VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako lični sukobi u SDS-u ugrožavaju saradnju i kandidate

    Kako lični sukobi u SDS-u ugrožavaju saradnju i kandidate

    Ako je suditi po izjavama opozicionih političara iz Republike Srpske, od zajedničkog nastupa opozicije na izborima iduće godine neće biti ništa, a kao i u prethodnom periodu, najveća prepreka saradnji biće međusobni antagonizmi i borba za kandidate za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH.

    Zajednički nastup opozicije na narednim izborima u prvom redu podrazumijevao bi saradnju SDS-a, PDP-a, NF-a i Liste za pravdu i red, međutim ako se pogledaju izjave koje su zvaničnici ovih stranaka dali posljednjih nekoliko dana, lako se može zaključiti da je ta saradnja na dugom štapu.

    Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, recimo, nedavno je za Draška Stanivukovića, predsjednika PDP-a, napisao da je “dosta Stanivukovićevih manipulacija”, koji “populizmom pokušava manipulisati javnosti”.

    “Nismo se borili da Stanivuković ima dobre odnose i sa Stevandićem, i sa Igorom i Miloradom Dodikom, i sa Čubrilovićem, nekad i sa Selakom i Nešićem. A mi, koji smo se borili za njega, postali smo posljednja rupa na svirali i 13 prase”, rekao je nedavno Vukanović dodajući da je Stanivuković uradio sve da uništi SDS u Banjaluci.

    Naglasio je, misleći na Stanivukovića, da nije partnerstvo da “vi tražite podršku svih da prođete, a onda kad prođete, dočepate se milijarde budžeta i radite šta hoćete”.

    I Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, rekla je da će ova stranka samostalno izaći na izbore te da očekuje da SDS izađe iz krize u kojoj je trenutno i da se nastavi borba protiv režima u Republici Srpskoj.

    “Šta radi Draško Stanivuković, nije moj domen interesovanja, osim toga, što je Narodni front opoziciona stranka u Banjaluci, pa naši odbornici ukazuju na rad, odnosno nerad i loš rad gradonačelnika i skupštinske većine”, rekla je Trivićeva, a prenijela je FTV.

    Dakle, u ovom trenutku Narodni front i Lista za pravdu i red teško da će stati uz Stanivukovića i kako neki kažu “njegov dio” PDP-a, a opozicionu saradnju dodatno komplikuje stanje u SDS-u, koji je u ovom trenutku takođe podijeljen i bez predsjednika. Najveća opozicona stranka uskoro će u unutarstranačke izbore, a prije toga teško da će biti ikakvih razgovora o saradnji, što je za “Nezavisne” potvrdio i sam Stanivuković, koji je rekao da u SDS-u “nemate formalno-pravno čovjeka sa kojim možete razgovarati”.

    Zanimljivo, i Stanivuković, kao i Jovica Radulović, v.d predsjednika SDS-a, tvrde da će dati sve od sebe da se opozicija okupi, međutim, i pored toga što razgovori nisu ni otpočeli, problem bi mogle predstavljati funkcije.

    Radulović je za “Nezavisne” rekao da će u početne pregovore sa opozicionim strankama SDS ući sa stavom Glavnog odbora, a to je da ta stranka ima kandidate za obje inokosne funkcije.

    Sa druge strane, Stanivuković je, takođe, za “Nezavisne” rekao da nije dobar put da neka stranka “ima kandidata bez obzira na ishod”, navodeći da se to pokazalo u posljednjih 20 godina.

    “Sve ćemo raditi da obezbijedimo što veće jedinstvo i vjerujem da ga možemo postići ako postoje racionalne glave sa druge strane. Svako ko vodi stranku mora biti spreman na kompromis. Mi jesmo. Jedina zvijezda vodilja treba da bude snaga stranke koja kandiduje, a to se može vidjeti istraživanjem pred izbore, a onda morate biti svjesni da možete imati najjaču političku stranku, ali ne i najjačeg pojedinca i tu čovjek treba da bude iskren. Prethodnih godina se ispostavilo da je SDS bio snažniji od pojedinih kandidata koje je stavljao na inokosne funkcije. PDP je u Banjaluci imao određenu snagu, ali je imao kandidata koji je bio mnogo snažniji”, rekao je Stanivuković za “Nezavisne” dodajući da PDP planira organizaciju širokog opozicionog sastanka na koji će pozvati sve one koji se smatraju opozicijom.

    I v.d. predsjednika SDS-a Radulović kaže da će SDS, kao najveća opoziciona stranka, imati odgovornost za okupljanje opozicije te da će, s obzirom na suprotstavljene stavove, to okupljanje biti stvar političkog umijeća i pregovaranja, ali da je obaveza da se ide u tom pravcu.

    “Ne vidim problem u tome što je SDS izašao sa stavom da će imati dva kandidata za izbore. Pitanje je šta će se generalno dešavati na političkoj sceni Republike Srpske i trenutno nema stranke koja nema probleme. Bez obzira na to kakvo je sada stanje, smatram da se mora postići dogovor ukoliko imamo svi isti interes. Ako nemamo, i to će se pokazati kada budemo kretali”, rekao je Radulović za “Nezavisne”.

  • Više turista u RS, a manje novca: Neprijavljivanje gostiju uzelo maha

    Više turista u RS, a manje novca: Neprijavljivanje gostiju uzelo maha

    Za pola godine od boravišne takse u Srpskoj je prikupljeno oko 1,035 miliona KM, s tim da je evidentan porast naplate u Banjaluci i Foči u odnosu na isti period lani, dok je u Trebinju i Palama uplaćeno manje sredstava.

    No, kada se uporedi sa istim periodom prošle godine, a kada se uzme u obzir i da je ove godine više noćenja i dolazaka turista, ukupna naplata od boravišnih taksa manja je za 0,4 odsto, jer je tada prikupljeno oko 1,039 miliona KM.

    S tim u vezi, zanimljivo je da je, prema evidenciji Zavoda za statistiku RS, u junu prošle godine RS raspolagala sa 12.854 stalna ležaja, a u istom periodu ove godine sa 13.449 njih, što bi trebalo da znači i više prihoda, no, to nije slučaj.

    “Ovo je podatak koji u skoro 100 odsto uobziruje veće smještajne objekte tipa hotel, motel, hostel i pojedine SP-ove koji u svojoj djelatnosti imaju i izdavanje smještaja. Samo na osnovu njihove baze povećanje broja kreveta je oko 600. Kada uporedimo taj podatak sa uplatom boravišne takse koja je na nivou prošle godine, i sa povećanjem broja dolazaka i noćenja, možemo primijetiti evidentnu anomaliju u sektoru privrede, gdje se jasno vidi poslovanje na crno, odnosno neprijavljivanje gostiju”, pojasnio je za “Nezavisne” Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.

    Kako kaže, takoreći na dnevnom nivou imamo nove apartmane za izdavanje, vikendice, vile sa bazenima, bungalove i sl., a pri tome broj dolazaka i noćenja ostaje na nekom paušalnom prijavljivanju, dok je boravišna taksa u okvirima vrlo malih oscilacija, odnosno bez značajnog povećanja.

    “Konkretno, što se tiče objekata za izdavanje tipa apartmani, sobe i kuće za iznajmljivanje, a ako njima dodamo i objekte seoskog turizma, dolazimo do podatka da ih je skoro 3.000 sa oko 12.000 kreveta, od kojih vrlo mali broj, iako su registrovani, ispunjava zakonske obaveze”, rekao je Radić i dodao da ih je minimalno dva puta više koji su u potpuno sivoj zoni, dakle niti su registrovani niti ispunjavaju obaveze.

    “Podaci ovog tipa smještaja skoro i ne ulaze u zvaničnu statistiku. Posmatrajući stanje stvari u regionu, na primjerima Srbije, Hrvatske ili Crne Gore, u zvaničnoj statistici vezanoj za dolaske i noćenje turista na godišnjem nivou može se vidjeti da je u prosjeku 50-60 odsto vezano za privatni smještaj. Tu se vidi značaj tog segmenta i veličina rada na crno kod nas, gdje nam se statistika bazira od jedan do pet odsto na dolaske i noćenja u privatnim apartmanima”, ističe.

    Prema njegovim riječima, u Banjaluci je za pola godine naplaćeno 253.956,54 KM od boravišnih taksa, što je 24,8 odsto više nego u istom periodu lani.

    “U Trebinju je naplaćeno 140.824,95 KM, što je za 1,7 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je u opštini Pale uplaćeno 236.283,74 KM, što je za 24,93 odsto manje nego u istom periodu lani. Najizraženije povećanje uplate BT je u opštini Foča, odnosno u rafting kampovima, gdje je za šest mjeseci 2025. godine uplaćeno 34.940,26 KM, što je indeks povećanja 352,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kad je uplaćeno 9.900,94 KM”, pojasnio je Radić.

    Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srpsku je u šest mjeseci ove godine posjetilo 238.899 turista, koji su ostvarili 582.648 noćenja. To je za 5,2 odsto više dolazaka i 3,4 odsto više noćenja u odnosu na isti period lani.

    Kako kaže Radić, bitno je istaći i povećan broja dolazaka Slovenaca i Hrvata, dok je, s druge strane, evidentan blagi pad broja dolazaka turista iz Srbije.

    “Turisti iz Turske su počeli duže boraviti na destinaciji, dok su Rumuni znatno skratili period boravka. Blago je povećan broj dolazaka Nijemaca i Austrijanaca. Ono što je najjači utisak za ovih šest mjeseci kada je struktura gostiju u pitanju jeste sve evidentniji povratak turista iz Kine, pa je tako u pola godine za 55 odsto povećan broj dolazaka u odnosu na isti period lani”, zaključio je Radić.

  • MIP Srbije: Zabrinjava što se i poslije “Oluje” može čuti retorika mržnje

    MIP Srbije: Zabrinjava što se i poslije “Oluje” može čuti retorika mržnje

    Ministarstvo inostranih poslova Srbije saopštilo je da zabrinjava to što se i danas, tri decenije nakon “Oluje”, može čuti retorika mržnje i netrpeljivosti kao i sve prisutniji govor koji podstiče podjele na etničkoj osnovi.

    Iz Ministarstva su naveli da dodatno zabrinjava to što se taj događaj u Hrvatskoj i dalje obilježava u slavljeničkom i trijumfalističkom tonu bez iskazane svijesti o patnji žrtava i bez istinskog napora da se ona prizna.

    U saopštenju je istaknuto da slučajevi govora mržnje nažalost nisu sporadični niti izolovani, već ukazuju na širu društvenu atmosferu koja nije u saglasju sa temeljnim evropskim vrijednostima.

    Navodi se i da pristup Hrvatske obilježavanju godišnjice “Oluje” ne doprinosi pomirenju, niti jačanju međusobnog povjerenja i stabilnosti u regionu.

    – Ignorisanje stradanja jednog naroda otvara prostor za istorijski revizionizam i potiskuje univerzalne vrijednosti na kojima treba da počiva svaki demokratski i miroljubiv poredak – poručili su iz Ministarstva.

    U ime budućnosti srpskog naroda, istakli su da nikada neće prestati da govore o prošlosti, kako se tragedije poput “Oluje” nikada više ne bi ponovile.

    Naglašeno je da, uprkos svemu, srpski narod ostaje postojan i dostojanstven u svojoj borbi za očuvanje istine, pravde i prava na sjećanje.

    – Vjerujemo da suočavanje sa prošlošću ne znači produbljivanje podjela, već je temelj istorijske odgovornosti i uslov svakog iskrenog dijaloga. Srpski narod, ma gdje živio, ima pravo da pamti, da govori istinu i da se ponosi svojim identitetom i istrajnošću kroz istoriju – naglašeno je iz Ministarstva inostranih poslova.

    Povodom godišnjice zločinačke vojne operacije “Oluja“, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije izrazilo je duboko poštovanje prema svim stradalim pripadnicima srpskog naroda i još jednom podsjetilo domaću i međunarodnu javnost na jednu od najmračnijih epizoda u novijoj istoriji regiona.

    Napomenuli su da je u avgustu 1995. godine, sprovedeno je sistematsko etničko čišćenje, tokom kog je sa svojih vjekovnih ognjišta protjerano oko 250.000 Srba, dok je oko 2.000 njih, među kojima i veliki broj civila, žena i staraca, izgubilo život i ukazuje na to da ove činjenice ne smiju biti zaboravljene, niti relativizovane.

    – Na inicijativu predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, od 2014. godine Srbija, Republika Srpska i srpski narod zajednički i dostojanstveno obeiljžavaju ovaj dan, kao dan sećanja, pijeteta i opomene. Srbija ostaje posvećena očuvanju istorijskog pamćenja, poštovanju svake žrtve i trajnoj borbi za mir, istinu i pravdu – navelo je Ministarstvo inostranih poslova.

  • Cvijanović: Zaborav je grijeh, a sjećanje trajna obaveza

    Cvijanović: Zaborav je grijeh, a sjećanje trajna obaveza

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da odgovorne za stravičan zločin nad Srbima počinjen u hrvatskoj akciji “Oluja”, jedan od najvećih u Evropi nakon 1945. godine, nikada nije stigla kazna i istakla da je baš zato, zaborav je grijeh, a sjećanje trajna obaveza svi srpskih naraštaja.

    – Dok živimo, dužni smo da pamtimo, da se okupljamo, svjedočimo i prenosimo istinu budućim generacijam – poručila je Cvijanovićeva koje je večeras u Sremskim Karlovcima prisustvovala obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u zločinačkoj hrvatskoj akciji “Oluja”.

    Cvijanovićeva je navela da su dostojanstveno, sa ogromnom tugom i pijetetom, Republika Srpska i Srbija večeras u Sremskim Karlovcima obilježile tri decenije od stradanja srpskog naroda u zločinačkoj akciji “Oluja”.

    – Nepregledne kolone naših sunarodnika, njih 250.000, tada su krenule na put bez povratka, zauvijek napuštajući svoje domove i vijekovna ognjišta. Tokom pogroma je ubijeno 2.500 Srba, uglavnom staraca i nejači, na kućnim pragovima i u izbjegličkim kolonama – objavila je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Odgovorne za ovaj stravičan zločin, istakla je ona, nikada nije stigla kazna i ta nepravda boli već punih 30 godina.

    – I baš zato, zaborav je grijeh, a sjećanje trajna obaveza. Dok živimo, dužni smo da pamtimo, da se okupljamo, svjedočimo i prenosimo istinu budućim generacijama – poručila je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je ponosna na Srbiju i Republiku Srpsku i zajedničko obilježavanje svih važnih datuma iz prošlosti, a zahvalna predsjedniku Aleksandru Vučiću i predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku koji su ovu praksu ustanovili.

    – Neka je vječan pomen svim žrtvama zločinačke akcije `Oluja`! – istakla je Cvijanovićeva.

  • Obilježen Dan sjećanja na stradanje i progon Srba u “Oluji” – Nikada zaboraviti da se ne bi ponovilo

    Obilježen Dan sjećanja na stradanje i progon Srba u “Oluji” – Nikada zaboraviti da se ne bi ponovilo

    Stradanje srpskog naroda u zločinačkoj hrvatskoj vojnoj akciji “Oluja” nikada neće biti zaboravljeno i neće biti dozvoljeno da se tako nešto ponovi, poručeno je večeras iz Sremskih Karlovaca gdje su Republika Srpska i Srbija pod nazivom “Oluja je pogrom – pamtimo zauvijek”, zajednički obilježili 30 godina od stradanja Srba.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je opet kiša, te da “valjda neki Kinezi i drugi narodi kažu dobar Božiji znak”.

    – Hvala vama Krajišnicima na svemu što ste podarili našoj zemlji, na ljubavi koju ste podarili svojoj Srbiji. Ogromno je krajiško srce, a u njemu ljubavi najviše prema Srbiji. Hvala što doprinosite napretku Srbije, što dajete svoju djecu Srbiji i što je volite i što ste je voljeli više od svojih domova, jer ste htjeli sa svojim narodom da živite. Izvinite što vas nismo dočekali kako priliči – kazao je Vučić.

    Zahvalio se što su sve istrpili, i što su uvijek uz svoju zemlju i narod.

    Dodik: Ne želimo da oprostimo stradanje u “Oluji”; Srpska želi da vidi veliku, snažnu i jaku Srbiju

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik poručio je sa obilježavanja 30 godina od zločinačke akcije Oluja, da nije došlo do obilježavanja ovog pogroma, on bi se ponovio i poručio da ne želi oprostiti srpsko stradanje, ali da Krajišnici koji su ovo preživjeli daju snagu srpskom narodu.

    Potresne priče preživjelih

    Preživjeli u zločinačkoj akciji “Oluja” ispričali su potresne priče i sjetili se svoje Krajine.

    Boro Ostojić iz Kostajnice sa Banije pokazao je kuću koju su mu ustaše spalile.

    – Najprije su sve opljačkali i do temelja spalili. Ista sudbina je bila 1941. godine – rekao je on.

    Tada su sestre njegovog oca gledale kako su ustaše zaklale njegovog dedu.

    – Došla sam u koloni sa majkom bježeci od “Oluje”. Moj otac Stojan je ubijen 91. branesi svoju porodicu. On je u jednom danu izgubio dvije rođene sestre. Moja ujna i baka su već zanijemile od bola. Kao da i to nije bilo dovoljno, zapalili su nam i ognjište. Baka je tih dana umrla i ja ni danas ne znam koji se to dan desilo. Deda je pozivio je još par godina sa nadom da ću se ja vratiti ali nismo se vratili – prisjetila se Stojanka.

    – Јa progon i “Oluju” proživavljam već 30 godina, tražeći svoje roditelje, koji se vode nestali od avgusta 1995. godine. Nisu pošli sa nesrećnom kolonom, jer su povjerovali tadašnjem hrvatskom predsjedniku da ko nije činio zločine ostane na svom kućnom pragu. 7. avgusta vojska ulazi u moje selo, pali kuće, a njih žive baca u vatru – rekla je Nada Bodiroga.

    Јovana Hrvačević, koja je govorila u ime prognanih i nestalih u “Oluji”, istakla je da su nju i njenu porodicu 4. avgusta probudile granate.

    – Otac je bio na ratištu, a majka, baka i strina su panično šetale po kući, ne sluteći šta nas čeka. Јa, tada dijete od sedam godina, nisam bila svjesna onoga što se oko mene događa. Danas shvatam koliko je sve to bilo strašno i koliko su naši životi bili ugroženi. Nešto kasnije, mi deca, iskrali smo se na guvno da se igramo, ne znajući da smo na to mjesto došli poslednji put. Majka je panično došla po nas i tada sam posljednji put vidjela moje drugarice Marijanu, Tanju, Marinu i Bilju. Čekali smo oca da se vrati kući. Sumrak se već spuštao i iz sela su skoro svi otišli – kuće su bile zatvorene, dvorišta prazna, tišina je bila teška kao kamen – prisjetila se Јovana.

    Patrijarh srpski Porfirije, poručio je iz Sremskih Karlovaca tokom obilježavanja 30 godina od stradanja Srba u zločinačkoj akciji “Oluja” da je narod u sabrala ljubav prema mučenicima.

    Pomen žrtavama služi Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, a prisutni su najviši zvaničnici Srbije i Republike Srpske.

    Obilježavanju prisustvuju predsjednici Republike Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednici skupština Nenad Stevandić i Ana Brnabić, premijer Srpske Radovan Višković i Srbije Đuro Macut, te ministri u obje vlade.

    Prisutni su i predsjednici Demokratske narodne partije iz Crne Gore Milan Knežević, Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji i potpredsjednik Vlade Ivan Stoilković, vrhovni rabin Јevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel, predstavnici Vojske Srbije, kao i brojni Krajišnici.

     

    Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

    Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

    Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 Srba, a a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

  • Stevandić: Reagovanje Vučića – pravo garantovano Dejtonom

    Stevandić: Reagovanje Vučića – pravo garantovano Dejtonom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da pravo Srbije da reaguje na dešavanja u Bosni i Hercegovini proističe iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, čija je potpisnica.

    „Dejtonski ustav nije izglasala skupština, već je međunarodni ugovor potpisnica“, naveo je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

    On je istakao da su potpisnice Dejtonskog sporazuma, pored BiH, i Srbija i Hrvatska, te da one imaju legitimno pravo da se pitaju u vezi sa situacijom u BiH.

    „Srbija je ugovornica kao i Hrvatska i pita se u BiH. Znaju oni da reagovanje Aleksandra Vučića nije mješanje u unutrašnje stvari u BiH već pravo da štiti potpisano“, poručio je Stevandić.

    Na kraju, on je upitao: „BH političari su ili ludi ili glupi?“, izražavajući kritiku na račun onih koji negiraju pravo Srbije da reaguje u okviru odredbi Dejtonskog sporazuma.

     

  • Stevandić: Ako je Šmit evropska agenda — onda je to evropska sramota

    Stevandić: Ako je Šmit evropska agenda — onda je to evropska sramota

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je u gostovanju na televiziji „Informer“ da visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nema legitimitet jer nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, niti od strane Savjeta bezbjednosti UN, što je, kako je naveo, preduslov za njegovo zvanično postavljanje.

    „On (Dejtonski sporazum) je bio mrtav onog momenta kada je na sjednici Savjeta bezbjednosti odbačen amandman Rusije i Kine kojim se tražilo zatvaranje OHR-a u roku od godinu dana. Nakon toga, Kristijan Šmit nije imenovan. A imenuje ga samo Savjet bezbjednosti, što se nije desilo“, poručio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, Šmit je predložen od Savjeta za implementaciju mira, ali ne i formalno imenovan, što dovodi u pitanje legitimitet svih njegovih odluka. Dodao je da je o tome obaviještena i Njemačka, odnosno Bundestag, te postavio pitanje: „Čiji je on diplomata? Ima li pasoš Ujedinjenih nacija? Nema — ima njemački.“

    „Nametnuta osoba problematične prošlosti postala je dio pravosuđa. Postao je zakonodavac. On sam donosi zakone bez skupštine, a drugi po tim zakonima idu u zatvor. Ako neko misli da je to evropska agenda, onda je to — evropska sramota“, ocjenjuje Stevandić.

    Upozorava da u Evropi ne postoji država u kojoj jedan čovjek može da donosi zakone i hapsi ljude bez demokratskih procedura, te smatra da je podrška dijela EU Šmitu dokaz licemjerja i nedosljednosti.

    „Nemamo mi ništa protiv Evrope, ali ovdje se radi o nametanju necivilizacijskih standarda. A to nema veze sa demokratijom. Oni su se naljutili što ih upozoravamo na to“, naveo je.

    Stevandić ističe da Republika Srpska nastavlja sa suverenističkom politikom, koja, prema njemu, postaje sve snažnija u Evropi.

    „Najveće partije u Francuskoj, Austriji i Njemačkoj su sada suverenističke. To više nije margina. A mi smo tu politiku sačuvali i u mnogo težim uslovima“, rekao je.

    Osvrnuo se i na geopolitički odnos snaga u regionu, tvrdeći da postoji namjera da se suzbije nacionalno jedinstvo Srba, te da je napad na Republiku Srpsku dio šire strategije.

    „Ko god misli da nije povezano ono što se dešava u Srbiji sa pokušajem gušenja Republike Srpske — taj ne razumije politiku ili se boji da to prizna. Pokušavaju da nam izaberu neke svoje ljude, da nas privedu i pohapse. To rade i ovdje“, istakao je.

    Kao naročito problematičnu tačku navodi „odmetnuto pravosuđe“, za koje kaže da je „prošlo kroz strane organizacije“ i da više nema nikakvu nacionalnu odgovornost.

    „To je desuverenizacija. Vi plaćate, a oni odlučuju ko će biti uhapšen i ko će biti predsjednik. Zakon možete donijeti kakav god hoćete, ali oni su nedodirljivi“, tvrdi on.

    Za razliku od Republike Srpske, Srbija ima veći stepen suvereniteta i, kako smatra, pravne mogućnosti da se odupre pritiscima. Republika Srpska, kaže, taj prostor nema, pa se mora oslanjati na podršku iz Beograda.

    „Srbija je veliki stub srpskog naroda. Republika Srpska je manji. Kada ljuljate Srbiju, ljuljate sve srpske interese. Ali kad se naslone jedan na drugog, onda ni jednom ni drugom nije teško“, poručio je.

    Podsjetio je na deklaraciju usvojenu u Beogradu, kao i na formiranje zajedničkog parlamentarnog foruma Srbije i Srpske, navodeći da upravo ta vrsta saradnje najviše smeta onima koji žele destabilizaciju.

    „Mi ne smijemo dozvoliti tu vrstu nacionalnog jedinstva. Oni će napadati gdje je najnestabilnije — Kosovo i Republiku Srpsku“, naglasio je.

    Ukazao je i na, kako je rekao, dugogodišnji pritisak na srpski narod, od perioda rata do današnjih dana, navodeći primjer Radovana Karadžića i drugih koji su, po njegovim riječima, sklonjeni i prije pravosnažnih presuda.

    „Trideset tri godine mi stalno imamo neke napade. Ali danas smo zreliji, iskusniji i jači. Srbija nikada nije bila snažnija. I zato sad ide ovaj cirkus — jer nisu uspjeli drugačije“, zaključio je Stevandić.

     

  • Opozicija ignorisala Dodika i Stanivukovića: Već se traži zajednički kandidat

    Opozicija ignorisala Dodika i Stanivukovića: Već se traži zajednički kandidat

    Uprkos tome što je Milorad Dodik najavio da neće dozvoliti održavanje vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, a Draško Stanivuković pozvao opoziciju da ih bojkotuje, više opozicionih aktera ne dijeli takvo mišljenje. Predstavnici SDS, Narodnog fronta, liste „Za pravdu i red“, pa čak i određeni članovi PDP, spremni su da izađu na eventualne izbore.

    Nebojša Vukanović, lider liste „Za pravdu i red“, izjavio je za Srpskainfo da će njegova politička opcija, u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora, svakako učestvovati. Naveo je da je tim povodom razgovarao sa Jovicom Radulovićem, vršiocem dužnosti predsjednika SDS, i sa Ognjenom Bodirogom, šefom Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini.

    – Predložio sam SDS-u da što prije sazove sastanak opozicionih stranaka i da bude domaćin tom okupljanju. Na sastanku bi, osim naše liste, trebali biti predstavnici Narodnog fronta i svi članovi PDP koji smatraju da izborima treba pristupiti. Ideja je da pokrenemo dijalog o zajedničkom kandidatu za predsjednika Republike Srpske – istakao je Vukanović.

    Komentarišući poziv Draška Stanivukovića za bojkot izbora, Vukanović kaže da je takva izjava samo dodatno razotkrila odnose na političkoj sceni.

    Prema njegovim riječima, dovoljan je bio jučerašnji Dodikov istup u kojem je pohvalio PDP i Stanivukovića da bi se razumjele „pozadinske igre“ koje, kako tvrdi, postoje.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić za Srpskainfo kaže da ih do sada niko zvanično nije kontaktirao u vezi s eventualnim sastankom opozicije.

    – Bilo bi logično da SDS preuzme tu inicijativu, kao najveća opoziciona stranka. Ipak, smatram da je još rano govoriti o vanrednim izborima dok se ne vidi kako će biti primijenjena presuda Suda BiH – rekla je Trivićeva.

    Ona je podsjetila da je PDP svoju odluku o neučestvovanju u prijevremenim izborima saopštio prije pravosnažnosti presude Dodiku, a da je Narodni front već tada iznio svoje protivljenje takvom pristupu, smatrajući ga pogrešnim i štetnim po političku stabilnost.

    – I dalje smatramo da bojkot nije rješenje – poručila je Trivićeva.

    S druge strane, Jovica Radulović nije odgovarao na telefonske pozive, ali je ranije naveo da očekuje da PDP preispita svoju odluku.

    – PDP-ov stav mi je poznat, ali mislim da još nije kasno da ga promijene. SDS ima jasan zaključak Glavnog odbora – izlazimo na izbore i imat ćemo svoje kandidate za obje funkcije – rekao je Radulović.

    Izvori iz SDS-a navode da je stranka otvorena za ideju da bude domaćin opozicionog sastanka, ali još nije određeno kada i gdje bi se sastanak mogao održati.

    Podsjećamo, Apelaciono vijeće Suda BiH juče je potvrdilo presudu kojom se Milorad Dodik osuđuje na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Po zakonu, nakon što presuda postane zvanična, CIK BiH mora konstatovati prestanak njegovog mandata, a zatim raspisati prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

    Uprkos tome, Dodik je izjavio da ne priznaje odluku i da neće dozvoliti sprovođenje izbora, pozivajući policiju da ne dozvoli otvaranje biračkih mjesta u Srpskoj.

    Posebno se zahvalio PDP-u i Drašku Stanivukoviću zbog protivljenja organizaciji prijevremenih izbora, što je lider PDP-a najavio još početkom jula.

    U međuvremenu, potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak juče je uputio zvanično pismo rukovodstvu stranke tražeći poništenje odluke od 7. jula, kojom se PDP izjašnjava protiv izlaska na vanredne izbore i poziva opoziciju na bojkot.

  • Macut: Presuda Dodiku usmjerena protiv čitavog srpskog naroda, ostajemo uz Republiku Srpsku

    Macut: Presuda Dodiku usmjerena protiv čitavog srpskog naroda, ostajemo uz Republiku Srpsku

    Predsjednik Vlade Republike Srbije Đuro Macut izrazio je danas najdublje nezadovoljstvo i zabrinutost zbog drugostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i poručio da donošenje jedne tako očigledno politički motivisane odluke, ukazuje da je ona usmjerena ne samo protiv jednog čovjeka, već protiv institucija Republike Srpske i čitavog srpskog naroda.

    Macut je naglasio je da je posebno simptomatično da je takva presuda objavljena upravo u trenutku kada Srbija i Republika Srpska obilježavaju tri decenije od “Oluje” – tragedije koja predstavlja najveće etničko čišćenje na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kada je iz svojih vjekovnih ognjišta protjerano preko 250.000 Srba iz Hrvatske, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

    Macut je ocijenio i da poruka ove presude jasno govori da nekome smeta jedinstvo srpskog naroda, stabilnost, saradnja i mir koji zajedno grade u Srbiji i Srpskoj.

    – Pokušaj da se političkim presudama kriminalizuje legitimna borba za ustavne nadležnosti Republike Srpske, za prava srpskog naroda i za očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, predstavlja direktan udar na mir i stabilnost regiona – rekao je Macut.

    Istakao je da je srpski narod u svojoj istoriji mnogo puta bio na udaru, ali je uvijek ostajao uspravan, istrajan i jedinstven.

    – I ovoga puta ostaćemo složni, sabrani i okrenuti jedni drugima, jer naša ljubav prema otadžbini, zajedništvo i bratska povezanost između Republike Srbije i Republike Srpske, jači su od svake nepravde – rekao je on.

    Naglašava da će Vlada Srbije nastaviti da pruža svaku podršku narodu u Republici Srpskoj i da se zalaže za poštovanje prava svih naroda i svih entiteta u okviru međunarodno priznatih sporazuma.

    – Јedinstveni i dostojanstveni, ostajemo uz Republiku Srpsku – zaključio je Macut.

  • Orban: Mađarska neće priznati presudu protiv Dodika

    Orban: Mađarska neće priznati presudu protiv Dodika

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da Mađarska neće priznati presudu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Orban je na predavanju na MCC Festu u Estergomu rekao da je “neprihvatljivo” da “namjesnik” koga je delegirala Evropska unija smijeni i sudi predsjedniku koga su izabrali Srbi, prenosi MTI.

    Mađarski premijer je dodao da taj korak nije preduzet zbog korupcije, već zato što Dodik nije sproveo određene odluke koje su došle iz EU.

    – Predsjednik Dodik ostaje izabrani lider Srba koji žive u BiH i mi ćemo oblikovati našu politiku u skladu sa tim – rekao je Orban.

    Dodaje da je Evropska unija propustila “istorijsku priliku” da integriše nove države nastale nakon raspada Јugoslavije.

    On je kazao da Mađarska mora da stvori istorijski savez sa Srbima.

    – Dakle, ako Mađarska želi da ostane snažna, to ne može da postigne bez saveza sa Srbima. A i Srbima je, takođe, potrebna saradnja sa Mađarskom – dodao je Orban.

    Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je u petak prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

    Dodik je prvostepenom presudom osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.