VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na sastanku u Beogradu bez konkretnih dogovora o statusu prevoznika u EU

    Na sastanku u Beogradu bez konkretnih dogovora o statusu prevoznika u EU

    Na jučerašnjem sastanku prevoznika iz BiH sa predstavnicima Evropske komisije u Beogradu nije bilo konkretnih dogovora oko statusa bh. prevoznika u zemljama Evropske unije u kojima, poput turista, imaju pravo na boravak u Uniji najduže 90 dana u pola godine. Ipak optimizam postoji, rekao je u našem Јutarnjem programu, Velibor Peulić glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”, koji očekuje još jedan sastanak sa predstabnicima EU komisije u Sarajevu.

     Možemo reći da su predstavnici svih zemalja učinili ono što je u njihovoj moći. Dali smo snažne odgovore prema EU. Poručili da su nam rokovi važni, da želimo da dobijemo rješenje. Nismo pretjeranoo optimistični, za razliku od kolega iz okruženja ali mislim da je planiran još jedan susret u Briselu, ministara inostranih poslova, kako bi razgovarali o ovoj temi – rekao je Peulić.

    Јuče smo kaže Peulić, glasno govorili da je oko 20 miliona tona robe upitno, ako dođe do poremećaja.

    – Nama ostaje čekanje da li će Brisel uz naše pritiske i preporuke se odredi da zemlje Balkana budu tretirane po ona dva sporazuma koja mi stalno naglašavano. Ova bitka nije jdnostavna i višedimenzionalna je – kaže Peulić.

    Ukoliko se poslije 12. oktobra desi najlošiji scenario imamo planove koje nećemo sada saopštavati, dodaje on.

    – Najvažnije je da imamo jedinstven stav, obratili smo se kome treba, ali dalje ne zavisi od nas. Ono što smo naglasili jeste da mi nismo azilanti, niti se bavimo trgovinom ljudima, mi radimo u transportnim kompanijama, jedino tražimo isti tretman vozača sa Balkana kao onih u EU – poručio je Peulić.

  • NASA otkrila znakove o drevnom životu na Marsu

    NASA otkrila znakove o drevnom životu na Marsu

    NASA je objavila otkriće mikrobiološkog života na površini Marsa.

    Novi administrator svemirske agencije, Šon Dafi, izjavio je da je uzorak koji je prikupio rover Perseverance proglašen “najsnažnijim dokazom postojanja života” na Marsu, navodi Daily mail.

    Na konferenciji za novinare održanoj juče, pomoćnik administratora NASA-e Nik Foks rekao je: “Ovo je vrsta potpisa koji bismo očekivali da je nastao od nečega biološkog porijekla.”

    Istraživači su se posebno fokusirali na neobične tačkaste strukture i oblike nalik sjemenkama u drevnim marsovskim stijenama, koji bi mogli da ukazuju na postojanje sitnih oblika života u dalekoj prošlosti.

    Ove formacije, koje su dobile nadimke “sjemenke maka” i “gepardove šare”, uočene su u stijenama sličnim mulju u oblasti Neretva Vallis, dijelu kratera Jezero, gdje je prije milijardi godina postojala rijeka.

    Rover istražuje ovu oblast još od svog sletanja na Mars 2021. godine, prenosi Blic.

     

  • Premijer Srpske traži istragu o racijama u Banjaluci

    Premijer Republike Srpske Savo Minić oglasio se o navodnoj prekomjernoj sili policije tokom racija proteklog vikenda u Banjaluci.

    Kako je rekao, razgovarao je sa direktorom policije Sinišom Kostreševićem o ovim tvrdnjama.

    – Razgovarao sam s direktorom policije, a jedna od tema bila je i navodna prekomjerna upotreba sile tokom vikend racija u Banjaluci – rekao je Minić.

    Dodao je kako taži da se svi navodi ispitaju, a eventualno odgovorni i kazne.

    – Vjerujem našoj policiji i dajem joj punu podršku – zaključio je on, piše Glas.

  • SNSD se sprema za izbore, iako odbacuje odluku CIK-a

    SNSD se sprema za izbore, iako odbacuje odluku CIK-a

    Odluka vlasti Republike Srpske je da se ne uključi u prijevremene izbore, ali Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ne vidi nikakav problem u tome da njegov kandidat ipak učestvuje i pobijedi na tim izborima.

    Ovo je nedavno izjavio u razgovoru za američke medije, čime je otvoreno potvrdio da njegova partija već vodi pripreme za izlazak na izbore za predsjednika Srpske.

    „Naša podrška je u ovom trenutku velika. Sama partija je blizu natpolovične većine, a moja podrška je 62 odsto“, rekao je Dodik, ne osvrćući se na odluke Narodne skupštine RS koja je ranije odbacila odluku CIK-a o raspisivanju izbora, niti na presudu Suda BiH kojom mu je mandat na mjestu predsjednika oduzet na šest godina.

    Ovakav pristup nije nov. Lider SNSD-a je i ranije davao oštre izjave i obećanja da će Srpska voditi samostalnu politiku, da neće priznavati nametnute odluke stranaca niti institucija BiH. Ipak, takva obećanja najčešće su trajala kratko i ostajala samo na nivou izjava.

    Od 2006. godine, kada je ponovo preuzeo vlast, Dodik je više desetina puta najavljivao referendume – od onog o statusu Republike Srpske i njenom izdvajanju iz BiH, do najnovijeg koji se odnosi na presudu Suda BiH i odluku CIK-a. Nijedna od tih najava nije sprovedena.

    Na kongresu SNSD-a 2017. u Istočnom Sarajevu, Dodik je obećao referendum o nezavisnosti ukoliko se Srpskoj ne vrate nadležnosti iz Dejtonskog sporazuma. Ni tada obećanje nije ispunjeno, a osam godina kasnije Republika Srpska je i dalje dio BiH.

    I 2021. godine, kao član Predsjedništva BiH, Dodik je više puta tvrdio da će Srpska uskoro proglasiti nezavisnost i povući saglasnost na postojanje brojnih državnih institucija – od OS BiH, preko UIO, VSTS, pa do OBA i SIPA. U Narodnoj skupštini RS usvojeni su i zaključci o ponovnom formiranju Vojske RS i Agencije za lijekove RS. Ništa od toga nije realizovano.

    Među brojnim neispunjenim obećanjima su i ona o prosječnoj plati od 1.000 evra, izgradnji aerodroma u Trebinju, ski-centra na Manjači, kao i velikog kompleksa na Klekovači. Svi projekti ostali su samo na najavama.

    Česta tema Dodikovih izjava bio je i Kristijan Šmit, kojeg institucije RS ne priznaju za visokog predstavnika. Još 2023. godine Dodik je tvrdio da će mu biti zabranjen ulazak u Srpsku i da će biti uhapšen i protjeran. Od tada do danas Šmit je više puta posjetio Banjaluku i druge gradove RS, bez posljedica.

    Dodik je 2022. godine obećao i javno objavljivanje spiskova ljudi zaposlenih u institucijama i javnim preduzećima koji ne dolaze na posao. Ni to nije urađeno.

    I pored ovakvog niza neispunjenih obećanja, Dodik tvrdi da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da 62 odsto građana i dalje ima povjerenja u njega, a skoro polovina bi ponovo glasala za SNSD.

    Psiholog Aleksandar Milić kaže da, ukoliko su te tvrdnje tačne, to znači da građani prihvataju „švercersku i prevarantsku logiku“.

    – To se prije svega mora posmatrati u odnosu na ličnost koja to govori i u kojim uslovima to govori, kao i u odnosu na psihologiju mase. Ta psihologija više naginje ka primitivizmu i ne razumije manipulaciju. Oni se identifikuju s njim jer koristi primitivizam i vulgarizam. Zato se ide pod šatore, pjeva, vrijeđa, izmišljaju vulgarne riječi kako bi se dodvorio masi. To uspjeva jer ga masa prihvata kao “našeg čovjeka”, koji nije daleko od njih. To je jedan vid preuzimanja identiteta – rekao je Milić.

    On naglašava da je pogrešno tvrditi da „narod uvijek dobije vlast kakvu zaslužuje“.

    – Narodu treba objašnjavati da su to prazne priče i varalice. To je izrugivanje naroda i uvreda za normalne ljude, bez obzira na njihov nivo obrazovanja, kulture, bez obzira čime se bave i gdje žive. Što se tiče procenta podrške, tu se postavlja veliko pitanje jer postoje ozbiljne sumnje da su brojni izbori pokradeni, posebno od 2022. godine do danas. Ako već pričamo o tome, takve stvari treba raskrinkavati, a ne pričati da je narod takav i da zaslužuje da bude u zabludi – istakao je Milić.

    – To je švercerska politika. Nisu najinteligentniji oni koji varaju ljude na pijaci. To je varanje i krađa. Nije tačno da narod većinski podržava takvu vrstu politike, već je potrebno da ljudima stalno ukazujete na to da su prevareni i da se njima manipuliše – zaključio je Milić.

  • Incident u Poljskoj podiže tenzije

    Incident u Poljskoj podiže tenzije

    Nakon što su poljske vlasti optužile Rusiju da je poslala naoružane dronove u vazdušni prostor te zemlje, što Rusija negira, tenzije između NATO-a i Rusije nalaze se na najužarenijoj tački još od prošlog hladnog rata, a region zapadnog Balkana ponovo bi se mogao naći između dva suprotstavljena bloka.

    Poljska je dronove oborila i optužila Rusiju za ozbiljnu provokaciju, a zapadne zemlje obećale su Poljskoj pomoć, pa i kroz aktiviranje člana 4. Osnivačke povelje Alijanse, koji podrazumijeva konsultacije u slučaju ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta neke od članica.

    Analitičari i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koje smo kontaktirali se svi slažu da se radi o ozbiljnoj situaciji i mogućem stvaranju nove ‘željezne zavjese’ koja bi mogla prolaziti i kroz naš region, ali se ne slažu ko bi mogao biti međunarodni stabilizirajući faktor u regionu.

    Jedan od naših analitičara uvjeren je da bi EU mogla odigrati tu ulogu, drugi se slaže ali s dozom opreza, dok je naš treći sagovornik mišljenja da je EU propustila priliku da se nametne kao faktor stabilnosti. Naši sagovornici se takođe slažu da će biti ključna pozicija Sjedinjenih Država, za koje vjeruju da su jedine u stanju u ovom trenutku s Rusijom razgovarati s pozicije autoriteta i moći.

    Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, smatra da je incident u Poljskoj dio šireg konteksta rata u Ukrajini, gdje SAD pokušavaju dovesti do nekog dogovora između zaraćenih strana, Rusija osvojiti dodatne teritorije u Ukrajini i preplašiti Evropu, a Evropa vratiti mir na svom istoku. Hadžović smatra da postoji opasnost formiranja nove “željezne zavjese” ako se ova faza zaoštravanja odnosa ne vrati u diplomatske protokole, i podsjeća da je i bivša Jugoslavija imala sudbinu zemlje na samoj granici između dva suprotstavljena bloka. Prema njegovom mišljenju, važno je da se EU pokaže kao stabilizirajući faktor u regionu.

    “Mislim da i oni moraju malo promijeniti jednu paradigmu te iz ove čisto birokratske faze preći u fazu realne geopolitike i zemljama Balkana dati znatno bolji položaj u okviru pristupanja bloku”, rekao je Hadžović za “Nezavisne”.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, za “Nezavisne” tvrdi da se ovaj incident u Poljskoj treba posmatrati kao dio ruske strategije koja ima značajne snage u Bjelorusiji i time veže dio ukrajinskih snaga za sjeverni sektor, a ujedno projektuje moć prema zemljama Baltika i Poljskoj.

    Što se tiče našeg regiona, Radić je mišljenja da je ključ Srbija, odnosno kako će se razriješiti trenutna politička kriza u toj zemlji. On smatra da rukovodstvo Srbije nije uspjelo poslati jasne poruke ni prema Zapadu ni prema Istoku. S jedne strane, kako naglašava, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, susretima s kineskim i ruskim rukovodstvom pokušava se predstaviti kao prijatelj tog bloka, a s druge strane pojedinim odlukama i naoružavanjem Ukrajine šalje signale ka Zapadu.

    Kako naglašava, EU može biti faktor stabilnosti samo ako promijeni svoju politiku prema regionu, a posebno prema Srbiji.

    “EU je do sada pokazivala interes za stabilokratiju i bili su spremni da podrže i autoritarne vlasti samo sa željom da ne postoji neki bezbjednosni izazov”, mišljenja je Radić.

    Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva koji je javnosti poznat i kao član Međunarodne krizne grupe za BiH, za “Nezavisne” kaže da je “željezna zavjesa” već prisutna nekoliko godina. Prema njegovom mišljenju, EU teško može biti stabilizirajući faktor zbog velikog broja pogrešnih poteza za koje smatra da su vukli u našem regionu.

    Najveća šansa za smirivanje situacije i da se ne dozvoli da se globalne krize preliju na region, po njegovom mišljenju, su sami narodi u regionu.

    “Region bi mogao biti poveznica jer različite balkanske zemlje i akteri imaju kontakte i sa Istokom i sa Zapadom. S druge strane, sa situacijom u Ukrajini postoji opasnost da se Balkan nađe na raskrsnici civilizacijskih sukoba. Srećom, do sada nismo imali ozbiljnih posljedica, i više mi se čini da lokalni političari pokušavaju da iskoriste to što se dešava da sebe pokažu jačim, većim i moćnijim nego što to realno jesu”, smatra Latal.

  • Šmitove plate veće od primanja njemačkog kancelara

    Šmitove plate veće od primanja njemačkog kancelara

    Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, na toj funkciji se nalazi od avgusta 2021. godine. Tokom više od četiri godine mandata ostvario je značajna primanja, koja prema dostupnim informacijama dostižu nekoliko miliona evra.

    Prema navodima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Šmitova osnovna plata u OHR-u iznosi oko 24.000 evra mjesečno. Kada se na to dodaju naknade za odvojeni život, putne troškove i druge beneficije, ukupan mjesečni iznos može dostići oko 41.000 evra, odnosno približno pola miliona evra na godišnjem nivou. Na ta primanja se ne plaća porez ni u BiH ni u Njemačkoj.

    Analitičari ocjenjuju da visina Šmitovih primanja predstavlja dodatni razlog zbog kojeg on ne želi da odustane od funkcije. Njegova primanja porede se sa platama vodećih njemačkih zvaničnika, uključujući i kancelara, čija bruto plata iznosi oko 30.000 evra mjesečno, te sa članovima upravnih odbora velikih njemačkih kompanija.

    Budžet OHR-a za 2024. godinu iznosio je 5,8 miliona evra, a procjene pokazuju da približno deset odsto tog iznosa odlazi na primanja visokog predstavnika. Najveći finansijski doprinos OHR-u daju Sjedinjene Američke Države, dok je Rusija od 2022. godine obustavila uplate.

    Svi prethodni visoki predstavnici takođe su ostvarivali visoka primanja. Karl Bilt je za 18 mjeseci zaradio 450.000 evra, dok su Miroslav Lajčak i Kristijan Švarc-Šiling imali približne iznose. Karlos Vestendorp je za nešto više od dvije godine mandata zaradio oko 625.000 evra, a Volfgang Petrič za 32 mjeseca oko 800.000 evra. Pedi Ešdaun je bio među najplaćenijima, sa ukupno 1,1 milion evra, dok je Valentin Incko, koji je dužnost obavljao više od 12 godina, zaradio između 1,7 i 1,9 miliona evra.

    Ekspert za međunarodno pravo Srđan Perišić ocjenjuje da su primanja visokih predstavnika neadekvatna u odnosu na rezultate koje su postigli u BiH. On smatra da bi zatvaranje OHR-a doprinijelo većoj odgovornosti domaćih političkih aktera i podstaklo dijalog.

    Perišić ističe i da status Kristijana Šmita u BiH pokazuje činjenica da ga obezbjeđuju pripadnici njemačkih bezbjednosnih službi, a ne strukture UN, što bi bio slučaj da je imenovan po proceduri Savjeta bezbjednosti.

  • FBI: Osumnjičeni za ubistvo Trampovog saradnika pušten na slobodu, u toku potraga za ubicom

    FBI: Osumnjičeni za ubistvo Trampovog saradnika pušten na slobodu, u toku potraga za ubicom

    Direktor FBI-ja Keš Patel izjavio je da je osoba privedena zbog sumnje da je pucala i ubila saradnika predsjednika SAD, konzervativca Čarlija Kirka puštena na slobodu nakon policijskog ispitivanja. Potraga za ubicom traje.

    – Naša istraga se nastavlja i nastavićemo da objavljujemo informacije u interesu transparentnosti – rekao je on u objavi na Iksu.

    Istovremeno, Odjeljenje za javnu bezbjednost Јute saopštilo je da su obje osobe privedene u ovom slučaju puštene na slobodu jer ”nisu povezane sa pucnjavom” na Kirka.

    Јedna od ovih osoba optužena je za ometanje univerzitetske policije, kako je prethodno objavljeno tokom konferencije za novinare, ali Odjeljenje nije saopštilo iz kojeg razloga su ovi ljudi prvobitno bili osumnjičeni za ubistvo saveznika predsjednika SAD Donalda Trampa, prenosi Si-En-En.

    – U toku je istraga i potraga za osobom koja je pucala – navodi se u saopštenju Odjeljenja.

    Kirk, konzervativni aktivista i suosnivač organizacije “Turning Point USA”, sinoć je podlegao povredama zadobijenim kada je na njega pucano tokom govora pred studentima na Univerzitetu Јuta Veli.

    Nakon ubistva, Tramp je naredio da se zastave spuste na pola koplja u čast Kirka i poručio da će pronaći “svakog pojedinca” umiješanog u ubistvo Kirka.

    Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se novom porukom povodom atentata na Čarlija Kirka te je rekao kako je ispunjen tugom i bijesom.

    U poruci objavljenoj na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je rekao kako je Kirk bio inspiracija za mnoge.

    Ko je bio Čarli Kirk

    Američki konzervativni politički aktivista i publicista, osnivač organizacije Turning Point USA, koja među studentima promoviše ideje slobodnog tržišta, ograničene vlade i “tradicionalne vrijednosti”, kao i uspostavljanje odnosa sa Rusijom. Autor knjiga, aktivni učesnik političkih debata, blizak republikanskim krugovima iz vremena predsjedništva Donalda Trampa.

    Poznat influenser: više od 6,9 miliona pratilaca na Instagramu, oko 3,8 miliona na Јutjubu, 5,5 miliona na Fejsbuku i 6,4–7,3 miliona na Tik-Toku. Društvene mreže koristio za propagiranje konzervativnih ideja i širenje političkog uticaja među mladima.

    Ukrajina: oštro je kritikovao vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, Vladimira Zelenskog nazivao “marionetom tajnih službi”, ukazivao na korupciju i smatrao rat “ne našim problemom”.

    Izrael: otvoreno je izjavljivao “Podržavam Izrael”, podržavao vojne akcije Tel Aviva protiv Hamasa, optuživao borce za sabotažu humanitarne pomoći. Isticao je razliku: Ukrajina – “beskrajni sukob”, Izrael – “borba sa jasnim ciljem”.

    Iran: upozoravao je da bi rat protiv Irana mogao postati katastrofa. Tvrdio je da “čak ni Rimljani nisu mogli da pobjede Persiju” i da je zemlja prevelika da bi bila brzo slomljena. Upozoravao je da bi nasilno rušenje režima izazvalo milione izbjeglica, destabilizovalo region i dovelo do građanskog rata. Pri tome je naglašavao povjerenje u Trampa, smatrajući njegovu politiku “master-klasom u međunarodnim odnosima”.

    Redovno istupao protiv demokrata, kritikujući njihov spoljnopolitički kurs i insistirajući da SAD treba da se usredsrede na unutrašnje probleme, a ne na “tuđe ratove”.

  • Vukanović: Ponovo su mi zapalili auto

    Nebojša Vukanović, poslanik “Liste za pravdu i red” u Narodnoj skupštini RS, objavio je da mu je noćas zapaljen automobil ispred porodične kuće u Trebinju.

    “Samo desetak minuta nakon što sam se parkirati ispred porodične kuće u Trebinju, opet su mi mafijaši Milorada Dodika zapalili novo auto koje sam upravo dovezao ispred kuće. Prije 10 dana u Doboju sam kupio mali automobil „ford fiesta“ 2013. godište, odvezao u Ljubinje na servis kod dobrih i pouzdanih majstora, braće Ćuzulan, i večeras ga prvi put dovezao kući”, objavio jer Vukanović na svojoj stranici.

    “Tek što sam došao u kuću, supruga me čekala da skupa večeramo, neko me je pozvao na telefon i rekao da gori auto, strčao sam i počeo gasiti dok vatrogasci ne dođu. Iza ovog novog napada na moju porodičnu kuću stoji zločinac i vođa Mafije Milorad Dodik, koji je nalogodavac, a izvršioci su nebitni. Pravda će biti obaveza!?”, naveo je on.

    Podsjećamo, Vukanoviću je u martu prošle godine takođe zapaljen automobil ispred porodične kuće u Trebinju.

  • Tramp: Čarli Kirk preminuo nakon što je upucan na kampusu u Јuti

    Tramp: Čarli Kirk preminuo nakon što je upucan na kampusu u Јuti

    Čarli Kirk, bliski saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa, teško je ranjen na univerzitetu “Јuta Veli” kod Solt Lejk Sitija, nakon čega je ubrzo preminuo u bolnici.

    Kirk, osnivač “Preokreta SAD” (Turning Point USA), držao je govor u sklopu turneje “Povratak Amerike” kada je kampusom odjeknuo pucanj.

    Predsjednik SAD Donald Tramp je objavio da je njegov saradnik preminuo.

    Mediji u Americi objavili su da je napadač priveden, a objavljeni su i snimci sa univerziteta koji pokazuju hapšenje starijeg muškarca, koji govori policajcima “imam pravo da ćutim”.

    Kasnije je, međutim, objavljeno da napadač ipak nije priveden.

    Ko je bio Čarli Kirk

    Američki konzervativni politički aktivista i publicista, osnivač organizacije Turning Point USA,, koja među studentima promoviše ideje slobodnog tržišta, ograničene vlade i “tradicionalne vrijednosti”, kao i uspostavljanje odnosa sa Rusijom. Autor knjiga, aktivni učesnik političkih debata, blizak republikanskim krugovima iz vremena predsjedništva Donalda Trampa.

    Poznat influenser: više od 6,9 miliona pratilaca na Instagramu, oko 3,8 miliona na Јutjubu, 5,5 miliona na Fejsbuku i 6,4–7,3 miliona na Tik-toku. Društvene mreže koristi za propagiranje konzervativnih ideja i širenje političkog uticaja među mladima.

    Ukrajina: oštro je kritikovao vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, Vladimira Zelenskog nazivao “marionetom tajnih službi”, ukazivao na korupciju i smatrao rat “ne našim problemom”.

    Izrael: otvoreno je izjavljivao “IPodržavam Izrael”, podržavao vojne akcije Tel Aviva protiv Hamasa, optuživao borce za sabotažu humanitarne pomoći. Isticao je razliku: Ukrajina – “beskrajni sukob”, Izrael – “borba sa jasnim ciljem”.

    Iran: upozoravao je da bi rat protiv Irana mogao postati katastrofa. Tvrdio je da “čak ni Rimljani nisu mogli da pobjede Persiju” i da je zemlja prevelika da bi bila brzo slomljena. Upozoravao je da bi nasilno rušenje režima izazvalo milione izbjeglica, destabilizovalo region i dovelo do građanskog rata. Pri tome je naglašavao povjerenje u Trampa, smatrajući njegovu politiku “master-klasom u međunarodnim odnosima”.

    Redovno istupa protiv demokrata, kritikujući njihov spoljnopolitički kurs i insistirajući da SAD treba da se usredsrede na unutrašnje probleme, a ne na “tuđe ratove”.

  • Stevandić: Republika Srpska ima legalnu i legitimnu Vladu

    Stevandić: Republika Srpska ima legalnu i legitimnu Vladu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, jasno je poručio da Republika Srpska ima legalnu i legitimnu Vladu.
    Ističe da u trenutku kada je Savo Minić imenovan od strane predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, nije postojao nijedan dokument na kojem je pisalo da Milorad Dodik nije predsjednik Republike Srpske.

    – U tom trenutku, čak i da su jedina vlast bili Šmit, Bećirović i Trojka, Dodik bi i dalje bio predsjednik, jer Ustav Republike Srpske propisuje da on ostaje na toj funkciji sve dok ne podnese ostavku ili ne bude smijenjen u skladu sa zakonom. Vidjeli ste da niko iz opozicije nije tražio opoziv, što znači da znaju da Dodikov legalitet nije sporen – rekao je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine se osvrnuo i na odluku Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, koji nisu tražili zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ali je trojka u Sarajevu tražila od Ustavnog suda da ospori Vladu Republike Srpske.

     

    – Ako gledamo sa stanovišta legaliteta, Klub Bošnjaka broji osam članova u Vijeću naroda. Pet od tih osam, kada glasaju za vitalni nacionalni interes, onda se zakazuje komisija, i ako se ne postigne dogovor – ide se na Ustavni sud. U ovom slučaju, četiri Bošnjaka su bila za osporavanje legaliteta gospodina Minića, jedan je bio uzdržan, a trojica su bila protiv. Formalno, nije postojala mogućnost pokretanja procedure. Bošnjaci u Republici Srpskoj, preko svojih ovlaštenih predlagača i predstavnika, nisu tražili niti osporavali legalitet i legitimitet gospodina Minića – kaže Stevandić.

    Podsjeća da taj podatak ne zanima mnogo Bošnjake u Sarajevu i da ih ne interesuju ljudska prava i politička volja Bošnjaka u Republici Srpskoj.

    – Njih interesuje samo postavljanje BiH iznad Republike Srpske, van Dejtonskog sporazuma, gdje smo jednaki ugovorni subjekti. Njih interesuje poništavanje volje Republike Srpske, i to rade sistematski. To izaziva velike društvene tenzije. Mi te tenzije možda ne primjećujemo odmah, ali u podsvijesti postoji negativan odnos koji jednog dana može da kulminira i dovede do sukoba – poručio je Stevandić.

    Na pitanje na kakav sukob misli, predsjednik Narodne skupštine je podsjetio na period kada je Interpol utvrdio da je sporna potjernica za predsjednikom Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i za njim lično, te da je riječ o političkoj torturi.

    – Odmah nakon toga, zvanični predstavnik u Vijeću naroda Republike Srpske je pitao: “Šta ako dođe do sukoba u tumačenju torture i do sukoba policije Republike Srpske i policije Federacije?” On je rekao: “Pucati jedni na druge.” Mi već imamo pozive iz Federacije da policija puca na policiju. To je u svakom normalnom društvu objava rata. Mi smo rekli da nećemo dati alibi onima koji žele rat. Zalažemo se za mir – naglasio je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine je tokom emisije Telering ponovo naglasio da Republika Srpska ima legalnog predsjednika – Milorada Dodika.

    – Budući da u Ustavu piše da mu mandat prestaje ostavkom ili opozivom, a nijedno od toga se nije dogodilo, on je taj koji treba da kaže da li će ostati do kraja mandata. Ako se nešto bude mijenjalo, moja je dužnost da omogućim da Narodna skupština bude sposobna da donosi odluke – i do sada nikada nije bilo zastoja. Onaj ko je dobio izbore na kraju će odlučiti šta će sa svojim mandatom, jer po Ustavu – on ga ima – jasan je Stevandić.

    Dodaje da Kristijan Šmit i CIK imaju svoje mišljenje, ali da je Ustav Republike Srpske stariji od njih i da će Ustav nastaviti da živi.

    – Ustav je nešto što je vječno, i Republika Srpska je vječna. Ovo je teško vrijeme i moramo da pazimo i na riječi i na postupke. Do sada smo pokazali odgovornost – da ništa ne smije da ugrozi mir, da naša djeca ne uđu u rovove. Ponosan sam što Republika Srpska to stalno ponavlja, iako nam ludaci poput Heleza pokazuju neke dronove. Taj mir će i sutra biti jedina pravna vrijednost, jer BiH više nije multietnička država – zaključio je Stevandić.