VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vraća se banjalučki Sajam knjige

    Vraća se banjalučki Sajam knjige

    Za ljubitelje knjiga i probranih djela septembar donosi posebnu radost jer čak šest dana ovog mjeseca biće rezervisano za 26. Međunarodni sajam knjige “Banjaluka 2021”.

    Nakon što sajam prošle godine nije održan zbog epidemiološke situacije, period od 14. do 20. septembra u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci rezervisan je za brojne domaće i inostrane izdavače, pisce, te brojne prateće programe.

    Sajam knjige u Banjaluci je mjesto promocije novih izdanja knjiga, te daje mogućnost susreta sa izdavačima i poznatim književnicima sa naših prostora.

    “Ove godine je bilo veoma teško organizovati sajam, naročito po pitanju epidemije. Izdavači iz Srbije, ali ni bilo ko drugi ne želi da preuzme na sebe odgovornost u slučaju da se neko razboli. Prijave su poslali, sajam počinje od 14. do 20. septembra i sve radimo sa velikom nadom da ćemo ga i održati. Trenutna epidemiološka situacija kod nas je dobra, međutim u Srbiji i nije baš, a veliki broj izlagača su nam izdavači iz Srbije”, rekla je Petra Ivić, rukovodilac sajma, čiji je organizator “Glas Srpske”.

    Knjige su uvijek bile glavno oruđe i pokretač u borbi za napredak ljudskog roda, a Ivićeva je dodala kako su zadovoljni i ovogodišnjim odzivom izdavača. Biće prisutni izdavači koji su tu već godinama, a pošto prethodne godine sajam nije fizički održan, izdavači su s radošću dočekali ovogodišnji.

    “Jedini problem je epidemiološka situacija, jedina dilema. Tu će biti ‘Laguna’, ‘Vulkan’, ‘Mali princ’, Zavod za udžbenike Istočno Sarajevo, Zavod za udžbenike Banjaluka, ‘Dereta’ i mnoge druge izdavačke kuće. Što se tiče gostovanja pisaca, biće ih svakako, to je na izdavačima. Mi se trudimo da dovedemo neke u sradanji sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS i Narodnom univerzitetskom bibliotekom RS. Program će biti uskoro poznat”, kazala je Ivićeva za “Nezavisne”.

    Ivićeva je naglasila da će biti i standardnih sajamskih popusta, kao i svake godine, naročito posljednjih dana manifestacije.

    “Znači, nedjelja i ponedjeljak, a vikend je rezervisan za porodične posjete sajmu. Vjerujemo da će biti popusta, to zavisi od izdavača, ali i njima je cilj zbog veće prodaje da daju sniženja. Obično to bude od 30 do 50 odsto, a nadamo se da će tako biti i ove godine”, zaključila je Ivićeva.

    Prošle godine Sajam knjige nije mogao da bude održan u svom tradicionalnom obliku zbog epidemiološke situacije, ali su organizatori odlučili da ljubitelji knjige ne budu zapostavljeni, pa su priredili smanjeno online izdanje. Na sajtu sajma bila su predstavljena izdanja i linkovi sa stranicama izdavača. Najljepša djela domaće i svjetske književnosti krasiće na desetine štandova, a svi ljubitelji imaće priliku da upotpune svoje kolekcije djela najpoznatijih srpskih pisaca 20. vijeka, čija je vrijednost svevremena.

    Beogradski sajam
    Nakon brojnih pregovora čelnici Sajma knjige u Beogradu odlučili su da jednu od najvećih smotri pisane riječi u regionu održe u standardnom terminu, od 23. do 31. oktobra. Prvobitno je bio plan da ovaj sajam bude održan u septembru, međutim pod pritiskom Udruženja izdavača i knjižara Srbije i Udruženja profesionalnih izdavača Srbije odlučeno je da grad Beograd subvencioniše dio zakupa štandova izdavačima za Sajam knjiga imajući u vidu tešku situaciju u kojoj su se našli usljed pandemije virusa korona, te da se isti održi u oktobru.

    “Izdavači su svesni, pošto im je predočeno, da je moguće da Sajam knjiga ne bude održan ukoliko se u oktobru pogorša epidemiološka situacija. Želimo da u uslovima pandemije održimo tradiciju Sajma knjiga, jednu od najlepših koju ima naš grad”, rekao je Goran Vesić, zamjenik gradonačelnika Beograda.

  • Na većinu javnih mjesta u Njemačkoj moguće je samo sa korona-potvrdom

    Na većinu javnih mjesta u Njemačkoj moguće je samo sa korona-potvrdom

    U Njemačkoj od ponedjeljka su na snazi nova pravila za suzbijanje koronavirusa, odnosno “3G pravila” pod sloganom “Geimpft, Genesen oder Getestet” što znači “vakcinisan, oporavljen ili testiran”.

    Prema sporazumu između centralna vlada i savezne države, koje su odgovorne za njenu implementaciju, stanovnici Njemačke koji su primili dvije doze vakcine protiv koronavirusa, preboljeli bolest ili imaju negativan testa sada će se moći kretati u velikoj mjeri slobodno. Nova pravila povećat će pritisak na one koji još nisu vakcinisani.

    Dugo su ljudi u Njemačkoj bili zbunjeni Covid pravilima koja su se razlikovala od regije do regije. Međutim, od ovog ponedjeljka svako ko želi ići u zatvoreni restoran ili kafić, u kino ili posjetu u bolnicu ili staračkom domu mora biti potpuno vakcinisan ili pokazati dokaz da se oporavio od Covida odnosno imati negativan test.

    Od sada će stvari biti kompliciranije za one koji se još nisu vakcinisali. Treba im negativan test na koronavirus, koji ne može biti stariji od 24 sata. Oni koji žele odsjesti u hotelu, a nisu vakcinisani ili imaju dokaz da su se oporavili od infekcije morat će obaviti novi test svaka tri dana.

    Gdje će se primjenjivati ​​pravilo 3G?

    Ljudi u Njemačkoj morat će se naviknuti na češće pokazivanje dokaza o vakcinaciji, oporavku ili negativnom testu na koronavirus.

    Mogu postojati male razlike među državama, ali općenito potvrde će trebati za ulazak u kino, pozorište, zabavni park, muzej ili galeriju. Isto tako, građani neće moći boraviti u zatvorenom prostoru restorana ili kafića, odlaziti u teretanu ili kod frizera bez bez potvrde ili negativnog testa.

    Pravilo 3G neće se primjenjivati ​​na trgovine, benzinske pumpe, apoteke, kao i na lokalni i međugradski javni prijevoz.

    Nova pravila ravila za hotele i drugi smještaj

    U sklopu novih pravila koja su stupila na snagu, nevakcinisani ljudi morat će pokazati negativan test prilikom boravka u hotelima i ponavljati to svaka tri dana.

    Također, će postojati posebna pravila za klubove u većini regija. Prema novim ograničenjima Sjeverne Rajne-Vestfalije, svakome ko želi ići u klubove ili diskoteke bit će potreban negativan PCR test ako nije vakcinisan ili nema potvrdu o prebolovanoj bolesti.

    Država Hessen i Baden-Württemberg također dozvoljavaju nevakcinisanim ljudima da uđu u klubove sa PCR testom.

    Sve države će imati sistem u funkciji, a do sada je u mnogim regijama bio potreban 3G dokaz, ali se proširuje i prelazi na nacionalnu regulativu.

  • Kina će u svoj nacionalni školski kurikulum uvesti političku ideologiju kineskog predsjednika

    Kina će u svoj nacionalni školski kurikulum uvesti političku ideologiju kineskog predsjednika

    KIna je odlučila da u kurikulume osnovnih i srednjih škola kao i univerziteta integriše političku ideologiju nazvanu “Misao Xi Jipinga”. Ovo je posljednji napor predsjednika Xija da učvrsti ulogu vladajuće Komunističke partije Kine u različitim područjima društva.

    “Misao Xi Jinpinga” pomoći će “tinejdžerima u utvrđivanju marksističkih uvjerenja”, tvrde iz Ministarstva obrazovanja Kine (MOE) u novim smjernicama.

    U saopćenju, MOE je navelo da ima za cilj “njegovanje graditelja i nasljednika socijalizma sa svestranom moralnom, intelektualnom, fizičkom i estetskom utemeljenošću”.

    Smjernice uključuju radničko obrazovanje “za njegovanje njihovog vrijednog duha” i obrazovanje o nacionalnoj sigurnosti.

    Godine 2018, kinesko najviše tijelo je u Ustav unijelo “Misao Xi Jinpinga”. Od tada je uveden na nekim univerzitetima i među političkim omladinskim krilima koja drže vannastavne aktivnosti i škole.

    Misao Xi Jinpinga ima 14 glavnih principa koji ističu komunističke ideale i također poziva na “potpunu i duboku reformu” i “nove ideje u razvoju”, obećava “skladan život između čovjeka i prirode” te naglašava “apsolutni autoritet stranke nad narodnom vojskom ” itd.

    Nove smjernice, međutim, bit će znatno opsežnije.

    “Osnovne škole usredotočit će se na njegovanje ljubavi prema zemlji, Komunističkoj partiji Kine i socijalizmu. U srednjim školama fokus će biti na kombinaciji perceptivnog iskustva i proučavanja znanja, kako bi se učenicima pomoglo u oblikovanju osnovnih političkih sudova i mišljenja,” objavio je državni medij Global Times.

    “Na fakultetu će biti veći naglasak na uspostavljanju teorijskog mišljenja”, dodaje se.

    Ministarstvo također radi na uključivanju tema kao što su stranačko vodstvo i obrazovanje u oblasti nacionalne odbrane u nastavni plan i program, rekao je Tian Huisheng, zvaničnik ministarstva obrazovanja.

    Prethodni kineski lideri osmislili su svoje političke ideologije koje su ugrađene u ustav ili mišljenje stranke.

    Ipak nikome, osim osnivaču stranke Mao Cedongu, njihova ideologija nije opisana kao “misao”, koja je na vrhu hijerarhije, a samo su Mao i Deng Xiaoping svoja imena vezali za svoje ideologije.

  • Koja koalicija bi se mogla domoći vlasti u Njemačkoj?

    Koja koalicija bi se mogla domoći vlasti u Njemačkoj?

    Multidisciplinarna organizacija “Novi treći put”, think tank iz Srbije, koja se između ostalog bavi političkom analizom u nedavno objavljenom tekstu tematizira pitanje formiranja buduće vladajuće koalicije u Njemačkoj.

    Ovogodišnja izborna kampanja dosta se vodi oko ličnosti koje bi trebalo da nasljede odlazeću kancelarku Merkel, a manje oko programskih detalja. Uprkos fokusu na mane i vrline potencijalnih nasljednika, nerijetko se ignoriše jedno važno pitanje. To pitanje su potencijalne vladajuće koalicije, koje budućim kancelarima mogu ograničiti ili proširiti polje delovanja, navodi se u analizi.

    Zahvaljujući velikom broju relevantnih partija i komplikovanom izbornom sistemu, parlamentarna matematika često postaje komplikovana. Podrška između partija je trenutno prilično ravnomjerno raspoređena, te pravljenje koalicija između samo dvije stranke postaje sve teže. Za mjesec dana, u Bundestagu će glavne vijesti biti pregovori i dogovori stranačkih lidera. Nakon prethodnih izbora 2017, iako je podrška partijama bila dosta koncentrisanija, sastavljanje vlade je bio veoma dug proces.

    Iz tog razloga, analiziranje potencijalnih postizbornih koalicija zaslužuje naročitu pažnju. Koliko god podrška između stranaka flukturiala od januara ove godine do avgusta, postoje jasne granice između stranaka koje mogu ili ne mogu da sarađuju i u teoriji. S obzirom da relevantnih partija koje će izvesno završiti u Bundestagu ima čak šest, broj međusobih mogućih kombinacija je veliki.

    Ko sa kim može da sarađuje?

    Koliko god politika bila vještina mogućeg, određene političke saradnje ostaju u domenu fantastike. Iako se nekada matematički koalicije mogu lako sklopiti, vrijednosne razlike između partija mogu biti značajna brana takvom sabiranju. Trenutno postoje dvije relevatne partije u Nemačkoj sa kojima je politička saradnja kontroverzno pitanje za javnost i birače.

    Prva takva stranka je svakako Alternativa za Nemačku (Afd), koja je postala parlamentarna nakon izbora 2017. U pitanju je stranka tvrde desnice, koja se istakla po antimigrantskoj retorici, najvećim dijelom zaslužnoj za njen ubedljiv ulazak u Bundestag prije četiri godine. Međutim, sa ovom antisistemskom partijom ostale stranke ne žele da sarađuju, s obzirom da je kontroverzna i da politička pozicija tvrde desnice u Nemačkoj budi dodatne alarme.

    Druga partija, koja je značajno prihvatljivija za saradnju, ali ipak kontroverzna, je Ljevica (Linke). Ova stranka svoje porijeklo vodi iz Istočne Nemačke i vladajuće komunističke partije u jednopartijskom DDR-u. Iako reformisana i pojačana brojnim autentičnim ljevičarima iz Zapadne Nemačke, poput Oskara Lafontena, predstavlja politički uteg za koalicione partnere. Ona se često ne slaže sa spoljnopolitičkim konsenzusom, ima radikalne prijedloge, a određeni funkcioneri imaju profesionalno porijeklo u istočnonjemačkom zloglasnom Štaziju.

    Ljevica zbog navedenih razloga je nemoguć koalicioni partner za partije desno od centra, kao što su liberalni FDP ili demohrišćanski CDU/CSU. Ljeve stranke, kao što su socijaldemokrate (SPD) ili zeleni, mogu da sarađuju sa ovom strankom, ali radije izbjegavaju. U regionalnim parlamentima, kao što su Bremen, Berlin ili Tiringija, zajedno čine vladajuću većinu, međutim na nacionalnom nivou nisu najpopularniji partner.

    Ostale partije mogu međusobno sarađivati, ali sa određenim programskim rezervama i kompromisima. Kada se analiziraju prethodni redovi, može se zaključiti da najveći koalicioni potencijal imaju zeleni i socijaldemokrate, nešto manji liberali i demohrišćani, mali Ljevica, a gotovo nikakav desničarska Alternativa za Nemačku.

    Moguće koalicije

    Ukoliko bismo potencijalnu kompoziciju Bundestaga gledali u odnosu na aktuelne ankete, dvočlane kombinacije partija bi bilo korisno isključiti. Iako je ova forma bila najčešći oblik vlasti od 1945. do danas, zbog političke fragmentacije je sve manje moguća. Kombinacija demohrišćana i socijaldemokrata, demohrišćana i liberala ili socijaldemokrata i zelenih, trenutno djeluju neizvodljivo. Iako je prva bila garant stabilnosti, a druge dvije su ideološki najlogičnije i najkompatibilnije, u svakoj od njih bi falio barem jedan partner. Trenutno isto važi za kombinaciju zelenih i demohrišćana, koja je zastupljena u regionalnom parlamentu u Baden-Vitenbergu.

    Prva zaista moguća koalicija je takozvana “Jamajka koalicija”, nazvana po bojama zastave ove države. Crni (demohrišćani), žuti (liberali) i zeleni (zeleni) su ovoj formi koalicije već na vlasti u Šlezvig-Holštajnu i djeluje da ta koalicija na regionalnom nivou funkcioniše. Međutim, pregovori o ovoj formi koalicije propali su 2017, nakon što su liberali na čelu sa Kristijanom Lindnerom napustili pregovore.

    Problem u ovom sastavu bi bili značajno suprotni interesi pro-biznis FDP-a i pro-ekološke Zelene stranke, gde CDU/CSU više naginje poziciji liberala. Ova vlada bi mogla biti pro-EU koalicija, koja želi brzu tehnološku transformaciju i koja bi kroz tehnologiju bila usmjerena i na smanjenje zagađenja. Međutim, tenzije između liberala i zelenih ne bi trebalo isključiti kao teret.

    Druga moguća koalicija bi bila takozvana “Semafor koalicija”, nazvana po bojama svjetala na semaforu. Ovaj sastav bi podrazumijevao crvene (socijaldemokrate), žute (liberale) i zelene (zeleni) i nije nepoznanica, jer u regionu Rajna-Palatinat socijaldemokratska premijerka Malu Drajer već uspješno vlada na ovaj način. Na nacionalnom nivou ova koalicija još nije isprobana, ali ne bi predstavljala veliko iznenađenje, jer će matematički biti izvjesno moguća.

    Ukoliko bi se sastavila, karakterisao bi je također jasan proevropski stav, ali i izvesno izraženo usklađivanje sa američkom spoljnom politikom, naročito oko ruskog pitanja i ljudskih prava u Kini. Ono što bi također predstavljalo prepreku je suviše ljevičarski sastav koalicije za program i birače FDP-a. Njemački liberali više vole da se pragmatično pomjeraju ka desnici i tako prikupljaju razočarane glasače CDU/CSU, poput bogatijih slojeva ili preduzetnika. U ovom sastavu trpjeli bi ozbiljne kritike desne opozicije, a verovatno bi svoj protržišni i fiskalno odgovorni program morali da razvodnjavaju zbog koalicionih partnera.

    U opticaju je također i neobična koalicija demohrišćana, socijaldemokrata i zelenih, gde bi se aktuelni vladajući sastav dopunio ekolozima. Ovaj slučaj bi predstavljao vladu konsenzusa koja teži reformama uz veliku parlamentarnu većinu, ali bi izvjesno doveo do brzog rasta raznorodne opozicije zbog političke kartelizacije. Predstavlja veliki rizik, s obzirom da je tzv. “velika koalicija” CDU-SPD već dovela do pada podrške obje stranke.

    Ne bi trebalo u potpunosti isključiti i mogućnost da se sastavi koalicija socijaldemokrata, zelenih i Ljevice, ukoliko parlamentarni mandati to dozvole. Za dovoljan broj mandata kroz ovakvo sabiranje šanse su nešto manje, ali nisu u potpunosti nemoguće. Problem sa ovom kompozicijom parlamentarne većine bi bila spomenuta kontroverznost Ljevice, naročito u sferi spoljne politike. Ova stranka predstavlja veliki problem u odnosima sa Briselom i Vašingtonom, te će verovatno biti posljednja opcija u parlamentarnoj matematici.

    Šta je moguće očekivati?

    Ukoliko aktuelne ankete posmatramo kao hipotetičke izborne rezultate 26. septembra, brojne matematičke mogućnosti su u igri. Čak i kada se u razmatranje uključi ideološka srodnost i sposobnost za koalicionu saradnju, mogućnosti su široke.

    Ono što se odmah može zaključiti je da ukoliko dođe do promjene odnosa snaga i dvočlane koalicije postanu moguće, one će biti prvi izbor. Ovaj vid udruživanja je najlakši za dogovaranje, svakodnevno funkcionisanje i sprovođenje predizobrnih obećanja u djelo. Tročlane koalicije, koje uključuju i partije ljevice i partije desnice, komplikuju sva tri navedena elementa udruživanja i zajedničkog rada. Ukoliko koalicije demohrišćana i zelenih ili socijaldemokrata i zelenih dobiju dovoljnu potrebnu većinu, ne bi trebalo imati dilemu da će odmah biti sastavljene.

    Trenutno dosta realističniji scenario su pak tročlane koalicije, koje bi kombinovale neke od stranaka ljevice (SPD, Zeleni, Levica) sa nekim od stranaka desnice (CDU/CSU i FDP). Među ovim mogućim kompozicijama vlasti, najrealističnije ipak djeluju “Semafor” i “Jamajka” koalicije, u kojima očigledno fukcionalna vlada ne bi bila moguća bez zelenih i liberala, ironično solidnih programskih rivala.

    Ukoliko se jedan od ova dva scenarija dogode, na nemačkoj političkoj sceni će se desiti novina. Tri partije će imati vlast i moraće da se dokažu da uprkos razlikama mogu voditi Njemačku napred, a da ne razočaraju svoje različite birače i njihove interese. Djeluje kao težak cilj, ali ne bi trebalo imati previše pesimizma, jer i njemačke partije i njemački birači zaista polažu nade u kompromis, a ne u preveliku polarizaciju i ideološki puritanizam.

  • Amerikanci i Britanci upozorili na moguće terorističke napade talibana na kabulskom aerodromu

    Amerikanci i Britanci upozorili na moguće terorističke napade talibana na kabulskom aerodromu

    Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pozvali su danas civile da se odmaknu od aerodroma u Kabulu zbog prijetnje terorističkim napadom talibana, dok zapadne trupe žure da evakuiraju što je više moguće Afganistanaca prije roka za 31. august.

    Pritisci da se dovrši evakuacija hiljada stranaca i Afganistanaca koji su pomagali zapadnim zemljama tokom 20-godišnjeg rata protiv talibana pojačali su se, a sve američke i savezničke trupe napustit će aerodrom sljedeće sedmice.

    U upozorenju objavljenom u srijedu navečer, Američka ambasada u Kabulu savjetovala je građane da izbjegavaju putovanje na aerodrom i navela da bi oni koji su već na kapijama trebali odmah otići, navodeći kao razlog “sigurnosne prijetnje”, prenosi Reuters.

    U sličnom savjetu, Velika Britanija je rekla ljudima u zoni aerodroma da se “maknu na sigurnu lokaciju”.

    “Postoji stalna i velika prijetnja od terorističkog napada”, navodi se u saopćenju britanskog Ministarstva vanjskih poslova.

    Australija je također pozvala svoje građane i vlasnike viza da napuste to područje, upozoravajući na “vrlo veliku prijetnju od terorističkog napada” na aerodromu.

    Upozorenja su stigla zbog haotične pozadine u glavnom gradu Kabulu i njegovom aerodromu, gdje je u toku masovno prebacivanje stranih državljana i njihovih porodica, kao i nekih Afganistanaca otkad su talibani zauzeli grad 15. augusta.

    Dok su zapadne trupe na aerodromu grozničavo radile na evakuaciji što je brže moguće, talibanski borci čuvali su perimeatar napolju, kojem su prilazile hiljade ljudi koji su pokušavali pobjeći iz glavnog grada.

  • Preminuo Lane Gutović

    Preminuo Lane Gutović

    Poznati srpski filmski, televizijski i pozorišni glumac, komičar, voditelj i šoumen Milan Lane Gutović (75) preminuo je danas nakon što je hitno priključen na respirator prije nekoliko dana.

    Informaciju o njegovoj smrti potvrdio je sin glumca, Saša Gutović.

    Gutović je prije nekoliko dana primljen na Vojnomedicinsku akademiju na intenzivnu njegu, Doajen srpskog glumišta, koji se proslavio ulogom Srećka Šojića u filmskom serijalu “Tesna koža” i seriji “Bela lađa”, nije bio životno ugrožen kad je primljen u bolnicu, ali mu se zdravstveno stanje znatno pogoršalo.

    Gutović, koji je preležao kovid, danima prije nego što je primljen u bolnicu osjećao se loše i tada je već bio na pregledu u ovoj klinici, ali zbog drugih većih zdravstvenih tegoba.

    Kada je primljen na VMA glumac je imao probleme sa disanjem, ali su svi testovi pokazali da nema kovid. Ipak, njemu je tada urađen i hitan skener, a priključen je i na kiseonik.

    Gutović je rođen 1946. godine u beogradskom naselju Umka. Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu završio je 1967. godine.

    Bio je jedna od čuvenih Bojanovih beba, zajedno s kolegama sa klase (Josif Tatić, Svetlana Bojković, Ivan Bekjarev, Đurđija Cvetić, Tanasije Uzunović), koje je Bojan Stupica primio u stalni angažman Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

    Prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu postaje 2006. godine. Penzionisan je krajem decembra 2011. godine.

    Igrao je u predstavama “Protekcija”, “Kad su cvetale tikve”, “Buba u uhu”, “Ruženje naroda u dva dela”, “Za kim zvono zvoni”, “Pučina”, “Kolubarska bitka”, “Valjevska bolnica”, “Narodni poslanik”, “Otelo”, “Putujuće pozorište Šopalović”, “Rodoljupci”, “Lažni car Šćepan Mali”, “Gagarinov put”, “Ko se boji Virdžinije Vulf”, “Večera budala”, “Šuplji kamen” …

    Neke od tih uloga donijele su mu brojne nagrade i priznanja.

    Posljednje dvije decenije igra svoj “Kabare”, s kojim je gostovao širom svijeta.

    Vratio se u Jugoslovensko dramsko pozorište gdje od 2020. godine ima ulogu u predstavi “Putujuće pozorište Šopalović”.

    Filmsku karijeru započinje 1968. godine u filmu Radoša Novakovića “Bjekstva”, nakon koje je uslijedio bogati kinematografski opus.

    Veće sporedne i epizodne uloge igrao je u nekoliko filmova kao što su “SB zatvara krug” i “Povratak otpisanih”.

    Prvu glavnu ulogu igra 1979 u filmu Miće Miloševića “Drugarčine”, koji ga je angažovao i 1981. godine za film “Laf u srcu”, čiji su scenario pisali Siniša Pavić i Ljiljana Pavić, gdje se epizodno pojavio kao Srećko Šojić.

    Godinu dana kasnije, odlučuju da njegov lik prošire i snimaju film “Tesna koža”, gdje je sa Nikolom Simićem igrao jednu od glavnih uloga koja je doživjela enormnu gledanost, te zbog toga snimaju nastavke 1987, 1988, 1991. godine.

    Osim toga, veće i glavne uloge ostvario je i u filmovima “Erogena zona”, “Debeli i mršavi”, “Crna Marija”, “Majstor i Šampita”, “Špijun na štiklama”, “Uslovna sloboda” i “Sedam i po”…

    Prvu veću ulogu na televiziji imao je 1971. u seriji Siniše Pavića “Diplomci”. Veću popularnost stekao je kao Đankarlo Maroti u “Boljem životu” i Dragoslav u “Otvorenim vratima”.

    Nastupio je u više od 400 epizoda serije “Pustolov”, koja je emitovana na RTS-u, kao program za djecu i mlade.

    Najveću popularnost na televiziji je stekao 2006. godine u TV seriji “Bela lađa” kada je ponovo zaigrao lik Srećka Šojića iz “Tesne kože”, koji je igrao do 2011. godine.

    Bio je voditelj i autor nekoliko emisija i kratkih humorističko-satiričnih priloga na Televiziji Pink, TV Foks i RTS. Njegove najpoznatije emisije su “Oralno doba” i “Ne može da škodi”.

    Dobitnik je brojnih glumačkih nagrada kao što su Statueta Ćuran, Sterijine nagrade, Nagrade “Zoran Radmilović”, Nušićeve nagrade, Nagrade “Raša Plaović” i drugih.

  • Duraković korak do smjene, dan D 15. septembar

    Duraković korak do smjene, dan D 15. septembar

     Na sjednici Kolegijuma Skupštine opštine (SO) Srebrenica danas je izglasan dnevni red naredne Sjednice SO, koji uključuje i tačku dnevnog reda koja se odnosi na smjenu predsjednika SO Ćamila Durakovića.

    Kako nezvanično saznaju “Nezavisne”, svih osam Srba je na Sjednici Kolegijuma glasalo “Za”, dok su četiri Bošnjaka bila “protiv”.

    Prethodno su odbornici srpske nacionalnosti u SO Srebrenica dostavili prijedlog za opoziv Durakovića s mjesta predsjednika te Skupštine.

    O smjeni Durakovića trebalo bi da se odlučuje na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, koja će, kako je planirano, biti održana 15. septembra.

    “Podnosnimo prijedlog za opoziv predsjednika SO Srebrenica. Prijedlog podnosimo zbog neprimjerenog i nedoličnog ponašanja i istupa predsjednika Skupštine putem medija gdje nastupa u svojstvu funkcionera Skupštine, a ne u svoje lično ime, te kršenja poslovnika u vezi sa zakazivanjem sjednica SO”, navedeno je u prijedlogu dostavljenom Kolegijumu SO.

    Kako su dodali, razlog za opoziv je uzastopno kršenje Ustava Republike Srpske, negiranje Republike Srpske, te omalovažavanje funkcionera Milorada Dodika i Nenada Stevandića.

    Momčilo Cvjetinović, predsjednik Opštinskog odbora SDS-a Srebrenica, rekao je da je još na prošloj sjednici SO donesen zaključak da se na dnevni red uvrste dvije tačke dnevnog reda, a to su odluka o razrješenju predsjednika SO, te o izmjeni Statuta, koji je, kako kaže, štetan po Srbe.

    “Uvjeren sam da će 15 srpskih odbornika glasati i za jedno i za drugo. Da je bilo mudrosti i dogovora, Ćamil Duraković ne bi ni bio predsjednik SO”, rekao je Cvjetinović za “Nezavisne novine”.

    I opštinski načelnik Mladen Grujičić smatra da Duraković nije trebao ni biti izabran za predsjednika SO.

    “Razloga je mnogo i oni su poznati i javnosti i odbornicima koji su, nažalost, digli ruku za postavljanje Durakovića”, rekao je za “Nezavisne ” Grujičić, te dodao da je Duraković, nekoliko dana nakon izbora, pokazao šta misli o srpskom narodu.

    Duraković je, podsjetimo, ranije izjavio da odbornici iz srpskih stranaka “jednim oblikom političkog nasilja pokušavaju promijeniti legitimnu volju Bošnjaka”.

  • Svjedok Bavrka: Nisam ni znao šta su respiratori, Pehar mi je rekao da su to umjetna pluća

    Svjedok Bavrka: Nisam ni znao šta su respiratori, Pehar mi je rekao da su to umjetna pluća

    U Sudu BiH danas je nastavljeno suđenje Bakirovom premijeru Fadilu Novaliću i drugima u aferi “Respiratori”.

    Osim Novalića, optuženi su i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i Fikret Hodžić vlasnik firme „Srebrena malina“.

    Kao svjedok optužbe pojavio se Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije za robne rezerve, a koji je također Federalnog kriznog štaba.

    Bavrka čije svjedočenje je bilo veoma konfuzno pojasnio je o čemu se raspravljalo na sjednicama Federalnog kriznog štaba čiji je član od 25.marta prošle godine.

    On je pojasnio da su se zbog pogoršane epidemiološke situacije sjednice održavale svakodnevno, a često i telefonskim putem.

    Svjedok je naveo da je plan nabavke medicinske opreme sačinio Federalni zavod za javno zdravstvo,ali da ga on nije razumio jer je po struci ekonomista.

    On je naveo da je kontakt osoba za materijale bio Enes Memić koji je dostavljao svu dokumentaciju o kojoj su se trebali izjašnjavati.

    Također je kazao da je Vlada FBiH planirala na opremu potrošiti pet miliona KM, ali je kasnije izdvojeno dodatnih sedam miliona.

    Rekao je da nije ni znao šta su respiratori pa je pitao Davora Pehara, direktora Federalnog zavoda za javno zdravstvo koji mu je kazao da su to umjetna pluća.

    Svjedok je ispričao i da mu nije bilo poznato da Srebrena malina nabavlja respiratore ali da zna da prema zakonu onaj ko nabavlja robu dužan je osigurati i skladištenje.

    Tužilac Hukeljić je nekoliko puta morao svjedoku predočavati iskaz koji je dao tokom istrage jer je na pojedina pitanja odgovarao drugačije.

    -Nisam ni mislio da ću biti svjedok, mislim da za to nije ni bilo potrebe. Pitao sam da li ove respiratore možemo koristiti u bolničkom liječenju ili samo u Hitnoj pomoći. Također sam postavio pitanje da li imamo dovoljno kvalitetnih automobila gdje možemo ugraditi te respiratore, ako nisu za bolničko liječenje – naveo je Bavrka.

    Pri kraju ročišta povela se rasprava između tužioca i odbrane zbog dvije verzije jedne informacije od 3. aprila prošle godine.

    Naime, informacija Federalnog štaba Civilne zaštite o aktivnostima koje su provedene na prevenciji širenja koronavirusa od proglašenja stanja nesreće u FBiH do 23. marta i one koje je provodilo od 23. marta do 3. aprila, koju je Vlada FBiH razmatrala na sjednici 9. aprila, stoji rečenica: “Dana 3. aprila zaključen je ugovor o kupovini 100 respiratora”. Radi se o informaciji koja nije bila potpisana. Bavrka je kazao da je tužiocu prilikom pripreme za današnje ročište,a koja se dogodila 27. jula kazao da on posjeduje primjerak informacije u kojem ta rečenica nije navedena.

    Nastavak suđenja je sutra.

  • U stravičnom sudaru kamiona i kombija kod Kiseljaka jedna osoba poginula

    U stravičnom sudaru kamiona i kombija kod Kiseljaka jedna osoba poginula

    Jedna osoba je poginula, a dvije povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Jehovac kod Kiseljaka, potvrđeno je za Klix.ba iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona.

    U nesreći koja se dogodila nešto prije 14 sati učestvovali su teretno motorno vozilo i kombi, a na mjestu nesreće poginula je jedna osoba dok su dvije povrijeđene prevezene u bolnicu zbog ukazivanja pomoći.

    Glasnogovornik MUP-a SBK Hasan Hodžić je kazao da se nesreća dogodila na magistralnom putu M-5 te da je poginuo vozač kombija A. B. iz Kiseljaka dok je povrijeđena i ženska osoba E. B. također iz Kiseljaka koja je bila suvozač u kombiju. Povrede je zadobio i vozač kamiona A. I. iz Busovače.

    Zbog jačine udara na mjestu nesreće izašli su i pripadnici vatrogasne jedinice koji su rezali olupine kako bi izvukli unesrećene, a saobraćaj je u potpunosti obustavljen.

    O svemu je upoznat i dežurni kantonalni tužilac koji se nalazi na mjestu udesa gdje rukovodi uviđajem, a više informacija bit će poznato naknadno.

  • SZO: Broj novozaraženih u svijetu se stabilizuje

    SZO: Broj novozaraženih u svijetu se stabilizuje

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je danas da se broj novih slučajeva korona virusa širom svijeta stabilizuje na 4,5 miliona nedjeljno, nakon stalnog porasta u poslednja dva mjeseca.

    U nedjeljnoj procjeni pandemije, SZO je navela da je broj novozaraženih na Zapadnom Pacifiku porastao za oko 20 odsto, na cijelom američkom kontinentu za 8 odsto, dok je u ostalim regionima svijeta ili ostao na istom nivou ili je opao.

    Najviše novih slučajeva bilježe SAD, Iran, Indija, Velika Britanija i Brazil, prenosi AP.

    SZO navodi i da je u protekloj nedjelji u svijetu od posljedica kovida-19 preminulo oko 68.000 ljudi, a da su Evropa i američki kontinent zabilježila porast broja smrtnih slučajeva od oko 10 odsto.

    U izvještaju se napominje da nekoliko nedavnih studija pokazuje da odobrene vakcine i dalje pružaju zaštitu od ozbiljnih oblika bolesti, ali da postoje dokazi koji pokazuju da su vakcine manje efikasne u zaštiti od zaraznijih varijanti virusa.

    Ukupan broj zaraženih u svijetu do 24. avgusta je 212.357.898 osoba, a umrlih 4.439.843.