je pomagao kroz razne projekte, uključujući i izgradnju škola tokom ranih 2000-ih godina, a pomogli su i projekte pomirenja etničkih zajednica, poput projekata koje su sproveli u Srebrenici.
Nakon izgradnje škola, Japan se posvetio poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga, a pomogli su obnovu i opremanje zdravstvenih centara u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci, pored drugih gradova. Japanska vlada pomogla je i obnovu energetskih objekata, kao na primjer filtriranje opasnih čestica u Termoelektrani Ugljevik.
Francuska i Velika Britanija predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini koje će se odnositi na vazdušne, pomorske i napade na energetsku infrastrukturu, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.
On je u intervjuu za list “Figaro” naveo da se prijedlog ne odnosi na borbe na kopnu, uz napomenu da prva linija sukoba ima dužinu udaljenosti između Pariza i Budimpešte, te bi stoga bilo ekstremno teško verifikovati poštovanje primirja, prenio je TASS.
Makron je rekao da se nada da će se obnoviti komunikacija između predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, nakon što se sastanak Zelenskog sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i američkim potpredsjednikom DŽejmsom Devidom Vensom u Bijeloj kući u petak, 28. februara, završio žestokom raspravom između trojice zvaničnika, prenosi Srna.
Božinović ocjenjuje da nova vlada neće moći da izbjegne da odgovori na svako od 18 pitanja koja je AfD podnijela Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH, zatraživši ocjenu legitimnosti njegove pozicije s obzirom da je izostalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN za njegovo imenovanje.
– To znači da će nemačka vlast AfD-u, koji je druga po snazi partija poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, odmah po konstituisanju parlamenta morati da odgovori na pitanja. Nadležna služba, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova službeno će morati da odgovori na sva pitanja AfD-a – kaže Božinović za “Sputnjik” govoreći o zahtjevu Alternative za Njemačku za parlamentarnu istragu u Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH.
On navodi da poslanici AfD-a mogu da zatraže raspravu u parlamentu i da očekuju da se njemačka vlada odredi prema ovom pitanju.
– To će zavisiti od odgovora koje budu dobili jer će biti interesantno čuti šta su rekli na ova pitanja iz Ministarstva budući da je imenovanje Šmita vrlo sporno. Јer, ako je delovao u ime cele međunarodne zajednice onda je samo preko Saveta bezbednosti UN morao da dobije odobrenje, što se nije desilo jer njegovo imenovanje nikada nije stiglo do Saveta bezbednosti na raspravu – podsjeća Božinović.
Iz toga se može zaključiti, dodaje on, da su oni koji su Šmita tu postavili smatrali da je dovoljno da se pozovu na takozvana bonska ovlašćenja donesena u drugoj polovini devedesetih prema kojima je visoki predstavnik za BiH bio zadužen samo za nadgledanje sprovođenja Dejtonskog mirovnog plana i ni za šta drugo.
Božinović napominje da ovo svakako nije prijatno pitanje za novu njemačku vladu.
– Oni će se vaditi da to ili proizilazi iz odluka Saveta Evrope ili iz Kontakt grupe za BiH koja je nekada postojala. Ali, pravi i kvalitetan odgovor na ova pitanja oni nemaju i tu su Srbi iz Republike Srpske u pravu – izričit je Božinović.
Stranka AfD postavila je pitanje da li je njemačka Vlada formirala stav o međunarodnopravnom legitimitetu Šmita, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN i, ako jeste, kakav je taj stav. AfD je pitala i koje zaključke Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile da potvrdi Šmita kao visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.
– Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on? – naveli su iz AfD-a. Ta stranka pita da li njemačka Vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne.
AFD je postavila i pitanje kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usljed ovih mjera, kao i to da li je njemačka Vlada preduzela korake da se imenovanje Šmita potvrdi u Savjetu bezbjednosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije.
– Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način – navodi se u pitanjima AfD-a.
Ta stranka pita i da li se Vlada Njemačke bavila pitanjem da li su sudski procesi u BiH, posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese.
AfD je pitala i da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Šmita mogu dovesti do dalje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav. Takođe je pitala da li je njemačka Vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.
– Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Šmita vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Šmita, i kakav je taj stav – pitali su iz AfD-a.
Iz te stranke su postavili i pitanje da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama, te da li je Vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Kristijana Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.
– Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu? Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u sprovođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje? – pitali su iz AfD-a.
Postavljeno je i pitanje da li Vlada Njemačke smatra da trenutna uloga Kristijana Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način.
– Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Kristijana Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH, i ako jeste, kakav je taj stav? – pitali su iz AfD-a.
Kako je naglasio, stav Suda da je to bilo suđenje pojedincu, a ne instituciji, ne može se potvrditi kroz praksu.
Kako kaže, NSRS je po hitnom postupku usvojila set zakona koji bi trebalo da zabrane djelovanje vanustavnih institucija na teritoriji Srpske.Ovim zakonom propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.
– Ovo što je usvojila NSRS je iznuđen potez i akcija na reakciju. Mi smo odlučili da se nešto mora preduzezti i mislim da će imati pozitivne efekte uprkos oprečnim mišljenjima. Politika Srpske ima cilj, a to je da zadrži svoj stepen samostalnosti koji joj je Dejton dao – istakao je Čubrilović.
Kako je istakao, cilj političkog Sarajeva je napraviti unitarnu BiH, što, kako kaže, niko u Srpskoj neće dozvoliti.
– Mnogo su bolja rješenja do kojih se došlo dogovorom, a ne nametanjem odluka i zakona. Ova trenutna kriza nije kao ona iz 90-tih, jer BiH može da funkcioniše prema Dejtonskom sporazumu, koji svim građanima garantuje sigurnost. Vjerujem u pobjedu razuma. Republika Srpska ima perspekrivu, ali uz mnogo razgovora i razumijevanja. Nikome ne ide u prilog da imamo razmirice koje se reflektuju na svaku poru života – zaključio je Čubrilović.
Predsjednik Srpske Milorad Dodik je stub institucionalnog sistema Srpske, i ovo je klasični udar na institucije Srpske preko njenog predsjednika, rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.
Suđenje Dodiku je politički montirani proces, zato što on svojim djelovanjem i stavovima nije nailazio na opravdanje druge strane u Sarajevu – istakao je Đokić.
Đokić se dotakao i nepriznatog visokog predstavnika Kristijana Šmita, i kontinuiteta djelovanja njegovih predhodnika.
– Ono što je karakteristično da dugi niz godna, od prvog visokog predstavnika koji je došao ovdje putem OHR-a nastojali su da nametnu brojne zakone i mijenjaju Ustav. Dosta se toga promjenilo u BiH za tih 30 godina. Imamo danas Ustavni sud koji donosi krucijalne odluke, a on funkcioniše bez predstavnika srpskog naroda – istakao je Đokić.
On i idalje misli da bi dijalog dvije strane donio mnogo dobroga.
– Mi se možemo oko mnogo stvari dogovoriti, i žao mi je ako bošnjačaka strana ne želi da razgovara sa Srbima, jer mislim da u startu možemo se dogovoriti najmanje oko 50-60 odsto spornih stvari koje nas danas razdvajaju. Dijalog je jedino pravno riješnje u ovom trenutku da se vratimo u okvire Dejtonskog mirovnog sporazuma i ako je moguće da taj dijalog vodimo bez stranaca. Imamo isti jezik, istoriju o kojoj svi sve znamo, i zašto bi onda na tim temeljima pričali o nekom novom ratu – dodao je Đokić.