VRBAS Media

Autor: INFO

  • Višković: Šmit želi da se ugradi u milione od slučaja “Viaduct”

    Višković: Šmit želi da se ugradi u milione od slučaja “Viaduct”

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, komentarišući današnju odluku Krsitijana Šmita, rekao je da je to vjerovatmo uradio da se ugradi u milione od slučaja “Viaduct” i da na neki način pribavi novac za penziju.

     

    Rekao je da će Republika Srpska tražiti međunarodnu istragu oko odluke Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg Republika Srpska ne priznaje, da se “Viaductu” isplati 110 miliona na osnovu arbitražne odluke

    Dodao je da će od predstavnika RS na nivou BiH tražiti aktivnosti da se ove odluke ospore.

    On je istakao da je puno otvorenih pitanja oko porijekla te firme, ali i oko motiva Šmita da ovu odluku donese.

    “Taj žiro račun se nalazi na Kanalskim ostrvima i jedan je od 40 pravnih subjekata koji se vodi pod istim imenom. Ovo je očito uradio vjerovatno da se ugradi u te milione i da na neki način pribavi novac za penziju”, rekao je Višković.

    Višković je pojasnio da je tužena BiH, a ne RS, te da je traženo od Centralne banke da ona, obzirom da ima dobit i sredstva na raspolaganju, isplati taj novac.

    Naglasio je da je RS 42 odsto vlasnica CB BiH, i da dobit te banke pripada RS u tom iznosu.

    “Mi smo s pravom rekli da se iz tih sredstava isplati, ali druga dva člana Predsjedništva to nisu prihvatili”, rekao je on.

    Naglasio je da su sve institucijeBiH ovim derogirane i “od danas više ne postoje”.

    Što se tiče odluke koja se odnosi na nabavku novih izbornih tehnologija, rekao je da je odluka samo legalizacija prljavog posla, naglasivši da se za nabavku te opreme koriste sredstva BiH, a ne za “Viaducta”.

    “Iza svega ovog stoje nečasne radnje. Tražićemo ako treba i od FBI da se uključi u ovaj proces da se istraži, jer je ovo po meni malo veći kriminal”, naglasio je.

    Višković je ponovo podsjetio da Šmit nema legalitet, i da je današnjom odlukom pokazao svoje pravo lice, tvrdivši da je Šmit umiješan u kriminalne radnje u BiH.

    Amidžić: Provjerite svoje tekuće račune

    Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, je rekao da je RS predložila način na koji se obaveze mogu izmiriti, a čovjek koji nema pravo da to radi donosi ovakve odluke.

    “U kakvoj zemlji mi živimo? Kad je u pitanju račun na Kanalskim ostrvima, na sajtu Evropske komisije ovo se smatra zemljom trećeg svijeta, a nama dostave račun da se tamo isplate sredstva”, rekao je Amidžić, i zapitao se kome je u interesu da se ne utvrdi trag novca.

    Zapitao se ko je utvrdio da skeneri koštaju 120 miliona maraka, i apelovao da svako provjeri svoje tekuće račune jer se može desiti da “im neko skine novac”.

  • Dodik: Šmita ćemo tužiti, ovo je prevara vijeka

    Dodik: Šmita ćemo tužiti, ovo je prevara vijeka

    Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je da se današnje odluke Kristijana Šmita vode BiH do kraha i nazvao ga mangupom.

     

    Govoreći o dijelu odluke koja se odnosi na uvođenje novih tehnologija, rekao je da je BiH jedina zemlja na svijetu u kojoj o pravilima izbornim odlučuju neki drugi a ne izborni učesnici, koji bi trebalo da se sami dogovore oko uslova po kojima će se odvijati izbori.

    Dodik tvrdi da je sistem koji se pokušava uvesti testiran u Njemačkoj i da je odmah otkazan nakon jednih izbora.

    “Postoje indicije da je ta oprema već poslana ovdje, a sad se ta priča realizuje, na štetu RS i čitave BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik je Šmita nazvao mangupom jer se, kako kaže upleo u odluku Centralne banke o tome kako će se novac raspodijeliti kroz Fiskalno vijeće, i da se po principu 49:51 prebace sredstva entitetima.

    “A zašto će CB dobit? Da li znate jednu Centralnu banku na svijetu koja radi na dobit? Ovdje to ima”, rekao je Dodik i dodao da je Šmit srušio dogovor Fiskalnog vijeća i dogovor oko budžeta.

    Naglasio je da Šmit prvo s Bošnjacima dogovara kako će se raditi, pa onda donosi odluke, predstavljajući se spasiocem.

    “Ovo je pljačka”

    “Ovo je obična pljačka organizovana kroz advokate iz Banjaluke i Sarajeva koji su opljačkali RS kroz proces koji nije ni trebao biti dio arbitraže”, rekao je Dodik.

    Kako kaže još se nije desilo da zatraženi iznos u sporu nekog faktora bude u cijelosti odobren u arbitražnom postupku.

    Podsjetio je da je koncesija dodijeljena 2004. godine, kada je Vladu RS predvodio Mladen Ivanić iz PDP-a, a novinare je pozvao da utvrde kako je došlo do toga da se prenese vlasništvo na ovu firmu.

    Dodao je da se treba utvrditi ko stoji iza firme Građevinar iz Kraljeva.

    Podsjetio je da su sve vlade koje su u tome učestvovale bile sastavljene od funkcionera PDP i SDS.

    “Viaduct” je prevara vijeka

    “‘Viaduct’ je prevara. To je prevara vijeka ovdje u RS i BiH u kojoj su učestvovali advokatski klanovi iz Banjaluke i Sarajeva, a sad se u to upetljao i sam Šmit. OHR nema nikakva ovlaštenja. Koliko puta to treba da govorimo”, rekao je Dodik.

    Dodao je da čak da je Šmit legalno izabran, ne bi imao pravo ovo da radi.

    “OHR se mora ukinuti”

    Dodik je rekao da će RS zatražiti način kako da sprovede pravni postupak u Njemačkoj, a EU je poručio da se mora ukinuti OHR ako se želi nastaviti evropski put.

    Dodik je rekao da je ovo krah evropske politike u BiH, a komentarisao je i novu politiku administracije Donalda Trampa, američkog predsjednika.

    “SAD su promijenile svoju potliku i mi je podržavamo. Oni su jasno rekli da se neće miješati u politiku drugih zemalja. To je veličanstveno, to podržavamo. Ako je to tačno, onda SAD moraju odmah da odbace OHR koji se miješa u unutaršnje stvari, a protiv čega su SAD”, istakao je on.

    “Šmit odbrojava posljednje dane”

    Rekao je da Šmit odbrojava posljednje dane na ovoj poziciji i da zato ima novčani motiv da donese ovakvu odluku, tvrdivši da postoji dogovor međunarodne zajednice da se uskoro ukine OHR.

    Upozorio je da RS neće prihvatiti da plaća sedam kulturnih institucija na nivou BiH, ako bude donesena odluka o tome da se moraju finansirati.

    Rekao je da je Šmit rušilac BiH i da će u njenoj istoriji biti upisan kao takav. Dodao je da njegove odluke nisu akt institucija i da samo institucije BiH mogu da donose ovakve odluke.

    Dodik je rekao da će RS pitati SAD šta misle o ovom i da li će ga odbaciti kao osobu koja nema pravo da se miješa u ovakve stvari.

    Zatražio je od Trampove administracije da se distancira od onog što su uradili predstavnici Bajdenove administracije, i dodao da će MUP Srpske dobiti trajni nalog da istražuje Šmita.

  • Čović: Izborićemo se za legitimnio predstavljanje konstitutivnog naroda

    Čović: Izborićemo se za legitimnio predstavljanje konstitutivnog naroda

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović rekao je da je hrvatski narod već četiri puta u Predsjedništvu BiH brutalno doživio da ima dva bošnjačka člana i da je to direktan udar na Ustav BiH, ali da će se izboriti za legitimno konstitutivno predstavljanje.

    Čović je podsjetio da je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH dva puta opredjeljenje bošnjačkog naroda, kao brojnijeg u izbornoj jedinici FBiH.

    Na početku zasjedanja, tokom rasprave oko dnevnog reda u kojoj su delegati opozicije iz Republike Srpske i bošnjački delegati prigovarali na odluku Kolegijuma da Izborni zakon bude skinut s dnevnog reda nastavka sjednice, Čović je podsjetio da Ustav BiH u osnovi ima konstitutivnost naroda.

    Čović je rekao da se može pridobiti neko ko se izjašnjava kao Hrvat u zavisnosti od potrebe, ali da se sa čestitim predstavnikom hrvatskog naroda to ne može, bez obzira da li se radi o Izbornom zakonu ili bilo kojem drugom, koji je trebalo da bude uklopljiv u Ustav BiH.

    Čović je naglasio da će se hrvatski narod, tamo gdje se štite kolektivna prava konstitutivnih naroda, izboriti da ima legitimne predstavnike.

  • I POSKOK istražuje Konakovića: Sumnjiva podjela 600.000 KM

    I POSKOK istražuje Konakovića: Sumnjiva podjela 600.000 KM

    Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i međunarodnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK) preuzelo je od Tužilaštva Kantona Sarajevo krivični predmet protiv predsjednika stranke Narod i pravda (NiP) i ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH, Elmedina Konakovića zbog sumnje u koruptivnu podjelu grantova u iznosu od oko 600.000 KM.

    Riječ je o istrazi koju je vodilo ranije Tužilaštvo KS, a tiče se dodjele grantova bez ikakvih kriterija iz perioda dok je Konaković bio predsjedavajući Skupštine KS.

    “Tužilaštvo Kantona Sarajevo nema više stvarnu nadležnost za postupanje u ovom predmetu, koji je u fazi popisa s ciljem dostavljanja POSKOK”, potvrdila je za Avaz portparol Kantonalnog tužilaštva Azra Bavčić.

    Mediji u FBiH prenose da sporni finansijski izvještaj datira iz 2019. godine i da je ukazao na niz neregularnosti, jer je utvrđeno da nije bilo osnova za planiranje transfera pojedincima i neprofitnim organizacijama i udruženjima u okviru Kabineta, zbog nenadležnosti i netransparentnosti utroška 490.133 KM.

    Kako se navodi, Konaković je 60.000 KM dodijelio Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti, 117.000 KM bez kriterijuma otišlo je za 14 udruženja, a preostala sredstva od 276.700 KM podijeljena su bez javnog poziva u pojedinačnim iznosima od 365 do 70.000 KM.

    Takođe, revizori su utvrdili da je Konaković podijelio i tekuće transfere pojedincima u iznosu od 63.000 KM.

    “Konaković je 100.000 KM odobrio za obezbjeđenje stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije u Sarajevu Sahrudinu Išeriću, prijatelju političkog direktora NiP-a Kemala Ademovića”, pišu federalni mediji.

    Dodaju da su provjere u ovom slučaju pokrenute i na nivou Tužilaštva BiH i SIPA zbog sumnje da je Konakovićev NiP finansiran novcem koji je pripadao narko-kartelu “Tito i Dino”, a o čemu su “Nezavisne novine”, pisale prethodnih dana.

  • Kalas komentarisala Trampovu najavu da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu

    Kalas komentarisala Trampovu najavu da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu

    Evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će ako Evropska unija bude plaćala naoružanje Ukrajini to biti evropska podrška, a ne podrška američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Ona je to rekla povodom najave Trampa, da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu, što će zapravo plaćati EU, a pto je, piše Gardijan, izazvalo tenzije i nesuglasice između Brisela i Vašingtona.

    “Ako mi plaćamo to naoružanje, onda je to naša pomoć. To je evropska podrška i činimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini”, poručila je Kalas, prenosi Tanjug.

    Prema njenim riječima, Evropska unija pozdravlja Trampovu najavu da će poslati dodatno naoružanje Ukrajini, ali želi da SAD podele teret, i da ako neko obeća pomoć, koju će platiti drugi, to onda nije njegova pomoć, već tog kog plaća.

    Sljedeće srijede bi mogla da bude održana posebna konferencija zemalja vlasnika Patriot raketnih sistema i donatora pomoći Ukrajini, uz predsjedavanje najvišeg vojnog komandanta NATO-a, piše Rojters.

    Prema navodima NATO zvaničnika, savez planira da koordinira isporuke oružja putem mehanizma za bezbjednosnu pomoć i obuku Ukrajine, koji je baziran u Njemačkoj.

    Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker izjavio je da bi Ukrajina mogla da dobije između 12 i 13 Patriota, ali da bi njihova isporuka mogla da potraje i do godinu dana, a Tramp je nedavno zbunio saveznike tvrdnjom da jedna članica posjeduje 17 “Patriota”, od kojih će neki “direktno otići Ukrajini”, ali  osim SAD, nijedna članica NATO-a ne posjeduje toliki broj ovih sistema, pojašnjava Gardijan.

    Povodom naoružavanja Ukrajine oglasio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji je istakao da zemlja mora u roku od šest mjeseci da poveća udio domaće proizvodnje oružja na 50 odsto.

    “Naš cilj je da postignemo polovinu domaće proizvodnje u prvih šest mjeseci nove vlade”, rekao je Zelenski i dodao da se oslanja na novu premijerku te zemlje Juliju Sviridenko i novoimenovanog ministra odbrane Denisa Šmihala da sprovedu ovu strategiju.

    Istovremeno, zamjenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je Evropsku uniju da uvede nove sankcije Moskvi, odbacivši kao “laži i manipulaciju” tvrdnje Rusije da Ukrajina odbija mirovne pregovore.

  • Hrvatska sprema blokadu evropskog puta BiH?

    Hrvatska sprema blokadu evropskog puta BiH?

    Iako najveće prijetnje evropskom putu BiH dolaze unutar BiH, od strane političkih elita sa centralama u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, koje ne mogu da se dogovore o reformama, velika i ozbiljna prijetnja dolazi iz Hrvatske, jer se sve češće čuje da ta zemlja neće prihvatiti da se naredni izbori u BiH održe po sadašnjim pravilima i da će time usloviti evropski put BiH.

    Naime, Hrvatska godinama insistira da se promijene odredbe Izbornog zakona BiH po kojima bi se osiguralo da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH. Iako do sada nikad nije blokirala evropski put, sada bi se to moglo promijeniti, jer postoje neke naznake da bi BiH u narednih nekoliko mjeseci mogla ispuniti formalne uslove koji bi omogućili praktični početak pregovora o članstvu.

    Ovo je indirektno najavio i Mate Granić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, bivši ministar spoljnih poslova Hrvatske i bivši savjetnik bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koji i dalje važi za jednu od najuticajnijih figura u spoljnopolitičkom establišmentu Hrvatske.

    Naime, kako prenose hrvatski mediji, Granić je uoči 30. godišnjice Splitskog sporazuma, kojim je Hrvatskoj vojsci omogućeno da uđe na teritoriju BiH u borbama protiv Vojske Republike Srpske, rekao da “nije dobro” da se Stranka demokratske akcije ponaša kao da taj sporazum nikad nije potpisan.

    “Nažalost, to nije dobro, kao što isto tako muljanje oko Izbornog zakona nije dobro. Izborni zakon mora biti preduvjet bilo kakvim integracijama BiH u EU. Nitko ni u snu – u Vašingtonu i Dejtonu – nije mislio da će netko drugi birati Hrvatima člana Predsjedništva BiH”, rekao je Granić i preporučio da se “treba vratiti na korijene suradnje Hrvata i Bošnjaka, riješiti pitanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i onda se može biti oštar protiv bilo kakvog separatizma”.

    Ovaj dio izjave je posebno zanimljiv za vlasti u RS, jer sugeriše da bi pitanje učešća u vlasti Milorada Dodika, predsjednika RS, trebalo biti pitanje tek kada se riješi problem hrvatskog predstavljanja u institucijama BiH. Drugim riječima, Hrvatska ne bi pristala da se razmišlja o rekonstrukciji vlasti na nivou BiH dok Bošnjaci ne pristanu na prijedlog promjena Izbornog zakona BiH, koji je nedavno predložio Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH. Napominjemo da Granić ne govori u svoje lično ime, nego u ime Vlade Hrvatske, jer se može poći od toga da je Granić glasno rekao ono što Plenković misli, ali ne izgovara glasno kako ne bi u Briselu probudio utisak da se Hrvatska ne ponaša konstruktivno u BiH.

    Dakle, iz Granićevih poruka se, osim tiho izraženog hrvatskog stava u vezi s Dodikom, može iščitati da bi moglo biti problema u vezi s početkom pregovora s EU ako ne dođe do napretka vezanog za Izbori zakona. Ako se pokaže tačnim da američka administracija, prvi put nakon dolaska Donalda Trampa, predsjednika Amerike, u Bijelu kuću, ozbiljno razmatra situaciju u BiH, moglo bi se zaključiti da će naredni koraci u BiH ovisiti o spremnosti bošnjačkih političara da se pokrene ovo pitanje. Naime, pojedine informacije govore da Stejt department želi da prouči eventualne odluke o nametanjima koje priprema visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg u RS ne priznaju, a u kojima bi se mogle naći i odredbe o tehničkim izmjena Izbornog zakona, koje se odnose na nove tehnologije.

    Imajući u vidu da Granić, još iz vremena Franje Tuđmana, ima odlične kontakte u američkom spoljnopolitičkom establišmentu, ne može se isključiti da će barem pokušati predstaviti hrvatsko viđenje situacije u BiH američkim donosiocima odluka.

    Takođe, Granić se u svojoj izjavi obraća SDA, a ne “trojci”, što možda govori o tome koga bi Hrvatska željela da vidi u budućoj vlasti na nivou BiH. Ne treba zanemariti da je Hrvatska i u prethodnom periodu, preko Čovića, imala ključan uticaj o tome koji partneri su poželjni u vlasti na nivou BiH.

    Važno je napomenuti da EU nema jedinstvenu poziciju o daljim koracima u BiH, a briselski establišment podijeljen je između onih koji žele kakav-takav napredak u BiH kako bi se stekao uvid da evropska spoljna politika postiže uspjehe, i onih koji se principijelno zalažu za ispunjavanje svih prethodnih preduslova.

    Ključno je pitanje koliko će Hrvatska, ako unutar bošnjačkog establišmenta ne bude spremnosti u vezi s Izbornim zakonom, moći postići razumijevanje unutar Evropskog savjeta, ključnog tijela EU za donošenje odluka, za eventualnu blokadu BiH. To će, u velikoj mjeri, zavisiti i od obima reformi koje su bh. vlasti spremne da isporuče. Naime, što je vlast konstruktivnija i više radi na evropskim zakonima, veći će biti pritisak na Hrvatsku da ne blokira.

    Naredna dva mjeseca mogla bi biti ključna u određivanju narednih koraka u BiH, koji bi mogli odlučiti kurs zemlje za barem narednih pet godina.

  • Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Evropska komisija predstavila je nacrt višegodišnjeg budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine, u ukupnom iznosu od dva biliona evra, uz dodatna sredstva namjenjena jačanju konkurentnosti i odbrambenih kapaciteta Unije, a taj prijedlog je naišao na momentalno odbacivanje njemačke vlade, dok se i iz drugih članica čuju negodovanja, pišu francuski mediji.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je riječ o “najambicioznijem budžetu” u istoriji EU, čime je otvorena faza pregovora među državama članicama, koji se već sada ocjenjuju kao izuzetno zahtevni.

    Prema predlogu Komisije, konkurentnost i inovacije postaju glavni prioriteti, sa planiranih 451 milijardu evra, što, kako pojašnjava BFMTV, ukazuje na zaokret Unije u jeku trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama pod administracijom Donalda Trampa.

    U budžet je uključena i 131 milijarda evra za odbranu, dok je za podršku Ukrajini između 2028. i 2034. godine predviđeno dodatnih 100 milijardi evra.

    Takva najava naišla je na oštre kritike premijera Mađarske Viktora Orbana, koji je ocijenio da bi “Ukrajina dobila ogromnu finansijsku pomoć, dok bi evropski poljoprivrednici ostali kratkih rukava”.

    Portparol njemačke vlade izjavio je da je “značajno povećanje budžeta EU neprihvatljivo u trenutku kada sve članice ulažu napore u stabilizaciju sopstvenih javnih finansija” i dodao da Berlin ne podržava ni prijedlog Komisije o dodatnom oporezivanju preduzeća.

    Sličan stav iznijela je i Holandija, tradicionalno među takozvanim “štedljivim državama” članicama, koje se zalažu za smanjenje evropske potrošnje, ocjenjujući da je predloženi budžet “prevelik”.

    Francuski ministar za evropske poslove ocijenio je prijedlog kao “ambiciozan”, ali je istakao da će Pariz smanjiti svoj doprinos budžetu EU već 2026. godine.

    Јedna od najspornijih tačaka odnosi se na Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju je Komisija predvidjela 300 milijardi evra za podršku prihodima poljoprivrednika, što je značajno manje u odnosu na prethodni period (2021–2027), kada je izdvojeno 387 milijardi evra.

    Brisel navodi da je razlika posljedica “nove budžetske arhitekture” i preraspodele sredstava ka fondovima za koheziju, ali poljoprivredni lobi u EU reagovao je odmah.

    Udruženje Copa-Cogeca okupilo je stotine poljoprivrednika na protestu u Briselu protiv, kako su naveli, “crne srijede za evropsku poljoprivredu”.

    – Ovaj prijedlog je provokacija. Niko nema interes da izaziva evropske poljoprivrednike. Ako nas niste čuli sada, vratićemo se – poručio je Arno Ruso, predsjednik najvećeg francuskog poljoprivrednog sindikata FNSEA, prisutan na protestu.

    Evropska komisija, uzimajući u obzir prošlogodišnje masovne proteste poljoprivrednika, poručila je da je 300 milijardi evra “minimalan iznos” koji države članice mogu dopuniti iz drugih evropskih fondova, rekao je komesar za poljoprivredu Kristof Hansen.

  • Šmit nametnuo odluke o Viaductu i finansiranju izbora

    Šmit nametnuo odluke o Viaductu i finansiranju izbora

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju, upravo je nametnuo dvije odluke, od kojih se jedna odnosi na odblokiranje dijela novca iz putarina, vjerovatno za finansiranje presude u slučaju Viaduct, i za integritet izbornog procesa.

    Šmit je odlučio da se dio rezervi za poravnanje od prihoda ostvarenih po osnovu putarina preusmjeri za izmirenje potraživanja Viaducta, a da će se to poravnanje realizovati korištenjem udjela Republike Srpske.

    “Javni pravobranilac BiH, Centralna banka BiH i BHANSA moraju odmah preduzeti mjere u cilju obustave izvršnih postupaka protiv finansijskih interesa i imovine BiH, tako da objekti Centralne banke više ne budu u opasnosti i da kontrolori vazdušnog saobraćaja mogu bez brige obavljati svoj izuzetno važan posao”, rekao je Šmit.

    Što se tiče izbornog procesa, Šmit je rekao da je Predstavnički dom usvojio Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces, a da u nacrtu budžeta sredstva za to nisu predviđena.

     

    Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH je nedavno utvrdila da je za unapređenje izbornog procesa potrebno nešto više od sto miliona maraka, kojima bi se nabavili skeneri za glasačke listiće i uređaji za identifikaciju birača pomoću otiska prsta.

    Šmit je rekao da je ove odluke nametnuo u interesu svih građana BiH.

    Govoreći o sredstvima za Viaduct, on je rekao da je važno da dugove izmiruju oni koji ih naprave, te je naglasio da je Željka Cvijanović, tadašnja predsjednica Vlade Srpske, potpisala je ugovor sa Savjetom ministara da će RS isplatiti dug za Viaduct. “Postoji jasno opredjeljenje i obaveza Republike Srpske. Ali nažalost, od tada, 2017, nije isplaćen ni jedan fening. Ja ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće”, naglasio je on.

  • Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    SAD su veoma zabrinute zbog izraelskih napada na Siriju, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    On je novinarima rekao da su SAD aktivno angažovane i sa Izraelom i sa Sirijom, usljed najnovije eskalacije.

    – Radimo na tom problemu dok pričamo ovdje. Upravo sam razgovarao telefonom sa relevantnim stranama, veoma smo zabrinuti i nadamo se da ćemo kasnije večeras imati nove informacije o tome, te da ćemo moći to da okončamo – naveo je Rubio.

    Odbrambene snage Izraela saopštile su ranije danas da su izvršile napade na Generalštab Oružanih snaga Sirije i jednu vojnu metu blizu predsjedničke palate u Damasku.

  • Vučić: Šteta od blokada i “obojene revolucije” mjeri se milijardama evra

    Vučić: Šteta od blokada i “obojene revolucije” mjeri se milijardama evra

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se ekonomska šteta koju su učesnici blokada napravili proteklih mjeseci u “obojenoj revoluciji” mjeri milijardama evra na različite načine, te najavio da će u septembru predstaviti novi plan za razvoj Srbije do 2035. godine.

    Ogromne štete napravili su zgubidani kontejner blokaderi, ali Srbija će se iz toga iščupati – rekao je Vučić.

    On je rekao da će, uprkos tome, plate i penzije biti povećane, da će prosječna plata do kraja godine biti 1.000 evra, te da bi više rasle da nije bilo blokada i “obojene revolucije”.

    Vučić je naglasio da vlast ulaže ogromne napore u pravljenju plana “Srbija 2035”, u kojem će biti mnogo novina, kao što je ubrzanje radova na projektima infrastrukture, auto-puteva, pruge, posebno ka Nišu, kako bi se spojio jug Srbije i sa Beogradom i sa centralnom Evropom.

    On je rekao da je u Srbiji na djelu problem sa onim što se zove “oteta država”, gdje pojedini tužioci i sudije ne rade svoj posao i ostaju nijemi na prijetnje blokadera, kao i da je kod blokadera nervoza sve veća i vuku ekstremne poteze, kao što su napadi na kuće neistomišljenika, zato što im je gotova “obojena revolucija”.

    “Pristojna i normalna Srbija pobeđuje”, rekao je Vučić za TV “Informer”.

    Vučić je rekao da je bio šokiran napadom na zgradu u Novom Sadu, gdje je stan lidera SNS-a i njegovog savjetnika Miloša Vučevića, a posebno kada je vidio da se neki ljudi javno hvale time što rade.

    “U Srbiji se nikada nije događalo da neko ide na kuću ljudi koji drugačije misle. Plašim se veoma da će se završiti nekom tragedijom. Oni koji to ogranizuju na kraju će morati odgovaraju”, rekao je Vučić.

    On je naveo da blokaderi računaju na princip nekažnjivosti, te da su za 20. jul zakazali novi napad na “Ćacilend” u Pionirskom parku u centru Beograda, gdje se nalazi kamp studenatakoji žele da uče.

    Vučić je rekao da država pregovara sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za dodatno ulaganje u naučno-tehnološke parkove, iako je hiljade djece otišlo da studira van Srbije zbog, kako je naveo, kontejner revolucije, ali da se nada da se jednog dana vratiti.