VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    Angela Merkel, njemačka kancelarka, će u srijedu, 18. avgusta, u svom kabinetu primiti Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, i njegovog prethodnika, Valentina Incka, saznaju Nezavisne.

    Kako nam je rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme u ispunjavanju 14 ključnih preporuka Evropske komisije.

    Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

    Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo.

    Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice, stali su iza Šmita, ali se za sada ponašaju povučeno i odmjereno.

    Prema kalendaru kancelarke Merkel, dva dana nakon ovog sastanka ona putuje na sastanak s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije u Moskvu, a očekuje se da će imati susret i s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.

  • Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Sudbina projekta hidroelektrane “Buk Bijela” čeka stav članova Komisije za koncesije BiH, koji su zaprimili odluku Ustavnog suda BiH, ali ni to ne ulijeva nadu da će svi rokovi biti ispoštovani, jer osim višegodišnjih problema u Komisiji, sada ne funkcioniše ni vlast na zajedničkom nivou.
    Ustavni sud je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom HE na rijeci Drini, koji zajednički nastoje da sprovedu u djelu Srpska i Srbija, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu. Komisiji je naloženo da, u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi s dodjelom koncesija.

    Predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović potvrdio je za “Glas Srpske” da im je stigla sudska odluka, te da ništa više trenutno ne može da kaže.

    – Odluka je podijeljena članovima koji treba da svoj stav o tome dostave do kraja ovog mjeseca. Dok se upoznaju s tim, vidjećemo šta i kako dalje. To je sve što mogu reći u ovom momentu – kazao je Amović, koji je ranije kazao za “Glas” da treba vidjeti kako formirati i zajedničku komisiju, da li ima potrebe i šta je predmet spora, te da je nezahvalno i pretpostaviti da li se to može u roku riješiti i da li će se riješiti.

    U Republičkoj komisiji za koncesije, čiji bi član, ako bi se išlo u pravcu formiranja zajedničke komisije, trebalo da učestvuje u njenom radu, juče su kratko kazali za “Glas” da o tom konkretnom slučaju još nemaju zvanične informacije, ali da će sve buduće korake usaglašavati sa nadležnima u Vladi Republike Srpske, ali i sa srpskim predstavnicima na nivou BiH.

    Sagovornik “Glasa” upućen u dešavanja, s druge strane, smatra da će, kao što se i pominjalo od kada je Ustavni sud donio odluku po apelaciji, ova priča vjerovatno još dugo da se vrti i da će teško biti ispoštovani rokovi jer dogovor i razgovor praktično blokira i aktuelna situacija na nivou BiH.

    To bi, kako je istakao, moglo veoma lako dodatno zakomplikovati stanje i u samoj Komisiji za koncesije na nivou BiH, koja je, podsjeća, stalno na meti kritika zbog nerada jer za svog postojanja nisu izdali nijednu koncesiju.

    “Glas Srpske” je ranije objavio da, prema zakonu, ta komisija treba da ima sedam članova, a trenutno broji četiri, jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015. Osim toga, odluke se donose ako su prisutna najmanje četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, ali trenutni sastav ne odražava to pravilo, te je i u tom pogledu funkcionisanje Komisije onemogućeno.

    Na sve to, procedura za izbor novih članova pokrenuta je tek nedavno, a upućeni su već isticali da bi taj proces, imajući u vidu ranije trzavice, a posebno sadašnju blokadu rada na zajedničkom nivou, mogao potrajati i mjesecima prije nego što novi saziv dobije zeleno svjetlo.

    – Sve je na dugom štapu, ali treba imati u vidu da je riječ o projektu koji je veoma važan, ne samo za Srpsku, već i za cijelu BiH. Nepotrebno je sve ovo što je pokrenuto – zaključio je naš sagovornik.

    Kamen temeljac za “Buk Bijelu” na Drini položili su polovinom maja ove godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, a posljednjih mjeseci, otkako je otkriveno da su dvije republike odlučne da realizuju taj projekat, ne prestaju reakcije dijela javnosti i nevladinog sektora iz BiH i Crne Gore, koji upozoravaju da nema svih saglasnosti. Uz to je pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH, čime je nastavljen niz problema koji prate projekat od 1965. godine, kada se došlo na tu ideju.

    Dogovor sa Crnogorcima
    Predstavnici Vlade Srpske i “Elektroprivrede Republike Srpske” bili su polovinom jula sa zvaničnicima crnogorske Vlade kako bi prevazišli probleme u vezi sa izgradnjom “Buk Bijele”. Dogovoreno je formiranje tima od sedam članova koji će pregledati projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada HE.

  • Građani za 10 godina više uštedjeli nego što su pozajmili

    Građani za 10 godina više uštedjeli nego što su pozajmili

    Depoziti građana u bankama u BiH su u proteklih 10 godina povećani duplo, dok krediti takođe rastu, ali znatno sporije, pokazuju to podaci koje publikuje Centralna banka BiH.

    Po posljednjim podacima, depoziti građana u bankama na kraju šestog mjeseca ove godine iznose 14,35 milijardi KM, a 2011. godine su bili 7,05 milijardi maraka. Ono što je vidljivo jeste da su, posmatrajući strukturu depozita, najviše rasli transakcioni računi, a najmanje dugoročni depoziti.

    Kada su u pitanju krediti, građani su kod komercijalnih banaka zaduženi sa 10,2 milijarde KM, dok je zaduženost prije 10 godina iznosila oko 6,7 milijardi maraka.

    U posmatranom periodu u padu su krediti za preduzetništvo, za kupovinu automobila, dok najviše rastu potrošački nenamjenski krediti koji u ukupnim kreditima učestvuju sa oko 73 odsto.

    U proteklih 10 godina je došlo do smanjenja kamatnih stopa i na kredite i na depozite.

  • Dodik za SrpskaInfo: Dobro nam otišao, gospodine Šmit

    Sa Kristijanom Šmitom sve je počelo tako što nije uspio postati predsjednik „Hans Zajdela“, njemačko-bavarske političke fondacije, zato što se tome usprotivio Markus Zeder, bavarski premijer.

    Ovo je za Šmita bio drugi promašaj, jer zbog zalaganja za nastavak korištenja kancerogenog herbicida glifosat nije nastavio mandat ministra poljoprivrede u njemačkoj Vladi.

    Nakon dva promašaja nešto mu se moralo naći – da bude zvučno i dobro plaćeno. Onda se pojavljuje spasonosno rješenje – smijeniti patuljka iz zaboravljene zemlje i namjestiti Šmitu dobro plaćeno mjesto, uz pripadajući sarajevski građanski fes. O tome je početkom godine pisao novinar Mihael Martens u Frankfurter algemajne cajtungu pod naslovom: „Novi jahač mrtvog konja?”

    Naravno, Šmit je bio tek prijedlog koji je u konačnici trebao zvaničnu potvrdu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, što bi bilo u skladu s Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma. Tada to nije bilo sporno, što navodi i Šmitov nekadašnji kolega i poslanik u njemačkom Bundestagu, Štefan Švarc: “Neće biti novog visokog predstavnika bez sporazuma u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a tamo pet članica ima pravo veta”.

    Da to neće ići vidjelo se prilikom razmatranja izvještaja Valentina Incka 4. maja ove godine, kada je Rusija u Savjetu bezbjednosti tražila bezuslovno zatvaranje OHR. Zato su 27. maja navrat-nanos ambasadori nekoliko zapadnih zemalja u Sarajevu, koji sebe nazivaju Upravnim odborom PIK (nepostojećeg, jer se raspao još 2000. godine), kako kažu „službeno imenovali Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika“. Naravno, Rusija je tada rekla „ne“, jer bi to značilo kršenje člana 41. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima kojim se izričito zabranjuje miješanje ambasadora u unutrašnje odnose u zemlji domaćinu, tj. u BiH.

    Rusija, Kina i Savjet bezbjednosti
    Potom je to isto Rusija ponovila u Savjetu bezbjednosti 29. juna 2021. kada je Bisera Turković počinila krivično djelo zloupotrebe položaja, govoreći u ime BiH, a bez saglasnosti Predsjedništva BiH kao ustavnog organa koji vodi spoljnu politiku. Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je na to izjavio kako “ona nema zakonito pravo da govori u ime sva tri naroda u BiH pred Savjetom bezbjednosti, već da je iznijela lično mišljenje”. Nebenzja je u ponovio kako Rusija nije saglasna sa imenovanjem Šmita za novog visokog predstavnika. “Imenovanje nije legitimno, niti ima političku podršku Savjeta za implementaciju mira. Uvijek smo spremni razgovarati o pronalasku rješenja, ali ovo je pokušaj da se izabere kandidat za visokog predstavnika bez podrške Savjeta bezbjednosti i jedne strane u BiH (Republike Srpske) čime on ne bi imao legitimitet”, rekao je on.

    Kineski ambasador u UN Geng Šuang rekao je na sjednici da “niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja, uključujući i ona koja se tiču BiH”. Zatim je rekao da je Kina oduvijek poštovala suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet BiH.

    Na sve to, Rusija je, uz podršku Kine, Savjetu bezbjednosti podnijela prijedlog rezolucije kojom se potvrđuje imenovanje Šmita za visokog predstavnika, ali sa rokom do 31. jula iduće godine i bez korišćenja tzv. „bonskih ovlašćenja“. Činilo se da je to kompromisni prijedlog kojim bi se spasila čast onih čiji su sarajevski ambasadori nelegalno „imenovali“ Šmita, ali glasanjem 22. jula ta rezolucija nije usvojena. „Za“ su glasale Rusija i Kina, dok je ostalih 13 članica bilo uzdržano. Ovakav rezultat glasanja definitivno je odredio da Kristijan Šmit nije imenovan za visokog predstavnika, čime nije ispunjen bitan uslov iz Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma.

    Ruski predstavnik primio je ovu odluku sa žaljenjem i zamolio članice Savjeta “da ne prave dalje destruktivne korake. Žalimo što Savjet bezbjednosti nije usvojio rezoluciju i što nije ovjerio kandidaturu Kristijana Šmita čime je ugrozio legitimitet njegovog postavljanja”. Predstavnik Kine rekao je da po Dejtonskom sporazumu Savjet bezbjednosti igra najvažniju ulogu u postavljanju visokog predstavnika, te da ignorisanje ove činjenice i postavljanje visokog predstavnika mimo Savjeta bezbjednosti nije dobro i preporučljivo. “Bonska ovlašćenja predstavljaju poseban problem i imala su koristi u određenim okolnostima; sada zadržavanje visokog predstavnika i bonskih ovlašćenja nije ni potrebno ni poželjno, jer je zemlja ostvarila veliki napredak”, istakao je predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti.

    Sa ovakvim ishodom ispalo je da Kristijan Šmit nije imenovan na zahtjev strana potpisnica Aneksa 10. (tome se usprotivila Republika Srpska na osnovu zaključaka Narodne skupštine od 10. marta 2021), niti je to učinio/potvrdio Savjet bezbjednosti kako predviđa Aneks 10. Tako Kristijan Šmit nema saglasnost strana potpisnica Aneksa 10, niti saglasnost Savjeta bezbjednosti. Ovaj dupli dekung protiv Šmita izboksovale su zapadne zemlje u jalovom nastojanju da prstima i selotejpom začepe sve rupe iz kojih ističe rok postojanja antidejtonske BiH, ustanovljene nelegalnim intervencijama visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH sa bošnjačkom većinom, kojoj uvijek pripadaju i trojica stranih sudija.

    Istekao rok BiH
    Rok trajanja nazor i nahero sklepanoj Bosni i Hercegovini odavno je istekao. Pogotovo kada imamo u vidu šta je bio plan u pripremi Dejtonske konferencije, kada je važio stav iskazan u dokumentu savjetnika za nacionalnu bezbjednost Sendi Bergera i Stejt departmenta, po kome „treba pritisnuti Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, jer ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model”.

    A Bošnjaci, ne samo da nisu pokušavali ubijediti Srbe (a ni Hrvate) da je budućnost zajednička u BiH kao ravnopravnoj zajednici, već su činili i čine sve suprotno od toga. Hrvate šamaraju birajući treći put bošnjačkog ljiljana Komšića u Predsjedništvo BiH, preglasavajući ih u Parlamentu i Vladi Federacije BiH, a Srbe svakodnevno optužuju za lažni genocid(e), agresiju, etničko čišćenje po kome je Bošnjaka – Muslimana više nego prije rata u BiH. Uz to u Srpskoj ima 15 odsto Bošnjaka, a u Federaciji tek 2,5 odsto Srba.

    Prva stvar kojom se Šmit zahvalio Incku na nametanju zabrane negiranja tzv. „genocida“, stavlja ga u isti koš sa proizvođačima netrpeljivosti i produbljivanjem sukoba i nestabilnosti. Taj „genocid“ možda nabolje definiše Noam Čomski, jedan od nekoliko vodećih svjetskih intelektualaca. „Ako hoćete da ono što se dogodilo u Srebrenici nazovemo genocidom, onda za pravi genocid moramo da nađemo neko drugo ime“, kaže Čomski. Očekujemo da SDA-ovo Tužilaštvo BiH otvori predmet „Čomski i drugi“, a da ih SDA-ov Sud BiH hitno osudi na višegodišnju robiju. Nije Čomski jedini, jer tako javno govore i brojni drugi svjetski autoriteti, što je potvrdio i nedavni Izvještaj međunarodne nezavisne komisije za događaje u Srebrenici.

    “Podlac, lažov, palikuća…”
    Zato je podlac i lažov, nakon podnesene i prihvaćene ostavke, postao i palikuća, postupajući po bjesomučnim zahtjevima bošnjačkih struktura. Inckov zakon je otrovni dar za Bošnjake kojim je učvršćen nepovratni raspad „male Jugoslavije“. Incko je time od BiH kao države-agonije napravio državu-haos, uživajući u tome. Još pokušava biti sarkastičan, govoreći da je očekivao burniju reakciju iz Republike Srpske. Nije očekivao jedinstvo svih srpskih političkih stranaka u suprostavljanju nametnutoj zabrani negiranja genocida.

    Evropske institucije su odavno kritikovale djelovanje visokih predstavnika. Tako Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, čiji je Bosna i Hercegovina punopravni član, još 23. juna 2004. godine usvaja Rezoluciju 1384 o „Jačanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini“. Tu se između ostalog kaže: „Obim OHR-a je takav da, u svakom smislu, predstavlja vrhovnu instituciju sa ovlaštenjima u Bosni i Hercegovini. U vezi s tim, Skupština smatra da je nepomirljivo s demokratskim principima da OHR bude u stanju da donosi izvršne odluke, a da za njih ne snosi odgovornost, niti obavezu da opravda njihovu validnost, a da pri tome nema pravnog lijeka. Svakako se ne radi o normalnoj situaciji da neizabrani stranac vrši takva ovlaštenja u državi članici Savjeta Evrope i opravdanje za takva ovlaštenja za budućnost zaslužuju ne samo politička, već i pravna razmatranja”

    Postupajući po zahtjevu iz Rezolucije Savjeta Evrope, Venecijanska komisija je u svom izvještaju iz marta 2005. godine konstatovala „da ako je postojala u ranijem periodu, nakon zaključenja Dejtonskog sporazuma, potreba da visoki predstavnik vrši široka ovlašćenja, ali je sada takav aranžman fundamentalno nekompatibilan s demokratskim karakterom države i suverenitetom BiH. Što duže postoji, to postaje problematičniji.”

    Petnaestak godina nakon toga Šmit priča: ,,Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica“. Ne kaže po kom aktu i po kom ovlašćenju. Šmit uz to i prijeti: „Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Mogu da budem ne samo prijateljski nastrojen već da, ako to služi cilju, mogu biti i prilično tvrd i neugodan. Unaprijed upozoravam da bi neki uskoro mogli da se umore od mene, jer sam neko ko želi da vidi rješenja, ko traži ispunjavanje obaveza i ko takođe može da bude neugodan.” Ovako ne govori gost u tuđoj kući, jer nije pristojno prijetiti domaćinima, koji, za razliku od njega neizabranog, demokratski biraju svoju vlast, što uvijek potvrđuje i OEBS.

    Gordan Grlić-Radman
    Nakon navodnog imenovanja Šmita, hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić-Radman u razgovoru za njemački Frankfurter Algemajne cajtung kaže da funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini smatra ostatkom prošlosti. Navodi da je funkcija visokog predstavnika manifestacija nedostatka demokratije i relikt poslijeratnog vremena. U kontekstu bonskih ovlašćenja, on kaže: “BiH nije mjesto za eksperimente i korištenje takvih ovlašćenja nije u skladu s evropskim vrijednostima“.

    Švajcarski list Noje cirher cajtung piše: „OHR treba zatvoriti“ i dodaje da je „funkcija visokog predstavnika trebala biti ukinuta. Odavno. Od početka 2000. godine OHR se udaljavao od političke realnosti.“ Na kraju članka piše da OHR neće uspjeti provesti Zakon o zabrani negiranja genocida. “Za srpske nacionaliste zakon je podloga ne samo za bagatelisanje Srebrenice već i pokazivanje nemoći OHR-a. I zato se mora ukinuti. Ako Evropa želi pomoći BiH, mora tražiti druge puteve”, zaključuje švajcarski list.

    Šmit dobro zna da visoki predstavnik nema nikakva izvršna ovlašćenja, ni dejtonska, ni bonska. Ne može PIK kao samoizabrano tijelo samoizabranih zemalja, koje nije čak ni pomenuto u Dejtonskom sporazumu, dati nikome bilo kakva ovlašćenja, pa zato samo „pozdravlja namjeru visokog predstavnika da sam sebi daje ovlašćenja”.

    Pozivanje na Merkelovu i Bajdena
    U nedostatku ovlašćenja, Šmit se svakodnevno poziva na Merkelovu i Bajdena, u najmanju ruku kao da im svaki dan sjedi u krilu. Svaki dan nekoga prima i ide nekome u goste. Uzda se da u sklopu kakve regionalne turneje bude priman uz titulisanje „visoki predstavnik“. Time želi oslabiti podršku legitimnim stavovima Narodne skupštine Republike Srpske i zajedničkoj izjavi predsjednika svih političkih stranaka u Srpskoj.

    Više ne prolaze lekcije o učenju domorodaca bespomoćnosti. Ili kako je to krajem 19. vijeka pisao francuski istoričar Alen Rišo u djelu „Istorija kolonizacije“: „Prva briga treba da bude ispitivanje rasa, njihovih mržnji i rivaliteta, koje ih međusobno dijele i suprotstavljaju. Kome pođe za rukom da napravi tačnu etnogeografsku kartu teritorije kojom upravlja može se nadati potpunoj pacifikaciji, poslije koje dolazi organizacija koja mu najviše odgovara. U stvari, cilj svake političke akcije u koloniji treba da bude razlikovanje i iskorišćavanje upotrebljivih lokalnih elemenata i neutralizacija i uništavanje onih elemenata koji se ne mogu upotrijebiti.”

    A Srbi su pokazali da se ne mogu upotrijebiti, jer su zarad svoje slobode, koju su darivali i drugima, preživjeli stvarne genocide učinjene u oba svjetska rata. Adolf Hitler, firer nacističke Njemačke, o Srbima je govorio ovako: „Mi nikad ne smijemo dozvoliti da na Balkanu jedan narod postane suviše moćan, narod koji ima osjećaj političke misije i istorijske uloge. Upravo Srbi su taj narod. Oni su dokazali da imaju veliku državotvornu snagu. Srbi su narod koji je određen da ima državu i koji je kao narod održan. Njihova ideologija je velikosrpska. U njima postoji bezobzirna otporna snaga.”

    Srbi su više puta u dvadesetom vijeku bili na braniku svoje slobode i opstanka: 1914, 1941. i divljački bombardovani 1995. i 1999. Svaki put na svom tlu napadani smo od onih koji su pokušavali da nas porobe i unište. Opstali smo i dočekali promijenjeni svijet u kome to nije više moguće.

    Njemački ministar Genšer je svojom politikom rasturio Jugoslaviju, radeći protiv Srba i Srbije, podržan od svog kolege iz Austrije, ministra Moka. Samo naivni i oni koji sebi dozvoljavaju da takvi ispadnu mogu progurati stare stvari u novom dizajnu, samozvanih i nepostojećih.

    (Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD)

  • Dodik: Možda smo na početku transformacije iz entiteta u državu

    Inckov zakon sigurno nije kraj Srpske, možda smo na početku transformacije iz entiteta u državu, ali bi svakako mogao biti kraj Bosne i Hercegovine, rekao je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

    On je u intrevjuu za Sputnjik rekao da država u kojoj neimenovani stranac može da nametne zakone, svakako dezavuiše i negira njeno postojanje.

    “Bošnjaci pokazuju svoje podaništvo prema Zapadu kroz savezništvo ali nisu dobili sve ono što su očekivali, jer svi gledaju svoje interese. Oni žele da modeliraju društvo na liberalnim principima, a to je nemoguće jer to naša istorija ne dozvoljava, jer da bi se napravila takva država, moraju da se unište snažni identiteti”, rekao je Dodik u odgovoru na pitanje da li je Inckov zakon “kraj Srpske ili raspad Bosne i Hercegovine”.

    Upitan da prokomentariše izjavu da Džozef Bajden neće trajati dovijeka i da će sačekati nekog novog Trampa da bi proglasio nezavisnost Srpske Dodik je rekao da ni on neće trajati dovijeka.

    “I ja neću da trajem dovijeka, a računam na politički život. Jedan britanski diplomata mi je svojevremeno rekao da bi nas priznalo tek desetak zemalja, a ja sam rekao da mi je to dovoljno i da mi više i ne treba. Nismo mi toliko naivni, nije to posao koji će se desiti večeras na nekoj sjedeljci. Za to treba da se složi nekoliko važnih pretpostavki, a to je međunarodna konstelacija i trebalo bi da se dogodi na miran način. To su dvije pretpostavke koje mi moramo da jurimo, ali i ne smijemo da ne pričamo o tome, jer bismo se toga odrekli. Kada se to spomene u BiH odmah se digne halabuka kako rušimo državu, a država se nije ni izgradila, to je hibrid koji je nametnut i Srbiji i Hrvatima, a ni muslimani nisu zadovoljni. Jedina realna koncepcija je naša, jer bi RS mogla samostalno da živi kada bi odvojila”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li bi ukoliko dođe do razlaza na tri države to izazvalo nestabilnost na Balkanu i podstaklo ostale države na razjedinjenje Dodik je rekao da je “BiH nedovršen posao, kako vole da kažu Amerikanci”.

    “Već na početku raspada Jugoslavije identičnim procesom se raspala i BiH. Došlo je do velikog obračuna sa velikim brojem žrtava. Bilo bi mnogo bolje da je bilo pameti i da smo se razišli u miru. Kada bi sada bile tri međunarodno pravne države, svaki sukob između njih bio bi međunarodni, a ovako stalno imamo unutrašnje trvenje koje nije riješeno ni sa 60.000 NATO vojnika. Da mora dva dana sama da živi, ta država bi propala prve noći. Sve ovo što pričam ljuti ljude u Sarajevu koji žele da im mi budemo poslušnici, ali iz tog grada je otišlo 150.000 Srba. To nije naš grad. Mi nemamo nikakvu aspiraciju na Sarajevo, volio bih da nikada ne moram da odem tamo pa čak ni iz turističkih razloga. Tamo Kinezi dolaze zbog Valtera koji brani Sarajevo, a ne zbog grada, što je još jedna podvala jer Valter nije postojao”, objasnio je Dodik.

    O mogućnosti kompromisa sa Kristijanom Šmitom i pod kojim uslovima Dodik je rekao:

    “Tu nema kompromisa. On mora da pribavi legitimitet da bi ga bilo. On mora ili da ode ili da dobije saglasnost članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Tek onda bismo mogli da radimo na kompromisu. Podsjetiću da je RS verifikovana kao međunarodni subjekt po tumačenju venecijanske komisije zato što je i potpisnica Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji reguliše status i ulogu visokog predstavnika. Ukoliko mi sami priznamo takvog visokog predstavnika, mi ćemo se devalvirati kao strana potpisnica tog Aneksa u međunarodnom pravu, a za nas bi to bilo preskupo da učinimo. Dva dana bismo za nekog bili dobri momci, a trećeg dana bi sprovodili već viđenu koncepciju”, zakjučio je Dodik.

    Na pitanje da li Šmit može da ograniči političko djelovanje Dodik je rekao da on ne može ništa, jer ne postoji.

    “To i mediji u Srbiji moraju da shvate , moraju da poštuju međunarodni status. U Aneksu 10 se navodi da se on bira tako što saglasnost treba da da pet potpisnica tog dokumenta, a to su Republika Srpska, Srbija, Federacija BiH, Hrvatska i zajednički nivo BiH. Nakon tog konsenzusa, on ide na potvrdu u Savjet bezbjednosti, a ako ta procedura nije ispoštovana on nije visoki predstavnik. Ukoliko pristanemo na to, on bi sutra mogao da ukine policiju RS, ministarstvo prosvjete, poljoprivrede, sve će moći”, poručio je Dodik.

    Upitan da li očekuje da bi zvanični Beograd mogao da primi Šmita kao visokog predstavnika Dodik je rekao da o toj temi nisu razgovarali, ali upravo treba imati u vidu tu činjenicu da je Srbija potpisnica Aneksa 10 i ukoliko mu se da legitimitet, onda će se Srbija delegitimisati kao jedna od strana.

    “Uvjeren sam da više ne postoji međunarodno pravo ali mi, koji smo mali i nejaki, moramo da se držimo, što narod kaže ‘kao pijan plota’ međunarodnog prava, jer nam ništa drugo ne preostaje.”

    U razgovoru za Sputnjik Dodik je upitan da li zna gdje se nalazi general Milomir Savičić.

    “Sud i Tužilaštvo su nametnuti mimo Ustava BiH i mimo Dejtona te BiH nema nadležnost za pravosuđe, to je izmišljeno i njima dato upravo da bi se obračunavali sa onima koji su protiv nečega što su već ovdje promovisali. Priča o Srebrenici je počela da se priča tek 2002, sedam godina nakon tih događaja je odjednom neko pokušao da napravi taj mit. Tadašnji izvještaj je napisala britanska obavještajna struktura Pedija Ešdauna, a onda ga potvrdila Vlada RS, jer je navodno morala. Mi smo taj izvještaj prije nekoliko godina poništili i formirali novu Međunarodnu komisiju. Članovi te komisije, bez obzira na razvoj situacije, spremni su da brane te nalaze u Banjaluci. Zanima me da li će da hapse te ljude koji su nesumnjivi autoriteti poput Gideona Grajfa. Ja očekujem još jednu krivičnu prijavu, jer citiram Čomskog koji je rekao da Srebrenici nije bilo genocida. Meni će britanski ambasador reći da moram da poštujem inkvizicijski sud. Zabrinjava činjenica da EU koja je puna priče o pravnom sistemu podržava nepravo”, rekao je Dodik.

    Za generala Milomir Savčić je dobar i častan oficir i da je prošlo 20 godina od “navodnog zločina, jer ne može niko da ostane ko nije prošao kroz njihovu procedure”.

    “A da ne govorimo da se Dudaković i ostali koji su činili zločine slobodno šetaju. Ivo Andrić je dobro rekao ‘čim uđete u BiH prestaje logika’. Odlučili su da ga pritvore, tog dana kada je došao na ročište, promijenjen mu je tužilac – nije više Hrvat, već musliman koji mu je odredio pritvor. Promijenjena su mu i tri člana sudskog vijeća koja su odlučila da odmah ide u pritvor, jer je komentarisao priču o genocidu. A rekao je da nije potvrđeno da je tamo stradalo osam hiljada ljudi, što je i tačno, jer je i Haški tribunal u nekoliko presuda imao različite brojke”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li ima logike što BiH neće da se pridruži inicijativi “Otvoreni Balkan” je rekao da je predlagao, ali je ta “mržnja prema Srbiji neopisiva, jer je Srbija najmoćnija na Balkanu”.

    “Većina firmi iz Srbije je otvorila predstavništvo u Federaciji, a robu prodaju u RS. Tako pokušavaju da pridobiju tržište u Federaciji, što se nikada neće desiti, ali je veći problem to što se dobit obračunava u sjedištu firmi. Zbog toga je čak bilo i prijedloga da se bojkotuje roba koja iz Srbije dolazi preko Sarajeva, ali se to odbilo. Iz tih razloga bilo je važno da imamo veći protok robe i tržište radne snage, ali BiH to ne želi. Veoma ćemo teško doći do toga, jer su i Komšić i Džaferović na pozicijama da je to velikosrpska politika i priča o srpskom svijetu, ali se onda postavlja pitanje otkud tu Albanija i Sjeverna Makedonija? Samo oni vide patološki odnos prema Srbiji i Srbima”, konstatovao je Dodik.

  • Sanacija “raskrsnice smrti” do kraja sedmice, mještani nezadovoljni

    Sanacija “raskrsnice smrti” do kraja sedmice, mještani nezadovoljni

    Rekonstrukcija i semaforizacija opasne raskrsnice na magistralnom putu Banjaluka – Prijedor u naselju Ramići su u završnoj fazi, a do kraja sedmice očekuje se da radovi budu završeni, rekli su za “Nezavisne” u “Putevima RS”, koji finansiraju ovaj projekat.

    Prema njihovim riječima, još je potrebno postaviti rasvjetu te izvršiti testne probe izvedene semaforizacije.

    “Rekonstrukcija i semaforizacija ove raskrsnice podrazumijevale su da saobraćaj na raskrsnici bude regulisan semaforima, dva autobuska stajališta su izmještena iz raskrsnice i urađena su dva nova stajališta sa nadstrešnicama na adekvatnoj lokaciji. Takođe, urađeni su pješački trotoari širine 1,5 metara i bankine od jednog metra, a lokalni putevi koji se priključuju na magistralnu saobraćajnicu uzdignuti su u nivo magistralne saobraćajnice”, objasnili su u ovom javnom preduzeću.

    Dodali su da je vrijednost ove investicije skoro 350.000 KM te da je izvođač radova preduzeće “Kozaraputevi”.

    Sa druge strane, u mjesnoj zajednici Dragočaj nisu zadovoljni te kažu da je ova opasna raskrsnica trebalo i ranije da bude završena kako ne bi bili ugroženi životi mještana.

    “Prema mojim informacijama, zadnji rok za završetak radova na ovoj saobraćajnici bio je 27. jul. Koliko znamo, završeno je 80 odsto radova i ne znamo zašto nije ostalo. Ova ‘raskrsnica smrti’, kako je zovu, opterećena je i pješacima, i motornim vozilima, tako da je i jedan dan produžavanja radova mnogo i rizikuju se životi”, naglasio je Slavenko Tadić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Dragočaj.

    Dodaje da desetak dana na ovoj saobraćajnici mještani nisu vidjeli ni mašine, ni radnike.

    “Cilj je da se završi rekonstrukcija raskrsnice, da se ona otvori za normalno odvijanje saobraćaja, da se poveća bezbjednost u saobraćaju i ništa više. Najgore nam je zbog djece, jer ih ovim putem dnevno prolazi i 100, i to iz Kuljana, Dragočaja, Barlovaca i Ramića. Bojimo se za njihovu bezbjednost, jer su se ranije na ovom području često dešavali saobraćajni udesi”, rekao je Tadić.

    Rekonstrukcija opasne raskrsnice na magistralnom putu Banjaluka – Prijedor, na dionici Ivanjska – Šargovac, i lokalnog puta Zalužani – Dragočaj, gdje se godinama dešavaju saobraćajni udesi u kojima je bilo i poginulih, počela je krajem aprila.

  • Srbi teško do posla u većini kantona u FBiH

    Srbi teško do posla u većini kantona u FBiH

    Posavski i Zapadnohercegovački kanton jedini su kantoni u Federaciji BiH koji još nisu proveli odluku Ustavnog suda FBiH o konstitutivnosti Srba na svom prostoru.

    Predstavnici Srba koji žive na području Federacije BiH kažu da će taj problem biti riješen, riješen je u drugim kantonima, ali da ostaje problem implementacije, s obzirom na to da konstitutivnost, i u kantonima u kojima je ima, postoji samo na papiru, a ne provodi se u praksi. Problem je, kažu, u svim kantonima, jer u nekima u administraciji nema zaposlen nijedan Srbin.

    Damir Ivetić, predsjednik Srpskog građanskog udruženja Posavskog kantona, za “Nezavisne novine” kaže da je katastrofalna, poražavajuća situacija u ovom kantonu.

    “Ni dan-danas Srbi nisu konstitutivni u ovom kantonu i nemaju svoja zagarantovana prava. Što se tiče amandmana na izmjene Ustava Posavskog kantona, oni su pripremljeni, prošli su Vladu Posavskog kantona prije mjesec i po i čeka se da idu u Skupštinu, gdje bi praktično kroz amandmane Srbi trebalo prvi put od 1996. godine, od prestanak rata, da budu konstitutivni i da dobiju neka svoja zagarantovana prava. Ustavni sud je prvi put prije desetak godina naložio da se omogući konstitutivnost Srbima, pa prije godinu dana hitno naložio, a to se još nije desilo”, kazao je Ivetić.

    Dodaje da je i Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, pokrenuo pitanje ustavnosti Vlade Tuzlanskog kantona kako bi se ispoštovala konstitutivnost Hrvata, pa je došlo do rekonstrukcije Vlade.

    “Pozvao sam ga da to isto uradi s Posavskim kantonom, da jedan Srbin bude u Vladi. Što se tiče samih amandmana na Ustav, oni su dobro urađeni, ali bojim se da na terenu neće doći do primjene”, kaže Ivetić.

    Dodaje da je prema popisu iz 1991. godine na teritoriji koja čini sada Posavski kanton bilo blizu 9.000 Srba.

    “Danas, odnosno 2013. godine, oko 900 ljudi se izjasnilo kao Srbi. Vlasti se pozivaju da ima zaposlenih Srba, sudija, policajaca, ali to su sa viših nivoa, a nažalost u administraciji Posavskog kantona nema zaposleno Srba, a po popisu iz 2013. godine trebalo bi da ih bude barem 10. Svaki pomak sa nule nama je zadovoljavajući”, ističe Ivetić.

    Đorđe Radanović, iz Odbora za zaštitu Srba u Federaciji BiH, za “Nezavisne novine” ističe da konstitutivnost još nije provedena u Posavskom i Zapadnohercegovačkom kantonu, te da je u ostalim kantonima ona provedena kao formalni element priznanja jednog naroda da je ravnopravan s drugima i to je izuzetno značajno.

    “Ali mi imamo drugi problem, problem u nepoštivanju zakona koji se odnosi na zapošljavanje Srba prema Ustavu Federacije. Prema podacima iz Specijalnog izvještaja ombudsmana za ljudska prava u Sarajevskom kantonu od 796 zaposlenih u javnoj administraciji KS samo je 15 Srba. Postoji potreba za konstitutivnošću, ali nama je bitno i da ljudi dobiju posao i poštivanje Ustava. Prema popisu nacionalne strukture iz 1991. godine vrši se zapošljavanje, pa ako je tako trebalo bi da bude zaposleno oko 210 Srba”, kaže Radanović.

    On ističe da je veliki problem i u Unsko-sanskom kantonu, u kojem u administraciji ima zaposleno samo pet Srba, a po popisu iz 1991. godine bilo je 20,6 posto Srba.

  • Za junska poskupljenja treba raditi cijeli dan

    Za junska poskupljenja treba raditi cijeli dan

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za jul je, u odnosu na prethodni mjesec, skuplja za 28,45 KM, a upravo za toliki iznos dobar dio zaposlenih radi cijeli dan.

    Za tu korpu je, naime, u prošlom mjesecu trebalo izdvojiti 2.070,79 KM, dok je u junu koštala 2.042,34 marke.

    Računica je jednostavna – ako u jednom mjesecu radnik na poslu provede 22 dana, a potom mu na tekući račun u banci legne 600 KM, to znači da je dnevno, u neto iznosu, zaradio po 27,30 KM.

    Prema analitici kojom raspolaže Porezna uprava Federacije BiH, u tom entitetu minimalac, ne računajući prevoz i topli obrok, iznosi 420 KM, a prema dostupnim podacima, do toliko je u prošloj godini zarađivalo oko 23.000 zaposlenih u FBiH.

    Na najnižu platu u Republici Srpskoj u maju ove godine prijavljeno je bilo 17.207 zaposlenih, a minimalac je tada iznosio 520 KM, s tim što je kasnije, odnosno od juna, povećan na 540 KM.

    Ljude koji rade za 600 ili 700 maraka poznaje Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla, koja nam je ispričala i za slučaj njene poznanice, koja nekoliko mjeseci nije zaradila ni marku.

    “Znam koleginicu koja kao komercijalista već tri mjeseca nema nikakve plate. Puno ljudi apsolutno sebi ne može priuštiti potrošačku korpu. Pritom, svako poskupljenje je sasvim sigurno udar na džep potrošača, posebno na one najsiromašnije koji žive od svog rada, a zaposleni su u nekim oblastima u realnom sektoru”, rekla je Bulićeva za “Nezavisne novine”.

    I to nije sve – prema njenim riječima, novi udar na građane tek slijedi, jer stiže jesen, kada treba spremiti djecu za školu, ali i ogrev za zimu.

    Dodatni talas poskupljenja očekuje i Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji dodaje da još nije došlo do enormnog poskupljenja nekih prehrambenih proizvoda na koje utiče povećanje cijena goriva.

    “Vjerovatno će naredna potrošačka korpa biti još skuplja. To je ono na šta Savez samostalnih sindikata BiH već dugo upozorava – da ova plata nije nešto što ljudima može garantirati ne samo dostojanstven život, već je činjenica da dvoje ljudi koji rade za po 600 maraka može platiti tek polovinu potrošačke korpe. Ti ljudi žive na ivici siromaštva. A u FBiH 260.000 ljudi radi za platu ispod 600 KM”, rekao je Šatorović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Kako ističu iz Saveza samostalnih sindikata BiH, prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

    Samu potrošačku korpu čine brojne kategorije, poput prehrane (44,2 o) dsto, stanovanja i komunalnih usluga (15 odsto), odjeće i obuće (14,5 odsto), održavanja domaćinstva (7,2 odsto) itd.

  • Talibani zauzeli drugi po veličini afganistanski grad Kandahar

    Talibani zauzeli drugi po veličini afganistanski grad Kandahar

    Talibani nastavljaju ofanzivu u Afganistanu, a posljednji grad koji su zauzeli je drugi po veličini grad – Kandahar.

    Zauzimanje Kandahar najznačajniji je korak unazad za vladu koju podržavaju SAD, otkad su pobunjenici pokrenuli novu ofanzivu nakon povlačenja američkih snaga.

    “Nakon teških sukoba kasno sinoć, talibani su preuzeli kontrolu nad gradom Kandahar”, rekao je zvaničnik lokalne vlade.

    Vladine snage su i dalje kontrolirale aerodrom Kandahar, koji je bio druga najveća baza američke vojske u Afganistanu tokom njihove 20-godišnje misije.

    Zauzimanje Kandahara i Herata – drugog i trećeg najvećeg grada u zemlji – predstavlja dvije najznačajnije pobjede talibana otkako su u maju započeli široku ofenzivu, jer su se strane snage predvođene SAD-om povukle prema sporazumu između militanata i SAD-a prošle godine godine.

    Britanija je rekla da će rasporediti oko 600 vojnika kako bi pomogla svojim građanima pri odlasku, dok su druge ambasade i grupe za pomoć saopćile da i oni izvlače svoje ljude.

    Brzina talibanske ofanzive izazvala je optužbe među mnogim Afganistancima zbog odluke predsjednika Joe Bidena da povuče američke trupe, 20 godina nakon što su svrgnuli talibane nakon napada 11. septembra u SAD-u.

    Biden je ove sedmice rekao da ne žali zbog svoje odluke, ističući da je Washington potrošio više miliona dolara u najdužem američkom ratu i izgubio hiljade vojnika.

    Talibani su svoju ofanzivu fokusirali na sjever, područje koje nikada nisu u potpunosti kontrolirali za vrijeme svoje vladavine od 1996. do 2001. godine u središtu snaga Sjeverne alijanse koje su marširale u Kabul uz podršku SAD-a 2001. godine.

    U četvrtak su talibani zauzeli i historijski centralni grad Ghazni, 150 km jugozapadno od Kabula, prije nego što su nadvladali Herat na zapadu i Kandahar na jugu.

  • Napadač u engleskom Plymothu ubio šest osoba, među njima i dijete

    Napadač u engleskom Plymothu ubio šest osoba, među njima i dijete

    Sinoć je u engleskom gradu Plymouthu došlo do pucnjave u kojoj je napadač ubio šest osoba, a među njima i dijete. Više osoba je ranjeno.

    U kvartu Keyham napadač je hicima iz vatrenog oružja usmrtio dvije žene, dva muškarca, ali i jedno dijete. Te informacije potvrdio je gradski službenik.

    Dijete koje je ubijeno bilo je mlađe od deset godina.

    Lokalni političar Luke Pollard oglasio se na Twitteru porukom da je potpuno šokiran ovim zločinom, a naročito zbog smrti djeteta.

    Prema izjavama očevidaca, napadač je nogom udario u vrata jedne kuće, a potom počeo nasumično pucati. Nakon toga je pobjegao pucajući na prolaznike dok je trčao.

    Iz policije su kazali da ovaj zločin ne tretiraju kao teroristički napad. Napadač je također ubijen.