Autor: INFO

  • Zvizdić: Razgovori o drugim vizijama budućnosti BiH su izraz čistog populizma i osuđeni su na propast

    Zvizdić: Razgovori o drugim vizijama budućnosti BiH su izraz čistog populizma i osuđeni su na propast

    Član Kolegija Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić reagovao je na posljednje najave iz Republike Srpske, ali i HDZ-a o navodnim pregovorima o budućnosti Bosne i Hercegovine.

    On kaže kako se o budućnosti BiH može razgovarati jedino na bazi potpunog poštivanja njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta te traženja najefikasnijeg modela za:

    brzi napredak na putu EU i NATO integracija,
    povoljan poslovni ambijent, stabilan ekonomski razvoj, podršku domaćim i stranim investicijama i otvaranje novih radnih mjesta,
    uspostavljanje vladavine prava,
    kreiranje političkog, ekonomskog i društvenog ambijenta koji će biti prihvatljiv i podsticajan da mladi ljudi ostanu u BiH,
    kreiranje društva znanja, jednakosti i solidarnosti, stvaranje ambijenta povjerenja i pomirenja bez govora mržnje, nacionalističke retorike i uz potpuno uvažavanje historijskih činjenica i presuda međunarodnih i domaćih sudova.

    “Najavljeni razgovori o bilo kakvim drugim vizijama budućnosti BiH su izraz čistog populizma, političke utopije i bježanja od stvarnih životnih problema i potreba, i zbog toga su, a vrijeme će to i pokazati, unaprijed osuđeni na propast”, kazao je Zvizdić.
    Priča o pregovorima o budućnosti BiH kreirana je u RS-u, a na nju su počeli pristajati i lideri HDZ-a BiH.

  • Jak zemljotres u Grčkoj, još nema izvještaja

    Zemljotres jačine 5,9 pogodio je danas Dodekanska ostrva u Grčkoj i pograničnu oblast sa Turskom, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Prema saopštenju epicentar zemljotresa je bio u Egejskom moru na dubini od 2 km, prenosi Rojters.

    Za sada nema izvještaja o eventualnim žrtvama ili pričinjenoj materijalnoj šteti.

  • Institucije BiH ne mare za preporuke revizora

    Institucije Bosne i Hercegovine nisu u potpunosti sprovele nijednu od preporuka revizora u vezi s pitanjem izvještaja o upravljanju grantovima, koji je još 2016. godine pokazao da upravljanje grantovima nije efikasno i transparentno te da se za iste projekte dobijaju sredstva od različitih institucija.

    “Dodjela grant sredstava iz tekuće rezerve je i dalje bez prethodno javno objavljenog poziva. Iako su preduzimane određene aktivnosti na unapređenju, još ima prostora za sistemsko uređenje procesa dodjele grant sredstava, a tome će sigurno doprinijeti rad na realizaciji datih preporuka koje još nisu realizovane”, zaključili su revizori u nedavno objavljenom izvještaju praćenja realizacije preporuka revizije učinka “Upravljanje grantovima u institucijama BiH”.

    Ipak, iako nisu sprovele nijednu preporuku od njih 11, početne aktivnosti započete su na šest preporuka, dok su četiri samo djelimično sprovedene.

    Revizori su zaključili da institucije BiH nisu utvrdile jedinstvenu proceduru dodjeljivanja grantova te da se i dalje grantovi dodjeljuju i putem javnog poziva, ali i samo na osnovu podnesenog zahtjeva.

    “Prisutna je retroaktivna dodjela sredstava nakon održavanja manifestacija, što je u suprotnosti sa jednim od opštih principa koji važe za finansiranje projekata, a to je neretroaktivnost”, zaključili su između ostalog revizori.

    Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH i član Komisije za finansije i budžet, kaže za “Nezavisne novine”, što se tiče preporuka, da je njihovo sprovođenje prepušteno na slobodnu volju institucija i pojedinaca koji rukovode tim institucijama i to iz razloga što nema sankcija.

    “Očigledno je da postoji problem kod korištenja tih grantova i sve ono što revizija preporučuje, postoji potreba da se to i uradi. Revizori na sve što ukazuju jesu procedure i oni traže da se radi u skladu sa svim tim procedurama”, rekla je Pekićeva dodajući da je potreban drugačiji pristup sprovođenju tih preporuka, koji podrazumijeva saradnju i revizora, i institucija.

    Kako naglašava, sadašnja situacija ne vodi ničemu, jer se radi o vrzinom kolu u kojem se nalazimo te da je rješenje isključivo u zajedničkom radu, ali i u internoj reviziji, posebno Centralne harmonizacijske jedinice koja se bavi korisnicima budžeta.

    Što se tiče same revizije učinka na temu grantova u institucijama BiH, revizori su te 2016. godine istakli da je u periodu od 2013. do 2016. godine kroz grantove dodijeljeno 66 miliona KM i to za različite najave od projekata kulture, sportskih manifestacija pa do programa povratka izbjeglica, pomoći Romima, poboljšanja rada sudova i tužilaštava, zdravstvene zaštite itd.

    “Institucije nisu uspostavile sistem praćenja i kontrole namjenskog utroška grantova niti izvještavanja o postignutim rezultatima. Praćenje i kontrola su više fokusirani na evidencije o dostavi izvještaja, nego na suštinsku analizu ostvarenih rezultata i postignutih ciljeva. O učincima granta se ne izvještava i bez obzira na sredstva koja se godinama dodjeljuju, ni za jednu oblast ne postoje evaluacije koliko je unaprijeđeno stanje u oblastima za koje su dodjeljivani grantovi”, naveli su tada revizori.

  • Berba trešanja loša, paprene cijene u trgovinama

    Berba trešanja loša, paprene cijene u trgovinama

    Zbog kasnih mrazeva, prema riječima voćara u Srpskoj, gotovo da i nije bilo berbe trešanja, dok su otkupne cijene od 3,5 KM u trgovinama skočile i do nerealnih sedam KM po kilogramu ove voćke.

    Voćari se žale da su vremenske neprilike uticale na slab rod ove godine, ali i na to da su trgovci cijene podigli i do 200 odsto, što, prema njihovim riječima, nije korektno ni prema proizvođačima, ali ni prema krajnjim kupcima.

    Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je za “Nezavisne novine” da se gotovo može reći da zbog vremenskih neprilika trešnja ove godine nije ni rodila.

    “Berba je bila loša, posebno u dijelu Potkozarja. Nešto bolji rod imali su na prostoru Semberije i Majevice, jer nisu imali vremenske neprilike”, rekao je Dojčinović.

    Problem je stvorio kasni proljetni mraz, zbog čega berbe gotovo i da nema. Otkupne cijene su solidne, iznose oko 3,5 KM i voćari su njima zadovoljni.

    “Uzgoj trešanja je težak jer je zahtjevna biljka, a poskupjela je i radna snaga, kao i zaštita biljaka”, kazao je Dojčinović.

    Naveo je da, s druge strane, za kupce, ali i proizvođače problem predstavlja što trgovci cijenu trešanja povećavaju i do 200 odsto.

    “Vidimo da su cijene trešanja u supermarketima jako visoke”, naveo je Dojčinović.

    Ovakve cijene po trgovinama, po njegovom mišljenju, nisu realne za naš standard.

    “Mi otkupnu cijenu nismo imali veću od 3,5 KM. Trgovačka marža je nerealna jer trgovci cijene dižu duplo, a nekada i više od toga”, rekao je on. Ukazao je na to da ovakvo ponašanje nije korektno ni prema kupcima, ali ni prema proizvođačima.

    “Dovoljno je da se ugrade oko 20 do 30 odsto, a ne 200 odsto kako neki to rade”, zaključio je Dojčinović.

    S druge strane, Nikola Vukota, voćar iz Gradiške, rekao je da je zadovoljan ovogodišnjim rodom trešanja, ali i da on uzgaja devet različitih sorti ove voćke.

    “Ono što je cvjetalo prije mraza je opalo, a ono što je cvjetalo poslije je ostalo. Sve to zavisi i od sorti trešanja. Rana sorta je slabo rodila, a ostale bolje”, naveo je Vukota za “Nezavisne novine”.

    Uzgoj trešanja je težak jer zahtijeva nekoliko različitih uslova.

    “Teška je za uzgoj jer između ostalog mora biti na određenoj nadmorskoj visini”, kazao je Vukota. Istakao je da je otkupna cijena ove godine solidna jer je prethodnih godina bila oko 2,5 KM.

    “Cijene trešanja u marketima nisu realne, ali takva je politika i u cijeloj Evropi, ne samo kod nas. Na primjer, u Italiji je kilogram trešanja u marketu 17 evra, a proizvođač dobije jedan evro. Između proizvođača i krajnjeg kupca ima veliki jaz, koji nam pravi problem, a na koji mi ne možemo uticati”, rekao je Vukota.

    Rade S. iz Banjaluke je kazao da je prije nekoliko dana otišao u market da kupi trešnje jer ih njegova supruga, ali i djeca obožavaju.

    “Razočarao sam se kad sam vidio kolike su im cijene. Bez obzira što porodično svi volimo ovo voće, stvarno mi je to bilo preskupo da kupim”, kazao je ovaj Banjalučanin.

    Dodao je da su cijene ranijih godina bile pristupačnije te je bio u mogućnosti da ih kupuje u većim količinama, ali da će ove godine morati da se zadovolji sa svega nekoliko grama omiljene voćke

  • Merkel i Laschet predstavili plan CDU-a za izbore: Njemačka treba deceniju modernizacije

    Merkel i Laschet predstavili plan CDU-a za izbore: Njemačka treba deceniju modernizacije

    Njemački demokršćani (CDU) kancelarke Angele Merkel obećali su porezno rasterećenje i odgovorno vođenje javnih finansija u manifestu za septembarske parlamentarne izbore, objavljenom u ponedjeljak.

    Vladajući demokršćani nadaju se da manifest pod nazivom “Program za stabilnost i obnovu” može proširiti njihovo vodstvo, koje su u anketama ponovno stekli pred Zelenima, uoči parlamentarnih izbora 26. septembra.

    “Treba nam decenija modernizacije”, kazao je vođa Kršćansko demokratske unije (CDU) Armin Laschet, kandidat CDU-a i sestrinske Kršćansko socijalne unije (CSU), koja na izbore izlazi samo u Bavarskoj.

    Laschet nastoji “osvježiti” imidž stranke nakon 16 godina vladavine Angele Merkel.

    “Želimo učiniti našu zemlju bržom, efikasnijom i digitalnijom”, kazao je.

    Blok desnog centra CDU/CSU želi uspjeh na izborima kojima bi spriječio mogućnost formiranja tročlane vladajuće koalicije pod vodstvom Zelenih.

    Konzervativci su na anketama proširili svoje vodstvo nad Zelenima na oko osam bodova, uprkos podijeljenoj borbi oko toga ko bi trebao biti njihov kandidat za zamjenu Merkel.

    U manifestu Unije (CDU/CSU) obećano je porezno rasterećenje te se ističe predanost tzv. kočnici za dugove, koja podrazumijeva ograničenje novih zaduženja na mali dio postotak BDP-a.

    “Nejasno je kako će sve to biti finansirano”, kazao je Jens Suedukum, profesor ekonomije na Sveučilištu Heinrich Heine u Duesseldorfu.

    “Očekujem da će nakon izbora Unija biti otvorena kreativnim finansijskim rješenjima”, dodao je Heine, prenosi Reuters.

    Zeleni su, nasuprot demokršćanima, obećali veće poreze za osobe s najvećim dohotkom kako bi se finansirala energetska tranzicija, zbog čega je otežana mogućnost koalicije dviju najjačih stranaka nakon izbora.

    “Čvrsto sam uvjeren da Nijemci ne vjeruju Zelenima”, rekao je lider CSU-a Markus Söder na zajedničkoj konferencijiza novinare s Laschetom i poručio: “Možete provoditi zelenu politiku i bez Zelenih”.

    Söder i Laschet pokazali su zajedništvo, nakon oštre borbe u aprilu, kada nije bilo jasno ko će od njih dvoje biti kandidat za kancelara. Potom se Soeder povukao iz utrke.

  • Banjaluka: Prvi zvanični sastanak Karić i Stanivuković

    Banjaluka: Prvi zvanični sastanak Karić i Stanivuković

    Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva danas će boraviti u službenoj posjeti Banjaluci.


    Ova posjeta uslijedila je nakon što je sredinom marta u posjetu ovom gradu pozvao gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Njihovi prethodnici Abdulah Skaka i Igor Radojičić nisu se nikada sastali, ali je u službenoj posjeti Banjaluci boravio premijer Vlade Kantona Sarajevo, Edin Forto. Tako da je ovaj sastanak veliki korak naprijed u zbližavanju dva grada Sarajeva i Banjaluke.

    Podsjećamo na njihove odgovore:

    “Mladi ljudi su došli na kormilo dva najveća grada u Bosni i Hercegovini, Banjaluke i Sarajeva, i vrijeme je da se konačno i sretnemo. Iz tog razloga sam gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić pozvao u posjetu Banjaluci”, to je za portal Radiosarajevo.ba kazao Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, koji je “prvu damu” glavnog grada BiH pozvao u službenu posjetu najvećem gradu u Republici Srpskoj.

    Ubrzo je stigao i odgovor gradonačelnice Sarajeva.

    “Primila sam Vaše ljubazno pismo sa čestitkama za izbor na dužnost gradonačelnice Grada Sarajeva i dobrim željama za realizaciju uspješnih projekata za dobrobit stanovnika glavnog grada i svih građana naše domovine Bosne i Hercegovine. Na tome Vam toplo zahvaljujem. Sa zadovoljstvom sam primila poziv da posjetim Banjaluku na čemu Vam iskreno zahvaljujem.

    Rado se odazivam i dijelim Vaše uvjerenje da ima puno mogućnosti za uspješnu saradnju dva najveća grada u našoj zemlji. Dijalog, otvorenost, saradnja i izgradnja mostova prijateljstva ostaje jedno do mojih opredjeljenja”, navela je, između ostalog, gradonačelnica Karić u odgovoru Stanivukoviću.

    Gradonačelnici / Benjamina Karić odgovorila na poziv Draška Stanivukovića

    “Sve je dogovoreno, Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, na moj poziv 22. juna doći će u zvaničnu posjetu Banjaluci Razgovarali smo i sve dogovorili”, kazao je ekskluzivno za portal Radiosarajevo.ba Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potvrdio da će on doći u službenu posjetu Sarajevu.

  • “Hoćemo asfalt”: Mještani banjalučkog Petrićevca od gradonačelnika “traže obećano”

    “Hoćemo asfalt”: Mještani banjalučkog Petrićevca od gradonačelnika “traže obećano”

    Nakon što su se mještani u ulici Vase Vidovića u Banjaluci žalili na uličnu rasvjetu, koju nemaju danima, sada se žale i oni koji žive u Mačvanskoj ulici na Petrićevcu.

    Naime, “Mačvanci” su od gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, tražili obećani predizborni asfalt koji nemaju ni nakon šest mjeseci od početka njegovog mandata, piše ATV.
    Samoinicijativno su stavili natpis na kojem piše “Hoćemo asfalt!!!”.

  • Iz SZO upozoravaju: Mnoge siromašne zemlje nemaju dovoljno vakcina za koronu

    Iz SZO upozoravaju: Mnoge siromašne zemlje nemaju dovoljno vakcina za koronu

    eliki broj siromašnih zemalja koje dobijaju vakcine preko globalnog programa “Kovaks” nemaju dovoljno doza za nastavak imunizacije, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/.

    Visoki savjetnik u SZO Brus Ajlvard rekao je da je preko “Kovaksa” do sada isporučeno 90 miliona doza u 131 državu.

    On je naglasio da to nije ni izbliza dovoljno za zaštitu stanovništva od virusa koji se i dalje širi svuda po svijetu, prenio je Bi-Bi-Si. Nestašica vakcina dešava se u vrijeme kada zemlje u Africi bilježe treći talas infekcija.

    Od 80 država sa nižim primanjima iz “Kovaksa”, najmanje polovina nema dovoljno vakcina da bi u ovom trenutku mogla da provodi imunizaciju, rekao je zvaničnik SZO.

    Ajlvard je dodao da su neke zemlje pokušale da naprave alternativne aranžmane da bi riješile nestašicu i da zato plaćaju vakcine po cijenama koje su veće od tržišnih.

    Predsjednik Južnoafričke Republike Siril Ramafoza pozvao je na okončanje gomilanja vakcina u bogatijim državama dok njegova administracija pokušava da suzbije rast zaraze.

    Ramafoza je izjavio da je do sada u Africi dato samo 40 miliona doza, čime je pokriveno manje od dva odsto populacije ovog kontinenta.

    “Kovaks” je osnovan prošle godine da bi se osiguralo da vakcine protiv kovida 19 budu dostupne širom svijeta. Troškove ovog programa subvencionišu bogatije zemlje da bi pomogle siromašnijima.

  • Banjalučka inspektorka otkupljuje kaznu zatvora za korupciju

    Banjalučka inspektorka otkupljuje kaznu zatvora za korupciju

    Banjalučki Okružni sud je inspektorki Jeleni Florjan, koja je u aprilu osuđena na godinu dana zatvora zbog traženja i primanja mita, odobrio otkup kazne, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ovog suda.
    Jelena Florjan, inspektorka osuđena za traženje i primanje mita u istrazi, iskoristila je mogućnost otkupa kazne do godinu dana, koja je predviđena nedavnim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS). Ona je, nakon sporazumnog priznanja krivice, osuđena na kaznu zatvora od godinu dana. Za ovo krivično djelo predviđena je kazna od dvije do deset godina zatvora.

    Prema presudi, ona je u svojstvu policijskog službenika, zajedno sa još jednim kolegom, iskoristila svoj položaj i istragu na kojoj je radila da bi zahtijevala i primila mito u iznosu od 20.000 KM od Branislava Vidića, direktora Srednjoškolskog doma u Banjaluci.

    Sudija Branimir Jukić je tokom izricanja presude rekao da dokazi koje je predstavilo Tužilaštvo ukazuju na to da je priznanje krivice istinito, a Sud je kao olakšavajuće okolnosti naveo ranije nekažnjavanje, priznanje krivice i to što je majka malog djeteta.

    Miljkan Pucar, advokat Jelene Florjan, ranije je za “BIRN BiH” potvrdio da će njegova klijentkinja tražiti otkup kazne i tako iskoristiti mogućnosti koje su date izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Odbrana je zahtjev za otkup dostavila 6. maja, potvrdio je Okružni sud u Banjaluci, koji ga je djelimično usvojio, uvažavajući period koji je osuđena provela u pritvoru.

    “U preostalom dijelu, zamijeni novčanom kaznom u iznosu od 16.800,00 KM, računajući svaki dan zatvora po 50,00 KM, kao i da je novčanu kaznu osuđena dužna platiti u roku od tri mjeseca, po pravosnažnosti ovog rješenja, a ukoliko u tom roku ne plati novčanu kaznu, kazna zatvora na koju je osuđena pravosnažnom presudom će se izvršiti prema navedenoj presudi”, navodi se u odluci Suda, kao i da je odbijen zahtjev da se zamijenjena novčana kazna isplati u 24 jednake mjesečne rate.

    Istom optužnicom sa Jelenom Florijan je bio obuhvaćen i njen kolega Nenad Grujić, kome je suđenje i dalje u toku i počelo je ispočetka, piše Glas Srpske.

  • “Za pravdu su presudni novac i diplomatija” Zašto stradanja Srba nisu bila zanimljiva Hagu

    “Za pravdu su presudni novac i diplomatija” Zašto stradanja Srba nisu bila zanimljiva Hagu

    Za Haški tribunal srpske žrtve u proteklom ratu ne postoje, bar sudeći po presudama koje su tamo izrečene, niti je ijedan visoki predstavnik u BiH ili zapadni diplomata ikada otišao u Podrinje, ili bilo koje drugo srpsko stratište, da se pokloni srpskim žrtvama.

    Ignorisanjem srpskih žrtava od strane Zapada, koje traje već dvije i po decenije, šalje se jasna poruka javnosti da one za njih ne postoje. I dok se zapadne diplomate prosto utrkuju da osude zločine koje su počinili pojedinci iz srpskog naroda, ili da se pojave na komemoraciji u Srebrenici svakog 11. jula, isto ne važi kada su u pitanju stradanja Srba.

    Osim porodica i prijatelja stradalih, te pokojeg nižerangiranog međunarodnog činovnika i domaćih političara, na komemoracije na kojima se odaje pomen srpskim žrtvama niko drugi i ne dolazi.

    Presude
    Haški tribunal je za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije osudio više od 50 Srba na ukupno 967 godina zatvora, dok su Bošnjaci i Hrvati dobili trostruko manju kaznu. Naime, za zločine na teritoriji BiH osuđeno je pet Bošnjaka na 41,5 godinu zatvora i 18 Hrvata na ukupno 277 godina robije.

    Presude su se uglavnom odnosile na zločine nad Bošnjacima, odnosno Hrvatima. Za zločine nad Srbima osuđeno je tek njih četvero – tri Bošnjaka i jedan Hrvat, a ukupno su dobili 45 godina zatvora.

    S druge strane, sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju donijele su sedam pravosnažnih presuda na doživotne kazne zatvora, a svi presuđeni su Srbi.

    Drugim riječima, čitav srpski vojni i politički vrh je osuđen za ratne zločine u proteklom ratu, dok su za bošnjački i hrvatski vojni i politički vrh važili drugačiji aršini.

    Zbog čega su za Hag jedne žrtve važne, a druge ne, i da li smatraju da bi pravednim presudama kojima bi za ratne zločine odgovarali svi, bez obzira na nacionalnost, ili odavanjem pijeteta jednima, to automatski značilo negiranje drugih?

    Projekat kažnjavanja
    Univerzitetski profesor i sociolog Drago Vuković ističe da je sve vezano za Hag previše komplikovano i nejasno.


    Taj projekat kažnjavanja, prvenstveno Srba, kako kaže Vuković, očigledno je dobro osmišljen i Haški sud je rezultat tog projekta.

    – Poslije svakog rata pronalaze se krivci koji zapravo, bili to ili ne, služe kao paravan i zaštita i za one koji su takođe radili ono što nije bilo dozvoljeno. Ali, ta projekcija krivaca ove druge izuzima od odgovornosti. Za raspad Jugoslavije i za sve zločine krivci su nađeni u Srbima – podsjeća Vuković.

    Dodaje da se sjeća nekih svojih razgovora s prvim predsjednikom RS, Radovanom Karadžićem, koji je u međuvremenu osuđen u Hagu za ratne zločine, kada ga je tokom rata upozoravao da se taj projekat priprema.

    – On mi je tada govorio da se to neće desiti jer Srbi samo brane sebe, svoja ognjišta, te da neće nikog da pobijede i da su bog i pravda na srpskoj strani. Desilo se, međutim, da sam bio u pravu. Niko u građanskom ratu nije nevin. Nije, dakle, sporno da su Srbi pravili zločine, ali su to radili i Hrvati i Bošnjaci – upozorava Vuković.

    Prikupljanje dokaza
    Zašto Hag nije prepoznao te zločine nad Srbima? To je zato što je, kako ističe Vuković, taj projekat podrazumijevao da su Srbi agresori, a ovi drugi ili treći branioci, pa kao takvi su imali opravdanje za zločine koji su počinili.

    – Što se tiče dokaza o zločinima koji su počinjeni nad Srbima, istina je da oni koji su bili zaduženi za njihovo prikupljanje to nisu radili temeljno ni sistematski. Više su ti podaci korišteni za pisanje knjiga ili za neke druge potrebe. Ne potcjenjujem napore MUP, ali znam da se više pričalo o zločinima, a manje je rađeno na dokumentovanju, što je veoma težak posao – smatra Vuković.

    Podsjeća da su i ratni lideri Hrvata i Bošnjaka, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, takođe bili pod istragom Haškog tribunala, ali ih je smrt spasla da tamo ne odu.

    – Na taj način su izbjegli odgovornost po političkoj i komandnoj ulozi. Siguran sam da su se svi ratni politički i vojni lideri našli u Hagu, ti procesi bi bili drugačiji – zaključuje Vuković.

    Smatra da je borba za istinom i dokazivanje zločina dobrim dijelom izraz uspjeha ili neuspjeha politike, pri čemu diplomatski napori imaju izuzetnu ulogu.

    Vuković podsjeća da se vodio pravi diplomatski rat oko širenja činjenica o zločinima. Mnogo je, kaže on, bilo manipulacija, lobiranja, novca i kupovine naklonosti, posebno kod moćnih svjetskih medija. Vuković smatra da je srpska diplomatija imala malo snage, novca i moćnih prijatelja.

    – Da smo u tom vremenu više radili na polju diplomatije, prikupljali novac za medije i slično, umjesto što je on trošen tamo gdje nije trebalo, siguran sam da bi ta slika danas o strukturi haških osuđenika bila drugačija – poručuje Vuković.

    Politički motivisan sud
    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Milorad Kojić, ističe da je očito da Zapad želi sakriti činjenicu da su u ratu ginuli građani svih nacionalnosti i da nisu postojali zločini samo na jednoj strani već na svim stranama.


    Na pitanje da li je Haški tribunal imao dovoljno dokaza o srpskim žrtvama u proteklom ratu, Kojić ističe da je to očito.

    – Podsjetiću da su u Haškom tribunalu bili predmeti koji se tiču zločina nad Srbima. Dio tih predmeta su kasnije u skladu s pravilima rimskog puta vratili na procesuiranje domaćim pravosudnim institucijama. Čak su okarakterisali te predmete da postoji osnov sumnje da su ta lica počinila krivična djela ratnog zločina, što znači da su oni znali da su postojali zločini nad Srbima, ali nisu željeli time da se bave – kaže Kojić.

    Ističe da je Haški tribunal kroz sam svoj pristup, koji je imao od samog početka, bio isključivo politički motivisan i da su željeli da na taj način operu ulogu međunarodne zajednice u ratnim sukobima na području bivše Jugoslavije.

    Kojić kaže da je i medijska kampanja koja je vođena tokom cijelog rata, prije svega od strane svjetskih medija, bila usmjerena protiv Srba. Oni su, ističe Kojić, jednostavno željeli da održe tu tezu koju su imali kroz čitav rat o jednim zločinima, odnosno zločincima, a drugim žrtvama, što ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju.

    Jovičić: Ciničan odnos prema Srbima
    Potpredsjednik DNS i bivši ministar policije RS, Radislav Jovičić, ističe da je očito da smo na političkom polju izgubili odbrambeno-otažbinski rat u Republici Srpskoj.


    Kaže da je svima potpuno jasno od samog početka da je sud u Hagu politički instrument za dalji pritisak na srpski narod i da je donosio političke presude.

    – Iz samih presuda se vidi da su Srbi dobijali dugogodišnje kazne zatvora ili doživotne kazne, a da su druga dva naroda dobijala vremenski ograničene kazne, taman onoliko koliko su proveli u pritvoru – ističe Jovičić.

    Dodaje da je licimjerno to što se u Hagu može čuti opravdanje kako su otvorili istragu i protiv Alije Izetbegovića, ali je on u međuvremenu umro.

    – A šta je sa ostalima? To je tako cinično i jedan loš odnos prema srpskom narodu. Očigledno je da u BiH postoji više krivaca za rat i ne može biti samo jedna strana kriva, u ovom slučaju samo Srbi – kaže Jovičić.

    Ističe da je očito i to da srpski političari nisu od samog početka ozbiljno shvatili problem i nisu dovoljno pričali o srpskim žrtvama.

    – Zbog toga kažem da smo na političkom polju izgubili rat dok smo u vojnom smislu časno i pošteno odbranili Republiku Srpsku i srpski narod – podvlači Jovičić.