VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poglavar SPC u posjeti Doboju

    Poglavar SPC u posjeti Doboju

    Lideri političkih stranaka iz Republike Srpske sastaće se u srijedu s patrijarhom srpskim Porfirijem, od kojeg očekuju podršku i razumijevanje za napore koji ulažu u političkoj borbi protiv nametnutog „Inckovog zakona“.

    Predsjednik NDP, Dragan Čavić, potvrdio je za Srpskainfo da je dobio poziv za sastanak te da će otići kako bi srpskom patrijarhu prenio svoj stav o posljednjim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

    – Očekujem da ćemo razgovarati o ključnim političkim i statusnim pitanjima Republike Srpske. Za očekivati je da je najavljeni sastanak neka vrsta podrške srpskog patrijarha zajedničkom stavu političkih stranaka iz Srpske, postignutom u Narodnoj skupštini RS, vezano za nametanje zakona od strane bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka – istakao je Čavić.

    Odlazak na sastanak potvrdio je i lider PDP, Branislav Borenović, koji ističe da će iskoristiti priliku kako bi srpskom patrijarhu prenio svoje mišljenje o aktuelnoj političkoj situaciji u Srpskoj i BiH.

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, očekuje da će srpski patrijarh imati mudre savjete za političare iz Republike Srpske, te da će dobiti njegovu bezuslovnu podršku i razumijevanje.

    – Kao predsjednik SDS, koja uvijek drži do stava i pogleda Srpske pravoslavne crkve na aktuelna dešavanja i izazovna vremena, kao što je ovo, odazvaću se pozivu patrijarha SPC Porfirija i prisustvovati najavljenom sastanku u Doboju. Kao i uvijek, očekujem od srpskog patrijarha najbolje savjete za političke predstavnike iz Republike Srpske – istakao je Šarović za Srpskainfo.

    Podsjećamo, srpski patrijarh će u srijedu uveče stići u Doboj za kada je predviđen susret s predstavnicima parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske u episkopskom dvoru. Dan kasnije, patrijarh će na Probreženje služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u hramu u Doboju, nakon čega će biti organizovana litija ulicama grada.

    Ovo će biti prva zvanična posjeta srpskog patrijarha Republici Srpskoj.

  • Ideja za ukidanje Doma naroda je politikantstvo i za nju nema podrške

    Ideja za ukidanje Doma naroda je politikantstvo i za nju nema podrške

    Nerealno je očekivati da će inicijativa Anera Žuljevića, delegata u Domu naroda FBiH, da se ukine ovo zakonodavno tijelo u Federaciji BiH dobiti podršku, jer da bi se to desilo, potrebno je osigurati dvotrećinsku većinu za promjenu Ustava Federacije BiH, a toliko ruku u Parlamentu Federacije BiH nema niti jedna politička partija.

    Iz SDA pak već godinama se priča o inicijativi da se Dom naroda FBiH reducira i da funkcioniše na principu Vijeća naroda Republike Srpske, ali i za ovo je potrebno imati podršku većine i promijeniti Ustav FBiH, što se, kako parlamentarci tvrde, u skorije vrijeme neće desiti.

    Aner Žuljević, delegat, prošle sedmice je podnio inicijativu za ukidanje ovog zakonodavnog tijela, a uz obrazloženje da se u ovom domu već godinama dešavaju blokade koje utiču na funkcionisanje Federacije BiH.

    Žuljević je na svom Facebook profilu objavio ovu inicijativu i istakao da je glavni krivac za tu blokadu HDZ BiH.

    “HDZ je dvogodišnjim blokiranjem imenovanja sudija Ustavnog suda suštinski ugasio Dom naroda Parlamenta FBiH u njegovoj najvažnijoj ustavnoj nadležnosti zaštite vitalnog nacionalnog interesa”, ističe Žuljević.

    Zbog toga je on podnio inicijativu da se na osnovu ovlasti iz člana 143. usvoji odluka o ukidanju Doma naroda Parlamenta FBiH.

    Jasmin Duvnjak (SDA), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da je inicijativa zanimljiva, ali da ima primjedbu na Žuljevićevo obrazloženje da Dom naroda vrši blokadu.

    “Ne vrši Dom naroda blokadu, blokadu vrši predsjednik Federacije, on je taj koji je na potezu, jer mi u Domu naroda čekamo da nam gospodin Čavara uz saglasnost sa potpredsjednicima dostavi listu nedostajućih kandidata za Ustavni sud FBiH i onda Dom naroda tu listu treba da potvrdi. Ako govorimo o organu koji ne izvršava svoju funkciju u skaldu sa svojim nadležnosti, onda je to predsjednik Federacije”, kaže Duvnjak te dodaje da ta inicijativa još nije došla do Doma naroda FBiH.

    Ističe da je dobro u državi kakva je BiH imati Dom naroda, a zbog zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali da budu tačno formulisana pitanja po kojima se taj mehanizam može pokrenuti, a ne da on bude instrument zloupotreba i političkih blokada.

    Dodaje kako će se SDA u budućnosti zalagati da Dom naroda FBiH bude u poziciji sa nadležnostima, pravima i obavezama kakve ima Vijeće naroda Republike Srpske.

    “Daleko smo još od toga, za sve nam treba dvotrećinska većina”, kaže Duvnjak.

    Njegova kolegica iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH Zdenka Džambas (HDZ) za “Nezavisne novine” kaže da nema ništa protiv toga da Dom naroda FBiH u budućnosti radi na principu i u nadležnostima Vijeća naroda RS, ali da onda mora doći do izmjene Ustava BiH i Ustava FBiH kako bi svi narodi imali jednaka prava.

    “Što se tiče inicijative kolege Žuljevića, on je uvijek aktivan, ali nije moguće realizovati njegovu inicijativu. Ne slažem se s tim, pripadam Klubu hrvatskog naroda, a mislim da je to politikantstvo, a Hrvatima je ovaj dom bitan i u njemu smo svi ravnopravni”, kazala je Džambasova.

  • Kakve posljedice može pad Kabula imati na Evropu

    Kakve posljedice može pad Kabula imati na Evropu

    Pad Kabula i preuzimanje Avganistana od strane talibana otvoriće mogućnost novog velikog talasa migranata, koji bi se preko teritorije zapadnog Balkana mogli pokušati domoći Evrope.

    Amir Kržalić, iz Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva i bezbjednosni analitičar, za “Nezavisne” kaže da je najveća tragedija pada Avganistana u činjenici da mnogi stanovnici te zemlje strahuju za svoj život sumnjajući u dobre namjere talibana.

    “Naravno da je s tim u vezi moguće očekivati da će se pojačati i migratorni pritisak i zato je jako važno da EU djeluje i preuzme inicijativu”, rekao je Kržalić. On ne smatra da će padom Avganistana doći do prekompozicije geopolitičkih odnosa te naglašava da ovo dešavanje ne vidi kao poraz SAD ili NATO-a, već neuspjeli pokušaj oživljavanja demokratije u zemlji opterećenom sistemskom korupcijom.

    “To na neki način može biti pouka zemljama zapadnog Balkana koliko sistemska korupcija može biti opasna za razvoj društva”, rekao je on.

    U međuvremenu, Ambasada BiH u Pakistanu, koja nerezidentno pokriva i teritoriju Avganistana, prati situaciju i pokušava naći mogućnost za evakuacijom bh. državljana koji su ostali zarobljeni na kabulskom aerodromu, s kojeg su juče cijelog dana dolazile dramatične slike ljudi koji se kače i padaju s aviona kako bi se pokušali domoći slobode.

    Sakib Forić, ambasador BiH u Islamabadu, za “Nezavisne” kaže da je s Ambasadom kontakt uspostavilo sedam bh. državljana. On je rekao da su sva sedmorica državljana bezbjedni, da su u ličnom kontaktu s njim, te da se nalaze na aerodromu u Kabulu i čekaju da se nađe bilo kakav let kojim bi se prebacili iz Avganistana.

    Forić je rekao da je Ministarstvo spoljnih poslova Pakistana iskazalo spremnost da prihvati sedmoricu državljana BiH ako se ne uspiju izvući na drugi način. Naglasio je da je Pakistan ponudio ubrzanu proceduru dobijanja online viza i svih drugih procedura, a da bi onda Ambasada pomogla da se za njih nađe privremeni smještaj u Islamabadu dok se ne nađe transport za BiH.

    Forić je rekao da za Ambasadu poteškoću predstavlja činjenica da se naši državljani nisu ranije javili Ambasadi, jer rade za strane kompanije koje su angažovane u Avganistanu. Istakao je da su te kompanije kupile karte da izvuku svoje državljane iz zemlje, ali da su svi civilni letovi otkazani.

    “Sada je moguće izaći samo vojnim transportima, a velike zemlje koje imaju te avione izvlače prvo svoje državljane, ugovarače i saradnike iz Avganistana koji su radili za njih. Mi smo mala zemlja, mi nemamo te mogućnosti, ali u kontaktu smo s više sagovornika da pokušamo naći nešto da se i naši državljani evakuišu iz Avganistana”, rekao nam je on.

    Na pitanje kolika je realna opasnost od talibana za naše državljane, Forić je procijenio da je opasnost indirektna, jer je na ulicama veliki broj naoružanih ljudi.

    “Mislim da u ovom trenutku nema opasnosti od vlade talibana jer oni sada žele da se predstave u dobrom svjetlu prema svijetu, ali u Kabulu i oko aerodroma vlada haos. Desetine hiljada ljudi pokušavaju se izvući iz zemlje i stanje je van kontrole”, rekao je ambasador.

    Evropska medijska kuća Euronews juče je podsjetila da je od početka godine Avganistan napustilo najmanje 270.000 ljudi te naglašava da bi na pomolu mogla biti nova humanitarna katastrofa.

    “EU se još oporavlja od migratorne krize iz 2015. i 2016, kada su stotine hiljada Sirijaca došle u Evropu. Ta epizoda izazvala je žestoke rasprave unutar bloka 27 zemalja EU na koji način podijeliti migracioni teret. Njemačka kancelarka Angela Merkel je 2015. rekla da mi to možemo, ali sada je promijenila mišljenje”, naglašeno je u ovom prilogu.

    Sve oči su sada uprte u talibane, jer ako se odluče da uspostave red i ispune obećanja da se neće svetiti, može se očekivati smirivanje stanja i povratak u relativnu normalizaciju.

  • Amerikanci “uklonili” sa piste očajne ljude, nastavljena evakuacija

    Amerikanci “uklonili” sa piste očajne ljude, nastavljena evakuacija

    Vojni letovi sa kabulskog aerodroma, organizovani za evakuaciju diplomata i civila iz Avganistana, obnovljeni su jutros.

    Jedan visoki bezbjednosni zvaničnik sa aerodroma rekao je agenciji Rojters da su piste, sa kojih su u ponedjeljak dolazile zastrašujuće slike paničnog bježanja ljudi koji su tom prilikom ginuli, sada čiste za avione.

    Američke snage koje kontrolišu glavni aerodrom u Kabulu, obustavile su juče evakuacione letove zbog haosa koji je tom prilikom nastao nakon što su talibani zauzeli glavni grad Avganistana.

    Slike i snimci koji su obišli svijet prikazivali su Avganistance koji su pohrlili na aerodrom u nastojanju da odu iz zemlje, neki među njima su trčali po pisti uz avion koji se sprema za polijetanje, a bilo je i onih koji su se zakačili za avion. U tom haosu na aerodromu poginulo je najmanje sedmoro ljudi, uključujući one koji su pali sa američkog vojnog transportnog aviona.

  • Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Ruska novinska agencija TASS, koja ima podršku vlade Rusije, iznijela je prilično ozbiljne optužbe protiv NASA-ine astronautkinje Serene Aunon-Chancellor.

    TASS je naveo da je astronautkinja doživjela emotivni slom na ISS-u te da je oštetila rusku letjelicu Soyuz 2018. godine, zbog čega je došlo do curenja kisika. To je navodno učinila kako bi se ranije vratila na Zemlju.

    NASA je ubrzo odgovorila saopćenjem u kojem je podržala astronautkinju.

    “NASA-ini astronauti, uključujući i Serenu Aunon-Chancellor, izuzetno su poštovani i služe svojoj zemlji te daju nemjerljiv doprinos agenciji. Stojimo iza Serene i njenog profesionalnog rada. Ne vjerujemo da ima kredibiliteta u optužbama”, poruka je iz američke svemirske agencije.

    Potom se oglasio i NASA-in administrator Bill Nelson.

    “Slažem se u potpunosti sa sa saopćenjem i u potpunosti podržavam Serenu. Uvijek ću stati iza naših astronauta”, naveo je on na Twitteru.

    Međutim, moguće je da u ovoj priči ima “nečega” jer je u saopćenju navedeno da “agencija neće govoriti o medicinskim informacijama članova posade kako bi zaštitila njihovu privatnost”.

    To bi moglo značiti da je astronautkinja zaista doživjela emotivni slom o čemu NASA ne želi govoriti, ali se postavlja pitanje da li je odgovorna za štetu na ISS-u.

    Glasine o tome da su američki astronauti odgovorni za rupu u letjelici Soyuz kruže već drugo, no NASA ih je odbacivala.

    Agencija je obaviještena kada je došlo do curenja te je detektovala pad pritiska u svemirskoj stanici. Potom je navodno ustanovila precizne lokacije američkih astonauta u vrijeme otkrivanja curenja te nijedan od njih nije bio blizu ruskog segmenta gdje je spojen Soyuz. Ruski zvaničnici nisu bili zadovoljni objašnjenjem.

  • Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Američki predsjednik Joe Biden obratio se javnosti zbog posljednjih dešavanja u Afganistanu, a koja su izazvana ponovnim talibanskim ovladavanjem zemlje.

    Prvobitno je podsjetio kako je počela američka vojna intervencija u Afganistanu. Poručio je da je ona imala, kako je izjavio, jasne ciljeve, a to je u prvom redu eliminacija onih koji su odgovorni za teroristički napad 11. septembra 2001. Tvrdi da su uspjeli u tome, a kao dokaz toga je naveo ubistvo vođe terorističke grupe Al Qaede Osame bin Ladena.

    Kako je kazao, u uklanjanju prijetnji po Sjedinjene Američke Države potrošeno je mnogo resursa.

    Tvrdi da je njegov prethodnik Donald Trump dogovorio da se američka vojska povuče do 1. maja ove godine. Međutim, kako je izjavio, nije sklopljen bilo kakav sporazum kojim bi se štitile američke snage prilikom povlačenja.

    Poručio je da “stoji iza svoje odluke” o povlačenju vojske. Ocijenio je da se “američka vojska ne treba miješati u borbe, sve dok to ne počne raditi afganistanska vojska”. Napomenuo je da je SAD potrošio milijarde dolara da bi se afganistanska vojska mogla boriti.

    “Ali, nismo im platili volju da se bore”, dodaje.

    Pomenuo je i činjenicu da je afganistanski predsjednik pobjegao iz zemlje kada su talibani krenuli preuzimati Kabul.

    Ponovio je da bi bilo pogrešno ponovo miješati američku vojsku u unutrašnje afganistanske borbe. Kako je kazao Biden, Rusija i Kina ne bi ništa više voljele od toga da SAD nastave trošiti milijarde dolara.

    Osvrnuo se i na nedavni razgovor sa predsjednikom ove zemlje Ashrafom Ghanijem te je tom prilikom izdvojio njegovu izjavu, odluku da se afganistanska vojska bori protiv talibana.

    Podsjetio je i da je sam nekoliko puta putovao u Afganistan i da “iz prve ruke zna šta se tamo dešava”. Obećao je da će se SAD nastaviti za ljudska prava, prava djevojčica, djevojaka i žena, baš kao što to čine, kako je rekao, u ostatku svijeta.

    Biden je obećao pomoć i Afganistancima koji rade za američke vladine i nevladine institucije. Naglasio je da će američka vojska, koja radi na evakuaciji, djelovati “profesionalno i učinkovito, kao i uvijek do sada”.

    Smatra da se ono što se sada dešava u Afganistanu moglo desiti prije pet godina. Priznao je da su počinjene greške u 20-godišnjoj vojnoj intervenciji.

    “Duboko žalim zbog onog što se sada dešava”, zaključio je.

  • DW: SAD su prokockale svoj kredibilitet

    DW: SAD su prokockale svoj kredibilitet

    Povlačenje američkih vojnika i talibansko preuzimanje vlasti gurnuli su Avganistan u haos i iznijeli na vidjelo pogrešne procjene Vašingtona. SAD su prokockale svoj kredibilitet, smatra Ines Pol, dopisnica DW-a u Vašingtonu.

    Ne postoji dobro rješenje za avganistansku dilemu koju je američki predsjednik Džo Bajden naslijedio od svojih prethodnika. Donald Tramp je u jednom od svojih posljednjih poteza na vlasti najavio povlačenje svih američkih jedinica iz Avganistana. A njegov prethodnik Barak Obama je propustio mogućnost pripremanja povlačenja s validnim argumentom da je nakon smrti Osame bin Ladena invazija u stvari postala bespredmetna, piše DW.

    Džo Bajden se nalazi pod velikim unutrašnjepolitičkim pritiskom da konačno okonča taj rat. Većina Amerikanaca više ne želi da se rizikuju ljudski životi i izdvajaju nove milijarde dolara za zemlju u kojoj većina stanovnika američke vojnike i njihove saveznike ne slavi kao oslobodioce nego se bori protiv njih kao okupatora.

    A Bajdenu su hitno potrebni uspjesi. I dok su mnogi američki predsjednici počinjali ratove kako bi pobijedili na izborima, ovaj predsjednik mora da okonča jedan rat da na izborima sljedeće godine ne bi opet izgubio svoju tijesnu većinu u oba doma američkog Kongresa.

    Zapadni civili su u velikoj opasnosti

    Sve to treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju aktuelne situacije. Ali složenost ne može biti opravdanje za dramu i humanitarnu katastrofu koja se trenutno odvija u Avganistanu. Nisu bez zaštite ostavljene samo hiljade Avganistanaca s porodicama koje su tokom protekle dvije decenije radili za zapadne vojnike.

    Čini se da vojni savez čak ni sopstvene civile nije u stanju da smjesti na sigurno. Kako je moguće da osoblje ambasada, saradnici nevladinih organizacija i druge grupe nisu prebačeni avionima iz Avganistana prije nego što je vojska napustila velike dijelove zemlje i tako oslobodila put za pobjednički pohod talibana?

    Kako je moguće da su još prije samo nekoliko dana takozvani stručnjaci u Bijeloj kući tvrdili da Kabul neće tako brzo pasti? Sada u glavnom gradu vlada potpuna panika jer je avganistanska vojska, naravno, odmah promijenila stranu piše DW.

    Iz straha od nadmoći talibana, ali i zato što se ne isplati boriti za vladu – na čelu s predsjednikom Ašrafom Ganijem – koju je teško nadmašiti u korupciji. Šta to govori o kvalitetu tajnih službi i poznavanju zemlje? I koliko, s obzirom na to, vrijede riječi Džoa Bajdena koji je nedavno naveliko izjavljivao da Avganistan više ne predstavlja terorističku prijetnju pa ta zemlja opet može da se prepusti sama sebi?

    Pomagači ostavljeni na cjedilu

    Rat u Avganistanu je započet kao reakcija na napade na SAD od 11. septembra 2001. Džo Bajden je, logikom koju je teško shvatiti, najavio da je na 20. godišnjicu napada povlačenje – završeno. Vjerovatno se nadao da će napokon zaključiti još jedno neslavno poglavlje američkih vojnih invazija i na spomen-području u Njujorku proglasiti pobjedu u bici protiv međunarodnog terorizma.

    U ovih 20 godina nije bilo pobjede. Ali je istovremeno prokockano vrlo mnogo kredibiliteta. I to upravo kod onih koji su svojom spremnošću da rade za zapadni vojni savez na kocku stavili ne samo svoje živote, nego i živote svojih porodica. I koji su sada tako sramotno ostavljeni na cjedilu. To se tiče svih nas. I mora sve da nas postidi.

  • Kina uputila diplomatsku notu: Ne prihvata legitimitet Kristijana Šmita

    Kina uputila diplomatsku notu: Ne prihvata legitimitet Kristijana Šmita

    Ambasada Kine u BiH uputila je danas diplomatsku notu u kojoj se navodi da vlasti ove zemlje ne prihvataju legitimitet Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH.

    Diplomatsku notu potpisao je ambasador Kine u BiH Đi Ping, prenosi “Dnevni avaz”, pozivajući se na Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Nota Ambasade Kine upućena je na adrese Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) i Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov rekao je ranije da njegova zemlja ne priznaje legalnost i legitimitet Šmitovog izbora i poručio da ne namjerava sarađivati sa Šmitom.

    Upravo su Rusija i Kine kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN prošlog mjeseca podnijele zajedničku Rezoluciju kojom je zatraženo zatvaranje OHR-a u BiH.

    Za Rezoluciju su tada glasali predstavnici Rusije i Kine, dok je 13 drugih članica Savjeta bezbjednosti bilo uzdržano.

  • Šta znači Nelsonova poruka „dosta je“: Zapad sankcijama spasava svoj kredibilitet u BIH

    Šta znači Nelsonova poruka „dosta je“: Zapad sankcijama spasava svoj kredibilitet u BIH

    Da li su na pomolu sankcije protiv političara u BiH i ko bi se mogao naći na tom spisku – tema je o kojoj se već dugo raspravlja u javnosti, a ponovo ju je ovih dana podgrijao američki ambasador u BiH, Erik Nelson, koji je najavio takvu mogućnost.

    Nelson je, naime, poručio da su sankcije jedno od sredstava koje će američka administracija koristiti protiv onih koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu. Sankcije su, istakao je on, moguće ne samo protiv onih političara koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu, već i protiv onih koji ih podržavaju u tome.

    Iako Nelson nije otkrivao imena političara koji, po njegovom mišljenju, podrivaju napredak Zapadnog Balkana istakao je da „zapaljiva retorika koja izaziva na podjele nije prihvatljiva“.

    – Retorika koja još više naglašava podjele među ljudima ove zemlje je opasna i ja kažem i više ljudi treba da kažu: “Dosta je, ovdje se mora stati” – bio je izričit Nelson.

    S obzirom na to da je i ranije bilo sličnih prijetnji stranih diplomata, pa se sva priča na kraju završila na tome, da li se i ova Nelsonova izjava može shvatiti tek kao „pucanj iz prazne puške“ ili su na pomolu konkretne akcije i šta bi one mogle da podrazumijevaju!?

    Politički analitičari ističu za Srpskainfo da Nelson ne priča u prazno, te da je Zapad već vjerovatno spremio neke sankcije; samo je pitanje dana kada će one biti objelodanjene.

    Vjeruju da bi se na udaru prvi mogao naći lider SNSD, Milorad Dodik, koji je, kako tvrde, ponovo zaoštrio svoju retoriku i ne propušta priliku da prijeti otcjepljenjem ili vrijeđa strane diplomate, u prvom redu novog visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, ali i bivšeg, Valentina Incka. Međutim, kako dodaju, na udaru bi se mogli naći i drugi političari, ne samo iz Srpske, već i oni iz Federacije BiH.

    Konfuzija
    Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primjenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ističe da je evidentno da se politička kriza u BiH ponovo zaoštrila nakon nametanja „Inckovog zakona“, iako je takav njegov potez bio očekivan jer ga je dugo vremena najavljivao.

    Ipak, čini mi se da su Dodikove reakcije ovaj put više spontane nego što je to bio slučaj ranije, s obzirom na to da se njegovi stavovi pooštravaju, ali isto tako i mijenjaju iz dana u dan. Prosto je nemoguće prognozirati šta će reći sljedećeg dana, odnosno na koji način će se postaviti, koje mjere će preduzeti i šta će uraditi od onoga što je rekao. To svjedoči o jednoj vrsti konfuzije, ali i činjenici da je situacija u BiH usložnjena i krajnji ishod je neizvjestan – smatra Davidović.

    Dodaje da su prijetnje koje Dodik emituje ka partnerima u BiH, ali i međunarodnoj zajednici, žešće i daleko radikalnije nego što je to bio slučaj do sada, pa stoga nije isključeno da Zapad krene sa sankcijama. Davidović naglašava da je nova američka administracija i dalje pod impresijom uvreda koje je Dodik ranije uputio bivšoj američkoj ambasadorki Morin Kormak, te da to neće lako zaboraviti.

    – Uveliko se spekuliše o tome da bi i EU mogla da se pridruži sankcijama SAD ili da emituje svoje zasebne sankcije. Te mjere bi pogodile političare daleko žešće i direktnije nego što je to bila zabrana putovanja u SAD ili blokada imovine u Americi. O tome se mnogo spekuliše i to nije daleko od neke realne varijante – kaže Davidović.

    On ističe da EU po običaju, kao i uvijek, reaguje veoma tromo, sporo, konfuzno, nedefinisano i nikada sa nekim preciznim izjašnjenjima o namjerama ili rokovima.

    Davidović kaže da se međunarodni faktor možda više zainteresovao za dešavanja na Zapadnom Balkanu zbog, prije svega, pozicije Kine i Rusije, koje se uključuju na prazan prostor koji su SAD ili EU odavno napustili.

    – Ovdje sad imamo nove igrače, nove kategorije, neke njihove interese koji će se između njih prelamati, a da bi se nešto desilo onako kako njima odgovara neko treba da plati cijenu, upravo ovdje, kod nas – smatra Davidović.

    Protektorat
    Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Aleksandar Popov stava je da se na listi za sankcije nalaze i političari iz Federacije BiH, prvenstveno lideri SDA i HDZ, koji svojom retorikom, kako kaže on, takođe, podrivaju Dejton.

    Aleksandar Popov
    On ističe da je Zapad počeo partiju šaha sa domaćim političarima i svaki svoj potez unaprijed odmjerava, isto kao i potez druge strane.

    – Kada se igra partija šaha onda se pokušava predvidjeti potez druge strane. U ovom slučaju, ako se već krenulo ponovo u obnovu bonskih ovlaštenja visokog predstavnika, onda se moglo očekivati i pretpostaviti kakve će to reakcije izazvati, prije svega u Republici Srpskoj – kaže Popov za Srpskainfo.

    Navodi da je „Inckov zakon“ bio plus za Dodika jer je oko sebe na jednostavan način mogao da okupi javno mnjenje, ali i političare iz Srpske, jer niko nije mogao da odbije to okupljanje s obzirom na to da bi bio proglašen izdajicom.

    – Vjerujem da su SAD i zapadne sile predvidjele ovu reakciju iz Srpske i da će ovaj put stvarno primjeniti oštrije mjere protiv onoga ko, po njihovom mišljenju, podriva BiH. Javnost treba biti svjesna da BiH jeste protektorat i da će dok god je tako međunarodna zajednica preduzimati mjere koje misli da treba. Ne možete protjerati visokog predstavnika, a da ne mijenjate Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – objašnjava Popov.

    On ističe da je Zapad svjestan da u slučaju ako ne primjeni sankcije gubi svoj kredibilitet na Balkanu. Ako ne zaštite Inckovu odluku iza koje su stali i ako ostave novog visokog predstavnika, Kristijana Šmita, na vjetrometini onda to, po mišljenju Popova, znači da je BiH prepuštena sama sebi i svojim liderima koji će je rasparčati kao „kerovi mastiku“.

    – Ne vjerujem da će Zapad to dozvoliti – zaključuje Popov.

    Put u izolaciju
    Analitičari upozoravaju da političari iz Srpske vuku Republiku u izolaciju svojom zaoštrenom retorikom usmjerenoj prema Zapadu.

    Ističu da bi, ako već sami ne umiju, o diplomatiji trebali da uče od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, zahvaljujući kojem je Srbija ovih dana dobila status najvažnije zemlje u regionu.

    I dok dio političara iz Srpske ne propušta priliku da SAD i dio međunarodne zajednice prikaže kao „neprijatelje“ Srba, vrijeđajući njihove diplomate, Vučić radi suprotno, trudeći se da sa svima izgradi prijateljske odnose. Tako je ovih dana okačio fotografiju s ambasadorom SAD u Beogradu, Entonijem Godfrijem, ispod koje je napisao kako su odnosi Srbije i SAD u usponu.

    – Hvala Amerikancima na podršci udruživanja zemalja u regionu i ekonomskim integracijama koje znače napredak, kako Srbije tako i svih ostalih u našem okruženju. Srbija, uz američku podršku, mnogo toga može da promijeni u svojoj budućnosti, a prije svega građanima Srbije da obezbijedi bolji životni standard – ocijenio je Vučić i poručio da vjeruje u “prijateljstvo Srbije i Amerike”.

  • Kovačević: Laži i manipulacije Komšića i Džaferovića

    Kovačević: Laži i manipulacije Komšića i Džaferovića

    Savjetnik za unutrašnju politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević izjavio je Srni da su dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović svojim lažima i manipulacijama samo potvrdili koliko se boje srpskog jedinstva jer su svjesni da, kada su sve srpske stranke zajedno, Republici Srpskoj ne mogu nanijeti nikakavu štetu.

    Kovačević je istakao da mu je drago da su oni konačno pokazali da, ipak, znaju sazvati sjednicu Predsjedništva na način predviđen Poslovnikom, čime su direktno potvrdili dvije stvari.

    “Prva je da su prošle sedmice namjerno obmanuli javnost kada su lažno tvrdili da je održana sjednica i da je na toj nepostojećoj sjednici srpski član Predsjedništva Milorad Dodik učestvovao u donošenju odluka i time prekršio sporazum srpskih parlamentarnih stranaka”, naveo je Kovačević.

    Druga je, istakao je on, da su javnosti jasno manifestovali da zajedničke institucije BiH, bez predstavnika Srba i Republike Srpske, mogu jedino usvajati zaključke koji nikoga ne obavezuju.

    “Isto tako su sve ovo vrijeme potpuno lažno i tendenciozno optuživali Dodika zbog problema sa gašenjem požara u FBiH, iako je oblast civilne zaštite u isključivoj entitetskoj nadležnosti”, naglasio je Kovačević.

    Sa druge strane, naveo je on, činjenica je da se Civilna zaštita Republike Srpske i Helikopterski servis Republike Srpske nikada nisu i neće glušiti na poziv u pomoć iz FBiH, a upravo danas će helikopteri Helikopterskog servisa Republike Srpske biti angažovani na gašenju požara u FBiH u kojoj je trenutno situacija alarmantnija nego u Srpskoj.

    “Iz svega ovoga je očigledno da su druga dva člana Predsjedništva BiH pokušavala stvoriti atmosferu lažne humanitarne katastrofe s najprizemnijim mogućim ciljem, a to je lažno prikazati Srbe i Republiku Srpsku odgovornim za vlastite neposobnosti u FBiH, ali i nimalo manje bitno, navesti Milorada Dodika da učešćem u donošenju odluka razbije jedinstvo srpskih stranaka”, naglasio je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, takvim lažima i manipulacijama su samo potvrdili koliko se boje srpskog jedinstva jer su, i te kako, svjesno da, kada su sve srpske stranke zajedno, Republici Srpskoj ne mogu nanijeti nikakavu štetu.

    “Ne znam da li su pozivi i apeli koje su uputili Kristijanu Šmitu tragičniji ili smješniji. To je toliko neozbiljno da možda mogu samo da ga zamole i da im dogovori neki turistički aranžman ne bi li svi zajedno malo odmorili od njih”, rekao je Kovačević.