VRBAS Media

Autor: INFO

  • Državljani BiH neće morati satima čekati na granicama

    Državljani BiH neće morati satima čekati na granicama

    Evropska unija priprema digitalnu uslugu koja će državljanima trećih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, omogućiti brži i lakši prelazak šengenske granice.

    Ovo pitanje posebno je postalo aktuelno nakon brojnih žalbi građana BiH da su se zadržavanja na hrvatskoj granici EU značajno produžila nakon što je počelo uvođenje EES krajem prošle godine 12.10.2025, novog sistema digitalne evidencije putnika koji ulaze u šengenski prostor, uoči uvođenja ETIAS, onlajn formulara koji će građani trećih zemalja morati popunjavati ako žele ući u EU.

    Digitalna usluga, koja će se zvati “digitalna aplikacija za putovanje” biće određena vrsta “digitalnog pasoša”, odnosno mogućnost skladištenja biometrijskih podataka građana u digitalnom obliku. Kako je rečeno za Nezavisne u Evropskoj komisiji, ova usluga će biti ponuđena i građanima trećih zemalja, koji ispunjavaju uslove. Najvažniji uslov je odgovarajući biometrijski pasoš, a potrebno je ispuniti i druge tehničke uslove, od kojih je najvažniji uspostavljanje digitalnog identiteta.

    EES i ETIAS – ključni rokovi i šta se mijenja na granici

    Armina Musa, savjetnica direktora za bezbjednost informacionih sistema u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, je potvrdila da IDDEAA zna za ovu uslugu koju EU priprema i tvrdi da će za njenu primjenu biti tehnički spremna, ali upozorava da bi se ponovo, kao i mnogo puta do sada, u sve mogla uplesti politika.

    – Dok se na nivou BiH ne usvoji novi zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja, u potpunosti usklađen sa eIDAS 2.0, građani BiH ovu vrstu evropskih usluga neće moći formalno koristiti. Upravo kroz taj zakon, kao i kroz prateće podzakonske akte, mora se jasno i dosljedno urediti ova oblast po vertikali i horizontali svih nivoa vlasti, kako bi se osigurala pravna sigurnost, interoperabilnost i međunarodno priznanje digitalnog identiteta BiH – rekla je ona.

    Šta konkretno znači za građane BiH

    Kako je istakla Musa, IDDEEA je u proteklom periodu uspješno završila prvu fazu razvoja digitalnog novčanika, čime je BiH ušla u krug država koje već imaju operativne temelje za savremeni digitalni identitet usklađen sa evropskim praksama. Ovaj posao je, kako je naglasila, realizovan zahvaljujući podršci i uz blisku koordinaciju s Delegacijom EU i njemačkom agencijom za razvoj GIZ.

    Dodala je da se uskoro očekuje i završetak druge faze, nakon čega će građanima BiH biti dostupan potpuno EU usklađen digitalni novčanik u skladu sa eIDAS 2.0.

    – Ključni naredni korak je donošenje savremenog zakonskog okvira na državnom nivou, čime bi se građanima BiH omogućilo da u punom kapacitetu koriste buduće evropske digitalne identitete i usluge koje iz njih proizlaze – rekla je Musa.

    Kako je pojašnjeno u Evropskoj komisiji, “digitalni pasoš” će imati sve potrebne podatke koji se nalaze na fizičkom pasošu, a usluga bi trebalo da počne da funkcioniše od 2030. godine, nakon što se EES i ETIAS u potpunosti uspostave i počnu normalno da rade.

    Šta BiH mora uraditi da prati EU digitalni okvir

    EES bi trebalo da počne da funkcioniše od 10. aprila, do kada bi podaci većine građana trebalo da budu uneseni u sistem. Potom će do kraja ove godine početi primjena ETIAS, koji će važiti tri godine ili do isteka važećeg pasoša, a biće potrebno platiti taksu od 21 evro.

    – Digitalna putna isprava može se zatražiti prilikom dobijanja novog pasoša ili lične karte, bez dodatnih troškova. Kada aplikacija EU Digital Travel bude dostupna, putnici će moći i sami da putem aplikacije kreiraju digitalnu putnu ispravu na osnovu svoje postojeće putne isprave. Putnici takođe mogu odlučiti da ne zatraže digitalnu putnu ispravu i da nastave koristiti isključivo svoj fizički pasoš ili ličnu kartu. Nakon što aplikacija EU Digital Travel bude dostupna, državljani trećih zemalja moći će sami da putem aplikacije kreiraju ‘digitalni pasoš’, na osnovu svog postojećeg fizičkog pasoša – pojašnjeno je u Komisiji.

    Šta putnici mogu uraditi već sada

    Putnici će moći kreirati digitalnu putnu ispravu tako što će pomoću aplikacije na svom mobilnom telefonu skenirati svoju fizičku putnu ispravu.

    – Aplikacija će provjeriti da li je dokument autentičan i da li odgovara licu putnika, upoređujući ga s biometrijskom fotografijom pohranjenom u putnoj ispravi, kako bi se osiguralo da samo legitimni nosilac može kreirati digitalnu putnu ispravu na osnovu tog fizičkog dokumenta. Nakon što je digitalna putna isprava kreirana, i prije prelaska granice, putnici je mogu dostaviti graničnim organima na prethodnu provjeru. Granične vlasti će obaviti iste provjere kao i u slučaju kada putnik fizički predoči svoju putnu ispravu na kontrolu. Time će se prelazak granice učiniti bržim i jednostavnijim – pojašnjeno je, pišu Nezavisne.

  • Cijene u Srpskoj ne miruju

    Cijene u Srpskoj ne miruju

    Januar je mjesec u kojem prosječna porodica u Republici Srpskoj najviše kalkuliše trudeći se da iz mjeseca punog praznika i slava izađu što bezbolnije u finansijskom smislu.

    talni rast cijena dodatno otežava ovaj kopernikanski posao u kojem se stvara iluzija pristojnog života po cijenu života tačnije po cijenu mnogih odricanja u mjesecima koji slijede iza januara.

    Januar je tradicionalno jedan od finansijski najtežih mjeseci za građane Republike Srpske. Iza nas su novogodišnji i božićni praznici, krsne slave, bogate trpeze i porodična okupljanja – a ispred nas računi i svakodnevna poskupljenja.

    – Cijene osnovnih životnih namirnica, energenata i komunalnih usluga rastu iz dana u dan, dok primanja ostaju gotovo ista. Iz udruženja za zaštitu potrošača poručuju da su pritužbe građana svakodnevne i da se sve veći broj njih teško nosi sa rastućim troškovima života – kaže za BN Neška Ilijić, “Oaza” – Udruženje građana za zaštitu potrošača Trebinje.

    – Mi iz Udruženja za zaštitu potrošača imamo svakodnevne prigovore vezana za raznorazna poskupljenja, od osnovnih životnih namirnica do poskupljenja električne energije.

    Naš narod obilježava svoje praznike najbolje što može i onda se snalaze na razne načine, da li su to kratkoročne pozajmice ili neki drugi načini da bi ispunili tu svoju hrišćansku dužnost.

    Tako da situacija je teška, potrošačka korpa samo za novembar je bila 2800 KM, skoro 3000, onda možemo da račuinamo koliko će to biti decembar ili januar.

    Na polovini smo januara, nadam se da će se kao i svake godine uspješno završiti, na koji način način, ljudi se već dovijaju da na najbolji način proslave i novu godinu i Božić i krsne slave. To je već nešto što je ustaljeno, što je svake godine isti način – navodi Snežana Šešlija, ‘‘Topeer‘‘ – Udruženje za zaštitu potrošača Doboj.

    – Što se tiče proslava, odnosno slavljenja, sasvim slučajno smo došli do jedne informacije koliko su bila opsjednuta humanitarna udruženja koja su nudila određenu pomoć u vidu hranu, ljudi koji možda nisu ni znali gdje su te prostorije su u redu čekali da dođu do njih i raspitivali su se sve do 10. januara da li mogu i koliko mogu podići.

    To je za mene bio dovoljan pokazatelj da velika većina građana ne može da priušti obilježavanje praznika – rekla je.

    Da je januar mjesec u kojem se jedva „krpi kraj s krajem“, potvrđuju i građani Trebinja i Doboja.

    Kažu – cijene su otišle u nebesa, a mjesec prepun praznika i slava dodatno opterećuje kućne budžete.

    Posebno su pogođeni penzioneri, čije penzije, kako ističu, teško mogu pokriti i osnovne životne potrebe, a kamoli dodatne troškove koji su u januaru neminovni.

    U zemlji u kojoj potrošačka korpa premašuje mogućnosti prosječnih primanja, građani se snalaze kako znaju i umiju – kratkoročnim pozajmicama, odricanjima i stalnim zaduživanjem.

    I dok se praznici obilježavaju iz tradicije i potrebe da se sačuva porodični i vjerski identitet, realnost je sve teža.

    Januar se, kako mnogi kažu, preživi – ali pitanje je koliko dugo ovakav tempo poskupljenja može izdržati kućni budžet većine građana Republike Srpske.

  • Kličko: Ljudi masovno bježe iz grada

    Kličko: Ljudi masovno bježe iz grada

    Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva izjavio je danas, 20. januara, da je više od pola miliona ljudi napustilo glavni grad Ukrajine nakon njegovog poziva stanovnicima na privremeno preseljenje zbog ruskih napada na ključna energetska postrojenja.

    Prema njegovim riječima, oko 600.000 ljudi poslušalo je poziv od 9. januara, nakon što su napadi dronovima i projektilima prekinuli snabdijevanje strujom, vodom i grijanjem u velikim dijelovima grada dok su se temperature spuštale do minus 20 stepeni Celzijusovih, javlja AFP.

    Kličko je u intervjuu, tokom kojeg su se oglasile sirene za vazdušnu uzbunu, rekao da se broj stanovnika smanjio.

    Temperatura ide i do minus 20

    “Nema svako priliku napustiti grad, ali trenutno je populacija smanjena”, naveo je Kličko, precizirajući da se 600.000 ljudi iselilo iz glavnog grada koji ima oko 3,6 milijuna stanovnika.

    “Temperatura je gotovo minus 20, a Putin to koristi da slomi otpor, da sve gurne u depresiju, da stvori napetost u društvu”, rekao je Kličko.

    Ponovno je pozvao ljude koji imaju alternativni smještaj da napuste grad kako bi se smanjio pritisak na energetsku mrežu u prijestonici.

    Stalni napadi na infrastrukturu

    U ruskim napadima dronovima i projektilima 9. januara polovina svih stambenih zgrada u Kijevu – oko 6.000 zgrada – ostala je bez grijanja.

    Ruske snage od tada su izvele još nekoliko napada velikih razmjera, uključujući i onaj tokom noći uoči intervjua, kada su stotine hiljada ljudi u Kijevu ponovno ostale bez struje, grijanja i vode.

    Dugi prekidi snabdijevanja električnom energijom postali su uobičajeni otkako su ruske snage 2022. godine počele  gađati ukrajinska energetska postrojenja.

    Neki stanovnici sada kažu da struje imaju samo jedan ili dva sata dnevno, ako je uopšte ima. Novinari AFP-a u Kijevu zabilježili su da su trgovine i restorani zatvoreni zbog nestanka struje, semafori ne rade, a javna rasvjeta noću je isključena u dijelovima grada.

    “Borimo se da preživimo”

    “Možete zamisliti kako je ako nemate struje, nemate vode kod kuće. Ne možete se istuširati. Radijatori su vam hladni. Situacija je vrlo kritična. Borimo se da preživimo i borimo se da ljudima pružimo usluge – grijanje, vodu, struju”, dodao je Kličko.

    Kličko, bivši svjetski bokserski prvak koji je na funkciji od 2014. godine, našao se na meti kritika iz predsjedničkog kabineta zbog reakcije grada na napade.

    Rješenje problema, rekao je Kličko za AFP, bila bi izgradnja potpuno novog energetskog sistema, ali to nije moguće dok traje sukob. Naveo je da popravke otežavaju niske temperature i stalne vazdušne uzbune koje prisiljavaju radnike na terenu da traže sklonište.

    “Sve trenutno ovisi o protivraketnim stemima koji odbijaju nove ruske napade”, zaključio je Kličko, prenosi Index.hr.

  • Evropski parlament zamrznuo ratifikaciju trgovinskog sporazuma sa SAD

    Evropski parlament zamrznuo ratifikaciju trgovinskog sporazuma sa SAD

    Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između EU i Sjedinjenih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate i poslanici Evropske narodne partije.

    Predsjednik poslaničke grupe socijaldemokrata Iratkse Garsija Peres rekla je novinarima da među političkim grupama postoji “većinski dogovor” da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.

    Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber smatra da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu “veoma snažan alat”.

    Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista Nikola Prokaćini ocenio je da je takva odluka “greška”.

    Predsjednik centrističke grupe Obnovimo Evropu Valeri Aje ocijenila je da je riječ o “izuzetno moćnoj poluzi”, navodeći da ne veruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.

    Grupa Patriote, na čijem je čelu francuski evroposlanik Žordan Bardela, podržava “suspenziju” sporazuma. Bardela je rekao da je u odnosima sa SAD sada na snazi “odnos snaga”

    Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.

  • Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    U švajcarskom gradu Davosu održava se Svjetski ekonomski forum koji okuplja ekonomsku i političku elitu svijeta.

    Ekonomske teme ovaj put potisnute su u drugi plan usljed najnovijeg zaoštravanja američko-evropskih odnosa zbog Grenlanda.

    Dok američki predsjednik Donald Tramp ponovo najavljuje da će SAD preuzeti kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu, evropski zvaničnici ocjenjuju da su takve poruke veoma zabrinjavajuće i neprihvatljive.

    Uoči sutrašnjeg Trampovog obraćanja, koje cijeli svijet iščekuje sa velikim nestrpljenjem, današnja obraćanja evropskih zvaničnika u Davosu obilježila je veoma oštra retorika prema SAD. Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Amerika želi da potčini Evropu i da je to neprihvatljivo.

    – Bez kolektivnog upravljanja, saradnja ustupa mjesto neumoljivoj konkurenciji. Konkurencije iz Sjedinjenih Američkih Država kroz trgovinske sporazume koji potkopavaju naše izvozne interese, zahtijevaju maksimalne ustupke i otvoreno ciljaju na slabljenje i potčinjavanje Evrope, u kombinaciji sa beskrajnim akumuliranjem novih tarifa koje su fundamentalno neprihvatljive, pogotovo kada se koriste kao poluga protiv teritorijalnog suvereniteta – rekao je Makron.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen reagovala je na Trampovu najavu da će od februara biti uvedena carina od deset odsto na uvoz robe iz osam evropskih zemalja koje su se okupile oko Danske, nakon njegovih pojačanih poziva da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.

    – I zato su predložene dodatne tarife greška, posebno između dugogodišnjih saveznika. Evropska unija i SAD su se dogovorile o trgovinskom sporazumu prošlog jula. I u politici, kao i u biznisu – dogovor je dogovor. I kada se prijatelji rukuju, to mora nešto da znači – poručila je Fon der Lajen.

    Tramp, čini se, razmišlja potpuno drugačije. Pored najavljenih carina planira da učvrsti i svoj Odbor za mir. Za članstvo traži milijardu dolara a pozvano je oko pedeset zemalja. Evropski lideri su po ovom pitanju prilično oprezni. Na pitanje novinara šta će uraditi ako Makron odbije da se pridruži mirovnom savjetu za Gazu Tramp kaže:

    – Јe li to rekao? Pa, niko ga ne želi jer će uskoro otići sa funkcije, tako da je to u redu. Šta ću uraditi ako ne bude želio? Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce i on će se pridružiti mirovnom savjetu. Ali ne mora da se pridruži.

    U Davosu je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji pažljivo prati razvoj situacije između Evrope i SAD. Očekuje veoma snažan govor Trampa, u suprotnom smjeru od onoga što se čulo danas od evropskih lidera.

    – Ta igra carinama i donošenja odluka na dnevnom nivou, nije dobra, o čemu je govoro i kineski zamjenik premijera. Mi polako, ali sigurno ulazimo u dnevno donošenje odluka i vi ne možete ništa sa planirate – rekao je Vučić.

    EU planira kontramjere. Čini se da u ovom trenutku nemaju jasan plan, ali ono što je jasno jeste da će naredni dani biti ključni za odnose Evropske unije i SAD.

  • Nilsen: Ne možemo izostaviti mogućnost da će SAD upotrijebiti vojne snage na Grenlandu

    Nilsen: Ne možemo izostaviti mogućnost da će SAD upotrijebiti vojne snage na Grenlandu

    Ne možemo izostaviti mogućnost da će Sjedinjene Američke Države upotrijebiti vojne snage na Grenlandu, iako je malo vejrovatno da će do nje doći, izjavio je danas premijer Grenlanda Јens-Frederik Nilsen.

    – Zato moramo biti pripremljeni za sve mogućnosti. Ali naglašavamo da je Grenland članica NATO-a, i ako bude eksalacije, to će imati posledice po spoljni svijet – rekao je Nilsen, prenosi Rojters.

    Naveo je da “nema sumnje” da će Grenlandu biti potrebno veće vojno prisustvo.

    – Ako pogledamo odbrambeni sektor, vidimo da ima mnogo vežbi savezničkih zemalja, i da postoje rastuće tenzije na Arktiku – naveo je on.

    On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom.

    Govoreći o fotomontaži koju je ranije danas američki predsjednik Donald Tramp objavio na svom nalogu na mreži Socijalna istina, a na kojoj se vide Tramp, potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens i američki državni sekretar Marko Rubio kako pobadaju američku zastavu na tlo Grenlanda, Nilsen je rekao da je riječ o “nepoštovanju”.

    Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.

    – Ovo je pitanje svjetskog poretka. Najgore možda tek dolazi – rekla je ona.

    Istakla je da Danska smatra SAD svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.

    Frederiksen nije doputovala na Svetski ekonomski forum u Davosu, usled tenzija sa SAD oko namere Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

  • Održan sastanak Dmitrijeva sa američkom delegacijom u Davosu

    Održan sastanak Dmitrijeva sa američkom delegacijom u Davosu

    Specijalni izaslanik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik američkog lidera Stiven Vitkof i Džared Kušner, zet Donalda Trampa, sastali su se na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi razgovarali o rješavanju ukrajinske krize. Razgovor je trajao više od dva sata.

    Vitkof je razgovore sa Dmitrijevom ocijenio kao veoma pozitivne, javlja Sputnjik.

    – Razgovori su bili veoma pozitivni – rekao je on poslije sastanka.

     

  • Tramp: Putin je svjetski lider

    Tramp: Putin je svjetski lider

    Američki predsjednik Donald Tramp objasnio je zašto je pozvao predsjednika Rusije Vladimira Putina u Savjet mira.

    – On je jedan od ljudi, jedan od svjetskih lidera. Da – rekao je Tramp novinarima, upitan da potvrdi poziv svog ruskog kolege u tu strukturu.

    Takođe je prokomentarisao izvještaje da francuski predsjednik Emanuel Makron namjerava da odbije poziv da se pridruži Savjetu mira.

    Američki lider rekao je da Makron “nikome nije potreban” u Savjetu i da će uskoro sići sa predsjedničke funkcije.

    Tramp je ranije saopštio je o formiranju Savejta mira i pozvao lidere nekoliko zemalja da mu se pridruže. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov potvrdio je da je Putin primio poziv.

  • Vučić: Uskoro stvaranje uslova za početak strateškog dijaloga sa SAD

    Vučić: Uskoro stvaranje uslova za početak strateškog dijaloga sa SAD

    Srbija će uskoro pokušati da stvori uslove za početak strateškog dijaloga sa SAD, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Što se tiče NIS-a, Vučić vjeruje da je preliminarni ugovor mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta dovoljan za američki OFAK čiji odgovor očekuje do četvrtka, petka i vjeruje u dobro rješenje.

    – Srbija je uradila sve kako je traženo i ne vidim prepreku da bude produžena operativna licenca do konačnog zaključenja ugovora. Uspećemo da povećamo i vlasništvo Srbije u NIS-u – rekao je Vučić novinarima u Davosu.

  • Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da je ministarstvo spremno i opredijeljeno da postupi po inicijativi nadležnih ministarstava Republike Srpske i Federacije BiH kada je u pitanju uvođenje zaštitnih mjera na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda.

    On je naglasio da je Ministarstvu dostavljen dopis Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, u kojem se traži hitna provjera uvoznih cijena mliječnih prerađevina sira i skuta, te preduzimanje advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH.

    – Ministarstvo ima isključivo koordinirajuću ulogu u sektoru poljoprivrede koja je u primarnoj ustavnoj nadležnosti Republike Srpske i FBiH, te je potrebno da predmetna inicijativa bude upućena od strane nadležnog entitetskog ministarstva – naveo je Košarac.

    U vezi sa zahtjevom koji se odnosi na kontrole kojima je podvrgnuta roba prilikom uvoza u BiH, Ministarstvo je obavijestilo Udruženje mljekara Republike Srpske da granična veterinarska inspekcija prilikom kontrola pošiljki na samom graničnom prelazu obavlja uzorkovanje u skladu sa Planom službenih kontrola, a to su pretrage koje zahtijevaju mikrobiološku ispravnost navedenog proizvoda.

    Pored toga, predmet analiza su i rezidue.

    – Sve ostale analize, a koje se tiču kvaliteta proizvoda u smislu zadovoljavanja sastava proizvoda u skladu sa proizvođačkom deklaracijom spadaju u nadležnost entitetskih inspekcijskih organa, a na prvom mjestu to je inspekcija za hranu i veterinarske inspekcije entiteta, kantona, opština – navode u Ministarstvu.

    Kada je u pitanju zahtjev u vezi sa preduzimanjem advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH, u odgovoru je istaknuto da inicijativu za uvođenje zaštitnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH i ustavnoj nadležnosti potrebno je da upute nadležna ministarstva iz Republike Srpske i FBiH.

    Ukoliko se utvrdi da se roba uvozi u povećanim količinama, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na domaću proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se nanosi ili prijeti opasnost nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa će na prijedlog nadležnog entitetskog ministarstva odmah pokrenuti prethodni postupak po proceduri.

    U odgovoru navode da je u ovoj proceduri neophodno dokazati postojanje direktne uzročne veze između prekomjernog uvoza i štete domaćoj proizvodnji, odnosno dokazati da je dampinški ili subvencionisani uvoz nanio štetu domaćoj proizvodnji, te utvrditi postojanje direktne uzročne veze između takvog uvoza i slabljenja domaće proizvodnje.

    U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ističu da stoje na raspolaganju i spremni su da razmotre svaku inicijativu upućenu od nadležnih ministarstava Republike Srpske i FBiH, a koja ima za cilj pronalazak adekvatnog rješenja kojim bi se zaštitila domaća proizvodnja i hitno je uputi na usvajanje prema Savjetu ministara.