VRBAS Media

Autor: INFO

  • Imunizacija građana se nastavlja: Ovo je plan za danas, a Banjalučani mogu da biraju jednu od ovih vakcina

    Imunizacija građana se nastavlja: Ovo je plan za danas, a Banjalučani mogu da biraju jednu od ovih vakcina

    Dom zdravlja Banjaluka i danas nastavlja vakcinaciju protiv virusa korona bez zakazivanja na vakcinalnom punktu u hali Banjalučkog velesajma i u seoskim i prigradskim ambulantama porodične medicine.

    Za danas je planirana vakcinacija od 11.00 do 19.00 časova vakcinama “sinofarm” i “astra zeneka”.

    Sutra od 14.00 do 19.00 časova planirana je vakcinacija prvom dozom vakcina “astra zeneka” i “sinovak”, zatim u petak, 20. avgusta, od 9.00 do 19.00 časova prvom dozom “astra zeneke” i “sinofarma”, te u subotu, 21. avgusta, od 9.00 do 15.00 časova prvom dozom “astra zeneke” i “sputnjika ve”.

    Iz banjalučkog Doma zdravlja su istakli da se vakcinacija protiv virusa korona nastavlja i na punktovima u seoskim i prigradskim ambulantama porodične medicine, na kojima je najavljen dolazak 310 građana.

    Danas će raditi punktovi za vakcinaciju u Srpskim Toplicama, Karanovcu, Krupi na Vrbasu i Bočcu.

    U četvrtak će raditi vakcinalni punktovi u ambulantama porodične medicine Motike i Mišin Han, a u petak u naseljima Česma, Vrbanja, Borkovići i Bronzani Majdan.

  • Opozicija bez usaglašenog stava da li Dodik treba da učestvuje na sjednici Predsjedništva BiH

    Opozicija bez usaglašenog stava da li Dodik treba da učestvuje na sjednici Predsjedništva BiH

    Predsjednici opozicionih stranaka u Srpskoj nemaju usaglašen stav i zajednički odgovor na pitanja da li Milorad Dodik treba da učestvuje na sjednici Predsjedništva BiH na čijem dnevnom redu bi bilo samo davanje saglasnosti za korišćenje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara i da li bi time bili prekršeni zaključci Narodne skupštine RS.
    Lider SDS-a Mirko Šarović decidirano smatra da ne bi bili prekršeni zaključci Narodne skupštine RS, prvi čovjek DNS-a Nenad Nešić uvijeno kaže da su skupštinski zaključci nedvosmisleni, ali da se uvijek može napraviti izuzetak, dok je lider PDP-a Branislav Borenović izbjegao direktan odgovor na navedena pitanja.

    – Svako naše lično učešće u radu kojim se usljed prirodnih katastrofa ili vanrednih događaja spasavaju životi ljudi i sprečava uništavanje imovine, osim što je visoko humano, po meni je i opravdano. Takvo ponašanje nadilazi sve i nije u koliziji sa bilo kakvim drugim političkim stavovima i odlukama – kaže Šarović u odgovoru na pitanja Glasa Srpske.

    Nenad Nešić kaže da je život veći od politike, a priroda jača od čovjeka, ističući da se uvijek kada su u pitanju životi i kada priroda pokaže svu svoju nepredvidivu narav, mora naći modus da oni budu spaseni.

    – Činjenica je da su zaključci NSRS nedvosmisleni, ali postoje situacije kada se mogu i trebaju napraviti izuzeci. Elementarna nepogoda je takav slučaj. Pomoć ljudima u nevolji je važnija od političkih sukobljavanja. I ovo što se dešava sa požarima govori koliko smo upućeni jedni na druge i koliko je besmislena politika podmetanja nogu. Sve to govori koliko su potrebne promjene i u Republici Srpskoj i u BiH – kaže Nešić.

    Za razliku od njih dvojice, lider PDP-a Branislav Borenović nije dao direktan odgovor na naša pitanja.

    – Mi da vršimo vlast sigurno bismo prethodno sagledali sve rizike i situacije koje se mogu desiti i precizno analizirali naredne korake, što ova vlast ne čini, niti je činila. Njihova rješenja su uglavnom za dnevno-političku potrebu i ono što su do sada nudili direktno je uticalo na živote ljudi – kaže Borenović.

    Prema njegovim riječima, koalicija SNSD-SDA-HDZ se mogla dogovoriti o NATO putu, akcizama, funkcijama i privilegijama, sada treba naći rješenje i za situaciju koju je prouzrokovao Incko svojom suludom odlukom, ali i situacije poput suša i požara koje ugrožavaju ljude i u Srpskoj i u FBiH.

    – Pokazuje se takođe i da likovanje iz FBiH zbog nametnutog zakona nije donijelo nikakvo dobro – kaže Borenović.

    Hajka
    Iz Sarajeva je prošle sedmice pokrenuta prava hajka protiv Milorada Dodika i zamjenika ministra odbrane BiH Mirka Okolića da opstruišu davanje saglasnosti za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara. Toj hajci prethodili su napadi na Dodika, u kojima su učestvovali i pojedini mediji iz Srpske, da je učestvovao u radu sjednice Predsjedništva BiH na kojoj je odlučivano o imenovanju članova Upravnog odbora Centralne banke BiH i time prekršio zaključke Narodne skupštine RS.

  • Od korone obolijevaju i vakcinisani: Dr Kamenov otkrio koji signali su vidljivi na tijelu

    Dr Borislav Kamenov govorio je o trećoj dozi vakcine protiv korone i imunitetu. Otkrio je i zašto kod nekoga vakcina stvara antitijela, a kod nekoga ne.

    Danas je u Srbiji počela imunizacija trećom dozom vakcine protiv korone. Svi vakcinisani građani će nakon 180 dana od primljene druge doze moći da prime treću (buster) dozu, a pozivanje građana će se obaviti SMS i imejl porukama sa linkom koji će ih voditi na Portal eUprave, gdje će dobiti detaljnije informacije. Tamo će sami moći da vide da li spadaju u kategorije stanovništva kojima se preporučuje primanje treće doze vakcine.

    Ko može da se vakciniše trećom dozom i pod kojim uslovima, objasnio je imunolog, doktor Borislav Kamenov iz Niša. Kome se preporučuje treća doza, a ko nikako ne smije da je primi, pitanje je koje ovih dana sve interesuje. Kako da znamo da smo imunizacijom zaštićeni, a kako da prepoznamo da smo u riziku?

    Preporučuje se ljudima koji su imali relativno slab odgovor ili je prošlo mnogo vremena od vakcinisanja. Mislim da je najveći broj onih koji su imali prilično slab odgovor i mislimo da je revakcinacija spas, daćemo kad ponovimo vakcinu da podignemo imunitet. I to je sigurno tačno. Ali postavlja se pitanje zašto u prethodnim vakcinacijama nije bio adekvatan odgovor. Objašnjenje je da organizam ima neke probleme – kaže dr Kamenov prilikom uključenja u TV Prvu i objašnjava šta je to što se dešava u organizmu nakon vakcinacije.

    – Imate mogućnost da organizam ne reaguje na vakcinu, odnosno da ne stvori adekvatan nivo antitijela. Zatim, imate mogućnost neželjene reakcije i mogućnost da dobro odreaguje. A sve to zavisi od stanja imunskog sistema. Ne možemo da pričamo kako će vakcina da popravi imunitet. Ona će da stvori specifičan odgovor ako je imunski sistem u dobrom stanju. Ako je imunski sistem u lošem stanju – a to znači da se ‘trujemo’, imamo nadimanje stomaka, da nam smeta neka hrana… Ti toksini koji ulaze u naš organizam, oni opterećuju sistem da ne može da izdvoji resurse da napravimo antitijela na datu vakcinu. To su obično ljudi koji se češće razboljevaju i ne mogu adekvatno da odgovore na vakcinu, zato što nismo riješili njihov prethodni problem -ističe imunolog.

    Dr Kamenov naglašava da je od izuzetne važnosti da se pozabavimo stanjem imunskog sistema, umjesto da samo pričamo o njegovom poboljšanju.

    – Pričao sam o vitaminu D koji je mnogo značajan za imunitet. Oni koji se ne ‘truju’ koji imaju normalna creva, koji nemaju problem sa hranom, oni mogu da stvore dovoljnu količinu vitamina D koji je važan faktor u borbi i protiv kovida i za uspješnu vakcinaciju. Oni koji se ‘truju’, njihov nivo vitamina D je dalje nizak bez obzira što je sunce. njima mora da se ispravi taj problem, da se podigne nivo vitamina D i onda će imati adekvatni odgovor imunskog sistema, vakcina će biti mnogo uspješnija.

    Doktor napominje i da bi bilo dobro organizovati neki dodatni pregled, koji će utvrditi koliko nam je orgnizam zatrovan, kakvo nam je stanje imuniteta, prije nego što se odlučimo na treću dozu vakcine. Otkriva i da postoje određeni znaci koji ukazuju na ovaj problem sa “trovanjem”, a koje sami možemo da identifikujemo, piše Kurir.

    – Postoje znaci prepoznavanja, nadimanje, gasovi, hroničan umor, podočnjaci, beo jezik, crveni dlanovi… Sve to govori da imuni sistem nije u dobrom stanju. Oni moraju da se obrate ljekaru. Problem je što ti procesi traju cijelog života. Ta osoba se navikla da od detinjstva ima problem. I onda ga iznenade sve moguće bolesti. Ukoliko prepoznate stanje vašeg sistema, a to će najbolje uraditi ljekari koji će ga uputiti na ispravnu korekciju, onda će biti zaštićeni. Da bude siguran kada primi vakcinu da se ona primi, a ne da imunitet traje mjesec dana, pa poslije opet da se vakciniše.

    A da li treba miješati vakcine od različitih proizvođača, dr Kamenov kaže:

    – Ranije kada smo vakcinisali decu starijim vakcinama, uvek smo insistirali da se revakciniše istom. Nisu isti sastavi, nisu isti antigeni, neće da se aktivira isti deo imunskog sistema, ako bismo ubacili novu vakcinu, to je onda novi proces – objašnjava imunolog i napominje da “nova”, odnosno vakcina od drugog proizvođača nije garant uspjeha.

    – Ne mora da znači da je to samo zbog vakcine. Uglavnom je zbog stanja organizma i imunskog sistema. Njegov odgovor je neadekvatan i zbog toga se kasnije razboljevaju i oni koji su vakcinisani. Bazični imunitet je odlučujući – zaključuje dr Kamenov.

  • Zbog odnosa prema Afganistanu podrška Joeu Bidenu najslabija do sada

    Zbog odnosa prema Afganistanu podrška Joeu Bidenu najslabija do sada

    Podrška američkom predsjedniku Joeu Bidenu pala je za sedam postotnih bodova, na najniži nivo do sada, nakon što su talibani osvojili afganistanski glavni grad, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa.

    Anketa provedena u ponedjeljak pokazala je da Bidena podržava 46 posto Amerikanaca, što je najniži sedmični nivo od njegovog preuzimanja vlasti u januaru.

    Popularnost američkog predsjednika znatno je pala nakon što su talibani ušli u glavni grad Afganistana, iz kojeg je vlada pobjegla, nakon dva desetljeća američke vojne operacije koja je koštala bilione dolara i odnijela hiljade američkih života.

    Druga anketa Ipsosa, također provedena u ponedjeljak, pokazala je da manje od polovicne Amerikanaca podržava Bidenov vojni i diplomatski pristup u Afganistanu.

    Američki predsjednik, koji je prošli mjesec hvalio afganistanske snage kao “najopremljenije na svijetu”, trenutno ima najmanju podršku od tri američka predsjednika koji su vladali tokom tog najdužeg američkog rata.

    Bijela kuća je u utorak saopćila kako je Biden razgovarao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom s kojim je dogovorio sastanak G7 iduće sedmice kako bi se razgovaralo o zajedničkoj strategiji za Afganistan, prenosi Hina.

  • U korak sa svjetskim standardima: Aerodrom Banjaluka gradi parking s automatskom naplatom

    U korak sa svjetskim standardima: Aerodrom Banjaluka gradi parking s automatskom naplatom

    Na banjalučkom aerodromu predviđena je izgradnja parkinga s automatskim sistemom naplate, potvrđeno je za “Nezavisne” iz “Aerodroma Srpske”.

    “Sve raspoložive površine ispred terminalne zgrade Aerodroma Banjaluka su iskorištene za parking naših odlazećih i dolazećih putnika. Cijena parkinga je pet KM”, istakli su iz “Aerodroma Srpske”.
    “Nezavisnim” se javio čitalac, koji tvrdi da se za plaćeni parking na banjalučkom aerodromu ne izdaju računi, a iz ovog preduzeća to negiraju i tvrde da se prilikom naplate izdaje fiskalni račun.
    “Naplata parkinga je redovan prihod preduzeća planiran planom poslovanja”, naveli su iz “Aerodroma Srpske”.

  • Zaposlili 294 radnika: Adminstracija u šumarskim preduzećima u samom vrhu po brojnosti

    Zaposlili 294 radnika: Adminstracija u šumarskim preduzećima u samom vrhu po brojnosti

    Broj zaposlenih u šumarskim preduzećima u državnoj svojini povećan je za 294 u proteklih pet godina.

    Tako je, po podacima koje publikuje Zavod za statistiku RS, na kraju prošle godine u ovim preduzećima bilo zaposleno 4.849, a na početku 2016. godine ih je bilo 4.555.

    Po ovim informacijama, najviše je zaposleno šumarskih tehničara i inženjera, dok je broj radnika u administraciji smanjen za stotinak i ima ih 1.323. Po brojnosti su na drugom mjestu, odmah iza šumarskih tehničara.Stručnih KV i VKV radnika ima 1.190, šumarskih inženjera 668 i šumarskih tehničara 1.668.

  • Prijeti nam humanitarni i bezbjednosni problem: Talibani izazvali masovan bijeg Avganistanaca

    Prijeti nam humanitarni i bezbjednosni problem: Talibani izazvali masovan bijeg Avganistanaca

    Talibani su nakon dvije decenije ponovo preuzeli vlast u Avganistanu, što je natjeralo brojne građane te zemlje na bijeg pred ovom surovom islamističkom grupom i ponovo otvorilo pitanje da li Evropi, a ujedno i BiH, prijeti novi migrantski talas.

    Na meti talibana našli su se aktivisti, novinari, advokati, prevodioci i svi oni koji su proteklih 20 godina sarađivali s Amerikancima i njihovim saveznicima, a koji su se sada povukli iz te zemlje.

    Mnogi Avganistanci koji su sarađivali s međunarodnim snagama strahuju od odmazde talibanskih militanata, te su u očaju okupirali aerodrom u Kabulu, koji je trenutno jedino mjesto koje nije pod kontrolom te radikalne grupe, a brojni su krenuli i prema granicama susjednih zemalja.

    Više od 60 država, među kojima su i SAD, u međuvremenu je izdalo zajedničko saopštenje u kojem traže da Avganistancima i strancima koji žele da napuste tu zemlju mora biti dopušteno da odu, kao i da aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni.

    Neke zemlje, poput Sjeverne Makedonije i Albanije, već su ponudile smještaj za Avganistance.

    Sve ovo otvorilo je pitanje da li Evropi, ali i BiH, prijeti novi migrantski talas i da li otvorene granice ostavljaju mogućnost da se među migrante koji bježe od talibanskog režima uvuku i oni koji to nisu, a kojima je cilj da izvode terorističke napade širom EU.

    Bivši ministar policije i potpredsjednik DNS, Radislav Jovičić, ističe da slučaj Avganistana u velikoj mjeri govori o nesnalaženju čak i velikih sila kada su u pitanju određene krize na svjetskim žarištima.

    – BiH kao zemlja koja je potpuno neuređena zasigurno može imati veliki problem ukoliko se otvore granice, jer još nije riješila ni onaj prvi talas migrantske krize. Dakle, još nemamo adekvatan odgovor institucija ni na prvi talas, i ako sada dođe do novog talasa BiH će biti u strahovito velikom problemu – ocjenjuje Jovičić za Srpskainfo.

    Podsjeća da se institucionalno ništa ne rješava u BiH, ne razgovara se ni sa kim u našem okruženju, ne donose odluke i mjere, niti se planira mogućnost takve krize. Jovičić upozorava da bi BiH mogla upasti u veoma ozbiljan, ne samo humanitarni, već i bezbjednosni problem.

    I ranije sam govorio da je veoma tanka linija između humanosti i vođenja računa o bezbjednosti. Sigurno da u toj masi ljudi, koji stvarno imaju potrebu da pobjegnu iz Avganistana, imate i osobe koje koriste humanitarnu krizu da se infiltriraju u neke dijelove Evrope. To je vrlo teško iskontrolisati bez neke šire bezbjednosne provjere. Uvijek će se neko uspjeti provući i napraviti haos u nekim zemljama Evrope – ističe Jovičić.

    On naglašava da je BiH zemlja puna paradoksa, koja ne može sama iskontrolisati migrante, već bi trebala diplomatskim putevima krenuti u saradnju s evropskim zemljama i njihovim bezbjednosnim snagama kako bi koliko-toliko ublažila eventualnu krizu.

    Jovičić kaže kako ne vjeruje da će BiH imati problem u smislu da će neko napraviti neki teroristički akt u njoj, ali može da posluži kao baza za slanje ekstremista u druge dijelove Evrope. Ne treba nam, ističe Jovičić, negativna reputacija u svijetu da iz BiH dolaze teroristi.

    – U tom smislu vidim mogući problem u BiH, ali i u humanom dijelu, jer ne možemo odgovoriti na krizu ekonomski, finansijski ili u bilo kom drugom smislu da pomognemo migrantima koji bježe pred talibanima. Nemamo dovoljno kapaciteta ni da svoje građane situiramo, a pogotovo ne tako neki veliki talas migranata koji bi mogao doći iz Avganistana – zaključuje Jovičić.

  • Poslije osam decenija srpski patrijarh u Doboju

    Poslije osam decenija srpski patrijarh u Doboju

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije posjetiće danas i sutra grad Doboj povodom slave ovog grada Preobraženja Gospodnjeg, najavljeno je iz Eparhije zvorničko-tuzlanske.

    Doček patrijarha i doksologija najavljeni su za 18.00 časova u Hramu svetih apostola Petra i Pavla u Doboju.

    Sutra, na Preobraženje 19. avgusta Sveta arhijerejska liturgija biće služena u 9.00 časova, nakon čega će biti organizovana litija ulicama Doboja od hrama do zgrade Gradske uprave, gdje će biti obavljeno rezanje slavskog kolača.

    “Blagosloven koji dolazi u ime Gospodnje”, navodi se u najavi dolaska patrijarha u Republiku Srpsku.

    Na patrijarhovom “Instagram” profilu piše da će poslije više od osam decenija Doboj ugostiti srpskog patrijarha koji će na dan Preobraženja Gospodnjeg služiti Svetu arhijerejsku liturgiju, čime će ovaj dan ući u anale kao jedan od najsvečanijih u istoriji grada na tri rijeke.

    “Dolazak patrijarha Porfirija prva je poseta patrijarha SPC nakon 83 godine, kada je na sličnom, veličanstvenom događaju, boravio patrijarh Gavrilo Peti (Dožić). Tom prilikom, 18. septembra 1938. godine, patrijarh je osveštao novoizgrađeni Hram svetih Petra i Pavla, prvu pravoslavnu crkvu u Doboju, jer je do tada bogosluženje obavljano u adaptiranoj kući iz 1884. godine”, piše u objavi na patrijarhovom zvaničnom profilu.

    Na inicijativu gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića, jedna od zgrada u glavnoj gradskoj ulici Sveti Sava ukrašena je muralom patrijarha srpskog Porfirija.

    Arhijerejski namjesnik dobojski Mirko Nikolić rekao je ranije da je posjeta patrijarha Porfirija Doboju povodom slave grada blagoslov za vjerujući narod, ali i Božija volja da žrtve dobojskog logora budu proglašene za mučenike svete Crkve.

    Sveštenik Nikolić rekao je da mu je želja da na svetom mjestu, Spomen-kosturnici stradalim Srbima u dobojskom logoru u Prvom svjetskom ratu, zamoli patrijarha Porfirija da zajedno sa episkopima na narednom Saboru proglasi sve žrtve dobojskog logora za mučenike svete Crkve, da im bude određen datum za praznovanje.

    Prema njegovim riječima, žrtve dobojskog logora, prvog organizovanog logora u civilizovanoj Evropi kroz koji je u periodu 1915-1917. godine prošlo više od 45.000 Srba, a 12.000 lica izgubilo život, zaslužile su da zbog načina stradanja ne budu zaboravljene.

    Nikolić je naglasio da je posjeta patrijarha Porfirija istorijska i zbog toga što je riječ o prvoj posjeti Republici Srpskoj, i to Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Doboju.

    On je naveo da je posljednji patrijarh u zvaničnoj posjeti Doboju bio Gavrilo Dožić 1938. godine, a 1979. godine patrijarh German je prolazio kroz grad idući od Broda za Teslić.

    Nikolić očekuje prisustvo više hiljada vjernika, podsjetivši i da je, prema zapisima, prilikom dolaska patrijarha Gavrila Dožića 1938. godine bilo oko 10.000 vjernika.

  • Stradao kukuruz zbog suše, pati i stoka

    Stradao kukuruz zbog suše, pati i stoka

    Sušni period i nedostatak padavina tokom ovog ljeta uzrokovali su veliku štetu na poljoprivrednim usjevima, a poljoprivrednici u Unsko-sanskom kantonu su zabrinuti da li će moći prehraniti stoku.

    “U ovom trenutku kukuruz je najugroženija kultura i radi se o baznoj ishrani za stočni fond, posebno proizvođače mlijeka, s obzirom na to da je ta proizvodnja najrasprostranjenija grana poljoprivrede na ovim prostorima. Suša je zaustavila razvitak klipa, kukuruz se nije ozrnio i sada je već kasno ma koliko kiše padalo”, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača u Sanskom Mostu.

    Dodaje kako su vremenske prilike umanjile i prinose ostale stočne hrane, što sve skupa dovodi u tešku situaciju vlasnike stočnog fonda. Govoreći o livadama, objasnio je da se u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košene su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila.

    “Pored toga, suša je uticala i na same životinje, na stoku, pa smo samo u posljednjih mjesec dana zbog enormnih vrućina imali veliki broj slučajeva uginuća stoke. Pokušaćemo vidjeti šta možemo učiniti za vlasnike koji su izgubili grla”, kaže Selimović.

    Dodaje kako je povećan broj pobačaja kod krava i uginuća teladi, najprije od posljedica temperaturnog šoka.

    “Koliko će krava iz ovog izaći oštećeno i koliko nastaviti reprodukciju dalje to je stvar vremena i veterinara šta uraditi da ih vratimo u normalno stanje”, kaže Selimović.

    Prema njegovim riječima, kao da sama suša nije dovoljan problem, pa se ove godine bilježi ogromna šteta koju poljoprivrednim usjevima čine divlje svinje.

    Dodaje kako se ove životinje u krdima spuštaju iz šumskih predjela u blizinu naseljenih mjesta i da se na njihovoj meti nalaze kukuruz, krompir i ostali poljoprivredni usjevi.

  • Šta je šerijatski zakon?

    Šta je šerijatski zakon?

    Talibani su danas poslijepodne na konferenciji za novinare u Kabulu obratili javnosti prvi put nakon osvajanja Avganistana.

    Njihov portparol Zabihula Mudžahid osvrnuo se na prava žena i kazao “kako će one imati sva prava u okviru šerijata”.

    “Garantujemo sva prava žena u sklopu šerijatskog zakona. Žene mogu raditi u obrazovanju i zdravstvu. Ako je međunarodna zajednica zabrinuta, neka znaju da će naše žene imati sva prava u okviru šerijata. Naše žene su muslimanke i moraju poštovati šerijatski zakon”, rekao je portparol.

    Stoga se postavlja pitanje šta je uopšte šerijatski zakon, šta on govori o pravima žena, ali i o pravima muslimana uopšteno.

    Na primjer, tokom prijašnje talibanske vlasti u Avganistanu, između 1996. i 2001., žene su morale biti u svojim kućama i nisu ih smjele napuštati osim u pratnji muškarca.

    Šta je šerijatski zakon?
    Šerijatsko pravo je islamski pravni sistem koji djeluje i kao osnovni vjerski moralni kodeks islama i kao pravila koja se primjenjuju na sva područja života; uključujući vjerske obaveze, svakodnevne rutine i lična uvjerenja.

    Uglavnom se oslanja na učenje iz Kurana i Sune (učenje i praksa Muhameda), ali se takođe zasniva i na idžmi (konsenzusu muslimanskih učenjaka oko neke stavke u šerijatskom zakonu) i kijasu (rješenju koja su na osnovu analogije izveli islamski pravnici).

    Sve radnje kategorizovane su kao obavezne, preporučene, dopuštene ili nedozvoljene.

    Način na koji se primjenjuje šerijatski zakon unutar društva razlikuje se među muslimanskim državama.

    Zabrane i kazne
    Zločini se dijele u tri kategorije: najmanje teški (tazir), za koje kazna zavisi od odluke suda, oni za koje se počinioci kažnjavaju istim onim što je pretrpila njihova žrtva i najteži prekršaji (hudud) koji se smatraju zločinima protiv Boga.

    Preljuba, lažna optužba za nezakonit polni odnos, pijenje vina ili alkohola, krađa i pljačka uopšteno potpadaju pod najteže prekršaje, što znači da se počinioci mogu bičevati, kamenovati, protjerati ili pogubiti. Za takve zločine predviđena kazna uključuje i amputaciju dijela tijela.

    Talibani slijede ekstremnu verziju šerijata u kojoj se praktikuju javna pogubljenja i amputacije dijelova tijela, zabranu muzike, televizije te premlaćivanje muškaraca koji se nisu molili pet puta dnevno ili su brijali bradu.

    Za djela protiv druge osobe, od ubistva do napada, kažnjava se odmazdom, pri čemu se prema počiniocu postupa isto kao i prema žrtvi, stoji u enciklopediji Brittanici.

    Ova vrsta kaznenog djela smatra se građanskim prekršajem, a ne kriminalom u tehničkom smislu, budući da država nema pravo pokrenuti kazneni postupak, već samo žrtva ili porodica žrtve.

    Za nekolicinu konkretnih zločina kazna zna biti fiksna: smrt za napuštanje islama, amputacija ruke za krađu te šake i noge za razbojništvo, smrt kamenovanjem za vanbračne seksualne odnose kada je počinilac oženjen, 100 udaraca bičem kad je počinilac neoženjen i 80 udaraca bičem za nedokazanu optužbu o nečednosti i za ispijanje alkohola.

    U kojim se zemljama provodi šerijatski zakon?
    Koliko se strogo tumači i poštuje šerijatsko pravo, djelimično ili u cijelosti, razlikuje se od zemlje do zemlje i zavisi od nadležne vlade. Neke su zemlje odlučile usvojiti nekoliko aspekata šerijatskog prava u kombinaciji sa sistemima evropskog stila, dok ga druge, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i Iran, mnogo pomnije slijede, piše INews.

    Iako mnoge zemlje u Africi slijede aspekte šerijatskog prava, uključujući Nigeriju, Keniju i Etiopiju, Sudan ga je prestao koristiti u septembru 2020. godine kada je službeno postao sekularna država i okončao 30 godina islamskog prava.

    Zemlje u kojima se primjenjuje neka verzija šerijatskog prava su: Avganistan, Bahrein, Bruneji, Egipat, Indonezija, Iran, Irak, Malezija, Maldivi, Mauritanija, Nigerija, Pakistan, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen.

    Šerijatski zakon i prava žena
    Talibani su ranije ove godine rekli da žele “pravi islamski sistem” u Avganistanu koji bi odredio prava žena i manjina, u skladu s kulturnim tradicijama i vjerskim pravilima.

    Žene su tokom prošle talibanske vlasti morale nositi burke i nisu smjele koristiti usluge zdravstvene zaštite koju je vodio muškarac, dok djevojčice nisu smjele pohađati školu.

    Patrijarhalni pogled osnov je tradicionalnog islamskog zakona o porodičnim odnosima.

    Očevi imaju pravo sklopiti brak svojim kćerima, bile one maloljetne ili punoljetne, ali se pravnici slažu da odrasla žena koja više nije djevica mora dati svoj izričit pristanak na brak.

    Pitanje ima li kćerka djevica pravo na prigovor na brak ugovoren od strane oca, predmet je rasprave među islamskim pravnicima. Neki smatraju da se njen prigovor treba uzeti u obzir, ali da on nije obavezujući, dok drugi smatraju da takav prigovor isključuje brak.

    Porodični zakon
    U tradicionalnom islamskom porodičnom pravu, muževi imaju pravo na poligamiju i mogu biti u zakonitom braku s najviše četiri žene. Muž je tokom braka dužan brinuti o ženi i uzdržavati je, pod uslovom da mu je ona poslušna. Žena koja odbija dominaciju muža i koja napusti porodični dom bez opravdanog razloga gubi svoje pravo na uzdržavanje.

    Razvod braka može se postići zajedničkim dogovorom supružnika. Međutim, samo muž ima moć jednostrano raskinuti brak iz razloga odricanja. Ovdje se radi o izvanparničnom postupku; odnosno muž se može samovoljno odreći svoje žene i za to ne odgovara nadzoru suda ili bilo kojem drugom službenom tijelu.

    Kako se donose sudske odluke?
    Kao i svaki pravni sistem, šerijat je složen i njegova se praksa u potpunosti oslanja na kvalitet i obuku stručnjaka, navodi BBC.

    Islamski pravnici izdaju smjernice i presude. Smjernice koje se smatraju formalnopravnim rješenjima zovu se fetve.

    Postoji pet različitih škola šerijatskog prava, a doktrine se razlikuju po tome koliko se doslovno tumače tekstovi iz kojih proizlazi šerijatsko pravo.