VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    Da je Federacija BiH loš poslodavac i vlasnik, govori i činjenica da su preduzeća koja su u vlasništvu entiteta i kantona najveći porezni dužnici i da nečija dugovanja premašuju stotine miliona maraka.

    Prvo mjesto na ime dugovanja, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, zauzimaju “Željeznice” Federacije BiH, čiji je dug čak 192.375.884 KM. Drugo mjesto zauzima Rudnik mrkog uglja Zenica, koji posluje u okviru “Elektroprivrede BiH” sa dugom od 157.213.743 KM, treće mjesto pripada sarajevskom “Grasu”, koji duguje 130.217.198 KM. Tu su i ostali rudnici iz koncerna “Elektroprivrede” BiH – Kreka, koja duguje 126.236.422 KM, Breza sa dugom 106.709.692 KM i Kakanj sa 78.893.828 KM. Javna ustanova Sveučilišna klinička bolnica Mostar Poreznoj upravi FBiH duguje 69.368.086 KM, a “Autoceste FBiH” 61.234.283 KM.

    Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” ističe da je ovdje u pitanju fiskalna disciplina, te da geneza ovih problema ide još od vlade Edhema Bićakčića i ministra energetike Vahida Heće, jer je on donio odluku o restrukturiranju rudnika i neplaćanju dažbina, a Ustavni sud to nije odobrio, a ljudi ipak nisu plaćali.

    “Da je država prava i da ne sprovodi selektivnu pravdu, onda bi oni platili sve ono što nisu platili. Zamislite da neki privatni privredni subjekat ne plati porez. Oni bi ga odmah zapečatili”, kazao je Isaković i dodao da dugovi javnih preduzeća kojima je većinski vlasnik država vrše pritisak i na samu privredu države.

    Dodaje da je problematično sve ono što je u vlasništvu države i da se pokazalo da država nije dobar vlasnik, te da se to najbolje pokazalo u izvještaju MMF-a iz 2018. godine, koji jasno kaže da u FBiH godinu i po dana nisu mogli ustanoviti čak koja su preduzeća u njenom vlasništvu.

    “Način dobrog gazdovanja kaže da prvo treba ustanoviti šta je tvoje vlasništvo i da upravljaš s dobrom namjerom tim privrednim subjektima. Niko ne govori o izvještaju MMF-a o dugovanjima državnih javnih preduzeća koji kaže da je to opterećenje na bruto društveni proizvod 18 posto i to je cifra o kojoj treba govoriti. Međutim, to je najbolja glasačka mašina u državi i zato niko neće da čisti ta preduzeća jer bi ostao bez glasačke mašinerije”, rekao je Isaković i istakao da je suština da je država najlošiji poslodavac.

    Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo nastavak politike diskriminacije države u onome u čemu ona upravlja i uslovima u kojima upravlja u odnosu na privatni sektor, koji doslovno pritišće “čizmom na vrat” da joj naplati porez.

    “A u okviru javnog sektora se protivzakonito tolerišu isplate plata bez doprinosa, toleriše se neplaćanje poreza i drugo”, rekao je Žuljević i dodao da imamo potpuno suprotnu situaciju između onoga što Vlada govori i onoga što je na terenu.

    “To se u posljednje vrijeme jasno može vidjeti na primjeru namjenske industrije. Svake godine pričaju kako ta namjenska industrija doživljava ekspanziju u smislu uspjeha, a onda imate situaciju da u posljednjih šest mjeseci doslovno isplivava jedna po jedna firma koja ne isplaćuje plate radnicima u toj industriji po četiri-pet mjeseci – ‘Binas’, ‘Zrak’, ‘Vrapčići'… “, ističe Žuljević.

    Podsjeća na situaciju sa akcizama i kako su vlasti govorile da će se u BiH popraviti životni standard, natalitet…

    “A mi imamo situaciju da nas nikad nije bilo manje, a uzeli nam 300 miliona KM iz džepova, niti imamo auto-put, niti se razvijamo, ali je kontekst toga da su vlasti i zapošljavale svoje peto koljeno”, kazao je Žuljević.

    Centar civilnih inicijativa, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama, uradio je jedno istraživanje o radu javnih preduzeća u cijeloj BiH, te je tokom tog istraživanja kreiran jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH. Po njemu, u BiH postoji 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna preduzeća na državnom nivou, 96 na nivou entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčkom, 41 na nivou kantona u FBiH i 407 na nivou opština i gradova u BiH.

    Na uzorku od 221 javnog preduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6,7 milijardi maraka godišnje, te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde. S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 posto ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.

  • Korona napunila Psihijatriju

    Korona napunila Psihijatriju

    Period pandemije virusa korona uticao je na povećan broj pacijenata u Klinici za psihijatriju UKC RS, te je tako u prvih osam mjeseci ove godine na liječenje upućeno 2.411 pacijenata, što je za 387 pacijenata više u odnosu na cijelu prošlu godinu, te za čak 645 pacijenata više u odnosu na 2019. godinu.

    Kako su u Klinici za psihijatriju UKC RS kazali za “Nezavisne novine”, trenutno se na bolničkom liječenju u ovoj klinici nalazi 50 pacijenata, te da je pandemija uticala na povećan broj javljanja pacijenata u ovu kliniku tokom 2020. godine u odnosu na 2019. godinu.

    “U 2020. godini ta brojka iznosila 2.024 upućenih pacijenata, a 2019. godine je upućeno 1.766 pacijenata na bolničko liječenje”, naveli su u Klinici za psihijatriju UKC RS, dodajući da se trend većeg broja pacijenata nastavio i ove godine.

    “U prethodnom periodu, od početka godine do 20. avgusta, zabilježen je rast broja pacijenata na bolničkom liječenju, te je do danas na liječenje upućeno 2.411 pacijenata”, rekli su u Klinici za psihijatriju UKC RS.

    Ukazali su da je razlog za ovako povećan broj pacijenata upravo pandemija, koja ima znatne posljedice na mentalno zdravlje u smislu psihološkog stresa i pojave simptoma psihičkih poremećaja. Dodali su da je navedeni uticaj dodatno otežan mjerama socijalne izolacije, pretjerane tjeskobe ili pogoršanja simptoma osnovnog poremećaja.

    Jadranka Stanković, specijalista psihijatrije i sistemski porodični psihoterapeut, za “Nezavisne novine” kazala je da je u periodu pandemije povećan broj slučajeva anksioznih poremećaja, koji su u vezi sa dugotrajnom izloženosti stresu.

    “Veliki priliv informacija preko medija, ili od usta do usta, nažalost informacija koje često nisu povjerene, kod ljudi koji nisu medicinski obrazovani izaziva strah”, rekla je Stankovićeva, dodajući da, kada je čovjek stalno izložen velikoj količini ovakvih informacija, dolazi do rasta anksioznosti.

    Istakla je da stalno praćenje crne statistike kod ljudi izaziva nemir, nesanicu, te da što duže traje, crpi sve naše mehanizme odbrane i dovodi ljude u panične napade, kao i anksiozno-depresivnu simptomatologiju.

    “Starim pacijentima su se bolesti pogoršale jer je dostupnost psihijatara bila smanjena, jer su ljekari bili angažovani u kovid sistem rada. Neki pacijenati, nažalost, u sklopu svoje bolesti jedva čekaju da prekinu sa uzimanjem terapija”, navela je Stankovićeva, ističući da je potrebno više razgovarati o ovom problemu, te da se smanji negativni uticaj neprovjerenih informacija, kao i da psihijatrijske službe treba da budu što dostupnije.

    Srđan Dušanić, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, za “Nezavisne novine” rekao je da je jedan od glavnih uzroka povećanog broja pacijenata želja za životom koja je povezana sa strahom od smrti, koji je virus korona povećao kod ljudi, i to ne samo da su u strahu za sopstveni život, već i za živote svojih najbližih.

    “Sama bolest, kovid-19, puna je nepoznanica, a takođe smo zbog toga morali i da promijenimo naše ustaljene načine ponašanja”, rekao je Dušanić, dodajući da i kada se pandemija malo smiri, primjetne su velike oscilacije u ponašanjima ljudi, te da će trebati određeno vrijeme da se pronađe balans.

  • Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Iako je godinama unazad u ljetnim mjesecima vladala mala potražnja za medom i pčelinjim proizvodima, ovog puta, i pored veće cijene, traži se tegla više.

    Kako je rekao Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci i dugogodišnji pčelar, ranijih godina u ljetnim mjesecima jako malo se tražio med, dok je ove godine situacija totalno drugačija.

    “I pored toga što sam u prethodnom periodu morao da korigujem cijenu meda s 15 na 20 KM po kilogramu, jako je velika potražnja, a posebno naših ljudih iz dijaspore”, kazao je Mirjanić.

    Što se tiče ovogodišnjih prinosa, ističe da je ovo jedna od lošijih godina te da se samo u nekim područjima pčelari mogu pohvaliti dobrim prinosima.

    “Odmah se to odrazilo na poskupljenje meda, jer dosad je koštao od 15 do 20 KM, dok sada to prelazi 20 KM s tendencijom rasta”, ističe Mirjanić za “Nezavisne novine”.

    Bude li se nastavio trend loših klimatskih prilika, koje direktno utiču na prinos meda, a indirektno i na prinos ostalih pčelinjih proizvoda, ističe, moraće dodatno povećati cijenu.

    Kako je pojasnio, pčelari bi trebalo da vode računa da cijenu, kada dođe do velike proizvodnje meda, vrate kao što je nekad bila – od 12 do 15 KM po kilogramu.

    Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.

    “Ove godine je potražnja veća nego ikada, iako su pčelari morali povećati cijenu upravo zbog jako loših prinosa”, kazao je Barašin za “Nezavisne novine”. Kako je rekao, potražnja za medom je povećana od pojave virusa korona, koja se nastavila i ove godine.

    “Ranijih godina med i pčelinji proizvodi skoro da se nisu ni prodavali u ljetnim mjesecima, ali sada da je gotova identična potražanja u svim mjesecima”, kazao je Barašin.

    Ove godine česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini s nekadašnjih 10 do 15 kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma.

    Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističe da je ovo još jedna katastofalna godina što se tiče prinosa meda, ali da je ove godine zabilježen porast cijene.

    “Sama potražnja diktira cijenu, pa stoga ne čudi da je cijena meda sada već 20 KM, a može se očekivati da opet dođe do rasta”, kazao je Deljo za “Nezavisne novine”.

    Ističe da su ovogodišnji prinosi samo u tragovima, te da značajne količine bh. pčelari nisu imali.

    “Imali smo tokom proljeća kišne periode i vjetrove, nakon čega je nastao značajan period koji su pčele iskoristile za svoj razvoj. Ipak, nakon toga je došao nagli preobražaj i skok temperatura”, rekao je Deljo.

  • Brane se od požara protokolom od Olimpijade

    Brane se od požara protokolom od Olimpijade

    Iako se posljednjih godina na prostoru Federacije BiH bilježe učestali požari koji naprave i velike materijalne gubitke, u Kantonu Sarajevo protivpožarna zaštita radi po protokolu iz 1984. godine.

    Od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu prošlo je 37 godina, Sarajevo se izgradilo, proširilo, a protokol o protivpožarnoj zaštiti star je i neprimjenjiv.

    Dženan Brkanić, direktor Uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, za “Nezavisne novine” kaže da je plan protivpožarne zaštite zadnji put na sjednici Vlade Kantona Sarajevo bio 2011. godine.

    “To se zove Plan zaštite od požara i istina je da je to plan iz 1984. godine. On je bio pred Vladom KS 2011. godine i nije usvojen. Od tada se ništa nije preduzelo po tom pitanju. Mi smo revidirali plan. On se svake godine ažurira po potrebi jer svake godine imate nešto novo, grad se mijenja, broj stanovnika, zgrada, novih ulica”, kaže Brkanić.

    Dodaje da je na poziciji direktora četvrti mjesec i da zna važnost jednog takvog plana jer je on krovni dokument koji će dati smjernice nižim nivoima, općinama, privrednim subjektima, upraviteljima zgrada na koji način će preventivno djelovati.

    “Nadam se da ćemo za mjesec ili dva usvojiti taj plan. Već smo pokrenuli proceduru da se izvrši izmjena, odnosno dopuna tog plana. Nadam se da ćemo i taj segment riješiti jer je to bitan dokument za kanton”, kazao je Brkanić.

    Ističe i da nema ni plan zaštite spasavanja.

    “Mora se procijeniti ugroženost kantona, a to su bitni dokumenti za vatrogastvo i zaštitu i spasavanje. Moramo razdvojiti, ovo je podzakonski akt, a mi radimo shodno Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu FBiH, koji je leks specijalis. Imamo dokument koji se zove Zakon o nadležnostima kantona s aspekta zaštite od požara. Imamo zakon, ali nemamo podzakonski akt, a to je plan koji je jako bitan dokument za dalje smjernice i preventivne mjere”, ističe Brkanić.

    Dodaje da kad dođe do požara, kao što se to desilo prošle sedmice u Buća Potoku, ovaj plan daje smjernice na koji način se uzbunjuju sve službe koje treba da djeluju u datom momentu.

    “Imali smo ljetos jedno isticanje opasne hemikalije na Stupu, a tim planom bismo mogli, između ostalog, reći: poziva se Hitna medicinska pomoć, Zavod za javno zdravstvo, vatrogasci, policija… Dakle, on je okviran dokument koji daje sam put pozivanja određenih službi koje treba da sudjeluju u određenom momentu”, rekao je Brkanić, dodavši da bi im taj plan olakšao posao i da insistiraju na tome.

    Anes Podić, član Eko-udruženja “Eko akcija” Kantona Sarajevo, za “Nezavisne novine” kaže da nije toliko problem ni starost protivpožarnog pravilnika koliko izostanak njegove primjene.

    “U KS je početak i kraj priče nerad inspekcija. Imamo nekakve protivpožarne inspektore, a ko god je ‘ganjao’ protivpožarnu saglasnost nikad nisu došli u objekat. Dobijete neki papir, platite, a stvarne provjere nema. Ljudi ginu, ogromna je materijalna šteta, stvari se ponavljaju iz godine u godinu, a inspekcija, a ni politička elita ne rade svoj posao i cijela priča se završava na tome je li direktor podoban ili nije”, kaže Podić.

    Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo, za “Nezavisne novine” je kratko rekao da bi plan protivpožarne zaštite trebalo da bude do oktobra pred Vladom KS.

    Fali vatrogasaca, potrebna letjelica za gašenje požara
    Dženan Brkanić je skrenuo pažnju i na problem ljudstva u Profesionalnoj vatrogasnoj brigadi KS.

    “Fali nam ljudstva, ali ne može se to stavljati na teret trenutnoj Vladi KS i Upravi jer ta problematika se vuče zadnjih 10-15 godina. Zadnje upošljavanje profesionalnih vatrogasaca bilo je 2016. godine”, kaže Brkanić i dodaje da je oprema poprilično dobra, kao i vatrogasna vozila. Ističe da se treba ići korak naprijed i da je aktuelno gašenje požara iz zraka jer ima dosta nepristupačnih terena oko Sarajeva.

    “Potrebno je nabaviti jedan e-traktor ili helikopter. Bilo bi dobro da Kanton Sarajevo ima helikopter, kad već nema Federacija, ili da se udruže Zeničko-dobojski, Sarajevski i Hercegovačko-neretvanski kanton pa da kupe jedan ili možda tri, koji bi uveliko značili u gašenju požara”, rekao je Brkanić, dodavši da je apsurdno nemati jednu takvu letjelicu jer puno je veća šteta od požara.

  • Milanović: Hrvatska u EU zbog sigurnosti, slobode i novca

    Milanović: Hrvatska u EU zbog sigurnosti, slobode i novca

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je kako je Hrvatska u Evropskoj uniji “da bi joj bilo bolje, da ima sigurnost, slobodu, ali i novac”.

    “Mi smo mnogo toga dali materijalnog, odrekli smo se dosta stvari da bismo ušli u Evropsku uniju. Nama je ipak ispred svega naša domovina. Hrvatska je dom svih nas, svi smo u njoj ravnopravni, a u Evropskoj uniji smo zato da bismo od toga imali koristi, da nam bude bolje, da imamo više sigurnosti i slobode. I da, na kraju da imamo novac”, poručio je Milanović u nedjelju tokom posjete Opštini Vir.

    Dodao je da je prošlo osam godina od ulaska Hrvatske u EU, da je tih osam godina bilo teško, ali da se Hrvatska uhodava, prenosi Hina.

    Govorio je i o iznosu koji je Hrvatska uspjela da iskoristi i naplati iz Evropske unije – “više od 40 milijardi kuna” (oko 5,5 milijardi evra), ocijenivši kako to zvuči puno, ali da je ustvari malo.

  • Uragan Ida pustoši jug Amerike, Biden proglasio stanje katastrofe u Louisiani

    Uragan Ida pustoši jug Amerike, Biden proglasio stanje katastrofe u Louisiani

    Uragan Ida u nedjelju se popeo na nivo oluje kategorije 4 i opustošio Louisianu krenuvši iz Meksičkog zaljeva udarivši na obalu vjetrovima brzinom od 240 kilometara na sat, bujičnim pljuskovima i talasima koji su potopili veliki dio obale pod nekoliko metara vode.

    Struja je nestala u nedjelju navečer u cijelom gradskom području New Orleansa zbog kvara na svih osam dalekovoda koji isporučuju električnu energiju najvećem gradu Louisiane, izvijestilo je komunalno preduzeće Entergy Louisiana. Izvještaji navode da se jedan dalekovod srušio u rijeku Mississippi.

    Američki predsjednik Joe Biden proglasio je veliku katastrofu u Louisiani.

    Ida je oko podneva izbila na obalu u blizini Port Fourchona u Louisiani, čvorištu zaljevske pomorske energetske industrije, raznijevši obalu orkanskim vjetrovima koji se protežu 80 kilometara od oluje. Do kopna je došla 16 godina nakon što je uragan Katrina, jedan od najkatastrofalnijih u historiji, pogodio obalu Meksičkog zaliva.

    U nedjelju navečer, ured šerifa u Ascension Parishu izvijestio je o prvom poznatom smrtnom slučaju tokom oluje Ida nakon što je 60-godišnjeg muškarca usmrtilo drvo koje je palo na njegovu kuću u blizini Baton Rougea, glavnog grada države.

    Gotovo sva proizvodnja nafte na moru u Zaljevu obustavljena je, a velike luke duž obala Louisiane i Mississippija zatvorene su za otpremu.

    Stanovnicima najugroženijih obalnih područja naređeno je da se evakuiraju danima prije udara Ide. Oni koji čekaju oluju u svojim domovima u New Orleansu, manje od 160 kilometara u unutrašnjosti prema sjeveru, pripremili su se za najteži test do sada.

    “Skoro sam se našla u napadu panike kada su vijesti objavile da je ovo godišnjica Katrine”, rekla je Janet Rucker, stanovnica New Orleansa i nedavno penzionisana voditeljica prodaje koja se sa svojim psom, Deuce, sklonila u hotel u centru grada.

    “Ovo jednostavno nije dobro za naše živce i našu psihu”, kazala je.

    Oluja je uzrokovala obustavu medicinskih usluga u New Orleansu i drugim dijelovima države koja već trpi zbog četvrtog vala infekcija Covidom-19 koji je opteretio zdravstveni sistem Louisiane.

    Za približno 2.450 pacijenata s Covidom-19 hospitaliziranih u cijeloj državi, mnogi na odjelima intenzivne njege, evakuacija nije bila opcija.

    Gubitak električne energije u bolnici u regionalnom zdravstvenom sistemu Thibodaux u župi Lafourche, jugozapadno od New Orleansa, primorao je medicinske radnike da ručno pomognu respiratornim pacijentima pri premještanju na drugi sprat, prenosi Reuters.

    Zvaničnici Inženjerskog voda američke vojske rekli su da očekuju da će se novoizgrađeni gradski nasipi zadržati, iako su istakli da bi se poplavni zidovi mogli “premostiti” na nekim mjestima.

    “Ovo je jedna od najjačih oluja koje su dospjele ovdje u moderno doba”, rekao je guverner Louisiane John Bel Edwards.

    Stotine kilometara novih nasipa izgrađeno je oko New Orleansa nakon što je poplava iz Katrine poplavila veći dio gradoa s malom nadmorskom visinom. Ta oluja odnijela je više od 1.800 života.

    Edwards je izrazio uvjerenje u poboljšanja nasipa od 14,5 milijardi dolara, rekavši da su “izgrađeni za ovaj trenutak”.

    Nestanak struje bio je široko rasprostranjen u prvim satima oluje, a više od milion domova i preduzeća u Louisiani izgubilo je struju do nedjelje kasno navečer, prema stranici za praćenje Poweroutage.US.

    Samo tri dana nakon što se pojavila kao tropska oluja u Karipskom moru, Ida je ojačala u uragan kategorije 4 i “izašla” na obalu sa vjetrovima brzine 240 kilometara na sat, izvijestio je Nacionalni centar za uragane (NHC).

  • Na video igre potrošeno 23,3 milijarde: Koje su najprodavanije?

    Na video igre potrošeno 23,3 milijarde: Koje su najprodavanije?

    Više od 23 milijarde dolara potrošeno je na kupovinu video igara u Evropi 2020. godine.

    U 2019. godini je prodaja video igara skočila za 3% u odnosu na 2018, ali je sada ostvaren znatno značajniji rast.

    Do sada najveći rast u prodaji video igara je ostvaren u 2020. godini, pošto je prodaja skočila za 22% u odnosu na 2019. godinu.

    ISFE (Interactive Software Federation of Europe i EGDF (European Games Developer Federation) izbacili su ove podatke, u saradnji sa najvećim gejmerskim “kućama”.

    Od ukupno 23,3 milijarde koliko je potrošeno na video igre, 44% je na igre za konzole, 40% na igre za pametne telefone, 14% na igre za PC i 2% na sve ostalo.

    40% igara je kupljeno online, 40% preko aplikacije i 20% fizički, u prodavnici.

    Esport je dostigao milijardu dolara.

    Najprodavanije igre 2020. godine bile su:

    1. FIFA 21 (Electronic Arts)
    2. Grand Theft Auto 5 (Rockstar)
    3. FIFA 20 (Electronic Arts)
    4. Call of Duty: Black Ops Cold War (Activision Blizzard)
    5. Animal Crossing New Horizons (Nintendo)
    6. Tom Clancy's Rainbow Six Siege (Ubisoft)
    7. Call of Duty: Modern Warfare (Activision Blizzard)
    8. Assassin's Creed Valhalla (Ubisoft)
    9. Red Dead Redemption 2 (Rockstar Games)
  • Saobraćajka u Dragočaju kod Banjaluke: Slupano i policijsko auto

    Saobraćajka u Dragočaju kod Banjaluke: Slupano i policijsko auto

    Na magistralnom putu Banjaluka-Prijedor u mjestu Dragočaj dogodila se večeras saobraćajna nezgoda u kojoj su prema prvim informacijama oštećena dva vozila.
    Ono što posebno upada u oči je da je u udesu učestvovalo i službeno vozilo policije Republike Srpske.
    Osim očigledne materijalne štete na vozilima nije poznato da li je bilo povrijeđenih.
    Saobraćaj na tom dijelu puta je usporen, pa se na vozače apeluje da opreznije voze.
    Uviđaj je u toku.

  • Zeljković: Institut će predložiti pooštravanje mjera

    Direktor Instituta za javno zdravstvo Branislav Zeljković izjavio je večeras da je u Republici Srpskoj trenutno hospitalizovano više od 300 pacijenata oboljelih od kovida 19 i najavio da će Republičkom štabu za vanredne situacije biti predloženo pooštrovanje zaštitnih mjera.

    “Prije tri sedmice taj broj je bio 40, što dovoljno govori o pogoršanju epidemiološke situacije. Podaci o broju zaraženih su bili posebno loši tokom prošle sedmice”, rekao je Zeljković.

    Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj je trenutno nizak stepen poštovanja epidemioloških mjera, zbog čega se može očekivati dalji rast broja zaraženih, ali i broja haspitalizovanih.

    “Upravo zbog toga predložićemo Republičkom štabu za vanredne situacije pooštrovanje mjera koje se odnose na sve sfere života. Ali, ćemo voditi računa o osobama koje su vakcinisane”, naglasio je Zeljković za ATV.

    Zeljković je naveo da su među hospitalizovanim pacijentima uglavnom nevakcinisani pacijenti.

    Kad je riječ o vakcinaciji, Zeljković je rekao da su podaci različiti u lokalnim zajednicama.

    “Zainteresovanost raste nakon povratka građana sa godišnjih odmora. Cilj je povećati broj vakcinisanih, ali pogoršanje epidemiološke situacije može usporiti proces vakcinacije, jer će se kapaciteti zdravstvenih ustanova ponovo usmjeriti na zbrinjavanje oboljelih”, naglasio je Zeljković.

    On je dodao da su zbog toga juli i avgust bili idealni da se obavi proces vakcinacije.

    Zeljković je rekao da Institut razmišlja na koji način da se uvede treća doza vakcine za starije od 65 godina i za hronične bolesnike, jer se pokazalo da su oni najpodložniji razvijanju teže kliničke slike.

    Govoreći o početku nove školske godine, Zeljković je naveo da je najvažnije da roditelji prepoznaju simpotome kod svoje djece, te da ih tada ne šalju u škole.

  • Dom zdravlja pripremio novi raspored: Plan vakcinacije za narednu sedmicu

    Dom zdravlja pripremio novi raspored: Plan vakcinacije za narednu sedmicu

    JZU „Dom zdravlja“ Banja Luka pripremio je plan vakcinacije na vakcinalnom punktu u hali „Banjalučkog velesajma“ za 30. i 31. avgust, te raspored vakcinacije u seoskim i prigradskim ambulantama porodične medicine za narednu sedmicu.

    Uz revakcinacije, 30. i 31. avgusta, imunizacija protiv Kovid-19 na vakcinalnom punktu u hali „Banjalučkog velesajma“, bez prethodnog zakazivanja, će se odvijati prema sljedećem planu:

    –30. avgust – od 17.00 do 19.00 časova vakcinacija prvom dozom vakcine AstraZeneka i prvom dozom vakcine Sputnjik V.

    – 31. avgust – od 08.00 do 19.00 časova vakcinacija prvom dozom vakcine AstraZeneka i prvom dozom vakcine Sinofarm.

    Na vakcinalni punkt u hali Banjalučkog velesajma, u navedenim terminima, mogu doći sve osobe koje žele da se vakcinišu protiv Kovid-19 bez prethodnog zakazivanja.

    Nastavlja se vakcinacija protiv Kovid-19 na punktovima u seoskim i prigradskim ambulantama porodične medicine. Najavljen je dolazak 292 građana, koji će se sljedeće sedmice vakcinisati i revakcinisati na ovim punktovima.

    Raspored rada punktova u seoskim i prigradskim ambulantama porodične medicine za period od 30. avgusta do 03. septembra:

    30.avgust – ambulante: Dragočaj, Potkozarje, Verići i Piskavica;

    31.avgust- ambulante: Vrbanja, Zalužani i Mišin Han;

    01.septembar – ambulante: Srpske Toplice, Karanovac, Krupa na Vrbasu i Bočac;

    02.septembar – ambulante: Goleši, Kola i Agino Selo;

    03.septembar – ambulante Borkovići i Bronzani Majdan.