Autor: INFO

  • “Slušaćemo struku, ali mora da se poštuje Ustav” Vučić o Konovom i Šeklerovom prijedlogu za kovid propusnice

    “Slušaćemo struku, ali mora da se poštuje Ustav” Vučić o Konovom i Šeklerovom prijedlogu za kovid propusnice

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u vezi sa zahtjevom za uvođenjem kovid propusnica kaže da će se i dalje slušati struka, ali da mora da se obrati pažnja na poštovanje Ustava.

    Na pitanje šta kaže na prijedloge virusologa Milanka Šeklera i epidemiologa i člana Kriznog štaba Predraga Kona o uvođenju kovid propisnice za one koji su se vakcinisali ili su testirani kao negativni na kovid, rekao da je to teško pitanje.

    – Naravno slušaćemo struku, ali moramo da obratimo pažnju na poštovanje Ustava. Slušaćemo struku, ne možemo da se unervozimo i da ne slušamo i ono što nam se možda ne sviđa. Moramo da razgovaramo i vidimo šta možemo da uradimo – objasnio je on, piše Blic.

  • Čubrilović: Nametanje Inckovog “zakona” želja Zapada da eliminiše Srpsku

    Čubrilović: Nametanje Inckovog “zakona” želja Zapada da eliminiše Srpsku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović uvjeren je da iza nametanja zakona Valentina Incka o kažnjavanju negiranja genocida stoji želja Zapada da opravda unitarizaciju BiH, kao i da izvrši dodatni pritisak na Beograd.

    Čubrilović je u ekskluzivnom intervjuu za međunarodno izdanje Federalne novinske agencije na Balkanu rekao da je teško reći šta je krajnji cilj Inckove inicijative, ali da će možda postati razumljivije ako se uzmu u obzir stavovi nekih bošnjačkih političara koji se ponašaju kao da je visoki predstavnik sekretar njihove organizacije ili od njih prima platu.

    Krajnji cilj, istakao je, jeste stvaranje države koja ne odgovara interesima srpskog naroda – unitarna BiH, što je suprotno definiciji iz Dejtonskog sporazuma, a visoki predstavnik je učestvovao u ovom projektu.

    On je istakao da se stiče utisak da se sve takve odluke donose u interesu samo jednog naroda, jedne političke snage u BiH, dok srpski narod nikada nije dobio jednaku priliku da odbrani svoj status i svoj položaj, ali je ukazao da Republika Srpska ima svoja ovlaštenja koja nastoji očuvati.

    Čubrilović je podsjetio da je Republika Srpska usvojila zakon u kojem se navodi da se odluka visokog predstavnika na njenoj teritoriji neće primjenjivati, kao i izmjene Krivičnog zakona.

    On je napomenuo da je na sjednici parlamenta demonstrirano apsolutno jedinstvo, a potvrđeno je i glasanjem za ova dva zakona u parlamentu, a svi poslanici su glasali “za” – i vladajuća stranka i opozicija.

    Na pitanje da li postoji opasnost od segregacije unutar BiH, kada niko od srpskih političara, novinara i drugih javnih ličnosti neće moći otići u FBiH plašeći se hapšenja, Čubrilović je odgovorio da smatra da će svi aktuelni političari pokazati razumijevanje za korake koje Republika Srpska preduzima, a situacija se neće dodatno pogoršati.

    Pojašnjavajući zašto visoki predstavnik nije potreban i kakvu je štetu nanio Republici Srpskoj, Čubrilović je rekao da je oduzeo je ovlašćenja Republici Srpskoj, favorizovao jednu političku snagu i jedan narod, da su sve odluke samo dodale ulje na vatru, a nisu pomogle stabilizaciji situacije.

    On je ukazao kako je neophodno da lokalni političari imaju odlučujuću ulogu u izgradnji političke situacije u državi i donošenju najvažnijih odluka za BiH.

    Čubrilović je istakao da je jedini način da BiH počne rješavati svoje probleme bez spoljnog uticaja, bez uticaja međunarodne zajednice.

    On je istakao da uloga stranog faktora u unutarpolitičkoj krizi u BiH nije mala, ali je naglasio da je Incko odlazeći ostavio politički haos u zemlji.

    – Sada se sve loše stvari koje su neke zemlje učinile u drugom istorijskom periodu pripisuju srpskom narodu… Odlučujuću ulogu u tome odigrali su interesi spoljnih igrača, koji se ne poklapaju sa interesima naroda koji ovde žive – smatra Čubrilović.

    Čubrilović je zahvalio Rusiji i njenim predstavnicima na njihovom doprinosu u borbi za funkcionisanje međunarodnog prava na ovoj teritoriji.

    Kada je riječ o prijedlogu Rusije i Kine Savjetu bezbednosti UN o prestanku mandata visokog predstavnika, Čubrilović je rekao da je ruska inicijativa dala BiH nadu, da taj pristup ima sve pozitivne konotacije.

    – Žao nam je što rezolucija nije usvojena. Mislim da bi u ovom slučaju situacija bila mnogo bolja nego sada, nakon takve odluke visokog predstavnika. Ruska Federacija daje primjer kako bi vanjske snage trebalo da djeluju i budu prisutne u BiH – rekao je Čubrilović.

    Čubrilović je rekao da ruski ambasadori dobro razumiju unutrašnju politiku u BiH, da Rusija ovdje nikada nije stvarala nikakvu konfliktnu situaciju preko svojih predstavnika.

    – Želio bih da izrazim svoju zahvalnost Rusiji i svim ambasadorima koji su ovdje radili. Shvatamo koliko je Rusija svojim položajem u Savetu bezbednosti UN uticala na to da je srpsko pitanje postalo uočljivije na međunarodnoj političkoj sceni – dodao je on i podsjetio da su znak zahvalnosti nekim ruskim predstavnicima podignuti spomenici.

    On je uvjeren da Rusija sa velikom pažnjom prati ono što se dešava u BiH i Republici Srpskoj i da je Ruska Federacija posvećena razvoju saradnje, čvrsto podržavajući potrebu poštovanja Dejtonskog sporazuma, a uvjeren je i da je došlo vrijeme da Kancelarija visokog predstavnika napusti ove prostore.

    Čubrilović je napomenuo da je poznat stav političara iz Republike Srpske kada je riječ o Kristijanu Šmitu, da on kao novi visoki predstavnik nije prošao neophodnu zakonsku proceduru, te da se još ne može procijeniti koju će ulogu odigrati i koje je obaveze preuzeo na sebe.

    – Mislim da će mu biti potrebno mnogo truda da Republici Srpskoj pokaže svoje dobre namjere. Biće izuzetno teško. Izabran je kršeći proceduru, a njegovi akreditivi su sa stanovišta međunarodnog prava pod velikim znakom pitanja. Ako nastavi politiku svojih prethodnika, onda definitivno neće moći postići pozitivne promjene u BiH – rekao je Čubrilović.

    On je napomenuo da su predstavnici političkih partija iz Republike Srpske odlučili da ne učestvuju u radu institucija na niovu BiH dok ne bude riješeno pitanje nametnutog zakona.

    Čubrilović je napomenuo da je odluka Valentina Incka privremene prirode do glasanja u parlamentu BiH, ali da je i bez toga odluka već na snazi, a na pitanje da li je parlament BiH može ukinuti, Čubrilović je rekao da ne može.

    – Postupaćemo u skladu sa odlukom naših institucija. Što se tiče poništavanja ove odluke, samo je visoki predstavnik može povući – dodao je Čubrilović, koji smatra da je tu odluku trebalo da otkaže Šmit ako želi dobro BiH, njen razvoj i pristup ulasku u EU.

    Kada je riječ o rezoluciji Skupštine Crne Gore o zabrani negiranja “genocida” u Srebrenici, Čubrilović je rekao da nema ništa dobro u tome, da su se samo osramotili.

    – Sve je to dio jedinstvene geopolitičke strategije, sve je to bila priprema za sličnu odluku u BiH – rekao je Čubrilović i dodao kako su to zagonetke jedne politike koju međunarodna zajednica vodi prema srpskom narodu u regionu, posebno prema Republici Srpskoj.

    Smatra i da je to dio plana da se izvrši pritisak na Srbiju i srpski narod kao ključni faktor u regionu, a očigledno je i dio političkog pritiska na Republiku Srpsku, ali i pripreme za kasnije odluke, koje će se odnositi i na Srbiju.

    O izjavama specijalnog predstavnik Stejt departmenta SAD za Balkan Metjua Palmera tokom posljednje posjete BiH da Rusija “izaziva napetost” i “unosi razdor” među narodima, Čubrilović je rekao da on unosi razdor takvim izjavama, umjesto da ublaži situaciju.

    – Ovakvim izjavama Palmera ne treba pridavati veliku težinu. Moramo raditi na tome da naša politika bude što kreativnija kako bi bila dobra za sve narode. Nema razloga za takvu netoleranciju. A SAD jednostavno ne mogu da se pomire sa činjenicom da je Rusija ponovo postala snažna sila – smatra Čubrilović.

    O parlamentarnoj saradnji sa Ruskom Federacijom, Čubrilović je rekao da je na visokom nivou, te naveo nekoliko nekoliko primjera odlične saradnje sa Zakonodavnom skupštinom Sankt Peterburga, a napomenuo je i da je predsjedavajuća Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matvienko bila gost Srpske 2018. godine.

    – Poslije Beograda, Sankt Peterburg je za nas najbliži grad na svijetu i nadam se da će tako ostati i u budućnosti. Želim da se zahvalim velikom ruskom narodu na bratskoj ljubavi prema nama – naveo je Čubrilović.

  • Radović: Ne znaju kud vode Republiku Srpsku

    Radović: Ne znaju kud vode Republiku Srpsku

    Srpska demokratska stranka je prethodnih dana pokazala da joj je interes Republike Srpske i njenih građana na prvom mjestu, poručio je Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS.

    Radović je upozorio da je svako dalje pozivanje na srpsko jedinstvo po nekim drugim pitanjima, i to od strane onih koji su odgovorni za ovakvu političku i ekonomsku situaciju, u najmanju ruku neprimjereno i politički nezrelo.

    On napominje da je politika koju vlast na čelu sa SNSD provodi punih 15 godina Srpsku dovela do rekordne zaduženosti i to u vrijeme kada su poreski prihodi konstantno rasli, do masovnog odlaska mladih i stručnih ljudi, sve lošijeg standarda građana, visokog nivoa korupcije i nepotizma te manjka investicija kojima bi se otvorila nova radna mjesta.

    Radović kaže da je neprimjereno pozivati SDS i opoziciju da uzme učešće u koncentracionoj vladi.

    – SDS sigurno nije spreman na takav model učešća u vlasti, jer su naše politike upravo različite od onih koje provodi SNSD još od 2006. godine – navodi Radović.

    On poručuje da se Republika Srpska mora boriti kako bi se saznala istina i o zločinima koji su počinjeni nad srpskim žrtvama.

    Ogroman novac, i to desetine miliona maraka, izdvojen je, upozorava Radović, za rad predstavništava Republike Srpske u zapadnim zemljama, a da nikada nismo imali uvid kako je taj novac potrošen i u koje svrhe.

    – Da li su ikada organizovali bilo kakav skup kojim bi se privukla pažnja i saznala istina o stravičnim zločinima koji su počinjeni nad Srpskim narodom u Podrinju ili da se sazna istina o logorima koji su postojali za Srbe kao što je to logor u Tarčinu – upitao je Radović.

    On navodi da se Republika Srpska politički gledano na međunarodnom planu, nalazi u nezavidnoj situaciji i da veoma lako može da posluži kao predmet “podkusurivanja” u odnosima nekih velikih sila, što, kaže Radović, posebno mora da nas zabrine.

    On smatra da je potrebno otvoriti dijalog i razgovarati sa međunarodnom zajednicom.

    Radović kaže da Republika Srpska ne može sebi da priuštiti luksuz da uđe u dublju konfrontaciju sa Evropskom unijom i SAD, kako iz političkih, tako i iz ekonomskih razloga.

    – Mi smo veoma zavisni od robne razmjene sa zemljama članicama EU, mnogo naših državljanja koji nam donose novac je zaposleno u Njemačkoj, Austriji, Italiji i mi moramo i te kako da o tome vodimo računa – napominje Radović.

    Takođe je potrebno naglasiti, dodaje Radović, da plaćanje obaveza iz Budžeta Republike Srpske, ali i finansiranje infrastrukturnih projekata zavisi od kredita.

    Dodaje da su najveći kreditori Repulike Srpske MMF, Svjetska banka, Evropska investiciona banka, EBRD kao i strane banke koje posluju u RS i čije je sjedište na području EU.

    Istovremeno, dodoje Radović, budućnost naših građana zavisi od novca koji će upravo ove zemlje i njihove kompanije investirati ovdje i zato se mora tražiti rješenje.

    – Postavlja se logično pitanje da li mi imamo rezervu koja može da zamijeni velike međunarodne kreditore, da li možemo da proizvedemo robu koju sada uvozimo iz EU ili da li možemo da obezbijedimo posao za naše radnike koji rade u zemljama EU – upitao je Radović.

    On kaže da je ono što dodatno zabrinjava činjenica da vladajuća koalicija uopšte više nema viziju kako i kuda treba voditi Republiku Srpsku i kako izaći iz ovako složene situacije.

  • Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Osnivač kompanije Microsoft i multimilijarder Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

    Novac će biti iskorišten sa njegovog investicionog fonda Breaktrough Energy, a investirat će ga saradnjom sa američkom vlašću.

    Od 1,2 biliona dolara planiranih za razvoj infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama, a za koje se očekuje da ih odobre kongresmeni, više od 100 milijardi bit će potrošeno za borbu protiv klimatskih promjena. To će značiti od borbe protiv ekstremnih vremenskih pojava do nabavke električnih školskih autobusa.

    U ovom infrastrukturnom fondu sadržano je 25 milijardi za projekte javno-privatnog partnerstva, a što se odnosi i na saradnju sa programom Breaktrough Energy Catalyst. Oni koji su dio ovog programa se nadaju da će uspjeti prikupiti 15 milijardi dolara za “klimatske pametne tehnologije”. Jedan od ključnih Gatesovih ciljeva jeste da se do 2050. godine stvori karbonski neutralna ekonomija.

    Program će doprinijeti razvoju različitih sektora bez da koriste fosilna goriva, a među kojima je i avijacija. Osim toga, bit će ulagano u tehnologije za otklanjanje ugljendioksida iz atmosfere i za proizvodnju uređaja za akumulaciju energije.

    “Izbjegavanje klimatskih katastrofa će zahtijevati novu industrijsku revoluciju”, poručio je Gates i dodao da će morati postojati ekološki prihvatljiviji tehnologija i proizvodi, a koji će biti dostupniji velikom broju ljudi.

    Očekuje da će se to ostvariti i kroz javno-privatno partnerstvo. Međutim, Scott Sklar sa Instituta za okoliš i upravljanje energijom Univerziteta George Washington je napomenuo da već postoje javno-privatna partnerstva u borbi protiv klimatskih promjena, ali da nisu ishodila velikim rezultatima.

    “Gates se malo kocka. Kao što mnogi lideri kažu, moramo ubrzati tehnološko prilagođavanje ako želimo ostvariti neke od ciljeva za zaštitu okoliša, ali to će značiti rizike” ocijenio je Sklar.

    S druge strane, Jonah Goldman iz Breaktrough Energyja smatra da će javno-privatna saradnja omogućiti fleksibilnost na obje strane i kompleksna rješenja. Gates je u svrhu zaštite okoliša ozvaničio saradnju i sa Evropskom unijom, podsjeća CNN.

  • Evropska unija će predložiti usvajanje zajedničkog punjača za sve pametne telefone

    Evropska unija će predložiti usvajanje zajedničkog punjača za sve pametne telefone

    Dugoročni plan Evropske unije (EU) o usklađivanju punjača za pametne telefone i druge uređaje navodno bi trebao biti formalno predložen i postati zakon.

    Uprkos Appleovim protestima i argumentima protiv potrebe za zakonom propisanim zajedničkim standardom za punjače, EU izrađuje nacrte zakona o tom pitanju.

    Evropska unija nastavlja tvrditi da bi zajednički standard smanjio elektronički otpad, dok Apple kaže da bi prelaskom na ovaj novi standard nastalo više e-otpada.

    Prema Yahoo! Finance, izvor upoznat sa planovima EU, kaže da će zakoni biti predloženi u septembru. Nema dodatnih detalja, ali će prijedlozi vjerojatno slijediti prethodne preporuke EU.

    U 2019. to je uključivalo prijedloge za različite načine kreiranja zajedničkog punjača. Moguće je da će proizvođači morati usvojiti dodatni konektor kako bi njihov punjač bio kompatibilan s drugima.

    Zalaganja Evropske unije za zajednički punjač započela su prije otprilike 13 godina. U tom trenutku kompanije, uključujući Apple, potpisale su dobrovoljni memorandum o razumijevanju, pristajući raditi na usklađivanju punjača.

    To se nije dogodilo, pa EU vjeruje da će, ako kompanije same ne odluče, morati to nametnuti zakonom.

    Apple je prestao isporučivati adapter za napajanje s iPhoneom 2020. Međutim, problem za Apple je to što koristi vlastiti vlastiti Lightning konektor za iPhone, a EU će vjerojatnije preporučiti USB-C ili USB 2.0 micro-B, koji obično koriste drugi dobavljači.

  • Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Neke ambasade u Avganistanu počele su da spaljuju osjetljive dokumente prije evakuacije, dok se talibani sve više približavaju prestonici Kabulu, javlja Rojters.

    Američka ambasada je obavijestila svoje osoblje da im na raspolaganju stoje spalionice u kojima mogu da unište osjetljive materijale, uključujući one na papiru i na elektronskim spravama.

    To se čini da bi se “smanjila količina osjetljivog materijala” u zgradi ambasade, navodi se u uputstvu u koje je Rojters imao uvid.

    Zvaničnici američog ministarstva odbrane kažu da su zabrinuti da bi talibani, koji su 2001. godine uklonjeni s vlasti nakon napada na Njujork i Vašington, mogli da krenu na Kabul u roku koji se mjeri danima.

    “Kabul trenutno nije u neposrednom prijetećem okruženju, ali… ako samo pogledate šta talibani rade, možete vidjeti da oni nastoje da izoluju Kabul”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.

  • Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani su u nedjelju ujutro bez borbe preuzeli kontrolu ključnog grada na istoku Afganistana, Jalalabada, potvrdile su vlasti dodavši da talibanske snage osiguravaju ceste prema Pakistanu.

    “Trenutno se u Jalalabadu ne vode borbe jer su se vlasti predale talibanima”, potvrdio je afganistanski službenik za agenciju Reuters.

    “Dozvola prolaska talibanima bio je jedini način da spasimo živote civila”, dodao je.

    Nakon pada Jalalabada, teritorij kojim kontrolira afganistansta Vlada smanjio se na područje Kabula, glavnog grada države, i nešto šire. Osvajanje Jalalabada pobunjenicima je osiguralo kontrolu nad cestama koje povezuju Afganistan i Pakistan, a dogodilo se nakon što su talibani u subotu osvojili sjeverni grad Mazar-i-Sharif i tako nastavili stezati obruč oko glavnog grada države.

    Uslijed povlačenja snaga SAD-a i saveznika talibani već nekoliko sedmica strelovito napreduju.

    Ta je radikalna islamistička grupa zauzela većinu Afganistana i približava se prijestolnici Kabulu gdje su utočište našle deseci hiljada ljudi iz drugih dijelova zemlje.

    U međuvremenu američke snage pristižu u Kabul kako bi pomogle evakuaciju osoblja ambasade, a preko vikenda stižu i britanske. Uz svoje građane oni bi trebali evakuirati civile koji su pomagali zapadnim saveznicima i sada se boje odmazde talibana.

  • Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Epicentar jučerašnjeg zemljotresa magnitude 7,2 po Richteru u blizini Haitija udaljen je otprilike 60 milja zapadno od kobnog potresa na Haitiju prije 11 godina.

    U katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio ovu zemlju 12. januara 2010. godine poginulo je između 220 i 300 hiljada ljudi, a više od 300.000 je povrijeđeno. Jačina tog potresa iznosila je 7 stepeni po Richteru.

    Milion i po ljudi je ostalo bez krova nad glavom, a više od 32.000 i dalje je raseljeno.

    Današnji potres bio je udaljeniji od glavnog grada Port-au-Princea i najnaseljenijeg područja na Haitiju. Broj stradalih raste iz sata u sat, a snimci koji stižu s Haitija prikazuju da su brojni gradovi sravnjeni.

    Analiza CNN-a navodi da oko 2,5 miliona ljudi živi na udaljenosti od 50 milja od epicentra. Za usporedbu, u potresu 2010. godine živjelo je otprilike 6,5 miliona ljudi u krugu od 50 milja.

    “Izgradnja mnogih zgrada na Haitiju jednostavno ne izdržava ovakve potrese”, rekao je Patrick Oppmann sa CNN -a, izvještavajući s Kube.

    On kaže da Haiti jednostavno nije zemlja koja je izgrađena da odgovori na ovakvu vrstu događaja.

    “Trebala im je velika pomoć nakon potresa 2010. godine, a sada će im trebati opet. Usred pandemije to će biti još složenije “, rekao je Oppmann.

    Prije 11 godina je procijenjeno da će obnova Haitija koštati više od 11 milijardi dolara. U godinama iza toga ovu državu su pogađali tajfuni, urgani, tropske oluje i brojni slabiji zemljotresi, a lošoj situaciji nije doprinijela ni društvena i politička situacija.

  • Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Najmanje 304 osobe su poginule, a 1.800 ih je povrijeđeno u potresu magnitude 7,2 prema Richteru koji je u subotu pogodio jugozapadni dio Haitija, izvijestile su vlasti dodavši da je potres je uništio brojne kuće, škole, hotele i crkve.

    Epicentar potresa bio je 8 kilometara od grada Petit Trou de Nippes, što je na udaljenosti od 150 kilometara od glavnog grada te karipske otočne države, Port-au-Princea, izvijestila je američka Geološka služba.
    Potres se dogodio na dubini od 10 kilometara u subotu oko 8,30 sati po lokalnom vremenu, osjetio se na Kubi i Jamajci, a nakon njega je uslijedilo niz naknadnih podrhtavanja tla.

    Haićanska civilna zaštita izvijestila je kako se broj žrtava potresa popeo na 304 umrle osobe te najmanje 1.800 povrijeđenih. U akcijama spašavanja hitnih službi i stanovništva, mnogi su izvučeni iz ruševina, no za mnogima se još traga.
    U potresu je uništeno najmanje 949 kuća, sedam crkava, dva hotela i tri škole, a oštećeno je više od 700 kuća, sedam škola, tri bolnička centra i zatvor, međutim, veće štete nisu zabilježene u pomorskoj, zračnoj i telekomunikacijskoj infrastrukturi.

    Premijer Ariel Henry rekao je da je potres u nekim dijelovima zemlje uzrokovao ”veliku štetu” i proglasio jednomjesečno izvanredno stanje.
    Američka Geološka služba izvijestila je da je velika količina populacije u riziku od klizišta. Prema izvještaju haićanske civilne zaštite, klizište je blokiralo autocestu između Les Cayes i grada Jeremie. Spašavanje i sanaciju od potresa moglo bi otežati moguće olujno nevrijeme, jer je prema prognozi vjerojatno da će Haitijem proći tropska oluja Grace koja bi početkom sljedećeg tjedna mogla donijeti jaku kišu i vjetar, prenosi Hina.

  • O čemu će Merkel razgovarati Šmitom i Inckom: Na dnevnom redu rad i budućnost OHR-a?

    O čemu će Merkel razgovarati Šmitom i Inckom: Na dnevnom redu rad i budućnost OHR-a?

    Angela Merkel, njemačka kancelarka, u srijedu (18. avgusta) razgovaraće sa Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom.

    Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, tema razgovora će biti saradnja Savezne vlade Njemačke sa visokim predstavnikom i budućnost OHR-a. Međutim, naši izvori nisu željeli precizirati da OHR uživa podršku Berlina.

    Iz Pres-službe Merkelove za “Nezavisne novine” zvanično je potvrđeno da će sastanak biti održan i da je termin sastanaka najavljen sedmicu prije susreta, što je, kako su nam naglasili, uobičajena praksa u Kabinetu.

    Kako nam je nezvanično rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme za ispunjavanje 14 ključnih preporuka Evropske komisije. Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

    Zvanično, na stranici kancelarke Merkel saopšteno je da će kancelarka pozdraviti visokog predstavnika i njegovog prethodnika u svom kabinetu.

    “Šmit je 1. avgusta preuzeo ovu međunarodnu poziciju punu odgovornosti uz podršku Savezne vlade. U središtu razgovora će biti stanje u BiH, posebno kada je riječ o predstojećim reformama u vezi s približavanjem EU”, saopšteno je.

    Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo. Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, što je pozicija koju zastupa Rusija uz podršku Kine.

    Zanimljivo je da će Merkelova dva dana kasnije u Moskvi razgovarati s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije. Nezavisne su prije nekoliko dana pisale, pozivajući se na visoki diplomatski izvor, da su Merkelova i Putin u aprilu telefonski razgovarali o BiH i visokom predstavniku i da je Putin tada rekao da je pitanje OHR-a nešto čim se bavi Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije. “Nezavisne novine” su takođe više puta pisale da će pitanja u Evropi biti rješavana imajući u vidu činjenicu da je Zapad dozvolio priznanje nezavisnosti Kosova bez saglasnosti Beograda. Nakon razgovora s Putinom, Merkelova ide na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.

    Rusija inače finansira rad OHR-a, ali želi njegovo zatvaranje, međutim, ne želi konflikt sa Zapadom, a posebno ne s Njemačkom. Iz tog razloga, kako smo već pisali, Rusija neće blokirati vojnu misiju EU u BiH, koju snažno podržava Njemačka. O ovom pitanju iz Ambasade Rusije u BiH su nam objasnili da se stav Rusije nije promijenio.

    “Na osnovu odsustva formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a Ruska Federacija smatra imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika u BiH nelegitimnim. Što se tiče Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje Mirovnog sporazuma, Kancelarije visokog predstavnika, a pogotovo operacije EUFOR-a ‘Althea’, naglašavamo da je to tematika funkcionisanja konkretnih tijela, koja se ne svodi isključivo na pitanje visokog predstavnika”, pojasnili su “Nezavisnim novinama” iz Ambasade Rusije.

    Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice stali su iza Šmita, ali se zasad ponašaju povučeno i odmjereno.

    Što se tiče Inckove odluke, važno je napomenuti da je pažljivo formulisana te da se, kada se dobro iščita sam tekst nametnute odluke, ne kažnjava nečije eventualno mišljenje da u Srebrenici nije bilo genocida, već ako bi negiranje genocida kao posljedicu moglo podstaći “nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe”. To znači da bi, u hipotetičkom slučaju, tužilac morao da dokaže da je nečije negiranje genocida imalo ovakvu posljedicu da bi sud optuženog mogao proglasiti krivim.