Autor: INFO

  • Komšićeva brzopletost: Zašto NATO ne može tek tako ući u BiH

    Komšićeva brzopletost: Zašto NATO ne može tek tako ući u BiH

    Onako na prvu, reklo bi se, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ispalio je brzometnu izjavu: ako ode misija Altea, u Bosnu i Hercegovinu ulazi NATO.

    Nije to došlo slučajno. Milorad Dodik je svega nekoliko sati ranije najavio da će od Rusije tražiti veto na produženje mandata misiji Altea u Savjetu bezbjednosti UN. Ubrzo nakon toga, sjeo je za sto sa Sergejem Lavrovom u Moskvi. Komšić je, očigledno, reagovao instinktivno – „vi nama Rusijom, mi vama NATO-om“.

    No, politika se ne vodi nervozom. A upravo u tome leži slabost Komšićeve izjave. Formalno-pravno, istina je da je NATO imao mandat u BiH do 2004. godine, kada je završena misija SFOR i odgovornost preuzela Evropska unija kroz EUFOR Altea. NATO je ostao prisutan samo kroz štab u Sarajevu, sa savjetodavnom i reformskom ulogom. Povratak vojne sile NATO-a, mimo mandata EU, nije jednostavan potez.

    Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić stvari vidi jasno: „Ta izjava je ostrašćena. Komšić se ne rukovodi realnim stanjem na terenu.“ I zaista, bez odluke Predsjedništva BiH nema stranih trupa. A u Predsjedništvu sjedi i srpski član, koji takvu inicijativu neće prihvatiti. Procedura je poznata: preglasavanje, zaštita vitalnog interesa, sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i dvotrećinska većina koja teško da bi podržala ulazak NATO trupa.

    Dodamo li svemu ovome trenutnu političku fragmentaciju unutar same Srpske, jasno je da bi odluka bila sve osim jednostavna. Nejedinstvo se već pokazalo na pitanjima koja su nazvana „vitalnim interesima“, od referenduma do prijevremenih izbora.

    Komšić je, dakle, ušao u retorički duel sa Dodikom i Moskvom, ali bez realnog političkog pokrića. Izjava možda zvuči odlučno, ali politička težina ostaje tanka. Jer, osim što bi veto Rusije blokirao produženje Altee, gotovo je sigurno da Moskva ne bi klimnula glavom ni na ulazak NATO-a.

    A da stvar bude složenija, Ćeranić podsjeća i na širu geopolitičku sliku: „Amerika ima svoj politički kurs i jasno poručuje da se neće miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja. Intervencija bi bila moguća samo ako dođe do poremećaja bezbjednosti.“ Uz to, Kina je tih, ali čvrst akter kada je riječ o odbrani Dejtonskog sporazuma.

    Komšićeva izjava, na kraju, više liči na refleks u šahovskoj partiji u kojoj protivnik tek podiže figuru, nego na strateški promišljen potez. Dodik je potegao veto, Komšić odmah NATO. Ali tabla je mnogo složenija – i svaki brz potez samo pokazuje koliko se ovdašnja politika vodi na prvu, a ne na dugu stazu.

  • Fico staje uz Putina?

    Fico staje uz Putina?

    Slovačka neće podržati nove sankcije Rusiji sve dok EU ne ponudi rešenja za klimu.

    Slovačka neće podržati usvajanje 19. paketa sankcija Rusiji sve dok Evropska komisija ne donese realistične predloge o usklađivanju klimatskih ciljeva sa potrebama automobilske industrije, izjavio je slovački premijer Robert Fico nakon sastanka sa predsednikom Evropskog saveta Anotnijom Koštom.

    On je istakao da neće podržati uvođenje novog paketa sankcija sve dok EU ne predstavi novi predlog cena električne energije u Evropi, prenela je agencija TASR.

    Fico je rekao da ne odbacuje mogućnost da pojedini klimatski ciljevi Evropske unije treba da budu promenjeni, ukoliko bude postojala politička volja.

    Ranije danas iz EK je saopšteno da je suviše rano da se kaže kada će 19. paket sankcija protiv Rusije stupiti na snagu.

  • Bijes u Evropi nakon Trampove izjave o ruskim dronovima u Poljskoj

    Bijes u Evropi nakon Trampove izjave o ruskim dronovima u Poljskoj

    Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je sinoć da su ruski dronovi koji su narušili poljski vazdušni prostor to možda učinili slučajno, nazvavši incident “greškom”.

    Takav komentar izazvao je oštru osudu Poljske i evropskih saveznika, koji su ga ocijenili opasnim i pogrešnim tumačenjem situacije, piše Kyiv Post.

    “To je mogla biti greška”, izjavio je Tramp novinarima, dodavši kako “nije srećan ni s čim što se tiče cijele situacije, ali se nada da će to doći kraju”. Njegove riječi u potpunoj su suprotnosti s reakcijama evropskih čelnika, koji su incident nazvali “namjernom provokacijom” i “novom, ozbiljnom eskalacijom” sukoba.

    Podsjetimo, najmanje 19 ruskih dronova ušlo je prekjuče u vazdušni prostor Poljske tokom napada na Ukrajinu, zbog čega su podignuti avionic NATO koji ih oborili četiri, potvrdio je poljski premijer Donald Tusk.

    Poljski ministar spoljnih poslova, Radosłav Sikorski, odgovorio je Trampu, prenosi Index.hr.

    “Ne, to nije bila greška”, poručio je kratko na društvenim mrežama.

    Poljski i drugi evropski zvaničnici naglasili su ozbiljnost incidenta, navodeći da su dronovi letjeli čak 480 kilometara (300 milja) duboko u poljsku teritoriju.

    Kao znak solidarnosti, više evropskih zemalja, uključujući Češku i Nizozemsku, pozvalo je ruske ambasadore na razgovor u svoja ministarstva spoljnih poslova.

    Češka je, osim diplomatskog koraka, odlučila Poljskoj poslati i vojnu pomoć. Ministarstvo odbrane u Pragu potvrdilo je u četvrtak da će, na direktan zahtjev poljskog kolege, poslati helikoptersku jedinicu za specijalne operacije protiv dronova.

    Francuska je takođe preduzela konkretne vojne korake. Predsjednik Emanuel Makron objavio je da šalje tri borbena aviona Rafale kako bi “pomogao u zaštiti poljskog vazdušnog prostora i istočnog krila NATO zajedno s našim saveznicima”.

    Penzionisani pukovnik američke vojske Ričard Vilijams, veteran s iskustvom u vodstvu NATO, rekao je za Kyiv Post da je napad dronovima bio “namjeran” te da predstavlja test političke volje Saveza.

    “Jedno je imati kapacitet za odmazdu – a drugo je imati političku volju za to”, istakao je on. Upozorio je da je “fatalna potencijalna slabost” NATO to što je “slab koliko i njegova najslabija karika, a posebno neodlučan koliko i njegova najsposobnija vodeća nacija”, pritom aludirajući na SAD i Trampovu “nespremnost da napadne Rusiju” ili “riskira rat s Moskvom”.

    Podsjećamo, otpravnik poslova Rusije u Poljskoj Andrej Ordaš izjavio je da Poljska nije predstavila dokaze da su dronovi oboreni iznad teritorije te zemlje ruskog porijekla.

     

     

    Poljska nije predstavila dokaze da su dronovi oboreni iznad teritorije te zemlje ruskog porijekla, izjavio je danas

  • Tramp o dronovima u Poljskoj: Upad bi mogao biti greška, ali nisam srećan

    Tramp o dronovima u Poljskoj: Upad bi mogao biti greška, ali nisam srećan

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je “ruski upad dronova u Poljsku mogao biti greška”, ali je takođe izrazio frustraciju zbog incidenta koji je uznemirio Varšavu i druge saveznike NATO-a.

    “Mogla je biti greška, ali bez obzira na to, nisam srećan ni zbog čega što ima veze sa cijelom tom situacijom. Ali nadam se da će tome doći kraj”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući prije odlaska u Njujork predsjedničkim helikopterom, prenosi Blumberg.

    Tramp je potom dodao da će osuditi Rusiju “čak i zato što je blizu te linije”.

    “Ne sviđa mi se. Nisam srećan zbog toga”, kazao je Tramp.

    Poljska je zatražila od saveznika dodatne sisteme protivvazdušne odbrane i tehnologiju za borbu protiv dronova, kako bi se bolje, kako se navodi, zaštitila od ruskih upada nakon incidenta koji se dogodio u srijedu rano ujutru, kada su dronovi koji su prešli na njenu teritoriju iz Ukrajine i Belorusije oboreni od strane NATO snaga.

    Na zahtjev Poljske, NATO je aktivirao Član 4 Sjevernoatlantskog sporazuma, kako bi započeo konsultacije među državama članicama Alijanse u vezi sa kršenjem poljskog vazdušnog prostora dronovima, prenosi Tanjug.

  • Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.Kako je globalna neizvjesnost i dalje prisutna, investitori nastavljaju sa kupovinom zlata, koje smatraju jednim od najsigurnijih utočišta kapitala, što je dovelo do novog rasta cijene ovog plemenitog metala na čak 3.650 dolara po unci.

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.

    Prema trenutnim cijenama sa svjetskih berzi, jedan gram zlata koji trenutno košta oko 195 maraka, za 55 više nego 1. januara 2025. godine, opasno se približava famoznoj granici od 200 maraka.

    Analitičari američke banke “Goldman Saks” smatraju da će ovaj rast biti prisutan i u narednom periodu, te da bi cijena zlata uskoro mogla porasti i na 3.700 dolara.

    Vjeruju i da bi vrijednost ovog plemenitog metala mogla otići i iznad 4.000 dolara do sredine iduće godine, sa mogućim još agresivnijim scenarijima do kraja 2026.

    Kako su istakli, ako bi se samo jedan odsto privatnog tržišta američkih trezorskih obveznica uložilo u zlato, cijena zlata bi mogla porasti na čak 5.000 dolara po jednoj unci.

    “Goldman Saks” nije jedina finansijska institucija sa ovakvim prognozama. I analitički tim banke “Dž. P. Morgan” očekuje da će se prosječna cijena zlata do sredine naredne godine popeti na 4.000 dolara.

    U međuvremenu i švajcarski UBS je promijenio svoju prognozu, pojašnjavajući da je to urađeno zbog rastuće neizvjesnosti oko carina i geopolitičkih rizika.

    Pogledi investitora i berzanskih mešetara usmjereni su ka SAD, jer je prema avgustovskim podacima došlo do pada zaposlenosti u ovoj državi, koja je i jedan od repera globalnih ekonomskih kretanja.

    Slabiji dolar, ekonomska krhkost na američkom tržištu rada u kombinaciji sa stalnom zabrinutošću zbog nivoa državnog duga i potencijalnih promjena u finansijskoj politici, pogurali su zlato ka granici od 3.700 dolara.

    Ukoliko se obistine prognoze za narednu godinu, cijena jednog grama zlata bi mogla dostići sumu od 210 do čak 260 maraka.

    U slučaju drugog scenarija, to bi predstavljalo rast od 120 maraka po jednom gramu u odnosu na početak 2025.

    Ukoliko se, međutim, kao reper uzmu cijene od prije pet godina, to znači da bi vrijednost ovog plemenitog metala tokom naredne godine mogla biti veća za 2.000 pa i 3.000 dolara po jednoj unci.

    Ako je neko, primjera radi, 2020. godine imao novca da kupi kilogram zlata, plativši ga tada oko 103.000 maraka, on danas ima polugu vredniju za oko 95.000, a ukoliko bude strpljiv, ali se i obistine prognoze analitičara – mogao bi profitirati više od 160.000 maraka, dva i po puta više nego što je uložio.

    Pojedini ekonomisti, međutim, upozoravaju da zlato nije nešto na šta bi trebalo gledati kao na investiciju, već samo kao na nešto da se u turbulentnim vremenima sačuva vrijednost novca, odnosno kapital kojim neko raspolaže.

    Ukazuju da su od 1971. do 2024. godine tradicionalne akcije u prosjeku ostvarivale godišnji prinos od 10,7 odsto, a zlato 7,9 odsto.

  • Minić: Tematske sjednice o Šumama Srpske i Elektroprivredi

    Minić: Tematske sjednice o Šumama Srpske i Elektroprivredi

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić najavio je održavanje tematskih sjednica Vlade o preduzećima Šume Srpske i Elektroprivredi.

    – Presjek stanja, planovi i konkretne mjere. Želim da i građani vide stvarno stanje u ovim sektorima, koji Srpskoj moraju donositi značajan profit –  objavio je Minić na Iksu.

  • Otkriveno kako je elitna ukrajinska jedinica digla u vazduh Sjeverni tok

    Otkriveno kako je elitna ukrajinska jedinica digla u vazduh Sjeverni tok

    Eksplozije koje su 2022. godine onesposobile ruske gasovode Sjeverni tok 1 i 2 pokrenule su globalnu potragu za krivcem, a sada njemačka policija tvrdi da je konačno identifikovala počinioce.

    Sve je navodno počelo u maju 2022. godine, mjesec dana nakon neuspjele ruske opsade Kijeva. Na sastanku na visokom nivou, grupa ukrajinskih vojnih oficira slavila je pobjedu uz piće. Kako je veče odmicalo, razgovor je skrenuo na smjele ideje kako zadati udarac Kremlju tamo gdje najviše boli – uništenjem gasovoda Sjeverni tok.

    Takav potez Rusiju bi stajao milijarde, a Njemačku bi oslobodio energetske zavisnosti. Iako je ideja zvučala kao nešto iz špijunskog trilera, rođena u alkoholnim parama, ubrzo je postala stvarnost, piše The Telegraph.

    Gotovo tri godine njemačka policija istraživala je ko stoji iza napada koji je u Baltičko more ispustio 350.000 tona metana, što je ekvivalent godišnjim emisijama CO2 Danske. Sumnja je isprva padala na Rusiju, a Vladimir Putin je čak upirao prstom u CIA, s obzirom na dugogodišnje američko protivljenje projektu.

    Ključno hapšenje u Italiji
    Preokret se dogodio prošlog mjeseca, kada je u talijanskom ljetovalištu, po nalogu njemačkih tužilaca, uhapšen navodni vođa operacije. Talijanska policija privela je 49-godišnjeg muškarca, identifikovanog samo kao Serhii K, dok je bio na odmoru sa porodicom. Riječ je o penzionisanom ukrajinskom pomorskom kapetanu i bivšem obavještajcu, koji je na sudu negirao sve optužbe.

    Njemački zvaničnici sada traže njegovo izručenje, tvrdeći da je upravo on vodio šestočlani ukrajinski tim koji je postavio eksploziv. “Serhii K bio je dio grupe pojedinaca koji su postavili eksploziv na gasovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2”, stoji u jednoj od rijetkih javnih izjava njemačkog saveznog tužilaštva.

    Suđenje bi se moglo pokazati politički izuzetno osjetljivim, s obzirom na to da je Njemačka, nakon SAD-a, najveći vojni i finansijski podupiratelj Ukrajine. Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski negirao da je odobrio plan, informacije koje su procurile iz istrage sugerišu da je barem bio upoznat s njim. Navodno ga je nadzirao i bivši vrhovni komandant ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni – sadašnji ambasador u Londonu – koji takođe poriče bilo kakvu upletenost, prenosi Index.

    Šta njemački istražioci vjeruju?
    Na osnovu javno dostupnih detalja iz istrage i medijskih izvještaja, sada je moguće rekonstruisati cijeli slučaj. Čini se da je, uprkos svojim navodno pijanim počecima, operacija kodnog imena “Promjer” bila izuzetno profesionalan poduhvat. Nije samo zahtijevala krijumčarenje snažnog eksploziva preko granica, već i njegovo postavljanje na morsko dno, na dubinu od 80 metara, što mogu izvesti samo vrhunski ronioci.

    U tu svrhu angažovan je šestočlani ukrajinski tim, koji je uključivao četiri iskusna dubinska ronioca. Grupa, sastavljena navodno i od civila, početkom septembra 2022. unajmila je jahtu Andromeda iz marine u njemačkom lučkom gradu Roštoku. Radnicima marine nisu privukli gotovo nikakvu pažnju.

    Andromeda, stari Bavaria 50 Cruiser, bila je neupadljivo plovilo, poznato kao “Škoda mora”. Budući da je u grupi bila i jedna žena – navodno jedna od najboljih ukrajinskih ronilaca – djelovali su kao još jedna grupa turista na kasnoljetnom krstarenju. Tokom izleta na Baltik, “turisti” su postavili bombe na četiri lokacije u blizini danskog ostrva Bornholma, s planom da eksplodiraju 26. septembra.

    Za uništenje gasovoda bilo je potrebno samo nekoliko kilograma visokokvalitetnog vojnog eksploziva. Iako gasovodi tada nisu bili u upotrebi jer je Njemačka prestala kupovati gas od Rusije nakon početka rata u Ukrajini, njihovo uništenje prekinulo je svaku mogućnost obnove trgovačkih odnosa, prenosi Index..

    Tragovi vode do Kijeva
    U početku se činilo da je svijet uvjeren kako je krivac Kremlj. Danska mornarica izjavila je da je prije eksplozija uočila ruske brodove kako se sumnjivo ponašaju oko Bornholma, ploveći s isključenim identifikacijskim sistemima. No, dok su političari i stručnjaci upirali prstom u Moskvu, zapadni zvaničnici već su sumnjali na Kijev.

    Prema njemačkim medijima, nizozemska vojna obavještajna služba doznala je za plan još u junu 2022. i upozorila CIA, koja je potom prenijela upozorenje uredu predsjednika Zelenskog da otkaže operaciju. Njegovi pokušaji da to učini navodno su bili neuspješni.

    Nakon eksplozije, njemačka policija dobila je drugu dojavu, opet od nizozemske obavještajne službe, koja je identifikovala tip korištenog plovila. To je detektive dovelo do Andromede, na kojoj su pronađeni ostaci eksploziva, otisci prstiju i DNK dokazi. Tim je čak unajmio taksistu da ih odveze u Njemačku, koji je, sasvim slučajno, snimljen kamerom za nadzor brzine, što je istražiocima omogućilo da ga pronađu i dobiju detaljne opise putnika.

    Službena pomoć ili puka slučajnost?
    Iako je tim koristio lažne pasoše, granične kamere snimile su njihova lica. Unakrsnom provjerom s vozačevim opisima, podacima s mobilnih telefona i drugim dokazima, Nijemci su uspjeli utvrditi prave identitete počinilaca.

    Istovremeno su rasle sumnje da je tim imao službenu pomoć. Automobil koji je pokupio jednog ronioca nakon operacije navodno je bio registrovan na vojnog atašea u ukrajinskom ambasadi u Poljskoj. Drugi osumnjičeni, koji je živio u Poljskoj, pobjegao je natrag u Ukrajinu dan nakon što je Njemačka izdala nalog za hapšenje, što sugeriše da je bio upozoren.

    Posada Andromede takođe je sedmicu dana prije napada kratko pristala u poljskoj luci Kołobrzeg, zbog čega su njemački tužioci pitali poljske kolege jesu li bombe ondje ukrcane. Poljska je takav scenario opovrgnula.

    Hapšenja i poricanja
    Njemački tužioci izdali su naloge za hapšenje svih šest osumnjičenih, koji se suočavaju s optužbama za “zajedničko izazivanje eksplozije, protivustavnu sabotažu i uništenje infrastrukture”. Vjeruje se da je plan, koji je onesposobio gasovode vrijedne 20 milijardi funti, proveden s budžetom od samo 300.000 dolara.

    “Uvijek se smijem kad čitam spekulacije o nekoj ogromnoj operaciji koja uključuje tajne službe, podmornice, dronove i satelite”, rekao je jedan izvor za Wall Street Journal. “Cijela stvar rođena je iz noći teškog opijanja i željezne odlučnosti šačice ljudi koji su imali hrabrosti riskirati svoje živote za svoju zemlju.”

    Vjeruje se da se pet osumnjičenika vratilo u Ukrajinu, koja ne izručuje svoje građane. No, njemački tužioci, nezavisni od vlade, namjeravaju tražiti suđenje za Serhiija K, bez obzira na potencijalne neugodnosti za Berlin i Kijev.

    Upitan o napadu 2023., Zelenski je insistirao: “Ništa slično nije učinila Ukrajina.” Ipak, neki izvještaji navode da je do trenutka kad je CIA intervenirala jedinica već djelovala “duboko prikriveno” i bila nedostupna čak i ukrajinskim vojnim komandantima. Wall Street Journal izvijestio je da je general Zalužni ignorisao naredbe Zelenskog da zaustavi operaciju, no sam Zalužni, koji je od početka 2024. ambasador u Londonu, odbacio je te tvrdnje kao “provokaciju”.

  • “Njemačka iznosi neistinu, Šmitovom izboru usprotivila se Rusija, on je samozvanac”

    “Njemačka iznosi neistinu, Šmitovom izboru usprotivila se Rusija, on je samozvanac”

    Ambasada Njemačke iznosi neistinu tvrdeći da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira izabrao Kristijana Šmita za visokog predstavnika jer izbora nije bilo budući da se Rusija tome usprotivila, istakli su iz ruske Ambasade u BiH.

    – Kristijan Šmit je samozvanac, koji nema legitimitet. Predlagali smo Kristijanu Šmitu načine ispravljanja situacije, ali je on, valjda zbog vlastite neodlučnosti, ili s obzirom na pritisak “partnera” – izabrao način destrukcije Dejtona, što je dovelo do najveće krize u BiH. Upravo kao što smo mi upozoravali – naglasili su iz Ambasade Rusije.

    Kako su naveli, svi prethodni visoki predstavnici birali su se konsenzusom svih članova Upravnog odbora PIK-a, a ovaj put kandidatura nekonsenzusnog Kristijana Šmita je progurana uprkos praksi rada u ovom tijelu.

    – Šmit nije visoki predstavnik jer on jedini u čitavoj postdejtonskoj istoriji nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, što jeste neizostavan uslov za legitimitet visokog predstavnika. To odobrenje se davalo svim prethodnim visokim predstavnicima u obliku rezolucije Savjeta bezbjednosti UN – napomenuli su iz ruske Ambadasade.

    Istakli su da je odobrenje Savjeta bezbjedosti UN dobio i još jedan kandidat Njemačke – Kristijan Švarc Šiling, samo u obliku razmjene pisama između Generalnog sekretara UN i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN.

    Što se tiče, kako kažu, licemjernih pozivanja na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1031, Aneks 10 mirovnog sporazuma i druge rezolucije, oni određuju način rada legalnog visokog predstavnika, što Kristijan Šmit nije.

    – Razumijemo da je za partnere teško priznati da su u suštini izvršili državni udar u BiH – navedeno je u komentaru ruske Ambasade na saopštenje njemačke Ambasade da je Šmit imenovan u skladu sa ustanovljenim pravilima koji se tiču visokih predstavnika.

    Kako su naveli, “Šmita je nominovala Njemačka, a izabrao Upravni odbor PIK-a u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, počevši od Rezolucije 1031 /1995/”.

  • FBI objavio fotografije osumnjičenog za ubistvo Čarlija Kirka, nagrada 100.000 dolara

    FBI objavio fotografije osumnjičenog za ubistvo Čarlija Kirka, nagrada 100.000 dolara

    FBI je objavio dvije fotografije muškarca kojeg su označili kao “osobu od interesa” u istrazi ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, koji je ubijen hicem sa snajpera u srijedu na Univerzitetu Јuta Vali tokom javnog govora.

    Na fotografijama se vidi mršav muškarac obučen u farmerke, crnu majicu dugih rukava sa američkom zastavom, crne naočare za sunce i kapu.

    FBI je ponudio nagradu do 100.000 dolara za informacije koje mogu pomoći u identifikaciji i hapšenju počinioca, prenosi Foks njuz.

    U saopštenju se navodi da je ubica oko 11.52 stigao na krov zgrade preko unutrašnjeg stepeništa i pucao iz “snajperske” puške visokog kalibra, nakon čega je pobjegao u obližnje naselje.

    Čarli Kirk (31), osnivač organizacije “Turning Point USA” i otac dvoje djece, preminuo je od zadobijenih povreda.

    Incident je izazvao paniku među 3.000 ljudi koji su prisustvovali događaju, iako je prvobitno bilo prijavljeno 1.400 učesnika.

    Vijest o smrti Kirka prvi je objavio američki predsjednik Donald Tramp, koji je na društvenoj mreži “Truth Social” izrazio saučešće porodici i pohvalio Kirkovu posvećenost mladima.

  • Košarac: Dodik se bori za interese Srpske i njenih građana nacionalno odgovornim politikama

    Košarac: Dodik se bori za interese Srpske i njenih građana nacionalno odgovornim politikama

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac rekao se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bori za interese Srpske i njenih građana nacionalno odgovornim, a ne vazalskim i podaničkim politikama.

    – Sarajevske političke hanume napadaju predsjednika Dodika tobože zbog reformi. Sram vas bilo! Dodik se bori za interese Srpske i njenih građana nacionalno odgovornim, a ne vazalskim i podaničkim politika. Nećemo putem koji znači dalji razgradnju dejtonske arhitekture – poručio je Dodik.

    On je istakao da je “unutrašnji dogovor u BiH jedino rješenje, usaglašavanje dva entiteta i tri konstitutivna naroda jedini metod, a ne poltronstvo pred već propalom Evropskom unijom”.

    – Tumarate po Evropi, lažete i napadate Dodika bez argumenata, prikrivajući vlastite nedostatke. U potpunosti ste “fake”! Prije podne ste evropski, a popodne iclamski svijet! Šta ste? – upitao je Košarac.