VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Velike šanse za sastanak sa Putinom

    Tramp: Velike šanse za sastanak sa Putinom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da postoje velike šanse za sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    – Danas smo imali veoma dobre pregovore sa Putinom. Postoji velika šansa da se sastanak održi uskoro – rekao je Tramp na konferenciji za medije u Bijeloj kući.

    Odgovarajući na pitanje da li su se Putin i Vladimir Zelenski složili da održe razgovore, Tramp je naveo da “postoje veoma dobri izgledi da će to učiniti”, ali da za sada nije riješeno gdje će se sastanak održati.

    Komentarišući pregovore njegovog specijalnog izaslanika Stivena Vitkofa sa Putinom, Tramp je ocijenio da ih ne bi nazvao “probojem”.

    Riječ je o postepenom procesu i sa Moskvom se radilo već duže vrijeme.

    Kako je dodao, nada se da će za nekoliko nedjelja doći do zaključka koliko je blizu kraj sukoba u Ukrajini. Postoji značajan napredak, istakao je on.

    Upitan da li je sporazum o Ukrajini blizu, Tramp je odgovorio da ne želi da iznosi procjene, jer je ranije već bio razočaran.

    – Put je još dug. Postoje velike šanse da uskoro završimo ovaj rat – naglasio je Tramp.

    On je dodao da osjeća obavezu da pomogne u okončanju sukoba u Ukrajini.

    – Tamo nema američkih vojnika, ali osjećam obavezu da ga zaustavim. To nije moj rat – istakao je američki lider.

    Prema njegovim riječima, SAD će uvesti više sekundarnih sankcija prema trgovinskim partnerima Rusije. Takođe je naveo da nije isključeno da SAD uvedu dodatne carine na kinesku robu.

    Komentarišući carine od 25 odsto uvedene Indiji za kupovinu ruske nafte, Tramp je rekao da postoji mogućnost da se one ukinu, ali da će odluka biti donijeta naknadno.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin sastao se u srijedu u Kremlju sa specijalnim izaslanikom predsjednika SAD Stivenom Vitkofom. Američki predsjednik izjavio je nakon sastanka da je na sastanku postignut veliki napredak.

  • Američke carine stupile na snagu, pogođeno više od 70 zemalja

    Američke carine stupile na snagu, pogođeno više od 70 zemalja

    Za više od 70 zemalja danas su stupile na snagu carine koje je uveo predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Carine u rasponu od deset do 50 odsto od ponoći se primjenjuju na robu iz gotovo 70 zemalja, čime je značajno proširen obim Trampove trgovinske politike koja je usmjerena ka smanjenju trgovinskog deficita SAD, javio je Ej-Bi-Si Njuz.

    – Ponoć je! Milijarde dolara od carina sada stižu u Sjevernu Ameriku! – objavio je Tramp na društvenim mrežama neposredno prije ponoći.

    Među pogođenim zemljama je Kanada, jedan od najvažnijih trgovinskih partnera SAD, za koju se sada primjenjuje carina od 35 odsto.

    Brazil, veliki izvoznik kafe, suočen je sa kombinovanom stopom od čak 50 odsto — 40 odsto iz nove odluke, uz postojeću osnovnu carinu od 10 procenata.

    Indija je trenutno pogođena carinom od 25 procenata, ali se očekuje da se ta stopa udvostruči, na 50 odsto, već 27. avgusta, što je Tramp ocijenio kao kaznu za nastavak uvoza ruske nafte tokom rata u Ukrajini.

    Za robu koja je otpremljena brodovima do 7. avgusta, a stigne u SAD do 5. oktobra, nove carinske stope neće se primjenjivati, saopšteno je iz Bijele kuće.

    Kako se navodi, stope su određene u skladu sa visinom trgovinskog deficita koji SAD ima sa konkretnim partnerima.

  • Tajna operacija Rusije

    Tajna operacija Rusije

    Protok robe iz ruske pomorske industrije poslednjih godina daje razlog za pretpostavku da se Rusija priprema za konfrontaciju sa NATO savezom, navodi se u nedavnom izveštaju Kijevske ekonomske škole (KSE).

    Obim tereta u određene industrijske klastere odgovorne za rusku brodogradnju i održavanje otkrivaju značajno povećanje vojnog naoružanja, otkriva studija.

    Tajne operacije Rusije

    U 2024. godini, brodogradilište na Baltičkom moru u Sankt Peterburgu potrošilo je 98 odsto više čelika nego 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu. Tokom istog perioda, potrošnja čelika u brodogradilištu Viborg takođe je porasla za 93 odsto. Potrošnja drugog brodogradilišta u Sankt Peterburgu porasla je za 10 procenata.

    Ulaganja su izvršena u proizvodne kapacitete severnih brodogradilišta u Baltičkom i Belom moru, kao i na istočnoj obali Rusije. Konkretno, čini se da je industrijski klaster Severomorsk na poluostrvu Kola povećao svoju aktivnost: prošle godine je primio 77.000 tona robe, uglavnom naftnih i čeličnih proizvoda, dok je u 2021. godini obim iznosio samo 33.000 tona.

    Moć mornarice

    Prema izveštaju, pored prodaje čelika, još nekoliko faktora ukazuje na to da cilj Rusije nije samo održavanje vojnih kapaciteta:

    Pošiljke eksploziva

    Pošiljke specijalne opreme

    Ulaganja u flotu

    Ruska mornarica je odigrala veću operativnu ulogu u ranim fazama rata u Ukrajini. Međutim, ruska Crnomorska flota pretrpela je značajne gubitke.

    Ukupna slika tako govori da “ponovno naoružavanje ruske mornarice nije odbrambena reakcija na gubitke u Ukrajini, već proračunati napor da se poveća njena moć i pripremi za buduće sukobe sa Zapadom”, procenjuje se u izveštaju.

    Između ostalog, Rusija ulaže u proizvodnju podmornica i plovila pogodnih za arktički region, kao i u integraciju naprednih sistema naoružanja u brodove. Prioriteti naoružanja sugerišu da se Rusija priprema za akciju, posebno u severnim morskim područjima.

    Iako je industrija u punom zamahu i obim proizvodnje nastavlja da raste, Rusija je primorana da se u velikoj meri oslanja na uvoz kritičnih proizvoda. Municija i rakete se isporučuju iz Severne Koreje, komponente i mašine iz Kine.

    Studija procenjuje da je 260.000 tona eksploziva ušlo u zemlju preko graničnih prelaza na južnoj granici Rusije i luka na Dalekom istoku, što je 6,5 puta više nego 2022. godine. Čini se da je skoro sav ovaj uvoz došao iz Japanskog mora, odnosno iz Severne Koreje.

    Kompanije koje rade u “sivoj zoni”

    Izveštaj ukrajinskog univerziteta otkriva da nekoliko kompanija i dalje radi za rusku vojnu industriju, i to bez sankcija.

    Najupečatljivija od ovih “kompanija uskog grla” je građevinska firma “Barikada” sa sedištem u Sankt Peterburgu, koja je od 2021. godine proizvela jednu petinu potreba za građevinskim materijalom ruske vojne industrije. U 2024. godini, čak 80 odsto poslovanja kompanije bilo je usmereno na vojnu industriju.

    Za jedan proizvod, “Barikada” ima monopolsku poziciju. Poslednjih godina kompanija je proizvela 97 odsto armiranobetonskih ploča čitavog vojno-industrijskog kompleksa, koje su, između ostalog, bile potrebne za izgradnju vojnih aerodroma. Kompanija takođe nudi skloništa za borce i bombardere, vojne prostorije i druge zgrade za oružane snage.

    Istražitelji procenjuju da “Barikada” nije sankcionisana zbog svoje “očigledne civilne prirode”.

    Preporuka: Više sankcija

    Istraživači koji su pripremili izveštaj KSE preporučuju proširenje zapadnih ekonomskih sankcija ruskim kompanijama, koje su navodno civilni akteri, ali proizvode većinu određenih proizvoda potrebnih vojnoj industriji.

    Zapadne sankcije bi takođe trebalo da teže pogode ruske logističke kompanije, koje omogućavaju uvoz mašina i komponenti kritičnih za vojnu industriju iz inostranstva, posebno iz Kine.

    Prema istraživačima, ublažavanje ekonomskih sankcija bilo bi strateška greška. Sankcije će dodatno izvršiti pritisak na rusku vojnu industriju, koja se bori sa strukturnim slabostima, zavisnošću od uvoza i smanjenjem zaliha. Sankcije takođe otežavaju tehnološku modernizaciju oružanih snaga i na taj način smanjuju ruske vojne sposobnosti.

  • Zelenski: Ovo su prioriteti

    Zelenski: Ovo su prioriteti

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izneo je pet ključnih prioriteta ministarstva odbrane, među kojima su povećanje udela domaćeg naoružanja na frontu, digitalizacija, smanjenje birokratije, kao i rešenje personalnih pitanja u oružanim snagama Ukrajine.

    “U regionu Sumi podnet je izveštaj ministra odbrane Denisa Šmihalja o obnovi tog ministarstva. Prvi prioritet odnosi se na maksimalan broj narudžbina za ukrajinske proizvođače, kako bi 50 odsto naoružanja na frontu bilo naše proizvodnje”, istakao je Zelenski u sinoćnjem video-obraćanju.

    On je takođe naglasio potrebu razvoja digitalnih usluga i svih sistema, uključujući Delta. Prema rečima Zelenskog, takođe je neophodno da se smanji birokratija i uspostavi jasna komunikacija sa brigadama i jedinicama u vezi njihovih potreba.

    “Na petom mestu je čitav kompleks pitanja vezan za personal. Svima nam je poznat ovaj problem. Ministarstvo odbrane, zajedno sa vojskom, mora to da reši”, poručio je on, prenela je agencija Ukrinform.

    Predsednik Ukrajine je tokom posete regionu Sumi održao sastanak sa glavnokomandujućim vojske, Oleksandrom Sirskim, ministrom odbrane Šmihaljem i komandantom vazdušnih snaga Olehom Apostolom. Zelenski se na godišnjicu početka operacije u regionu Kursk sastao u Sumiju i sa vojnicima 225. jurišnog puka, prenela je ukrajinska agencija.

  • Đurić od Vlade SAD tražio podršku predsjedniku Srpske

    Đurić od Vlade SAD tražio podršku predsjedniku Srpske

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić istakao je da je zatražio podršku Vlade SAD-a za pitanja koja su važna Srbiji, poput presude protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i pritiscima sa kojima se Srpska suočava.

     

    – Zbog toga što nametanje odluka od strane neizabranih predstavnika samo dolijeva ulje na vatru, kao što smo vidjeli u prethodnim danima, pritisci od strane političara koji su neodgovorni i koji žele da uklone, da smijene one za koje je narod u Republici Srpskoj, glasao ne mogu da doprinesu rješenju. Sa ljudima treba razgovarati, treba tražiti rješenje za probleme i imali smo priliku da iznesemo naše viđenje najvišem rukovodstvu ove zemlje – naveo je on, prenosi Tanjug.

    Đurić je nakon sastanka u razgovoru za RTS istakao da je vrlo jasno da je ono što je urađeno u slučaju Dodika zapravo politički lov na vještice.

    – To je pokušaj da se nedemokratskim metodama, protivno volji naroda koji je za Dodika glasao, smijeni čovjek koga su ljudi birali na izborima i da se od strane neizabranih političkih predstavnika nametne pravni okvir koji – dodao je on.

    Republika Srpska mora da bude poštovana, volja naroda mora da bude poštovana, ne bi trebalo da se razgovara nametanjem, već treba tražiti elegantna politička i pravna rešenja da se sadašnja situacija reši.

    Đurić se sastao u Vašingtonu sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, te istakao da je Rubio odmah nakon sastanka, direktno otišao u Bijelu kuću.

  • Srpsko ministarstvo reagovalo na objavu Picule: Neprihvatljivo i uznemirujuće

    Srpsko ministarstvo reagovalo na objavu Picule: Neprihvatljivo i uznemirujuće

    Neprihvatljivo je i uznemirujuće to što je poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Srbiju Tonino Picula, u kontekstu obilježavanja 30 godina od operacije “Oluja”, na zvaničnom nalogu na društvenoj mreži “Iks” objavio svoju fotografiju u vojnoj uniformi i sa automatskom puškom u rukama nastalu u ratnom okruženju, ocijenila je državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije Nevena Jovanović.

    “Ministarstvo spoljnih poslova Srbije smatra da je gospodin Picula svojim tendencioznim i nimalo slučajnim gestom, ne prvi put, ozbiljno doveo u pitanje sopstveni kredibilitet i nepristrasnost u svojstvu izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, bacivši time sjenku i na integritet same institucije koju predstavlja”, navela je Jovanovićeva, prenosi Srna.

    Ona je istakla da Picula, afirmativno prikazujući oružanu akciju koja je izazvala pogrom srpskog stanovništva, uz jasnu aluziju na sopstveno učešće u njoj, ne predstavlja samo neprimjeren, već i duboko uvredljiv čin prema žrtvama, njihovim porodicama i srpskom narodu u cjelini.

    Jovanovićeva je istakla da je tokom operacije “Oluja” u avgustu 1995. godine, sa svojih ognjišta protjerano više od 250.000 Srba, dok je oko 2.000 osoba ubijeno ili nestalo.

    Ona je podsjetila da je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju ovaj egzodus prepoznao kao djelo etničkog čišćenja, zbog čega taj datum za Srbiju i srpski narod predstavlja jednu od najtragičnijih stranica novije istorije.

    “Shodno tome, smatramo duboko problematičnim da predstavnik jedne od najznačajnijih institucija EU na ovakav indolentan i neosetljiv način pristupa jednom od najtragičnijih i najosetljivijih pitanja za državu za koju je zadužen kao izvestilac, a da istovremeno ima mandat da ocenjuje njen napredak u procesu evropskih integracija i drži moralne lekcije o demokratskim vrednostima i političkim standardima”, navodi Jovanovićeva.

    Ona je napomenula da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da osoba ovakvih rezonovanja, sa očiglednim nedostatkom prije svega ljudskog, a potom i političkog osjećaja, uopšte može obavljati poziciju izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju i sa integritetom suditi o njenom evropskom putu, dok istovremeno šalje poruke koje nisu u skladu sa vrijednostima koje bi trebalo da zastupa, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    “Skrećemo pažnju da ovo nije prvi put da se gospodin Picula oglašava na štetu Srbije i srpskog naroda, ali to prvi put čini u uniformi i sa automatskim oružjem u rukama. Upravo zato, ovakvo postupanje ne možemo posmatrati kao političku nepromišljenost, već kao smišljen i duboko uvredljiv čin”, poručila je Jovanovićeva.

    Ona je istakla da stoga Ministarstvo spoljnih poslova Srbije očekuje da se Evropski parlament jasno odredi prema nedoličnom istupanju izvjestioca Tonina Picule, radi zaštite integriteta i kredibiliteta same institucije, kao i očuvanja povjerenja između Srbije, njenih građana i Evropskog parlamenta.

    “Republika Srbija ostaje dosledno opredeljena za nastavak procesa evropskih integracija i za vrednosti tolerancije, dijaloga i međusobnog poštovanja, ali isto tako očekuje da se predstavnici evropskih institucija ponašaju u skladu sa standardima koje i sami propagiraju”, poručila je Jovanovićeva.

  • Vučić: Pogrešno je urušavati legitimitet koji neko dobije od naroda; Srbija uz svoj narod i Srpsku

    Vučić: Pogrešno je urušavati legitimitet koji neko dobije od naroda; Srbija uz svoj narod i Srpsku

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je, povodom odluke Centralne izborne komisije BiH da oduzme mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, rekao da je pogrešno to što je neko mislio da može da urušava legitimitet koji neko dobije od naroda, te poručio da je Srbija uz svoj narod i uz Srpsku.

    Vučić je naglasio da Dodik sada postavlja pitanje narodu da li ili ne prihvata odluku CIK-a, odnosno Suda BiH, zato što je on izabran od naroda Republike Srpske.

    Vučić je istakao da Dodik nije generator krize, već on odgovara na ono što se dogodilo.

    On je pozvao sve na mir i izrazio nadu da će biti pronađen izlaz iz teške krize u kojoj se nalazi cijela BiH, a Republika Srpska ne svojom krivicom.

    – Neko je mislio da može da urušava legitimitet koji neko dobije od naroda. To je pogrešno. Moja molba svima je – samo mirno, racionalno i bez bilo kakve eskalacije. Moramo da budemo uz svoj narod i uz Republiku Srpsku. Naša politika će uvijek biti da budemo uz svoj narod, uz Republiku Srpsku i da gledamo da sačuvamo mir – rekao je Vučić za beogradsku TV Prva.

    Centralna izborna komisija BiH donijela je danas odluku o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, a protiv nje je dozvoljena žalba.

    Odluku o prestanku mandata CIK je donio nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo raniju prvostepenu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

  • Tramp: Na sastanku Vitkofa i Putina postignut veliki napredak

    Tramp: Na sastanku Vitkofa i Putina postignut veliki napredak

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da u narednim danima i nedjeljama namjerava da radi na okončanju ukrajinskog sukoba.

    On je istakao da je na sastanku specijalnog predstavnika SAD za Rusiju i Ukrajinu Stiva Viktofa i predsjednika Rusije Vladimira Putina dostignut veliki napredak.

    – Moj specijalni izaslanik Stiv Vitkof upravo je održao veoma produktivan sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – napisao je Tramp na svojoj stranici na mreži Istina.

    Tramp je dodao da je evropske saveznike informisao o sastanku Putina i Vitkofa i izrazio svoju posvećenost rješenju u Ukrajini.

    – Svi se slažu da se ovaj rat mora završiti i mi ćemo raditi na tome u danima i nedjeljama koje dolaze – istakao je američki lider.

  • Tramp najavio kraj rata u Ukrajini, SAD uvode nove sankcije Rusiji

    Tramp najavio kraj rata u Ukrajini, SAD uvode nove sankcije Rusiji

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof napravio veliki napredak u pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, održanim u Moskvi.

    Na mreži Istina (Truth Social) Tramp je naveo da je o rezultatima razgovora Vitkofa i Putina obavijestio pojedine evropske saveznike, te da se svi slažu da rat u Ukrajini mora biti okončan. „Moramo na tome raditi u narednim danima i nedjeljama“, poručio je Tramp.

    Iz Bijele kuće je ranije saopšteno da je sastanak protekao dobro, ali da Vašington i dalje planira da Moskvi uvede nove sankcije u petak. „Rusi žele da nastave razgovor sa Sjedinjenim Američkim Državama. Očekujemo da nove sankcije budu uvedene u petak“, izjavio je zvaničnik američke administracije.

    Prema riječima Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, na sastanku je razgovarano o ukrajinskoj krizi i izgledima za razvoj strateške saradnje između SAD i Rusije, a razgovori su ocijenjeni kao veoma korisni i konstruktivni. Ovo je bila peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine, a prethodne dvije održane su 11. i 25. aprila.

    Istog dana, Tramp je potpisao ukaz o uvođenju dodatnih carina od 25 odsto na uvoz iz Indije, zbog nabavke ruske nafte. Zvanični predstavnik Ministarstva inostranih poslova Indije Randhir Džajsval ocijenio je kritike SAD i Evropske unije neosnovanim i nerazumnim, te najavio mjere za zaštitu interesa i ekonomske bezbjednosti svoje zemlje.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da su zahtjevi zapadnih zemalja drugim državama da prestanu trgovati sa Rusijom nezakoniti. „Čujemo mnogo izjava koje su u suštini prijetnje – pokušaje da se suverene države primoraju da prekinu trgovinske odnose sa Rusijom“, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje o mogućim prijetnjama za izvoz ruskih energenata.

  • Dodik zatražio otkup zatvorske kazne

    Advokatski tim Milorada Dodika je Sudu Bosne i Hercegovine podnio zahtjev za pretvorbu zatvorske kazne u novčanu, čime su i zvanično prihvatili pravosnažnu presudu koja je donesena prošle sedmice, uprkos tvrdnjama da je to nezakonita odluka Suda BiH.

    Za Klix je nezvanično potvrđeno da je Sud BiH dobio zahtjev Dodikove odbrane, a u preinačenju kazne ne bi trebalo biti ništa sporno s obzirom na to da zakon omogućava zamjenu osuđeniku u slučajevima zatvorske kazne do godinu dana, što je Dodik i dobio.

    Dodik kaznu mora platiti u roku od 30 dana, a trebalo bi da iznosi 100 KM po danu, odnosno, 36.500 KM za godinu.

    Međutim, interesantnija je činjenica da je ovim zahtjevom Sudu BiH, Dodik sada i zvanično prihvatio presudu te da nema nikakvih argumenata za odbijanje prihvatanja drugog dijela kazne, a koji se odnosi na zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske.