Autor: INFO

  • Odustaje se od projekta vađenja litijuma u Srbiji?

    Odustaje se od projekta vađenja litijuma u Srbiji?

    Stručnjak Njemačkog društva za spoljnu politiku iz Berlina (DGAP) tvrdi da ima pouzdane informacije na osnovu kojih je siguran da ništa neće ništa biti od projekta Jadar u Srbiji.

    Radi se o jednom od potencijalno najvećih projekata rudarenja litijuma u Evropi, koji bi vrijedio više milijardi evra.

    “Projekat Jadar neće krenuti i to je određena posljedica, odnosno kolateralna šteta protesta”, kaže za DW Milan Nič. Taj stručnjak Njemačkog društva za spoljnu politiku iz Berlina (DGAP) tvrdi da ima pouzdane informacije na osnovu kojih je siguran da se od Jadra odustalo.

    “Ja sam čuo nešto (o Jadru). Za biznis je veoma važno da su stvari predvidljive. Tamo su (Rio Tinto) imali neke rokove, planove, nešto su uložili i ništa od toga. Oni idu van plana, i taj litijum tek treba iskopati. A to nije jedini projekat u Evropi, ima i drugih koji su bolje pripremljeni, ili su više predvidljivi”, rekao je on.

    Na diskusiji o stanju u Srbiji je trebao da učestvuje i Tilman Kuban, poslanik CDU u Bundestagu. On je već posjetio Srbiju, gde se pohvalno izrazio o planiranom projektu kopanja litija. Ali, u posljednjem trenutku otkazao je učešće na panelu. Kako je za DW potvrđeno iz njegovog kabineta, razlog su bile “hitne obaveze” u Bundestagu.

    Umesto njega, u DGAP je govorio Manuel Saracin, povjerenik bivše njemačke vlade za zapadni Balkan. On je rekao da nije teško shvatiti situaciju aktuelnu situaciju u Srbiji, s obzirom na, kako je rekao, transfer moći u kabinet predsednika Srbije, te da, kako je rekao “Devedeset odsto stvari u zemlji ide preko njegovog stola”, prenosi Vreme.

  • IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske usvojila je prijedlog novih kreditnih linija koje se upućuju na saglasnost Nadzornog odbora i konačno odobrenje Vlade Republike Srpske, navodi se na zvaničnoj stranici ove banke.

    Dodaju da nove kreditne linije građanima Republike Srpske donose povoljnije uslove zaduživanja, sa jasnim fokusom na podršku mladim bračnim parovima i najosjetljivijim kategorijama stanovništva.

    Prema usvojenom prijedlogu, IRB Republike Srpske će ponuditi univerzalnu kreditnu liniju namijenjenu bračnim parovima do 40 godina starosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 odsto tokom cijelog perioda otplate. Ovaj model omogućava stabilnost i predvidljivost u planiranju porodičnog budžeta i predstavlja direktnu podršku demografskoj politici Republike Srpske.

    Posebno se izdvaja kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99 odsto, namijenjena porodicama poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, civilnim žrtvama rata, osobama sa invaliditetom, višečlanim porodicama i samohranim roditeljima.

    Nove kreditne linije predviđaju i niže troškove obrade, viši maksimalni iznos kredita, kao i opcionu mogućnost grejs perioda do šest mjeseci. Time se korisnicima omogućava dodatni prostor da opreme svoje stambene jedinice i odmah stvore funkcionalan i opremljen dom.

    “Ovo je prvi u nizu koraka Investiciono-razvojne banke Republike Srpske koji imaju za cilj modernizaciju Banke i približavanje građanima čime se dodatno potvrđuje društvena uloga i značaj IRB-a. Na ovaj način želimo i da omogućimo korisnicima kreditne linije da dobiju na vremenu i sigurnosti, dok paralelno jačamo povjerenje u domaći finansijski sektor”, izjavio je Boris Knežević.v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske,

    Ovim potezom IRB Republike Srpske nastavlja sa strateškim odlukama usmjerenim na direktnu pomoć građanima, njihov životni standard i demografsku stabilnost Republike Srpske.

  • Šmrkali kokain sa mobilnog telefona u Banjaluci

    Šmrkali kokain sa mobilnog telefona u Banjaluci

    Banjalučka policija uhapsila je A.Đ. i S.J. iz Banjaluke koji su šmrkali kokain sa mobilnog telefona u Banjaluci.

    Oni su kažnjeni zbog počinjenih prekršaja iz člana 17. Zakona o javnom redu i miru.

    ” Prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka policijski službenici su uočili navedena lica kako na javnom mjestu sa displeja mobilnog telefona konzumiraju bijelu praškastu materiju koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kokain. Ispitivanjem na prisustvo opojnih droga u organizmu kod lica A.Đ. utvrđeno je prisustvo opojne droge kokain, dok je kod lica S.J. utvrđeno prisustvo opojnih droga kokain i THC 10 u organizmu. O navedenom je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje”, navode iz PU Banjaluka.

    Osim toga u četvrtak 11. septembra uhapsili su D.S. iz Banjaluke koji je koristio džoint.

    Terete ga  zbog počinjenog prekršaja iz člana 17. Zakona o javnom redu i miru a D.S. je odbio da se podvrgne ispitivanju na prisustvo opojnih droga u organizmu.

  • Zloglasni Siniša Petrić izlazi na slobodu, oglasio se Goran Selak

    Siniša Petrić (51) zvani Zenica, zloglasni saradnik Zemunskog klana i Luke Bojovića, u petak (12. septembra) će biti pušten na prijevremenu slobodu iz Kazneno-popravnog zavoda Foča u kojem služi zatvorsku kaznu od 15 godina zatvora.

    Odluku je o uslovnom otpustu donijelo je Ministarstvo pravde Republike Srpske, a portal ”istraga.ba” navodi da je to bila prva odluka koju je donio novoimenovani ministar pravde Goran Selak, nakon što je preuzeo dužnost.

    Selak: Komisija imenovana u prethodnom mandatu
    Goran Selak za ATV kaže da je rješenje o uslovnom otpustu Siniše Petrića donijela Komisija za uslovni otpust Ministarstva pravde Republike Srpske.

    ”Komisija za uslovni otpust imenovana je u mandatu bivšeg ministra Miloša Bukejlovića i sjednica je bila zakazana prije nego što sam ja preuzeo dužnost. Komisija se sastaje kvartalno, odnosno četiri puta godišnje ili maksimalno pet puta godišnje. Molbe za uslovni otpust u ministarstvo su upućene takođe prije nego što sam preuzeo dužnost, a uprava KPZ-a je navela da je zatvorenik imao uredno vladanje tokom izdržavanja kazne”, rekao je Selak za ATV.

    Dobio četiri mjeseca uslovnog otpusta
    Pojašnjava da je Siniša Petrić osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora. U vrijeme kada je Okružni sud u Banjaluci, od pravosuđa Španije, prihvatio Petrićevu molbu da kaznu izdržava u BiH preostalo mu je da ”odleži” još tri godine i 10 mjeseci.

    ”Petrić je prošle godine izručen u BiH i vrijeme provedeno u pritvoru mu je uračunato u kaznu. U KPZ Foča je smješten 14. februara 2024. godine, a redovni istek kazne je 26. januara 2026. godine. To znači da je Petrić dobio svega četiri mjeseca uslovnog otpusta”, ističe Selak.

    KPZ Foča dao pozitivno mišljenje
    Pero Dunjić, pomoćnik ministra pravde za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske kaže da je ministarstvo 2. septembra 2025. godine uputilo dopis svim kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj da dostave prijedloge i molbe zatvorenika, zaključno sa 5. septembrom 2025. godine.

    ”Komisija je, u skladu sa ranijim planom, održala sjednicu 10. septembra 2025. godine. Na toj sjednici razmatran je i predmet zatvorenika S.P. iz KPZ Foča, koji izdržava kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Početak preostalog dijela kazne datira od 14. februara 2024. godine, a redovan istek kazne je 26. januara 2026. godine. Na osnovu pozitivnog mišljenja KPZ Foča, Komisija mu je odobrila uslovni otpust, koji stupa na snagu 12. septembra 2025. godine – dakle, oko četiri mjeseca prije isteka kazne”, rekao je Dunjić.

    Komisija za uslovni otpust zatvorenika Republike Srpske imenovana 25. oktobra 2024. godine, a predsjednik Komisije je predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske Danijela Milovanović.

    ”Komisija je nezavisno i samostalno tijelo koje odluke donosi na osnovu zakona i dostavljenih mišljenja kazneno-popravnih ustanova”, ističe Dunić.

    Petrić osuđen kao član grupe Marinka Magde
    Podsjetimo, Okružni sud u Banjaluci ranije je prihvatio Petrićevu molbu da ostatak 15-godišnje kazne zatvora izdržava u BiH. To se odnosi na dvije kazne na koje je osuđen u Španiji, odnosno Srbiji.

    Banjalučki sud je presudu iz Španije prihvatio još 11. februara 2020. godine, da bi 1. februara 2023. godine bila prihvaćena i presuda Okružnog suda u Subotici.

    Petrića je Nacionalni suda Španije osudio za organizovani kriminal na pet godina, te za posjedovanje ratnog arsenala oružja i vatrenog oružja na 10 godina zatvora. U Subotici je 1995. godine osuđen na doživotni zatvor, ali je tu kaznu 1997. godine Vrhovni sud Srbije preinačio na 15 godina zatvora. Tada je osuđen zbog teških slučajeva razbojništva počinjenih u sastavu kriminalne grupe.

    Radilo se o zloglasnoj grupi ubica koju je predvodio Marinko Magda. Grupa je, kako su pisali mediji u Srbiji, masakrirala 14 ljudi u Vojvodini i Mađarskoj.

  • Opozicija traži zaštitu od institucija

    Opozicija traži zaštitu od institucija

    Nebojši Vukanoviću, narodnom poslaniku i lideru Liste „Za pravdu i red“, nepoznati počinioci zapalili su automobil ispred njegove kuće u Trebinju. To je već drugi put u posljednjih šest mjeseci da mu vozilo bude uništeno na isti način.

    Ovaj slučaj dodatno je produbio zabrinutost javnosti, jer se u posljednje vrijeme bilježi niz napada na opozicione političare. Tako je prošle sedmice bivši predsjednik PDP i aktuelni poslanik u Predstavničkom domu BiH, Branislav Borenović, napadnut biber-sprejom ispred svog stana u Banjaluci, dok su u februaru u Prnjavoru nepoznati napadači fizički nasrnuli na bivšeg ministra bezbjednosti BiH i dugogodišnjeg funkcionera SDS, Dragana Mektića.

    Ove situacije otvorile su ozbiljna pitanja o ličnoj i političkoj bezbjednosti u Republici Srpskoj. Javnost je dodatno uznemirena činjenicom da nalogodavci i izvršioci gotovo nikada ne budu otkriveni, dok u slučajevima kada je napadnuta imovina ili život funkcionera vladajuće strukture policija reaguje promptno. Primjer za to je paljevina automobila predsjednika SO Rogatica, Siniše Jankovića, kada je počinilac pronađen u roku od 24 sata.

    Takva razlika u postupanju dovela je do sumnji u „dvostruke aršine“ i izazvala otvorene rasprave među opozicionarima o tome da li će biti prinuđeni da preduzimaju lične mjere zaštite.

    – Ako imate situaciju gdje ljudi koji iskreno preziru i nasilje i oružje, tu ubrajam i sebe, razmišljaju da se naoružaju i lično organizuju svoju i bezbjednost svojih porodica, onda je stanje krajnje alarmantno – izjavio je Igor Crnadak, šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini RS.

    On smatra da se glavni uzroci ovakvog stanja mogu tražiti u političkim strukturama i medijima pod njihovom kontrolom. – Sa te dvije tačke godinama se kreira mržnja prema svakome ko misli drugačije. Oni truju vlastiti narod i trude se da ljudi budu što više zatucani i sluđeni, kako bi sa njima lakše manipulisali. Ja im savjetujem da se zaustave i da nikad ne zaborave na izreku da se posebno treba čuvati strpljivog, ugnjetavanog čovjeka – upozorio je Crnadak.

    Slično razmišlja i Ognjen Bodiroga, šef kluba poslanika SDS, koji naglašava da je situacija u društvu postala izuzetno rizična za sve koji se ne slažu sa vladajućim politikama.

    – Ovo čemu svjedočimo je vrhunac diktature kad ljude koje ne možete da stavite pod kontrolu izlažete nasilju. Kad vam neko udari na porodicu i kad nadležne institucije ne pronađu nalogodavca i napadača, onda vi, da biste zaštitili svoju porodicu, nemate izbora osim dvije mogućnosti: Prva je da se iselite iz ovog privatnog entiteta, a druga je da se sami odbranite kako znate i umijete, jer porodica je svetinja – rekao je Bodiroga za Srpskainfo.

    On je podsjetio i na tragičnu okolnost da je neposredno nakon prvog napada na kuću Nebojše Vukanovića preminula njegova majka, a da su sada direktna meta postali i sam Vukanović i njegova supruga. – Ovo smatram udarom na sve nas koji drugačije misle i koji smo odlučili da ovdje ostanemo i mijenjamo sistem koji urušava Republiku Srpsku, a to je sistem krađe, korupcije, kupljenih diploma, namještenih konkursa. Nadležne institucije definitivno ne rade svoj posao, a da je bilo sreće već bi se održalo nekoliko posebnih sjednica Narodne skupštine koje se tiču stanja bezbjednosti u Republici Srpskoj. Ovi događaji očigledno imaju za cilj da se pošalje poruka ne samo Nebojši Vukanoviću, već cijeloj opoziciji da ukoliko mislite svojom glavom i ako niste spremni da prihvatite ovu diktaturu, snosićete posljedice – dodao je Bodiroga.

    Radislav Dončić, poslanik Narodnog fronta, ocjenjuje da je nakon novih napada jasno da kritičari vlasti moraju sami da vode računa o sopstvenoj zaštiti. – Nikome ne može biti prijatno da prolazi kroz ovo, ali jasno je da su institucije privatizovane. Rezultat toga je to što se posljednjih mjeseci ne može otkriti nijedan napadač na opozicionare. Ne znamo ko je sljedeći. Očigledno je da se moramo na neki način samoorganizovati i čuvati, jer ne znamo šta donosi naredna noć – poručio je Dončić.

    Da situacija prelazi granice normalnog smatra i Đorđe Vučinić, poslanik Liste „Za pravdu i red“.

    – Naravno da nam ne preostaje ništa drugo nego sa uzdamo u se’ i u svoje kljuse, kao što kaže narodna poslovica, odnosno da sami čuvamo svoju bezbjednost jer očigledno je da se nemamo na koga osloniti – rekao je Vučinić.

    On tvrdi da pravna država praktično ne funkcioniše. – Volio bih da budem demantovan i da dobijemo odgovore od tužilaštva u roku od 48 sati ko je odgovoran za novi napad na Nebojšu Vukanovića, ali s obzirom da je, evo, prošlo već pola godine od prošle paljevine Nebojšinog automobila, a da nemamo gotovo nikakve informacije osim da je istraga u toku, onda se nemamo čemu pretjerano nadati – zaključio je Vučinić.

  • Komšićeva brzopletost: Zašto NATO ne može tek tako ući u BiH

    Komšićeva brzopletost: Zašto NATO ne može tek tako ući u BiH

    Onako na prvu, reklo bi se, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ispalio je brzometnu izjavu: ako ode misija Altea, u Bosnu i Hercegovinu ulazi NATO.

    Nije to došlo slučajno. Milorad Dodik je svega nekoliko sati ranije najavio da će od Rusije tražiti veto na produženje mandata misiji Altea u Savjetu bezbjednosti UN. Ubrzo nakon toga, sjeo je za sto sa Sergejem Lavrovom u Moskvi. Komšić je, očigledno, reagovao instinktivno – „vi nama Rusijom, mi vama NATO-om“.

    No, politika se ne vodi nervozom. A upravo u tome leži slabost Komšićeve izjave. Formalno-pravno, istina je da je NATO imao mandat u BiH do 2004. godine, kada je završena misija SFOR i odgovornost preuzela Evropska unija kroz EUFOR Altea. NATO je ostao prisutan samo kroz štab u Sarajevu, sa savjetodavnom i reformskom ulogom. Povratak vojne sile NATO-a, mimo mandata EU, nije jednostavan potez.

    Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić stvari vidi jasno: „Ta izjava je ostrašćena. Komšić se ne rukovodi realnim stanjem na terenu.“ I zaista, bez odluke Predsjedništva BiH nema stranih trupa. A u Predsjedništvu sjedi i srpski član, koji takvu inicijativu neće prihvatiti. Procedura je poznata: preglasavanje, zaštita vitalnog interesa, sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i dvotrećinska većina koja teško da bi podržala ulazak NATO trupa.

    Dodamo li svemu ovome trenutnu političku fragmentaciju unutar same Srpske, jasno je da bi odluka bila sve osim jednostavna. Nejedinstvo se već pokazalo na pitanjima koja su nazvana „vitalnim interesima“, od referenduma do prijevremenih izbora.

    Komšić je, dakle, ušao u retorički duel sa Dodikom i Moskvom, ali bez realnog političkog pokrića. Izjava možda zvuči odlučno, ali politička težina ostaje tanka. Jer, osim što bi veto Rusije blokirao produženje Altee, gotovo je sigurno da Moskva ne bi klimnula glavom ni na ulazak NATO-a.

    A da stvar bude složenija, Ćeranić podsjeća i na širu geopolitičku sliku: „Amerika ima svoj politički kurs i jasno poručuje da se neće miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja. Intervencija bi bila moguća samo ako dođe do poremećaja bezbjednosti.“ Uz to, Kina je tih, ali čvrst akter kada je riječ o odbrani Dejtonskog sporazuma.

    Komšićeva izjava, na kraju, više liči na refleks u šahovskoj partiji u kojoj protivnik tek podiže figuru, nego na strateški promišljen potez. Dodik je potegao veto, Komšić odmah NATO. Ali tabla je mnogo složenija – i svaki brz potez samo pokazuje koliko se ovdašnja politika vodi na prvu, a ne na dugu stazu.

  • Fico staje uz Putina?

    Fico staje uz Putina?

    Slovačka neće podržati nove sankcije Rusiji sve dok EU ne ponudi rešenja za klimu.

    Slovačka neće podržati usvajanje 19. paketa sankcija Rusiji sve dok Evropska komisija ne donese realistične predloge o usklađivanju klimatskih ciljeva sa potrebama automobilske industrije, izjavio je slovački premijer Robert Fico nakon sastanka sa predsednikom Evropskog saveta Anotnijom Koštom.

    On je istakao da neće podržati uvođenje novog paketa sankcija sve dok EU ne predstavi novi predlog cena električne energije u Evropi, prenela je agencija TASR.

    Fico je rekao da ne odbacuje mogućnost da pojedini klimatski ciljevi Evropske unije treba da budu promenjeni, ukoliko bude postojala politička volja.

    Ranije danas iz EK je saopšteno da je suviše rano da se kaže kada će 19. paket sankcija protiv Rusije stupiti na snagu.

  • Bijes u Evropi nakon Trampove izjave o ruskim dronovima u Poljskoj

    Bijes u Evropi nakon Trampove izjave o ruskim dronovima u Poljskoj

    Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je sinoć da su ruski dronovi koji su narušili poljski vazdušni prostor to možda učinili slučajno, nazvavši incident “greškom”.

    Takav komentar izazvao je oštru osudu Poljske i evropskih saveznika, koji su ga ocijenili opasnim i pogrešnim tumačenjem situacije, piše Kyiv Post.

    “To je mogla biti greška”, izjavio je Tramp novinarima, dodavši kako “nije srećan ni s čim što se tiče cijele situacije, ali se nada da će to doći kraju”. Njegove riječi u potpunoj su suprotnosti s reakcijama evropskih čelnika, koji su incident nazvali “namjernom provokacijom” i “novom, ozbiljnom eskalacijom” sukoba.

    Podsjetimo, najmanje 19 ruskih dronova ušlo je prekjuče u vazdušni prostor Poljske tokom napada na Ukrajinu, zbog čega su podignuti avionic NATO koji ih oborili četiri, potvrdio je poljski premijer Donald Tusk.

    Poljski ministar spoljnih poslova, Radosłav Sikorski, odgovorio je Trampu, prenosi Index.hr.

    “Ne, to nije bila greška”, poručio je kratko na društvenim mrežama.

    Poljski i drugi evropski zvaničnici naglasili su ozbiljnost incidenta, navodeći da su dronovi letjeli čak 480 kilometara (300 milja) duboko u poljsku teritoriju.

    Kao znak solidarnosti, više evropskih zemalja, uključujući Češku i Nizozemsku, pozvalo je ruske ambasadore na razgovor u svoja ministarstva spoljnih poslova.

    Češka je, osim diplomatskog koraka, odlučila Poljskoj poslati i vojnu pomoć. Ministarstvo odbrane u Pragu potvrdilo je u četvrtak da će, na direktan zahtjev poljskog kolege, poslati helikoptersku jedinicu za specijalne operacije protiv dronova.

    Francuska je takođe preduzela konkretne vojne korake. Predsjednik Emanuel Makron objavio je da šalje tri borbena aviona Rafale kako bi “pomogao u zaštiti poljskog vazdušnog prostora i istočnog krila NATO zajedno s našim saveznicima”.

    Penzionisani pukovnik američke vojske Ričard Vilijams, veteran s iskustvom u vodstvu NATO, rekao je za Kyiv Post da je napad dronovima bio “namjeran” te da predstavlja test političke volje Saveza.

    “Jedno je imati kapacitet za odmazdu – a drugo je imati političku volju za to”, istakao je on. Upozorio je da je “fatalna potencijalna slabost” NATO to što je “slab koliko i njegova najslabija karika, a posebno neodlučan koliko i njegova najsposobnija vodeća nacija”, pritom aludirajući na SAD i Trampovu “nespremnost da napadne Rusiju” ili “riskira rat s Moskvom”.

    Podsjećamo, otpravnik poslova Rusije u Poljskoj Andrej Ordaš izjavio je da Poljska nije predstavila dokaze da su dronovi oboreni iznad teritorije te zemlje ruskog porijekla.

     

     

    Poljska nije predstavila dokaze da su dronovi oboreni iznad teritorije te zemlje ruskog porijekla, izjavio je danas

  • Tramp o dronovima u Poljskoj: Upad bi mogao biti greška, ali nisam srećan

    Tramp o dronovima u Poljskoj: Upad bi mogao biti greška, ali nisam srećan

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je “ruski upad dronova u Poljsku mogao biti greška”, ali je takođe izrazio frustraciju zbog incidenta koji je uznemirio Varšavu i druge saveznike NATO-a.

    “Mogla je biti greška, ali bez obzira na to, nisam srećan ni zbog čega što ima veze sa cijelom tom situacijom. Ali nadam se da će tome doći kraj”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući prije odlaska u Njujork predsjedničkim helikopterom, prenosi Blumberg.

    Tramp je potom dodao da će osuditi Rusiju “čak i zato što je blizu te linije”.

    “Ne sviđa mi se. Nisam srećan zbog toga”, kazao je Tramp.

    Poljska je zatražila od saveznika dodatne sisteme protivvazdušne odbrane i tehnologiju za borbu protiv dronova, kako bi se bolje, kako se navodi, zaštitila od ruskih upada nakon incidenta koji se dogodio u srijedu rano ujutru, kada su dronovi koji su prešli na njenu teritoriju iz Ukrajine i Belorusije oboreni od strane NATO snaga.

    Na zahtjev Poljske, NATO je aktivirao Član 4 Sjevernoatlantskog sporazuma, kako bi započeo konsultacije među državama članicama Alijanse u vezi sa kršenjem poljskog vazdušnog prostora dronovima, prenosi Tanjug.

  • Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.Kako je globalna neizvjesnost i dalje prisutna, investitori nastavljaju sa kupovinom zlata, koje smatraju jednim od najsigurnijih utočišta kapitala, što je dovelo do novog rasta cijene ovog plemenitog metala na čak 3.650 dolara po unci.

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.

    Prema trenutnim cijenama sa svjetskih berzi, jedan gram zlata koji trenutno košta oko 195 maraka, za 55 više nego 1. januara 2025. godine, opasno se približava famoznoj granici od 200 maraka.

    Analitičari američke banke “Goldman Saks” smatraju da će ovaj rast biti prisutan i u narednom periodu, te da bi cijena zlata uskoro mogla porasti i na 3.700 dolara.

    Vjeruju i da bi vrijednost ovog plemenitog metala mogla otići i iznad 4.000 dolara do sredine iduće godine, sa mogućim još agresivnijim scenarijima do kraja 2026.

    Kako su istakli, ako bi se samo jedan odsto privatnog tržišta američkih trezorskih obveznica uložilo u zlato, cijena zlata bi mogla porasti na čak 5.000 dolara po jednoj unci.

    “Goldman Saks” nije jedina finansijska institucija sa ovakvim prognozama. I analitički tim banke “Dž. P. Morgan” očekuje da će se prosječna cijena zlata do sredine naredne godine popeti na 4.000 dolara.

    U međuvremenu i švajcarski UBS je promijenio svoju prognozu, pojašnjavajući da je to urađeno zbog rastuće neizvjesnosti oko carina i geopolitičkih rizika.

    Pogledi investitora i berzanskih mešetara usmjereni su ka SAD, jer je prema avgustovskim podacima došlo do pada zaposlenosti u ovoj državi, koja je i jedan od repera globalnih ekonomskih kretanja.

    Slabiji dolar, ekonomska krhkost na američkom tržištu rada u kombinaciji sa stalnom zabrinutošću zbog nivoa državnog duga i potencijalnih promjena u finansijskoj politici, pogurali su zlato ka granici od 3.700 dolara.

    Ukoliko se obistine prognoze za narednu godinu, cijena jednog grama zlata bi mogla dostići sumu od 210 do čak 260 maraka.

    U slučaju drugog scenarija, to bi predstavljalo rast od 120 maraka po jednom gramu u odnosu na početak 2025.

    Ukoliko se, međutim, kao reper uzmu cijene od prije pet godina, to znači da bi vrijednost ovog plemenitog metala tokom naredne godine mogla biti veća za 2.000 pa i 3.000 dolara po jednoj unci.

    Ako je neko, primjera radi, 2020. godine imao novca da kupi kilogram zlata, plativši ga tada oko 103.000 maraka, on danas ima polugu vredniju za oko 95.000, a ukoliko bude strpljiv, ali se i obistine prognoze analitičara – mogao bi profitirati više od 160.000 maraka, dva i po puta više nego što je uložio.

    Pojedini ekonomisti, međutim, upozoravaju da zlato nije nešto na šta bi trebalo gledati kao na investiciju, već samo kao na nešto da se u turbulentnim vremenima sačuva vrijednost novca, odnosno kapital kojim neko raspolaže.

    Ukazuju da su od 1971. do 2024. godine tradicionalne akcije u prosjeku ostvarivale godišnji prinos od 10,7 odsto, a zlato 7,9 odsto.