Direktoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darku Ćulumu istekao je mandat, njegov zamjenik nije izabran nakon što je smijenjen odbjegli Zoran Galić, a slična je situacija i u Ministarstvu bezbjednosti, koje nema ministra nakon hapšenja i smjene Nenada Nešića.
Riječ je o tri pozicije koje su ključne u domaćem bezbjednosnom sektoru, za koje se rješenje ne nazire, jer političari za to ne mogu pronaći dogovor.
Možda su se u periodu iza nas i najrevnosniji hroničari izgubili u evidenciji o tome koliko je puta pred Savjetom ministara BiH spuštena rampa za imenovanja u SIPA.
O fotelji ministra bezbjednosti suvišno je i govoriti, a sve su prilike da će ona ostati prazna sve do formiranja nove vlasti, do kada će te poslove obavljati zamjenik ministra Ivica Bošnjak.
Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić smatra da upražnjavanje ključnih funkcija u institucijama poput SIPA i Ministarstva bezbjednosti ozbiljno utiče na efikasnost i stabilnost bezbjednosnog sistema BiH.
“Radi se o pozicijama koje su ključne za operativno djelovanje, koordinaciju i pravovremeno reagovanje na sigurnosne prijetnje. Kada institucije ostanu bez čelnih ljudi, posebno onih koji imaju puni kapacitet odlučivanja, stvara se prostor za nesigurnost u komandnom lancu, te otežana koordinacija između agencija na državnom, entitetskom i međunarodnom nivou”, naveo je Mušić.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje u “v.d. režimu” slabi komandni lanac, usporava donošenje odluka i otvara prostor za institucionalni zastoj.
“U sektoru bezbjednosti to može imati konkretne negativne posljedice, jer brzina i koordinacija su od presudnog značaja. Zabrinjava i nedostatak političke hitnosti u rješavanju ovih imenovanja. To ukazuje na širi problem – nerazumijevanje važnosti stabilnog i stručnog rukovodstva u ključnim bezbjednosnim institucijama. Takva neodgovornost dugoročno podriva povjerenje građana, umanjuje operativnu sposobnost i narušava ukupnu sigurnosnu arhitekturu države”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, kaže da su za ovako upražnjene pozicije krivci oni koji imaju političku odgovornost, a to je sadašnji sastav Savjeta ministara, odnosno politički partneri koji obavljaju vlast na nivou BiH.
“Narušen je sistem koji treba funkcionisati perfektno, tako se to sve odražava na povjerenje građana u institucije, ali i vladavinu prava koja je u osnovu temelj demokratskih društava. Srozan je imidž i status institucija upravo nedjelovanjem onih koji trebaju djelovati”, kaže Hadžović.
Kako je dodao, uvijek kada se radi sa vršiocima dužnosti, sa osobama u tehničkom mandatu ili putem zamjenika, to nije sistem koji je u potpunosti funkcionalan.
“Mi nemamo ministra sigurnosti koji na međunarodnom pravu treba da odgovara našim obavezama koje smo preuzeli kao država. Takođe, tu je i fama koja se odnosi na direktora SIPA, kojem je istekao mandat. A nije imenovan ni njegov zamjenik. Sve to, svakako, sputava rad tih institucija”, ocijenio je Hadžović za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, posljednji pokušaj da SIPA dobije zamjenika direktora propao je 17. septembra. Ukupno pet ministara u Savjetu ministara BiH glasalo je protiv takvog prijedloga.
Jedan od njih je i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji je rekao da su ministri glasali protiv jer žele cjelovito rješenje u bezbjednosnom sektoru.
“Tražimo da prvo bude izabran ministar sigurnosti, zatim direktor i zamjenik direktora SIPA. Tek tada ćemo imati uređen sistem. Očekujemo da predsjedavajuća Borjana Krišto uskoro predloži rješenja”, naglasio je Konaković.
Krišto je, s druge strane, takođe komentarisala pitanje imenovanja u institucijama, uključujući imenovanje zamjenika direktora SIPA.
“Kao predsjedavajuća, moja je obaveza da sve prijedloge resornih ministarstava uvrstim na dnevni red”, rekla je Krišto.
To, kako je dodala, uključuje i imenovanja, koja se često pogrešno dovode u vezu s imenovanjem ministra.
“Trenutno ne postoji politička volja ni od bošnjačkih, ni od političkih predstavnika srpskog naroda u Vijeću ministara BiH, ali to je tehnički i proceduralni proces koji se mora poštovati. Imenovanje ministra podliježe koalicijskim dogovorima i političkim prijedlozima”, rekla je Krišto.
