VRBAS Media

Autor: INFO

  • Most na Savi i brza cesta kod Gradiške na čekanju zbog nevjerovatnog propusta

    Most na Savi i brza cesta kod Gradiške na čekanju zbog nevjerovatnog propusta

    Novi ugovor o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske, po svemu sudeći, neće uskoro biti potpisan jer je dio bh. članova zajedničke komisije, koja treba da usaglasi tekst ugovora, otišao u penziju, a novi članovi još nisu imenovani.

    Ovo, praktično, znači da nijedan novi granični prelaz između dvije zemlje ne može biti otvoren, niti postojeći prekategorisan dok BiH ne popuni ovo tijelo, a to znači da će brza cesta kod Gradiške i most na Savi koji su zajedno izgradili BiH i Hrvatska, u šta je uloženo desetine miliona evra, ostati zatvoreni jer hrvatski granični prelaz neće moći biti otvoren, iako su radovi na samoj saobraćajnici, koje izvodi preduzeće “Integral inženjering”, praktično završeni.

    Iako smo, godinama pišući o ovom projektu, strahovali da bi Hrvatska mogla biti glavni faktor opstrukcija, ispostavilo se da najviše problema postoji na bh. strani, jer je teško vjerovati da jedan ovako važan posao, kao što je definisanje graničnih prelaza između dva najvažnija susjeda, zastane zato što se niko nije na vrijeme sjetio da promijeni članove komisije koji se nalaze pred penzijom.

    Kako nam je rekao sagovornik u Ministarstvu bezbjednosti, kada budu predloženi kandidati, sve mora ići na potvrdu u Savjetu ministara BiH, a tek onda bi sami pregovori mogli da počnu. Ipak, u Ministarstvu se nadaju da bi procedura mogla ići ubrzanim putem, jer ističu da su svi svjesni koliko je ovo važan problem.

    “Ako institucije dostave prijedloge u kratkom roku, moguće je da se i procedura završi relativno brzo”, rekao nam je naš sagovornik.

    Osim graničnog prelaza Gradiška, koji je važan za banjalučku regiju, postoji još nekoliko prelaza koji treba da se prekategorišu, a svaki dio BiH ima svoje lokalne prioritete. U januaru je na inicijativu poslanika Šemsudina Dedića, nakon usvajanja Zakona o graničnoj kontroli BiH, u Dom naroda BiH upućen prijedlog zaključka da se u roku od šest mjeseci usvoji novi ugovor s Hrvatskom o graničnim prelazima. Dedić je tražio izmjene koje se odnose na Šamac, Svilaj i Izačić, ali je ostavio i mogućnost da se u zaključak dodaju i drugi. Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pokrenuo je inicijativu da se izvrši prekategorizacija graničnog prelaza Kamensko, koji je važan za Hrvate u zapadnoj Hercegovini.

    Sve ovo će stajati dok se ne usaglasi nova komisija, koja tek onda treba da počne pregovore s Hrvatskom. Komisija će morati naći način da usaglasi različite interese između dvije države, ali i unutar same BiH, koju trenutno potresa institucionalna kriza.

    Podsjećanja radi, prošle sedmice dobili smo potvrdu iz Ministarstva spoljnih poslova Hrvatske da je sredinom jula Hrvatska dostavila BiH prijedlog teksta novog ugovora o graničnim prelazima.

    “Očekujemo skori početak pregovora izaslanstava dviju država koji bi trebalo da dovedu do njegovog usaglašavanja i sklapanja. Vjerujemo da će novim ugovorom dvije strane prekategorizacijom nekih graničnih prelaza osnažiti načine prelaska zajedničke državne granice, pa i dogovoriti uspostavljanje nekih novih graničnih prelaza, između ostalih i onog u blizini Stare Gradiške, odnosno Gornje Varoši na novom saobraćajnom pravcu. Imajući na umu da je riječ o obostranom interesu, posebno privrede obiju država i stanovnika s obje strane granice, očekujemo posvećene pregovore i završetak postupka njegovog sklapanja u relativno kratkom vremenu”, odgovorili su nam.

  • Sudije i tužioci “kriju” imovinu, traže zaštitu Ustavnog suda BiH

    Sudije i tužioci “kriju” imovinu, traže zaštitu Ustavnog suda BiH

    Iako rok ističe 9. septembra, samo trećina sudija i tužilaca prijavila je imovinu, a koja, iako je bilo najavljeno, vjerovatno neće biti javno objavljena do odluke Ustavnog suda BiH.

    Naime, udruženja sudija i tužilaca u BiH pokrenula su upravni spor pred Sudom BiH tražeći ispitivanje zakonitosti postupanja pri prikupljanju i obradi imovinskih kartona, a u tom postupku od Suda BiH je zatraženo da se taj spor prekine i da se obrati Ustavom sudu BiH za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o VSTS-u koje se odnose na izvještaje o imovini i interesima.

    O svemu ovome bilo je riječi na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, a iz rasprave lako se može zaključiti da je većina sudija i tužilaca, pa i članova VSTS-a, protiv toga da njihovi imovinski kartoni budu javno objavljeni.

    Međutim, problem je u tome što, s druge strane, izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u je definisano da ti kartoni moraju biti objavljeni i dostavljeni.

    “Imamo najave da će ovaj rok biti ispoštovan. Neprijavljivanje imovine do tog roka predstavljalo bi disciplinski prekršaj. Na dnevnoj bazi se dostavlja preko sto izvještaja”, rekao je Sanin Bogunić, predsjednik VSTS-a.

    Inače, proces prikupljanja imovinskih kartona trebalo je da započne još 2023. godine, međutim sve je prolongirano do ove godine zbog nemogućnosti VSTS-a da organizuje taj posao, odnosno nedostatka kapaciteta da se u taj posao uđe.

    Za razliku od Bogunića, mnogi članovi VSTS-a kažu da je teško da sudije i tužioci ispoštuju rok koji je pred njih stavljen, a pojedinci su istakli i da ne žele da njihov imovinski karton bude objavljen.

    Davor Martinović, advokat i član VSTS-a, rekao je da objava imovinskih kartona nije standard Evropske unije i da je analiza koju je napravio pokazala da se imovinski kartoni ne objavljuju u 17 država EU, te da u državama u kojima se objavljuju postoje ograničenja.

    Naglasio je i da njegove kolege koje nisu sudije i tužioci, a koji su članovi VSTS-a, ne žele da se njihovi kartoni objavljuju.

    Za razliku od Martinovića, Aleksandra Obradović, član VSTS-a, kaže da se izuzetak ne može napraviti jer se izmjene i dopune Zakona o VSTS-u odnose na sve članove Vijeća, dok je Obren Bužanin tokom sjednice rekao da većina članova VSTS-a i sudija i tužilaca misli da objavljivanje izvještaja nije dobro rješenje.

    Na samoj sjednici bilo je i prijedloga da se prolongira rok za prijavu imovine, a moglo se čuti i da u slučaju podnošenja izvještaja o imovini sudija i tužilaca ti izvještaji u roku od mjesec dana neće biti objavljeni.

    Podsjećanja radi, izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u koji je usvojen 2023. godine predviđeno je da su sudije i tužioci dužni dostaviti imovinski karton koji bi se provjeravao.

    Te provjere radiće poseban odjel unutar VSTS-a, a prvobitno postavljeni rok za formiranje tog odjela je probijen.

    Kasnije, Zakon o VSTS-u je ponovo izmijenjen i rok za formiranje tog odjela je prolongiran, međutim kako stvari sada stoje, pitanje je da li će se i posljednji postavljen rok za dostavu imovinskih kartona ispoštovati.

    Izmjenama Zakona o VSTS-u predviđeno je i da se izvještaji o imovini sudija i tužilaca objave na internet stranici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

    U kojoj formi i da li će ti izvještaji uopšte biti objavljeni, još nije poznato, a vrlo vjerovatno, sve će zavisiti od odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH.

  • Moskva: Zelenski je pozvan

    Moskva: Zelenski je pozvan

    Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je danas da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Moskvu na razgovore, a ne da prihvati kapitulaciju.

    “Zelenski je pozvan u Moskvu da razgovara, a ne da kapitulira”, rekao je Peskov novinarima na marginama Istočnog ekonomskog foruma, prenosi agencija RIA Novosti.

    Naglasio je da je Zelenski odbio poziv ruskog predsjednika da dođe u Rusiju.

    “Ovo je bio Putinov prijedlog. I vidjeli smo da ga je Zelenski odbio preko svog ministra spoljnih poslova”, rekao je portparol Kremlja.

    On je naveo da Rusija smatra prijetnjom najavljeno prisustvo stranih trupa u Ukrajini, uključujući NATO.

    “Govore o garancijama bezbjednosti Ukrajine putem uvođenja evropskih snaga… Onda ćemo se vratiti – na uzroke sukoba. Glavni uzrok sukoba bio je pokušaj NATO-a da prodre u Ukrajinu, čime je naša zemlja dovedena u opasnost. Dakle, mi ovo prepoznajemo kao prijetnju po sebe” prisustvo međunarodnih snaga, ili bilo kakvih stranih snaga, ili snaga zemalja NATO-a na ukrajinskom tlu, na našoj granici”, rekao je Peskov.

    “Sjeverna Koreja nije u Rusiji”
    On je dodao da vojska Sjeverne Koreje nije raspoređena na teritoriji Ukrajine, već samo na teritoriji Rusije.

    Komentarišući pisanje američkih medija da predsjednik SAD Donald Tramp namjerava da uskoro razgovara sa Putinom, Peskov je rekao da još uvijek nema planova za mogući razgovor između Putina i Trampa, ali da bi kontakt “mogao da bude vrlo brzo organizovan”.

    Rusija će, dodao je, nastaviti “specijalnu vojnu operaciju” dok se ne pojave mogućnosti za političko i diplomatsko rješenje sukoba.

    Deseti Istočni ekonomski forum održava se od 3. do 6. septembra u kampusu Dalekoistočnog federalnog univerziteta u Vladivostoku, a danas je počela plenarna sjednica, na kojoj učestvuje i ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Glavna tema ovogodišnjeg skupa je “Daleki istok – saradnja za mir i prosperitet”, prenosi “b92”.

  • Stevandić: Konstituisanje bošnjačke nacije ne smije značiti ukidanje srpske

    Stevandić: Konstituisanje bošnjačke nacije ne smije značiti ukidanje srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci da srpski narod nije protiv konstituisanja Bošnjaka kao nacije, samo je protiv toga da taj proces bude spojen sa uništavanjem i ukidanjem Republike Srpske.
    Stevandić je istakao da takvi procesi neće stabilizovati region, te se nada političkom sazrijevanju u Sarajevu.

    “Očito je da su oni više zainteresovani za sukobe i da im je ovo dobar alibi”, rekao je Stevandić novinarima nakon sjednice Zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske na kojoj nije postignuta saglasnost u vezi sa vetom Bošnjaka na Zakon o izmjeni i dopuni zakona o referendumu i građanskoj inicijativi i raspisivanju republičkog referenduma.

    S obzirom na to da će o tome odlučivati Ustavni sud Republike Srpske, Stevandić je istakao da su argumenti na strani onih koji su izglasali ove akte.

    On je naveo da se referendumskim pitanjem ne mijenja presuda, već iznosi stav o tome, što predstavlja osnovno demokratsko pravo svakog pojedinca i naroda.

    “Kršenje tih prava je ili nacizam ili aparthejd, nema neke ljepše riječi”, ocijenio je Stevandić.

    On tvrdi da će u komisiji za sprovođenje referenduma biti zastupljeni članovi iz svih konstitutivnih naroda.

    Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske nije postigla saglasnost u vezi sa pokretanjem postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka na odluku o raspisivanju republičkog referenduma i na odluku o njenom prijevremenom stupanju na snagu, pa će o ovome odlučivati Ustavni sud Srpske.

    Nije postignuta saglasnost ni u vezi sa pokretanjem postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi i odluku o prijevremenom stupanju na snagu ovog zakona.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 22. avgusta odluku o raspisivanju referenduma povodom presude neustavnog Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Dodiku, te odredila da će referendum biti održan 25. oktobra.

  • Projekat energetske efikasnosti poboljšaće uslove rada

    Projekat energetske efikasnosti poboljšaće uslove rada

    Na zgradi Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci kroz projekat energetske efikasnosti obnovljena je fasada, rekonstruisan sistem grijanja i hlađenja, te zamijenjena stolarija, zahvaljujući saradnji sa kancelarijom Razvojnog programa UN /UNDP/ i nadležnim institucijama u Srpskoj.
    Ukupna vrijednost radova iznosi 1.200.000 KM.

    Direktor Instituta Bojan Đenić rekao je da će završetak ovih radova doprinijeti značajnoj uštedi energije, kvalitetnijim uslovima za rad, ali i vizuelnom izgledu zgrade.

    “Imali smo velikih problema, pogotovo ljeti i zimi kada smo morali da radimo skraćeno jer elektroinstalacije nisu mogle da podnesu ogromne klima-uređaje koji su se nalazili na objektu Instituta i kvarili njegov izgled”, rekao je Đenić.

    On je istakao da je na Institutu urađena kompletna fasada i postavljena stolarija zahvaljujući Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, resornom ministru Bojanu Vipotniku, te partnerima iz UNDP-a.

    Đenić je rekao da je uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti instalirana toplotna pumpa na Institutu, čime je riješen dugogodišnji problem.

    On je napomenuo da je Institut kulturno-istorijski spomenik Republike Srpske, te zahvalio Zavodu za kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe što je prepoznao značaj ove ustanove.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Institut posluje pozitivno već sedam godina i da je najuspješnija zdravstvena ustanova u BiH, a naročito u Republici Srpskoj.

    Stevandić je izjavio da je Institut na vrijeme razvio međunarodne kontakte i više od bilo koje ustanove u BiH ima metode sa međunarodnim sertifikatima, zahvaljujući kojim mogu da se vrše ispitivanja u Banjaluci i Republici Srpskoj.

    On je rekao da će se potruditi da značanjo doprinese da Institut izgradi i veliku republičku ili nacionalnu laboratoriju koja će moći u najbržem roku da vrši analize svih faktora koji bi mogli da budu štetni po život i zdravlje stanovništva i biodiverzitet.

    Stevandić je izjavio da će se lično potruditi da dva velika grada Prijedor i Bijeljina dobiju radne jedinice Instituta koje trenutno postoje u Trebinju, Foči, Zvorniku, Istočnom Sarajevu, Doboju i Banjaluci, kako bi svi krajevi Srpske bili ravnopravno zastupljeni.

    On je istakao da je ova ustanova institucionalni dio državnosti Republike Srpske, ističući da je nastao u Kraljevini Jugoslaviji.

    “Bilo je državnosti i prije toge, ali je činjenica da se državnost i održivost jednog društva isključivo gradi stabilnim institucijama koje mogu da vrše i svoju ustavnu, nacionalnu i društvenu funkciju”, naveo je Stevandić.

    Direktor Zavoda za zaštitu kultirno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Jasna Milešević rekla je da je u ovom projektu Zavod bio partner u konzervaciji i restauraciji zgrade Instituta.

    Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Denis Stevanović rekao je da je Fond na osnovu odluke Vlade Republike Srpske iz svojih redovnih sredstava izdvojio 190.000 KM za ugradnju toplotnih pumpi na objektu Instituta.

    “To predstavlja saradnju institucija, Vlade Republike Srspke, Fonda i samog Instituta, a na zadovoljstvo svih u Institutu”, dodao je Stevanović.

    On je naveo da će Fond da nastavi sa redovnim aktivnostima i realizovati niz projekata koji se odnose na sufinansiranje projekata u javnom sektoru, ali i u realnom ili privatnom.

    Vipotnik je podsjetio da je kroz kompletan projekat utrošeno više od 900.000 KM, te dodao da je jedno od strateških opredjeljenja Vlade Republike Srpske ulaganje u mjere energetske efikasnosti.

    On je rekao da trenutno, osim objekta Narodne skupštine, kroz projekat energetske efikasnosti prolazi još pet objekata u Srpskoj ukupne vrijednosti većoj od 20 miliona KM, dok je u toku tender za osnovnu školu u Rudom i vrtić u Višegradu.

    Prisutnima je prikazan kratki film o istoriji Instituta za javno zdravstvo, a mogli su i da obiđu ovaj objekat.

  • Park „Petar Kočić“ nije rekonstruisan jer je skupštinska većina odbila EU donaciju

    Park „Petar Kočić“ nije rekonstruisan jer je skupštinska većina odbila EU donaciju

    Gradska administracija svjesna je činjenice da je potrebna detaljna rekonstrukcija Parka „Petar Kočić“ te smo pristupili iznalaženju sredstava kako bi ovo realizovali što brže i što efikasnije. Ipak, po ko zna koji put – dogodila se skupštinska većina, koja je još jednom zaustavila ono što je dobro u našem gradu. Odbili su donaciju od 800 hiljada evra, te zbog toga ovaj Park nije rekonstruisan. Ipak, o tome je tada malo ko pisao.

    Kazala je ovo projekt menadžer Grada Milada Šukalo koja je podjsetila da je upravo donacija od 800 hiljada evra bila vezana za projekat revitalizacije Parka „Petar Kočić“.

    -Mi smo tada isticali značaj ove donacije, ali u vrijeme kada je ona stigla, o njoj se nije dovoljno pisalo, niti je javnost uopšte shvatila ozbiljnost i značaj tog projekta. To je velika šteta za naš grad i mi smo tada o tome i govorili – rekla je ona.

    Podsjetila je da je u pitanju bila direktna podrška Evropske unije, namijenjena isključivo za uređenje „Staklenca“, gdje je bila planirana i Evropska kuća.

    -Uz sve to, planirana je i rekonstrukcija vodenih površina, fontane i popločavanje u samom parku. To su bili konkretni koraci u pravcu oživljavanja jednog od najznačajnijih gradskih prostora, koji se nalazi u srcu našeg grada. Mi ćemo i dalje insistirati da ovakvi i slični projekti budu realizovani, da se ne blokiraju iz nekih političkih razlloga, te da se ne propuštaju donacije koje su usmjerene direktno na poboljšanje kvaliteta života građana našeg grada – poručila je Šukalo.

  • Najavljeno veliko povećanje broja letova iz Banjaluke

    Najavljeno veliko povećanje broja letova iz Banjaluke

    Veliko povećanje broja letova sa Aerodroma Banjaluka najavljeno je za ovu zimsku sezonu, pa će tako sedmično ovaj aerodrom imati 32 leta umjesto 21 koliko je zabilježeno prošle zimske sezone.

    To je potvrdila Valentina Kecman, direktorica banjalučkog aerodroma, ističući da je riječ o drastičnom povećanju kapaciteta.

    “Što se tiče Rayanaira izvjesno je da će kapaciteti biti podignuti i u zimskoj sezoni u poređenju sa prethodnom zimskom sezonom. Na osnovu preliminarnog rasporeda kojeg imamo za zimsku sezonu koja zvanično počinje krajem oktobra mjeseca, jasno je da ćemo imati drastično povećane kapacitete na svim destinacijama osim na destinaciji prema Briselu koja neće saobraćati kao i svake zimske sezone. To nije ništa novo. Svake zimske sezone Brisel ne radi i počinje tek od proljeća, odnosno kraja aprila”, rekla je ona.

    Kecmanova je gostujući u jutarnjem programu javnog servisa Republike Srpske najavila i povećanje kapaciteta Wizz Aira.

    “Što se tiče Wizz Aira, umjesto da imamo smanjenje što je trend tokom zimske sezone, Wizz Air će povećati broj letova za Bazel, tako da će putnici sa banjalučkog aerodroma imati priliku da ove zime lete svaki dan za Bazel što je drastična promjena u poređenju na prošlu zimu kada se letjelo samo dva puta nedjeljno”, istakla je ona.

  • Medvedev: Mogla bi Rusija preuzeti kontrolu nad britanskom imovinom

    Medvedev: Mogla bi Rusija preuzeti kontrolu nad britanskom imovinom

    Moskva bi mogla zaplijeniti britansku imovinu i dalje ukrajinske teritorije zbog nedavnog korištenja zamrznute imovine kako bi pružila dodatnu vojnu podršku ruskim trupama oko Kijeva, rekao je u četvrtak zamjenik predsjednika ruskog Savjeta sigurnosti Dmitrij Medvedev.

    U izjavi britanskog Ministarstva odbrane u srijedu navodi se da je London prebacio oružje i vojnu podršku u vrijednosti većoj od milijardu funti (1.3 milijarde dolara), za koje se tvrdi da su kupljeni novcem prikupljenim od zamrznute ruske imovine. Objava je stigla dok je britanski ministar odbrane Džon Hili posjetio ukrajinski glavni grad Kijev.

    Komentarišući britanski transfer, Medvedev, koji je bivši predsjednik i premijer Rusije, tvrdio je da je zemlja “počinila prekršaj”, zbog čega je Moskva stekla pravo na povrat dotičnog iznosa od Londona i Ukrajine.

    “Ali s obzirom na to da se taj novac ne može vratiti na sudu iz očitih razloga, naša zemlja ima samo jedan način da vrati dragocjenosti. Da vrati ono što je zaplijenjeno u naturi. To jeste, ‘ukrajinsku zemlju’ i ostale nekretnine i pokretnine koje se na njoj nalaze”, rekao je Medvedev na Telegramu.

    Takođe je predložio “oduzimanje dragocjenosti britanske krune”, uključujući imovinu Ujedinjenog Kraljevstva u samoj Rusiji.

    Britanske vlasti nisu odmah komentarisale Medvedeve izjave.

    Zapadne zemlje zamrznule su otprilike 300 milijardi dolara imovine Ruske centralne banke od početka rata između Rusije i Ukrajine 2022. godine. Mnogi su raspodijelili kamate zarađene na toj imovini kako bi finansirali odbranu Ukrajine, što je Kremlj osudio.

    Neke zemlje takođe podržavaju potpuno oduzimanje imovine, umjesto da se kamate koriste samo za osiguranje kredita za Ukrajinu, prenosi “Anadolija”.

  • Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Distributivna preduzeća električne energije u Republici Srpskoj traže dodatno povećanje cijena mrežarine, navodi se u saopštenju Regulatorne komisije za energetiku RS.

    Oni su u saopštenju naveli da su u tou formalne rasprave u tarifnom postupku za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj (mrežarina), a koji se vodi po zahtjevima operatera distributivnih sistema u Srpskoj.

    “Istovremeno obavještavamo javnost da je u ovom tarifnom postupku došlo do izmjene zahtjeva od strane operatera distributivnih preduzeća, kojima se traži dodatno povećanje cijene mrežarine zbog zahtjevanog rasta troška za pokrivanje distributivnih gubitaka. Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih 0,10900 KM/kWh na 0,15255 KM/kWh, od strane MH “Elektroprivreda Republike Srpske” iz Trebinja, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 %. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58% na 46,01%”, istakli su iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    Dodali su da će javne rasprave u tarfinom postupku trajati do kraja sljedeće sedmice.

    Podsjećamo, krajem jula je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila da su distributivna preduzeća tražila povećanje cijena mrežarine.

    Ovo je znači u svega nešto više od mjesec dana zahtjev za dodatno povećanje cijena mrežarine.

    Ono što nije jasno zbog čega se traži uopšte povećanje cijena mrežarine, ako znamo da su četiri od pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

  • Vučić: Neka se niko ne nada da će Srbija priznati nezavisno Kosovo, to se neće desiti

    Vučić: Neka se niko ne nada da će Srbija priznati nezavisno Kosovo, to se neće desiti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Priština neće da primijeni nijedan sporazum koji je postignut u dijalogu, kao ni Vašingtonski, koji se ticao prije svega ekonomije, i istakao da niko ne treba da se nada da će Srbija priznati nezavisno Kosovo.

    Vučić je u Pekingu, odgovarajući na pitanja novinara da li je propuštena šansa i da postoji mogućnost da se obnovi Vašingtonski sporazum sa dolaskom Donalda Trampa ponovo na vlast, rekao da se taj sporazum prije svega ticao ekonomije.

    – Oni su gurali i dio svoje političke agende koja nije imala veze sa tim da li ćemo da priznamo ili ne, ja sam to odbio, to je bio prije svega ekonomski sporazum koji oni nisu primijenili. Oni neće nijedan sporazum da primijene, ali meni nije problem u njima – rekao je Vučić.

    Kako je naveo, tada je Tramp izgubio vlast, a došao je DŽo Bajden.

    – Valjda je htio da se primijeni neki drugi sporazum, a ne Briselski sporazum. Neće moći tako, moraće da se primijeni Briselski sporazum, moraće da se primijeni ZSO, ovako mogu da sprovode golo nasilje, golu silu – rekao je predsjednik Srbije.

    Navodeći da su ga sa Si-En-Ena pitali šta je to što je potrebno kako bi Srbija priznala nezavisnost Kosova, Vučić je svima poručio da se tome ne nadaju.

    – Nisu pustili moj odgovor na Si-En-Enu, ali odgovaram i danas – nemojte tome da se nadate, to se neće desiti – istakao je Vučić.

    Vučić: Srbija može očekivati dalju pomoć i podršku Kine po pitanju Kosova i Metohije

    Vučić je izjavio da Srbija može očekivati dalju pomoć i podršku Kine po svim pitanjima, među kojima i po pitanju Kosova i Metohije.

    – Možemo to da očekujemo i po različitim političkim pitanjima, poput Kosova i Metohije, teritorijalnog integriteta i suvereniteta, baš kao što i mi poštujemo princip jedne Kine i od toga nećemo da odustajemo – rekao je Vučić novinarima u Pekingu.

    Kako je naveo, sastanak sa predsjednikom Kine Si Đinpingom bio je jako srdačan.

    – Srećan sam kada se tako završi razgovor, znam da smo nešto dobro uradili za svoju zemlju, da ćemo imati novih fabrika, novih puteva. Oni su se obradovali što ćemo za 15 dana da otvaramo prugu Beograd – Subotica, da smo mi naš dio završili – rekao je Vučić.

    Prema njegovim riječima, sa Si Đinpingom je razgovarao i o najnovijoj inicijativi Kine, inicijativi za globalno upravljanje, kojom traže nešto što bi svako normalan u svijetu tražio.

    – Traže jednakost među državama, nemiješanje u unutrašnje stvari država, više pravde, poštovanja prava, vladavine prava na nivou međunarodnog prava, da te norme kroz Povelju Ujedinjenih nacija, rezoluciju Ujedinjenih nacija konačno budu poštovane – naveo je Vučić.

    Predsjednik Srbije je rekao da su razgovarali i o potrebi svih modernih tehnologija i vještačke inteligencije i u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i svim drugim oblastima u kojima Kina prednjači danas u svijetu.

    Vučić je prenio da u Kini imaju u osnovnim školama časove vještačke inteligencije i da djecu uče kako da se primjenjuje vještačka inteligencija.

    – Ovdje je Konfučije neko o kome svi sve znaju, pa kada nešto nekome ne ide, izvuku njegove savjete kako da se to savlada. Zatim, kada ljekar kaže da nema tumora, vještačka inteligencija prođe kroz sve to i kaže “ljekar je pogriješio, moramo brzo da tretiramo”, tako su našli 1,8 miliona slučajeva i poslije spasavali ljude – rekao je Vučić.