Autor: INFO

  • Sjemena iz Srpske na Nojevoj barci na Arktiku

    Sjemena iz Srpske na Nojevoj barci na Arktiku

    Prostor Univerzitetskog grada u Banjaluci mjesto je u kom su smješteni objekti nekoliko fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Rektorat, te dva studentska paviljona, ali mnogi sadašnji i budući studenti ne znaju da je to i prostor u kojem su smješteni Institut za genetičke resurse, botanička bašta, zaštićeni parkovski kompleks, te banka gena.

    Institut za genetičke resurse, jedini institut Univerziteta u Banjaluci, rukovodi botaničkom baštom, bankom biljnih gena, te ujedno vrijedno radi na uređenju parkovskog kompleksa unutar Univerzitetskog grada, a pored toga nudi i mogućnost studentima, posebno onima koji studiraju prirodne nauke, da steknu praktična znanja.

    Jedan od glavnih zadataka ovog instituta, za čije osnivanje su inicijativu 2008. godine pokrenuli Poljoprivredni fakultet, Prirodno-matematički fakultet i Šumarski fakultet, jeste prikupljanje genetskih materijala biljaka sa prostora RS, kako bi ostali sačuvani za generacije koje dolaze.

    U tu svrhu je osnovana i banka biljnih gena, gdje se trenutno na dugoročnom čuvanju u sjemenskoj kolekciji nalazi oko 1.150 prinova.

    “Sjemenska kolekcija banke gena se redovno obogaćuje novim uzorcima. U poljskoj kolekciji trenutno se nalazi oko 1.000 stabala domaćih sorti jabuke, kruške, šljive…”, rekla je za “Nezavisne novine” Marina Antić, direktorica Instituta za genetičke resurse.

    Dodala je da zaposlenici Instituta obilaze prostor Srpske u potrazi za starim autohtonim vrstama biljaka, koje rastu na našim prostorima već decenijama, koje potom pohranjuju u banku biljnih gena.

    “Banka gena banjalučkog Instituta jedina je u regionu koja je svoje sigurnosne kolekcije deponovala u Globalni trezor sjemena, koji još zovu i trezor sudnjeg dana ili savremena Nojeva barka na Arktiku. Globalni trezor sjemena osnovala je Vlada Norveške 2008. godine s ciljem zaštite i očuvanja biljnih genetičkih resursa. Trezor je smješten u Svalbard arhipelagu u uslovima stalnog leda”, pojasnila je Antićeva za “Nezavisne”.

    Navela je da je sa radom počela i banka životinjskih gena, u koju su pohranjeni uzorci goveda – buše, magarca i ovce pramenke, a urađena je i genotipizacija oštrodlakog goniča – baraka, autohtone bh. rase psa.

    Sa druge strane, Institut ima i važnu obrazovnu ulogu, jer pruža mogućnost studentima da na njihovom prostoru vrše vježbe, kao i završne radove.

    “Institut sa svojim laboratorijama, botaničkom baštom, parkovskim kompleksom i svim površinama koje su mu date na raspolaganje pruža mogućnost studentima za izvođenje vježbi i prakse, izradu završnih radova, prije svega mislim na studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF-a, Šumarskog fakulteta, ali takođe i studente ostalih fakulteta”, rekla je Antićeva.

    U Univerzitetskom gradu u blizini obale Vrbasa, na površini od oko pet hektara, prostire se i botanička bašta, koja je otvorena za sve studente, ali i druge građane Banjaluke, koji žele da pobjegnu iz gradske vreve.

    “Botanička bašta danas broji oko 180 biljnih vrsta predstavljenih drvećem, žbunjem, trajnicama, kolekcijom aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja, povrća, trava, kolekcijom ruža i slično”, kazala je za “Nezavisne” Sunčica Bodružić, stručna saradnica za hortikulturu u Univerzitetskom gradu.

    Dodala je da je u posljednjih tri godine primjetno da veliki broj Banjalučana popodnevne časove provodi upravo u botaničkoj bašti.

    “Treba reći da je botanička bašta u Banjaluci jedina botanička bašta na teritoriji grada Banjaluka, ali i na teritoriji cijele Republike Srpske”, rekla je Bodružićeva.

    Pored šetnje u botaničkoj bašti, studenti, ali i drugi građani, mogu da posjete i parkovski kompleks Univerzitetskog grada, gdje sigurno neće ostati ravnodušni, kada na oko 23 hektara površine vide čak 1.700 stabala drveća i žbunova.

    Prava oaza mira, nadomak centra grada, jedino je zaštićeno područje u Banjaluci, a neke od biljaka su tu zasađene i stotinama godina prije.

    “Formiranje parkovskog kompleksa počelo je za vrijeme Austrougarske. Prvi nasadi drveća, planski sađeni, potiču iz tog perioda. Tako je aleja platana, naš zaštitni znak, stvarno stara preko sto godina”, zaključila je Bodružićeva.

  • Dodik: Izjave iz Sarajeva i SDA dvolične

    Dodik: Izjave iz Sarajeva i SDA dvolične

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da je razlog nervoze u Sarajevu to što je Srbija ojačala, te kao dvolične ocijenio izjave iz Sarajeva i SDA koji u ekonomskoj saradnji Srbije i Republike Srpske vide “atak na suverenitet” i kažu da Beograd nema pravo na Kosovo.

    Dodik, koji je nedavno odlikovan Ordenom Republike Srbije na velikoj ogrlici, rekao je da ne razumije zašto političko Sarajevo uopšte zanimaju srpska priznanja, jer, kako je rekao taj grad je za njega inostranstvo, dok se kad ide u Beograd osjeća kao da ide rodnoj kući.

    “Tako živim, ne mogu da razumijem zašto to nekom smeta. Možda je neko od Bošnjaka primio neko odlikovanje iz Turske, vjerovatno i jeste, ne znam, ali s tim nemam nikakav problem. Ponosan sam što sam dobio odlikovanje Srbije i što sam ga primio iz ruku predsjednika (Srbije Aleksandra) Vučića. Nosiću ga s ponosom i opravdaću ga”, rekao je Dodik u intervjuu za beogradsku “Politiku”.

    On je naglasio da je Srbija ojačala i da je to razlog nervoze u Sarajevu.

    “Njih zanima slaba Srbija i slab predsjednik, bez stava, što sada nije slučaj. Oni se pitaju kako to da Vučić omraženom Dodiku dodijeli odlikovanje, a oni bi Srbiji odvajali Kosovo, određivali odlikovanja, diktirali svaki korak. Prošlo je to vrijeme i još 1804. porazili smo tu politiku, istjerali je odatle”, istakao je Dodik.

    Dodik kao dvolične ocjenjuje izjave iz Sarajeva i SDA, koji u ekonomskoj saradnji Srbije i Republike Srpske vide “atak na suverenitet”, a onda predsjednik SDA Bakir Izetbegović kaže da Srbija nema pravo na Kosovo.

    On je rekao da je takva politika dvolična, isprazna, nedostojna čak ni ozbiljnog komentara.

    “Oni bi uređivali Srbiju, oni bi je cijepali, a na benignim stvarima prave nepostojeće zavjere. Prema zdravom razumu i svemu što znamo, oni projekat hidrocentrale na Drini ne mogu da ospore, mi smo tu potpuno autentični. Nemoguće je da se nadležnost locira na nivo BiH, pa FBiH je dala više od 300 koncesija te vrste”, rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao da Republici Srpskoj nikada nije palo na pamet da im bilo šta osporava, a oni misle da im pripada pravo na tumačenje svega.

    “Misle da upravljaju Banjalukom, ali to je utopija, kao što ne upravljaju ni Trebinjem, Bijeljinom, Novim Gradom… Republika Srpska pripada Srbima, kao i drugim narodima koji ovde žive. Nikada neću spriječiti nijedan projekat u Federaciji BiH (FBiH), a to što oni to rade na teritoriji Republike Srpske govori o njihovim stvarnim namjerama”, rekao je Dodik.

    Dodik je ociijenio da sada hoće da instrumentalizuju Ustavni sud BiH i mnogo toga će zavisiti od njegovih odluka.

    “Po pravu, oni ne mogu da ospore izgradnju. Politika je nešto drugo. Ne znam samo gdje u svijetu ima da Ustavni sud razmatra izgradnju hidrocentrale!”, rekao je Dodik.

    On je rekao da srpski predstavnici ne žele nikoga da diraju i neka u FBiH rade šta god hoće.

    “Neka raščiste odnose sa Hrvatima i Srbima. Zašto nisu u tom entitetu uredili odnose? U Drvaru nikog više ne bi bilo da nije Srbije i Republike Srpske. Takav je njihov koncept i viđenje odnosa prema drugima koji su u manjini, a tako bi bilo i sa BiH kada bi upravljali Banjalukom”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je ocijenio da za takvu politiku još nema neke podrške u međunarodnom faktoru.

    “Ali, nestaće i toga jednog dana. Nema zemlje sa više posijanih iluzija nego što je BiH. Tu iluziju održavaju stranci koji svoje mandate vide u tome da se dodvore centralama, umjesto da svijetu doznače neku realnu sliku i tako doprinesu objektivnosti i pomirenju”, ukazao je Dodik.

    Na pitanje da prokomentariše kritike na njegov račun za loš odnos prema Zapadu i zapaljivu retoriku, on je upitao zašto međunarodni predstavnici toliko žele da obesprave Srpsku da bi napravili jako Sarajevo.

    “Možda zato da bi sutra ekstremne muslimane mogli da hapsite po Evropi i ovdje napravite rezervat. Tražite da integrišemo migrante u BiH, pustimo djecu migranata u naše osnovno obrazovanje. Možda mislite da mi ne čitamo neke dokumente sa Zapada u kojima kažete da ne treba da primate starije ljude jer se ne integrišu u društvo. Kako se takva vrsta selekcije u prošlosti nazivala? Ako to javno kažem, onda nisam politički korektan i zadirem u njihove stvari, ali kada oni ovdje premjeću sve – onda oni imaju pravo na to iako mi ovdje baš ništa nedolično ne radimo”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je istakao da Republika Srpska ide dobrim pravcem, ima veću najnižu platu od FBiH i još mnogo dobrih pokazatelja, dok sluša da je “gola bijeda” i niz neistina.

    “Ne prihvatam da se dozvoli migrantima da se rašire po BiH, da rade zanatske poslove i da nam za pet godina taj isti Zapad kaže da im moramo dati politička prava. Zlonamjerni govore kako nema potrebe da se Republika Srpska brani svaki dan. Sjećam se borbe na početku mandata da zastava Srpske bude vidljivija u Predsjedništvu, pa su je preko noći sklanjali. Izborili smo se da stoji na vratima. A, gradonačelnik Banjaluke (Draško Stanivuković) sklanja zastavu Republike Srpske kada mu dođe neko iz Sarajeva. Dobio je mandat, sve u redu, ali narod to primijeti”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da Bošnjaci nisu za inicijativu “mali šengen” jer misle da je to velikosrpski projekat.

    “Stalno šire i siju neki strah od Srba, pa im je i sama terminologija o srpskom svijetu nešto silno opasna. Šta bi pričali o američkom svijetu? Šta je loše u tome da Srbi gdje god se nalaze imaju pravo na kulturna i politička okupljanja, vjeru, pismo?”, upitao je Dodik.

    Predjsedavajući Predsjedništva BiH smatra da problem s tim imaju oni koji su istjerali Srbe iz Sarajeva i uzeli im imovinu vrijednu 80 milijardi.

    “Vidjelo se sa vakcinama kako interpretiraju pomoć iz Srbije i kakav sentiment u sebi nose spram srpskog naroda čak i kad dobiju pomoć koju tada nisu ni od koga dobijali. Umjesto da pokažu ljudsku zahvalnost Beogradu”, istakao je Dodik.

    U Savjetu bezbjednosti UN ukazano da Srpsku moraju uvažavati
    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da su dešavanja u Savjetu bezbjednosti UN pokazala da svijet nije kompaktan, da veliki pokušavaju da izguraju svoje politike, ignorišući čak i međunarodno pravo, kao i da je ukazano da Republiku Srpsku moraju uvažavati jer je faktor međunarodnog prava.

    Dodik je istakao da su “veliki” na ovoj sjednici pokušali da izguraju svoje politike o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, oko čega nije postignuta saglasnost, ignorišući u ovom slučaju Aneks deset Dejtonskog sporazuma, koji je dio međunarodnog prava, kako je to utvrdila i Venecijanska komisija prije 15 godina.

    “Visoki predstavnik bira se tako što se članice potpisnice Aneksa 10 dogovore o zajedničkom prijedlogu, koji se potvrđuje rezolucijom u Savjetu bezbjednosti UN. To se dešavalo u svim slučajevima, izuzev Kristijana Švarc-Šilinga, koji se u BiH zato i nije dugo zadržao”, rekao je Dodik za beogradsku “Politiku”.

    On ističe da Rusija, Kina i druge zemlje, njih šest u Savjetu bezbjednosti UN, smatraju da se mora biti privržen međunarodnom pravu po ovom pitanju.

    “Za nas je važno da je došlo do rasprave jer su raniji stavovi bili da o tome uopšte ne treba diskutovati. Čuli smo jasne poruke u UN kao, na primjer, od predstavnika Kine, koji je rekao da se Republika Srpska mora uvažavati jer je faktor međunarodnog prava”, rekao je Dodik.

    Naglasivši da nema formalnog imenovanja, legaliteta ni legitimiteta koji bi trebalo da stoji iza imenovanja Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, Dodik je ukazao da je iskustvo Republike Srpske s visokim predstavnicima veoma loše, jer su po pravilu bili u BiH da degradiraju Republiku Srpsku, pa nema razloga misliti da će ovog puta biti drugačije, naglasivši da nije riječ o ličnim zamjerkama Šmitu.

    “Ne možemo da prihvatimo njegov izbor, njegovo djelovanje i saradnju u smislu prihvatanja njegovih odluka”, rekao je Dodik.

    Govoreći o otporu NATO i EU da u deklaracije uvrste “prava konstitutivnih naroda”, što su neki razumjeli kao novu politiku i afirmaciju “građanskog”, Dodik je rekao da je to je ideološka borba ljevice i desnice u Evropi, koju “treniraju” preko BiH.

    “Konstitutivnost je jasno precizirana u Ustavu BiH. A da bi se to promijenilo, morao bi se mijenjati Ustav, sa čime i mi treba da se saglasimo, a to se neće desiti. Kao što se ni Hrvati neće složiti. Zato je to samo u domenu jedne načelno prazne političke rasprave”, istakao je Dodik.

    On ističe da se treba držati Ustava BiH, jer unaprijed treba da znaju da baziranje zemlje na konstitutivnosti i dvoentitetskom uređenju neće biti promijenjeno.

    “Izgleda da im je teško da shvate da ovdje postoji teška istorija tri naroda i da jedini koncept koji može da održi ovu zemlju jeste ravnopravnost naroda. Svi smo mi za univerzalna prava građana, koja zagovaraju, ali smo pre toga za prava konstitutivnih naroda, balans koji je po tom pretočen u sadašnji Ustav mora da bude održan jer se pokazalo da samo na osnovu njega BiH može da živi”, rekao je Dodik.

    On je istakao da bi bilo porobljavanje nametanje ovog grubom silom, eliminišući sve protivnike tog koncepta, kao i da to ovdje ne bi funkcionisalo, jer bi značilo stvaranje koncepta koji nije međunarodno priznat.

    Govoreći o izvještaju o Srebrenici koji je sačinila međunarodna ekspertska komisija, Dodik je naveo da bi svi koji se time bave trebali da se upoznaju sa tim izvještajem, u kojem je jasno vidljiv koncept satanizacije Srba, na kom se marljivo radilo.

    “U tabelama možete da vidite da se u zapadnim medijima Srbi u negativnom kontekstu pominju po 700 puta, a recimo muslimani i Hrvati samo jednom”, rekao je Dodik.

    Govoreći o pozivu Republike Srpske da se razgovara o budućnosti, Dodik je istakao da su Hrvati podržali razgovore, a Bošnjaci to neće jer misle da su “centralni komitet BiH” i da im se može da određuju sva kretanja u zemlji.

    “Republika Srpska je opredijeljena za razgovor i dogovor. Djeluje da Bošnjaci to ne žele, ali istorijski je važno da su Srbi pozivali na razgovor kako bi se riješili problemi koji evidentno postoje. Kad jednog dana shvate da se problemi moraju rješavati, treba da znaju da Srbi imaju pripremljen tim i platformu za pregovore, a platforma su Ustav i Dejton, ali i pojačana autonomija Republike Srpske u okviru BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik ističe da Srpska, ne samo da hoće povećanu autonomiju u odnosu na postojeće stanje, u koje je gurnuta nasiljem međunarodnog faktora, već i u odnosu na Ustav.

    “Zašto to nekom nije legitimno? Istorija je pokazala, pa to i oni treba da znaju kuda vodi svojeglavost, a odbijanje razgovora jeste baš to. Srbi su poslali jasnu poruku, želimo razgovor, imamo platformu, zalažemo se za mir i pregovore. Čekaćemo vas dok ne budete spremni”, poručio je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

  • Almu Čolo brine Milorad Dodik, Sredoje Nović joj odgovorio

    Almu Čolo brine Milorad Dodik, Sredoje Nović joj odgovorio

    Bariša Čolak (HDZ), član Interresorne radne grupe, kazao da je nakon jučerašnjih razgovora ohrabren i da je zajednički stav potaknut da se dođe što prije do izmijena Izbornog zakona i da je najbitnije otkloniti dikriminacije koje su uočene u presudama Suda za ljudska prava u Strazburu i odlukama Ustavnog suda BiH.

    “Ovo je neizborna godina i treba raditi. Mislim da i opozicija ovdje ima šta reći i da svi konačno shvate da je dogovovr interes svih, nije interes jednog naroda, nego interes svih, cijele BiH. Znate kakvi problemi mogu nastupiti ne dogovorimo li se”, kazao je Čolak.

    Ističe da im svaki dogovor odgovara, i da Hrvati kao najmalobrojnijni narod imaju pravo izabrati svog člana Predsjedništva.

    “Mi smo za svaki model koji će osigurati legitimno predstavljanje”, rekao je Čolak i dodao da moramo uvažavati nacionalni sastav.

    Alma Čolo (SDA), predsjedavajuća Interresorne radne grupe, istakla je da su građani BiH umorni čekajući da se ukloni diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona i da se svima da pravo.

    “Mislim da je to prvenstvo, prvo je pet presuda Suda za ljudska prava, pa onda sve ostalo. Mislim da mi mormao promijeniti Ustavi to su shvatili i iz HDZ-a. Brine me Milorad Dodik, koji kaže da Republika Srpska ne želi mijenjati Ustav. Gospodine Dodik moramo to uraditi. Kao pravnik i član SDA mislim da asimetričan izbor članova Predsjedništva ne možemo birati, moramo tražiti neko drugo rješenje”, kazala je Čolo.

    Na pitanje šta je o dvije izborne jedinice, Čolo je rekla da je to nemoguće, jer je to put ka trećem entitetu i da svi imaju odgovornost prema svojim biračima.

    “Ne postoje odluke o legitimnom predstavljanju. Postoji odluka o legitimnom predstavljanju u Domu naroda”, rekla je Čolo, dodavši da su ovo početni dogovori i da imaju još pet, šest mjeseci.

    Sredoje Nović (SNSD), član interresorne radne grupe, rekao je pesimista ako ovako nastavimo kao juče i danas.

    “Ovdje se već optužuje SNSD i Republika Srpska za članove Predsjedništva. Recite mi koliko se radilo na tome da se promijeni, a onda kad dođu stranci, mi se dodvoravamo, jedni bježe, jedni trče u zagrljaj. Ovo je pitanje gdje treba sjediti i razgovarati. Ne putem medija, nego sjesti u zatvoreni prostor i razgovarati. RS ne smeta ni asimetričlan, ni neposredni ni posredni izbor Predsjedništva. Dovoljno je smao reći da se bira jedna član Predsjedništva iz Republike Srpske, može se svako kandidovati, a što ne može proći to je drugo. Moramo u interresornoj grupi promijeniti metodologiju rada i odabrati pet ključnih pitanja o kojima ćemo se izjasniti, sve ostalo će biti uzalud”, kazao je Nović.

    Saša Mgazinović (SDP), član grupe, ističe da sada (Bakir) Izetbegović traži žiranta iz opozicije da prihvati neko od rješenja koje su dogovorili,.

    “Umjesto da vrše pritisak na opoziciju, imaće izbore kako su imalim a s tim što će se opozicija bolje organizovati”, kazao Magazinović.

    Ističe da je ranije bilo prijedloga da Bošnjaci i Hrvati glasaju odvojeno, pa onda o dvije odvojene izborne jedinice.

    “Od takvih rješenja nema ništa. Nović imao precizan prijedlog da se bira jedan član Predsjedništva iz RS bez prefiksa, što je prihvatljivo”, rekao je Magazinović.

    Član radne grupe Branislav Borenovic (PDP) kazao da je za njih neprihvatljivo sve ono što neće suštinski uticati na to da niko više ne zloupotrerbljava volju naroda i uvodi korupciju u institucije ove zemlje.

    “Vladajuća koalicija počinju već tražiti izgovore za svoj vlastiti neuspjeh, a imaju punu odgovornost da ponude rješenja. Opozicija hoće izmjene ukidanja glasanjem poštom osim u DKP i Ambasadama, hoćemo skeniranje glasačkih listića. To što vlast ima frustraciju i što ne poštuje odluku Parlamenta koji je izabrao CIK, nego cijene samo izbore svoje partije”, kazao je Borenović.

    Damir Arnaut, član radne grupe, rekao je da danas prvi put ova grupa bila u punom sastavu i da nije bilo predstavnika EU i SAD ne bi bilo kvoruma.

  • Nema novih slučajeva korone u RS, nije prijavljen nijedan smrtni ishod

    Nema novih slučajeva korone u RS, nije prijavljen nijedan smrtni ishod

    U Republici Srpskoj u posljednja 24 sata nije registrovan nijedan novi slučaj virusa korona, a u istom periodu nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo RS:

    U Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе i u Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 52 lаbоrаtоriјskа uzоrka.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 64.358 slučајеva virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 3.785 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа sе оpоrаvilo 51.562 оsоbе, а tеstirаnо је ukupnо 285.639 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 46 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 19, а u оstаlim bоlnicаmа 27. Nа rеspirаtоru је 9 оsоbа (5 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 4 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо je 90 оsоba, а nаdzоr је zаvršеn kоd 193.500 оsоba.

  • Palmer stigao u Predsjedništvo BiH, slijede sastanci s Dodikom, Džaferovićem i Komšićem

    Matthew Palmer i Angelin Eichhorst, zvaničnici SAD-a i Evropske unije, došli su u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, gdje će se susresti s Miloradom Dodikom, Šefkom Džaferovićem i Željkom Komšićem.

    Pomoćnika državnog sekretara u Uredu za Evropu i Euroaziju Matthewa Palmera i direktoricu za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinu Eichhorst prvo će primiti Komšić, potom će biti održan sastanak u Džaferovićevom kabinetu da bi se na kraju sastali s predsjedavajućim Miloradom Dodikom.

    Nakon pojedinačnih sastanaka uslijedit će i zajednički susret Palmera i Eichhorst s trojicom članova Predsjedništva.

    Palmer je nakon sastanka s Interresornom radnom grupom za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH kazao da sistem treba biti pravičniji i transparentniji, SAD i EU su tu da pomognu.

    Sastancima prisustvuju i šef Delegacije EU Johanes Sattler i američki ambasador Eric Nelson.

  • PDP: Iz RS-a treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH, isključivo direktnim načinom izbora

    PDP: Iz RS-a treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH, isključivo direktnim načinom izbora

    U vezi s jučerašnjim sastankom lidera opozicije s Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorsti i razgovorom o mogućim reformama načina biranja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, oglasili su se saopštenjem iz Partije demokratskog procesa.

    Iz PDP-a tvrde da su izmjene Izbornog zakona cilj za koji se godinama zalažu, jer trenutna regulativa ostavlja suviše prostora za manipulisanje i izborne krađe.

    “Međutim, ako govorimo o suštinski političkim izmjenama zakona, o čemu se govori prethodnih dana, naš stav je jasan i nedvosmislen: s teritorije Republike Srpske treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH i to isključivo direktnim načinom izbora, kako je to bilo i do sada” rekla je potpredsjednica PDP-a Jelana Trivić.

    Dodaju da u Federaciji BiH trebaju sami naći prihvatljiv model izbora članova Predsjedništva.

    “Ali, u Republici Srpskoj jedino direktan izbor ima smisla. Jučer smo čuli jasan stav lidera SDS-a i PDP-a Mirka šarovića i Branislava Borenovića te očekujemo da se i drugi politički akteri iz Republike Srpske direktno i nedvosmisleno odrede o ovom pitanju”, zaključuju iz PDP-a.

  • Palmer: Izborni sistem treba biti pravičniji i transparentniji, SAD i EU su tu da pomognu

    Palmer: Izborni sistem treba biti pravičniji i transparentniji, SAD i EU su tu da pomognu

    Nakon sastanka sa članovima Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, konferenciju za medije održali su zvaničnici SAD-a i EU Matthew Palmer i Angelina Eichhorst.

    Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara u Uredu za Evropu i Euroaziju, kazao je kako predstavnici radne grupe imaju prioritet da rade na promjeni Izbornog zakona, a ova godina je ta u kojoj se trebaju provesti sve promjene.

    “Kao što su brojne stranke i predstavnici civilnog društva uočili, potrebne su brojne promjene transparentnosti i pravičnosti izbornog sistema. Mnogo je posla koji treba uraditi”, izjavio je.

    OSCE se ponudio da bude domaćin radnom sastanku na kojem bi trebali biti i međunarodni eksperti, najavio je Palmer.

    “SAD i EU stoje rame uz rame da pomognu ovaj proces”, izjavio je on te kazao kako očekuje okupljanje političkih lidera i dijalog.
    Angelina Eichhorst, direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), je kazala kako su imali dobar sastanak te da je ohrabrena porukama koje je dobila.

    “Dotakli smo se važnih pitanja, suštinskih, koja mogu promijeniti život građana. Reforma je riječ koju ste toliko puta mogli čuti, a sada je vrijeme da to ne bude puka fraza, nego aktivnost”, izjavila je ona.

    Kazala je kako 2021. godina predstavlja priliku za iskorak kod ustavnih reformi i promjene Izbornog zakona.

    “Ključne aktivnosti su pred Interresornom radnom grupom, slijedi provedba brojnih presuda, a nadam se da će proces biti inkluzivan. Mi smo tu da pomognemo”, izjavila je Eichhorst.

    Član Interresorne radne grupe Bariša Čolak kazao je kako je dogovor interes svih te da, ako dogovora ne bude, postoje opasnosti da nastanu brojne posljedice.

  • KCUS: Ne radi se o pretresima, već o izuzimanju dokumentacije

    KCUS: Ne radi se o pretresima, već o izuzimanju dokumentacije

    U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) tvrde da danas nije izvršen pretres u ovoj zdravstvenoj ustanovi, već da je samo izuzeta dokumentacija.

    “Radi istinitog informisanja javnosti, KCUS obavještava da su pripadnici SIPA-e, u sklopu ranijeg postupka, došli u KCUS da izuzmu dokumentaciju koju nisu izuzeli u prethodnom dolasku. Ne radi se ni o kakvom pretresu, niti bilo čemu sličnom”, saopćili su iz KCUS-a.
    Podsjećamo, ranije danas je glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Azra Bavčić istakla da se pretresi vrše pod nadzorom ove institucije.


    Kako saznajemo, istražne radnje se provode zbog sumnje u krivična djela protiv zdravlja ljudi, nesavjesno liječenje i zloupotrebe položaja. Pretpostavlja se da je istraga pokrenuta nakon pisma 13 anesteziologa KCUS-a kojim su upravu ustanove upozorili na neadekvatan tretman pacijenata zaraženih koronavirusom.

    Između ostalog, požalili su se i na korištenje respiratora zbog čije je nabavke podignuta optužnice protiv Fikreta Hodžića, čija je kompanija Srebrena malina nabavila respiratore, federalnog premijera Fadila Novalića (SDA), suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudina Solaka i federalne ministrice finansija Jelke Milićević (HDZ).

    Kasnije su uslijedili brojni otkazi i odlasci ljekara sa KCUS-a.

  • SIPA vrši pretrese na KCUS-u zbog sumnje u nesavjesno liječenje i zloupotrebe položaja

    SIPA vrši pretrese na KCUS-u zbog sumnje u nesavjesno liječenje i zloupotrebe položaja

    Inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) od jutros u osam sati vrše pretrese na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, saznaje naš portal.

    Pretresi se vrše po naredbi Općinskog suda u Sarajevu, a sve zbog navoda koji se dovode u vezu s počinjenjem više krivičnih djela.

    Kako nam je potvrdila glasnogovornica Tužilaštva KS Azra Bavčić, pšretres se vrši pod nadzorom ove institucije, a izuzima se određena dokumentacija vezana za ranije formirane predmete.

    Kako saznajemo, pretresi se dovode u vezu s teškim krivičnim djelima protiv zdravlja ljudi, kao i krivičnim djelom nesavjesnog liječnja, ali i zloupotrebe položaja.

    Najvjerovatnije su povod istrage nedavna pisma anesteziologa, kao i tužbe građana koje su upućivane pravosudnim institucijama, a vezane su za nesavjesno liječenje građana od COVID-a.

    Tužilaštvo KS je prije dva mjeseca formiralo predmet i saslušalo 13 anesteziologa koji su poslali pismo Upravi KCUS-a.

    Situacija na KCUS-u posebno je došla u fokus interesovanja javnosti, ali i pravnih institucija kad se u aprilu pojavilo pismo anesteziologa koji su se žalili na brojne probleme, a sve zbog korištenja “Malina respiratora” zbog kojih su federalni premijer Fadil Novalić, suspendovani direktor FUCZ-a Fahrudin Solak, vlasnik Srebrene Maline Fikret Hodžić, kao i federalna ministrica Jelka Milićević završili na sudu.

    Kasnije su uslijedili brojni otkazi i odlasci ljekara iz ove zdravstvene ustanove.

  • Britanski specijalci će ostati na području Afganistana

    Britanski specijalci će ostati na području Afganistana

    Manji broj pripadnika britanske Specijalne vazdušne službe (SAS) ostaće u Afganistanu nakon povlačenja zapadnih snaga iz te zemlje, javio je Telegraph, pozivajući se na izjavu bivšeg vojnika SAS-a.

    On je rekao da će SAS obučavati afganistanske jedinice i da će njegovi pripadnici biti sa vojskom Afganistana na terenu kao savjetnici.

    Bivši pripadnik SAS-a tvrdi da za sada nije određeno koliko će specijalne snage britanske vojske biti na terenu.

    “Biće tamo sve dok smatraju da trebaju ostati. Afganistan trenutno nije prijatno mjesto, mnogi ljudi su uplašeni i to sa razlogom”, naveo je bivši britanski specijalac.

    Prema njegovim riječima, talibani i dalje kontrolišu ruralna područja i “samo čekaju da vojna koalicija ode iz Afganistana”.

    On je podsjetio da talibani jasno poručuju da su postigli dogovor o miru sa koalicijom, ali ne i sa Vladom Afganistana, te da će u toj zemlji sigurno ponovo početi sukobi.

    Telegraph je objavio i izjavu neimenovanog vojnog izvora koji je istakao da će premijer Velike Britanije Boris Johnson odlučiti o daljem toku operacije tokom današnjeg sastanka sa britanskim Savjetom bezbjednosti.

    Portparol Ministarstva odbrane SAD Lloyd Austin saopćio je ranije da se povlačenje američkih snaga iz Afganistana odvija po planu. Predsjednik SAD Joe Biden izjavio je u aprilu da je planirano da svi američki vojnici napuste Afganistan do 11. septembra.