Autor: INFO

  • “Za pravdu su presudni novac i diplomatija” Zašto stradanja Srba nisu bila zanimljiva Hagu

    “Za pravdu su presudni novac i diplomatija” Zašto stradanja Srba nisu bila zanimljiva Hagu

    Za Haški tribunal srpske žrtve u proteklom ratu ne postoje, bar sudeći po presudama koje su tamo izrečene, niti je ijedan visoki predstavnik u BiH ili zapadni diplomata ikada otišao u Podrinje, ili bilo koje drugo srpsko stratište, da se pokloni srpskim žrtvama.

    Ignorisanjem srpskih žrtava od strane Zapada, koje traje već dvije i po decenije, šalje se jasna poruka javnosti da one za njih ne postoje. I dok se zapadne diplomate prosto utrkuju da osude zločine koje su počinili pojedinci iz srpskog naroda, ili da se pojave na komemoraciji u Srebrenici svakog 11. jula, isto ne važi kada su u pitanju stradanja Srba.

    Osim porodica i prijatelja stradalih, te pokojeg nižerangiranog međunarodnog činovnika i domaćih političara, na komemoracije na kojima se odaje pomen srpskim žrtvama niko drugi i ne dolazi.

    Presude
    Haški tribunal je za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije osudio više od 50 Srba na ukupno 967 godina zatvora, dok su Bošnjaci i Hrvati dobili trostruko manju kaznu. Naime, za zločine na teritoriji BiH osuđeno je pet Bošnjaka na 41,5 godinu zatvora i 18 Hrvata na ukupno 277 godina robije.

    Presude su se uglavnom odnosile na zločine nad Bošnjacima, odnosno Hrvatima. Za zločine nad Srbima osuđeno je tek njih četvero – tri Bošnjaka i jedan Hrvat, a ukupno su dobili 45 godina zatvora.

    S druge strane, sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju donijele su sedam pravosnažnih presuda na doživotne kazne zatvora, a svi presuđeni su Srbi.

    Drugim riječima, čitav srpski vojni i politički vrh je osuđen za ratne zločine u proteklom ratu, dok su za bošnjački i hrvatski vojni i politički vrh važili drugačiji aršini.

    Zbog čega su za Hag jedne žrtve važne, a druge ne, i da li smatraju da bi pravednim presudama kojima bi za ratne zločine odgovarali svi, bez obzira na nacionalnost, ili odavanjem pijeteta jednima, to automatski značilo negiranje drugih?

    Projekat kažnjavanja
    Univerzitetski profesor i sociolog Drago Vuković ističe da je sve vezano za Hag previše komplikovano i nejasno.


    Taj projekat kažnjavanja, prvenstveno Srba, kako kaže Vuković, očigledno je dobro osmišljen i Haški sud je rezultat tog projekta.

    – Poslije svakog rata pronalaze se krivci koji zapravo, bili to ili ne, služe kao paravan i zaštita i za one koji su takođe radili ono što nije bilo dozvoljeno. Ali, ta projekcija krivaca ove druge izuzima od odgovornosti. Za raspad Jugoslavije i za sve zločine krivci su nađeni u Srbima – podsjeća Vuković.

    Dodaje da se sjeća nekih svojih razgovora s prvim predsjednikom RS, Radovanom Karadžićem, koji je u međuvremenu osuđen u Hagu za ratne zločine, kada ga je tokom rata upozoravao da se taj projekat priprema.

    – On mi je tada govorio da se to neće desiti jer Srbi samo brane sebe, svoja ognjišta, te da neće nikog da pobijede i da su bog i pravda na srpskoj strani. Desilo se, međutim, da sam bio u pravu. Niko u građanskom ratu nije nevin. Nije, dakle, sporno da su Srbi pravili zločine, ali su to radili i Hrvati i Bošnjaci – upozorava Vuković.

    Prikupljanje dokaza
    Zašto Hag nije prepoznao te zločine nad Srbima? To je zato što je, kako ističe Vuković, taj projekat podrazumijevao da su Srbi agresori, a ovi drugi ili treći branioci, pa kao takvi su imali opravdanje za zločine koji su počinili.

    – Što se tiče dokaza o zločinima koji su počinjeni nad Srbima, istina je da oni koji su bili zaduženi za njihovo prikupljanje to nisu radili temeljno ni sistematski. Više su ti podaci korišteni za pisanje knjiga ili za neke druge potrebe. Ne potcjenjujem napore MUP, ali znam da se više pričalo o zločinima, a manje je rađeno na dokumentovanju, što je veoma težak posao – smatra Vuković.

    Podsjeća da su i ratni lideri Hrvata i Bošnjaka, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, takođe bili pod istragom Haškog tribunala, ali ih je smrt spasla da tamo ne odu.

    – Na taj način su izbjegli odgovornost po političkoj i komandnoj ulozi. Siguran sam da su se svi ratni politički i vojni lideri našli u Hagu, ti procesi bi bili drugačiji – zaključuje Vuković.

    Smatra da je borba za istinom i dokazivanje zločina dobrim dijelom izraz uspjeha ili neuspjeha politike, pri čemu diplomatski napori imaju izuzetnu ulogu.

    Vuković podsjeća da se vodio pravi diplomatski rat oko širenja činjenica o zločinima. Mnogo je, kaže on, bilo manipulacija, lobiranja, novca i kupovine naklonosti, posebno kod moćnih svjetskih medija. Vuković smatra da je srpska diplomatija imala malo snage, novca i moćnih prijatelja.

    – Da smo u tom vremenu više radili na polju diplomatije, prikupljali novac za medije i slično, umjesto što je on trošen tamo gdje nije trebalo, siguran sam da bi ta slika danas o strukturi haških osuđenika bila drugačija – poručuje Vuković.

    Politički motivisan sud
    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Milorad Kojić, ističe da je očito da Zapad želi sakriti činjenicu da su u ratu ginuli građani svih nacionalnosti i da nisu postojali zločini samo na jednoj strani već na svim stranama.


    Na pitanje da li je Haški tribunal imao dovoljno dokaza o srpskim žrtvama u proteklom ratu, Kojić ističe da je to očito.

    – Podsjetiću da su u Haškom tribunalu bili predmeti koji se tiču zločina nad Srbima. Dio tih predmeta su kasnije u skladu s pravilima rimskog puta vratili na procesuiranje domaćim pravosudnim institucijama. Čak su okarakterisali te predmete da postoji osnov sumnje da su ta lica počinila krivična djela ratnog zločina, što znači da su oni znali da su postojali zločini nad Srbima, ali nisu željeli time da se bave – kaže Kojić.

    Ističe da je Haški tribunal kroz sam svoj pristup, koji je imao od samog početka, bio isključivo politički motivisan i da su željeli da na taj način operu ulogu međunarodne zajednice u ratnim sukobima na području bivše Jugoslavije.

    Kojić kaže da je i medijska kampanja koja je vođena tokom cijelog rata, prije svega od strane svjetskih medija, bila usmjerena protiv Srba. Oni su, ističe Kojić, jednostavno željeli da održe tu tezu koju su imali kroz čitav rat o jednim zločinima, odnosno zločincima, a drugim žrtvama, što ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju.

    Jovičić: Ciničan odnos prema Srbima
    Potpredsjednik DNS i bivši ministar policije RS, Radislav Jovičić, ističe da je očito da smo na političkom polju izgubili odbrambeno-otažbinski rat u Republici Srpskoj.


    Kaže da je svima potpuno jasno od samog početka da je sud u Hagu politički instrument za dalji pritisak na srpski narod i da je donosio političke presude.

    – Iz samih presuda se vidi da su Srbi dobijali dugogodišnje kazne zatvora ili doživotne kazne, a da su druga dva naroda dobijala vremenski ograničene kazne, taman onoliko koliko su proveli u pritvoru – ističe Jovičić.

    Dodaje da je licimjerno to što se u Hagu može čuti opravdanje kako su otvorili istragu i protiv Alije Izetbegovića, ali je on u međuvremenu umro.

    – A šta je sa ostalima? To je tako cinično i jedan loš odnos prema srpskom narodu. Očigledno je da u BiH postoji više krivaca za rat i ne može biti samo jedna strana kriva, u ovom slučaju samo Srbi – kaže Jovičić.

    Ističe da je očito i to da srpski političari nisu od samog početka ozbiljno shvatili problem i nisu dovoljno pričali o srpskim žrtvama.

    – Zbog toga kažem da smo na političkom polju izgubili rat dok smo u vojnom smislu časno i pošteno odbranili Republiku Srpsku i srpski narod – podvlači Jovičić.

  • Potrebni dodatni milioni za zamjenu elektro mreže

    Potrebni dodatni milioni za zamjenu elektro mreže

    ”Elektrokrajina” je u protekle dvije godine u sanaciju elektrodsitibutivne mreže uložila više od 47 miliona. Potrebni su dodatni milioni kako bi mreže bile obnovljnje. Ali, preduzeće dovoljno novca nema.


    ”Elektrokrajina” dobila je pozitivan revizorski izvještaj za 2020. godinu. To je prvo pozitivno mišljenje revizora na finansijske izvještaje preduzeća od 2004 godine. Pohvalili su se smanjenim distributivnim gubicima, povećanom naplatom potraživanja, smanjenim brojem zaposlenih i troškovima za plate. Međutim, među pomacima u poslovanju, problema i dalje ima.

    Dobra vijest za ”Elektrokrajinu” je pozitivan revizorski izvještaj i pomaci u poslovanju.

    • Međutim, na pozitivne vijesti načekaće se oni građani koji su imali preplatu. A njih je preko 96 hiljada. Da bi im novac bio vraćen na tekući ili račun snabdjevača – sačekaće nekoliko mjeseci.

    ”Ogromna aktivnost nam je potrebna da bi presjekli ovo stanje. Bilo je moram priznati na početku određenog nesnalaženje i problema sa manjim brojem ranika i sad smo preuzeli aktivnosti na čišćenju cijelog posla. Trebaće nam dva – tri mjeseca da isplatimo svima” – kaže v.d. direktora ”Elektrokrajina” Banjaluka Dragan Čavić.

    S jedne strane pohvale da je uspostavljena efikasnija organizacija preduzeća.

    S druge strane i dalje činjenica da su u većini sela žice za struju vezane za drvene nakrivljene bandere. Nerijetko i za šljive. ”Elektrokrajina” je u protekle dvije godine u sanaciju elektrodsitibutivne mreže uložila više od 47 miliona. Potrebni su dodatni milioni kako bi mreže bile obnovljnje. Ali, preduzeće dovoljno novca nema.

    ”Da bi se izvršila rekonstrukcija kompletne mreže to nije moguće iz kapaciteta same ”Elektrokrajine ”. Pripremamo da ovo definišemo kao projekat od javnog interesa koji ćemo kandidovati prema Vladi i međunarodnim finansijskim institucijama, bilo da su grantovska ilipovoljna sredstva. Počele su aktivnosti sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj sa ERS”. kaže Čavić.

    Nije dovoljno samo razgovarati – potrebni su konkreta rješenja – poručuje SDS-ov odbornik Aleksandar Petković. Situacija na terenu sa mrežom je kaže katastrofalna.

    ”Očito da je 25 godina isto stanje. U ruralnom djelu je katastrofalno stanje. Svakodnevni nestanci struje. Ljudi po 20 dana nemaju struju”, kaže Petković.

    On poručuje da nije sporno to što se aktuelno rukovodstvo pohvalilo dobrim poslovnim rezultatima. Sporno je kaže to što raniji direktori nisu krivično odgovrali za poslovne gubitke koji se mjere milionima maraka, a njihovo lično bogastvo se istovremeno značajno povećalo.

  • Vlada Srpske uvodi porez na štednju i dividendu

    Vlada Srpske uvodi porez na štednju i dividendu

    Vlada Republike Srpske planira oporezovati dividende i prihode od udjela u dobiti preduzeća, zatim prihode po osnovu kamate na štednju građana, te oporezivanje ukupne (bruto) plate.


    Iz Strategije upravljanja javnim finansijama Republike Srpske za period 2021-2025. godina, koja je u posjedu portala CAPITAL, kao jedna od mjera definisano je i restrukturisanje poreskog i neporeskog opterećenja.

    U Vladi su naveli da je cilj mjere rasterećenje privrede i stvaranje povoljnijih uslova za poslovanje privrednih subjekata Republike Srpske, kroz smanjenje poreskog opterećenja rada i suzbijanja neformalne ekonomije.

    „To će dovesti do povećanja konkurentnosti privrede, većeg zapošljavanja stanovnika, povećanja plata zaposlenih radnika u Republici Srpskoj i bolje naplativosti javnih prihoda“, definisali su u Vladi.

    Da bi to postigli u Vladi planiraju sprovesti nekoliko aktivnosti među kojima je smanjenje zbirne stope doprinosa, proširenje poreske baze i osnovice poreza na dohodak i poreza na dobit i unapređenje politika indirektnog oporezivanja.

    Smanjenje zbirne stope doprinosa

    Pod ovom aktivnošću u Vladi navode da je trenutno zbirna stopa doprinosa 32,8 odsto bruto plate, te da prema Programu ekonomskih reformi imaju obavezu daljeg smanjenja te stope i svođenje ukupnog opterećenja rada na nivo iz 2008. godine, odnosno na 30,6 odsto.

    Da bi se to postiglo mora se izmjeniti Zakon o doprinosima, a u Vladi su naveli da će se to završiti do 2025. godine, ali su se i ogradili navodeći kao rizike „neblagovremeno usvajanje zakona“ i „negativan uticaj na budžet“.

    Proširenje poreske baze i osnovice poreza na dohodak i poreza na dobit
    Pravni okvir za oporezivanje dohotka i dobiti u Republici Srpskoj je Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit.

    „U zavisnosti od sličnih rješenja usvojenih u FBiH, u Republici Srpskoj će se uvesti porez na dohodak i porez na dobit na sve dividende i prihode od udjela u dobiti pravnih lica, zatim oporezivanje prihoda po osnovu kamate na štednju građana, te oporezivanje ukupne (bruto) plate“, cilj je Vlade RS.

    Dodaju da neohodnost ponovnog uvođenja oporezivanja dividende proizilazi iz potrebe suzbijanja sive ekonomije u oblasti rada koja se u praksi manifestuje kroz neprijavljivanje zaposlenih ili isplaćivanje jednog dijela plate u koverti, a što predstavlja izvlačenje dobiti iz preduzeća koja je oporezovana stopom od 10 odsto.

    Cilj je da i ova aktivnost bude završena do 2025. godine, a da bi se to postiglo moraju biti promijenjeni Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, kao i podzakonski akti za njihovo provođenje.

    Unapređenje politika indirektnog oporezivanja

    U Vladi su u Strategiju uvrstili i indirektno oporezivanje istakavši da je Nacrt zakona o PDV-u predložen od strane UIO, te da je njime povećan prag za registraciju obveznika sa dosadašnjih 50.000 KM na 75.000 KM ostvarenog prometa ili prihoda.

    „Imajući u vidu započete aktivnosti u cilju restrukturiranja poreskog opterećenja na rad kroz vraćanje zbirne stope doprinosa na nivo iz 2008. godine, neophodno je analizirati efekte potencijalnog povećanja stope PDV-a, kako bi se kompenzovalo smanjenje prihoda po osnovu doprinosa“, naveli su u Vladi.

    Dodali su da bi se uvođenjem diferencirane stope na osnovne životne namirnice negativan efekat na najugroženije kategorije stanovništva nastojao neutralisati.

    U BiH je stopa PDV-a ista od 2006. godine i iznosi 17 odsto.

    „Iako još uvijek nema konačne odluke nadležnih o tome da li će doći do povećanja stope PDV-a, potrebno je izvršiti neophodne analize u cilju procjene efekata potencijalnog povećanja i uvođenja diferencirane stope na osnovne životne namirnice“, istaknuto je.

    Trivić: Oporezivanje dividende očekivano

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je da je oporezivanje dividende očekivano jer nema zemlje koja to nema.

    „Ono o čemu smo mi razgovarali sa Vladom je da ta prikupljena sredstva idu za rasterećenje privrede, tako da će na taj način biti oporezovani oni koji nemaju radnike, a smanjiće se opterećenje rada i mi smo uvijek govorili da taj iznos treba da ode u povećanje plata radnicima“, istakao je Trivić.

    Dodao je da se poslodavci zalažu i za promjenu načina obračuna plate, da se pređe na bruto platu.

    „Dobro je da radnik shvati da je njegova bruto plata, a ne neto, sada je nezainteresovan za bruto i zajedno sa poslodavcima učestvuje u krađi poreza i doprinosa“, istakao je Trivić.

    S obzirom da je Vlada kao rok za definisanje pomenutih pitanja stavila 2025. godinu, Trivić je dodao da se na pitanjima smanjenja sive ekonomije mora raditi brže

  • U petak nastavak suđenja federalnom premijeru i drugima

    U petak nastavak suđenja federalnom premijeru i drugima

    U Sudu BiH u petak, 25. juna, biće nastavljeno suđenje federalnom premijeru Fadilu Novaliću i drugima u vezi sa nabavkom 100 respiratora, u vrijednosti od 10.530.000 KM, koje je za potrebe Federalne uprave Civilne zaštite iz Kine uvezla kompanija “Srebrena malina”.

    Na prethodnom ročištu 4. juna Tužilaštvo BiH uložilo je materijalne dokaze koji pokazuju da je nabavljena druga vrsta respiratora u odnosu na prvobitno ugovorenu.

    Osim Novalića, za spornu nabavku respiratora optuženi su ministar finansija FBiH Jelka Milićević, suspendovani direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

    Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

    Njih optužnica tereti i za pranje novca, falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsifikovanje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

    Milićevićeva je optužena za nesavjestan rad u službi.

    Ročište je zakazano za 13.00 časova, objavljeno je na zvaničnoj stranici Suda BiH.

  • Dijalog može početi čim bošnjački političari izvade glave iz pijeska

    Dijalog može početi čim bošnjački političari izvade glave iz pijeska

    U Republici Srpskoj je formiran pregovarački tim za dijalog sa FBiH s ciljem postizanja dogovora o budućnosti i odnosima unutar BiH. Članovi tima izrazili su nadu da će nakon načelnog prihvatanja dijaloga od strane Hrvata slično postupiti i Bošnjaci te da će se kroz razgovor pronaći rješenje za nagomilane probleme u BiH.

    U pregovaračkom timu su, kako je potvrđeno “Glasu Srpske” predstavnici najviših organa vlasti Republike Srpske, šefovi poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini iz redova stranaka koje čine vladajuću koaliciju, kao i predstavnici Srpske u vrhu Savjeta ministara i Parlamenta BiH. Na listi članova su i profesor ustavnog prava Siniša Karan i predsjednik Političkog savjeta SNSD-a Slavko Mitrović.

    Predsjednica Republike Željka Cvijanović je danas, kada je objelodanila da je tim formiran, istakla da se lista pregovarača može dopunjavati. Ona je dodala da je opozicija odlučila da ne učestvuje u tim aktivnostima.

    • Neki su objasnili da je razlog taj što nisu učestvovali u donošenju tih zaključaka. Drugi su rekli da nemaju nikakav problem da se tako nešto napravi, ali drže se svoje priče. Po mom mišljenju, to su neka nezrela objašnjenja, a važno je da je taj tim formiran – rekla je Cvijanovićeva i potvrdila da je pismo sa imenima upućeno i predsjedniku FBiH Marinku Čavari (HDZ BiH) te predstavnicima konstitutivnih naroda onako kako je predviđeno.

    Cvijanovićeva je navela da je od HDZ-a dobijena saglasnost za učestvovanje u razgovorima te napomenula da je ova stranka mnogo puta delegirala neka pitanja koja su u vezi sa budućnošću zemlje.

    • Što se tiče Bošnjaka i njihove politike, konkretno SDA, to prepoznajem kao zabijanje glave u pijesak – rekla je Cvijanovićeva, dodavši da Srpskoj trebaju sagovornici, jer postoji mnogo tema o kojima treba razgovarati.

    Vrata Srpske su, podvukla je, uvijek otvorena za razgovor.

    • Ko hoće da uđe, ući će, ko neće, neće, ali samim tim isključujemo mogućnost da ovdje napravimo neki ambijent koji će biti po volji svima – zaključila je predsjednica Srpske.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Igor Žunić u izjavi za “Glas Srpske” rekao je da očekuje, nakon inicijative koja će biti upućena ka FBiH i druga dva konstitutivna naroda, da se svi odazovu i da se pripremi program i plan rada u razgovorima.

    • Čini se, ipak, da Bošnjaci ne žele da učestvuju u tim pregovorima, računajući da BiH može da funkcioniše kao protektorat i da stranci mogu da definišu neke procese u BiH, što ne predstavlja nikakvu budućnost – rekao je Žunić.

    Šefica Kluba poslanika DEMOS-a Spomenka Stevanović za naš list ističe da ne očekuje mnogo, ali se nada da će među bošnjačkim predstavnicima i u FBiH preovladati mišljenje da se o problemima mora razgovarati i da se oni ne mogu gurati pod tepih.

    • Dobro je da razgovaramo da bismo bolje razumjeli poziciju druge strane. Ja bih voljela da dođe do tih pregovora, da pričamo o svim problemima i napravimo dinamiku da bismo došli do kompromisa. Ne bi bilo dobro da problemi eskaliraju – rekla je Stevanovića i dodala da je problem kod Bošnjaka što su naučeni da njihove probleme rješava međunarodna zajednica.

    Zaključci

    U zaključcima Narodne skupštine RS iz maja ove godine je konstatovano da je, između ostalog, narušena dejtonska struktura i da treba inicirati pokretanje razgovora i dijaloga između strana Republike Srpske i FBiH te tri konstitutivna naroda.

    Srpska je pozvala na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima u vezi sa budućnošću Srpske i Federacije. Pregovarački tim je zadužen da sačini operativni plan rada i da Narodnu skupštinu izvještava redovno o aktivnostima.

  • Izbjeglički pritisak na BiH vidno oslabljen: Migranti probili rutu preko Rumunije

    Izbjeglički pritisak na BiH vidno oslabljen: Migranti probili rutu preko Rumunije

    Migrantski pritisak na BiH je vidno oslabio, a razlog tome su nove rute kojima su se okrenule ilegalne izbjeglice, kao i pravila koja važe u Turskoj za vrijeme turističke sezone.

    Najnoviji podaci domaćih službi pokazuju da je trenutno stanje u oblasti migracija znatno povoljnije nego prethodnih godina, kada je bio evidentan ogroman pritisak na granici i pograničnom pojasu. Službi za poslove sa strancima u prvom kvartalu godine prijavljena su 2.644 migranta, što je za 41 odsto manje nego u istom periodu 2020, kada je prijavljeno njih 4.444.

    Avganistanci i Pakistanci su dominantni među nezakonitim migrantima i zajedno čine 68 odsto svih prijavljenih migranata u prvom tromjesečju.

    Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Nedeljko Jović podsjeća da su u 2018. godini registrovana 23.902 ilegalna migranta, 29.302 u 2019, a 16.190 u 2020. godini. Potvrdio je da se i dalje očekuje blaži pritisak jer su, prema nekim informacijama, otvorene i nove rute prema zapadnoj Evropi preko istočnih zemalja kao što je Rumunija.

    • Bitan podatak jeste i da je Turska, dok traje turistička sezona, zabranila kretanje migranata prema grčkim ostrvima, što u najvećoj mjeri utiče na smanjenje migrantskog pritiska. Kada je riječ o novim rutama, ima nova koja funkcioniše i ima jedan dio migranata koji pokušavaju da u EU uđu na granici između Srbije i Mađarske, ali s obzirom na to da vojska čuva granicu i da je pokrivena video-nadzorom, ne uspijevaju da uspostave rutu – istakao je Jović za “Glas Srpske”.

    I Srbija je, kako kaže, počela sa fizičkim zaprečavanjem na granici sa Makedonijom, što bi u početku moglo pozitivno uticati na smanjenje pritiska, a kasnije i na promjene ruta kojima se kreću preka EU. Migrante je, dodao je, od ulaska u BiH odvratilo i jačanje bedema na samoj granici jer je ojačana i Granična policija u svrhu bolje kontrole granice, a tu je i realizacija sporazuma o readmisiji. Smatra se i da će lijepi dani, kao i do sada, ojačati priliv u odnosu na prethodne mjesece, ali da će, ipak, obim biti manji nego ranije.

    Problemi u USK-u

    Da migranti i dalje prave velike probleme u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje ih ima i najviše od samog početka krize, svjedoče fotografije koje su objavljene na društvenim mrežama. U haos koji su napravili u kući u kojoj su bili uvjerio se i predsjedavajući Skupštine opštine Bosanski Petrovac Nemanja Davidović.

  • Volja poslodavaca diktira tempo rada na paklenim vrućinama

    Volja poslodavaca diktira tempo rada na paklenim vrućinama

    Toplotni talas koji je stigao u Srpsku može ozbiljno uticati na zdravlje građana, a na udaru su posebno radnici na otvorenom zbog čega nadležni apeluju na poslodavce da uslove rada prilagode vremenskim uslovima.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kazala je za “Glas Srpske” da se na otežan rad u ovom periodu najčešće žale radnici iz oblasti građevinstva, odnosno niskogradnje te poljoprivrede.

    • Svake godine se kao problem javlja neodređenost koja je to temperatura na kojoj se prekida rad i stalno apelujemo na nadležna ministarstva da izdaju preporuku kad i na kojoj temperaturi treba apsolutno prekinuti rad. Ukoliko to nije moguće, na ovako visokim temperaturama radnici na otvorenom trebalo bi da se da rotiraju na svakih 20 minuta – kazala je Mišićeva. Ona je istakla da se ne smije zaboraviti da je dosta radnika prebolovalo virus koronu, te da je njihovo zdravlje narušeno.
    • Ovi radnici su još podložniji razblijevanju. Temperature prelaze granice izdržljivosti i svi poslodavci su dužni da poštuju Zakon o zaštiti zdravlja na radu – rekla je Mišićeva dodajući da to znači da radnicima mora biti obezbijeđena adekvatna zaštitna oprema i prihvatljivi uslovi za rad.

    I iz Inspektorata RS apeluju na poslodavce da iskoriste mogućnost preraspodjele radnog vremena i tako zaštite radnike.

    • Poslodavac može organizovati rad u fazama te organizovati posao kako ne bi došlo do obolijevanja zaposlenih, kao što su rotacija poslova i izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana – pojasnili su u Inspektoratu dodajući da se rad može obavljati i uz češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina tečnosti. Takođe, dodaju, uvođenje rada u smjenama, dodatne radne snage kod ekstremnih uslova i slično može zaštititi zdravlje radnika, ali i omogućiti završetak radova na vrijeme.

    I iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS apeluju na građane da izbjegavaju boravak na otvorenom od deset do 17 časova. Građanima preporučuju boravak u zatvorenim i rashlađenim prostorijama, izbjegavanje većih fizičkih napora, češće tuširanje mlakom vodom i ravnomjerno uzimanje što više tečnosti.

    • Ove preporuke posebno se odnose na trudnice i osobe koje imaju hronična oboljenja, a kod kojih se mogu javiti pojačane tegobe, ali i simptomi poput glavobolje, opšte slabosti, razdražljivosti, iscrpljenosti, kao i problemi sa spavanjem. U slučaju pojave težih tegoba, obavezno se treba javiti ljekaru – apelovali su iz ovog ministarstva.

    Roditelji pažnja

    Iz Ministarstva zdravlja apeluju na roditelje da u ovom periodu zaštite svoju djecu tokom njihovog boravka napolju, a posebno da obrate pažnju na opasnost od ostavljanja djece u parkiranim vozilima, čak i na kratko.

    Građanima savjetuju da se pri izlasku na otvoreno maksimalno zaštite od UV zračenja, borave u hladu kada god je to moguće, te da uzimaju veće količine tečnosti uz izbjegavanje alkohola i napitaka sa puno kofeina i šećera.

  • Gdje je zapelo sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji: BiH ne zna koju imovinu da traži od drugih zemalja

    Gdje je zapelo sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji: BiH ne zna koju imovinu da traži od drugih zemalja

    BiH još nema napravljen spisak kulturnih dobara na koja bi kao država mogla polagati pravo prema Aneksu A Sporazuma o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, a još uvijek među sukcesorima nije dogovoreno ni kako bi se moglo riješiti pitanje nepokretne vojne imovine.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” zamjenik ministra bezbjednosti i član pregovaračkog tima BiH u Zajedničnom odboru za sukcesiju Mijo Krešić, ističući da je nakon posljednjeg sastanka između predstavnika sukcesora, BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije, dogovoreno da se intenziviraju ovi procesi koji traju već godinama.

    Prema riječima Krešića, Aneks A Sporazuma o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije odnosi se na pokretnu i nepokretnu imovinu, s tim da je fokus u ovim pregovorima stavljen na kulturna dobra i vojnu imovinu.

    • Dogovorili smo da pripremimo spiskove šta ko od koga potražuje i ponovno se sastanemo krajem ove godine. Nažalost, sve ovo je do sada išlo jako sporo zbog proceduralnih razloga – pojasnio je Krešić.

    On nije mogao spekulisati o vrijednosti te pokretne i nepokretne imovine BiH u drugim državama, navodeći da u BiH još uvijek niko nije napravio ni spisak kulturne baštine koju bi država mogla eventualno potraživati.

    • Taj spisak još uvijek ne postoji i na nadležnim institucijama je da u narednom periodu to definišu. Možda nema ništa. Ko zna. Vidjećemo – rekao je Krešić.

    Kada je u pitanju vojna imovina, prema članu 4. Aneksa A, predviđeno je da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ koja je predstavljala dio vojne imovine biti predmet posebnih aranžmana između zainteresovanih država sukcesora, dok je u slučaju nepokretne predviđeno da ona pripada državama na čijoj teritoriji se ona našla u vrijeme njenog “osamostaljenja”.

    A o kakvim aranžmanima bi se moglo raditi, da li bi se uvela određena materijalna nadoknada i kako bi se uopšte procjenjivala njena vrijednost, Krešić nije mogao odgovoriti, naglašavajući da će to sve biti predmet predstojećih razgovara krajem ove godine.

    • Vlasti Srbije bi trebalo da otvore ovo pitanje, jer se najveći dio arhiva nalazi ko njih. Ono što sigurno treba imati na umu jeste da je vrijednost te imovine u sadašnjem vremenu potpuno drugačija nego što je ona vrijedila prilikom raspada SFRJ – istakao je Krešić, dodajući da se nada da će uskoro biti stavljena tačka i na ovaj dio pomenutog sporazuma, kako bi se moglo krenuti dalje.

    Sastanak

    Prema riječima Krešića, domaćin narednog sastanka Zajedničkog odbora biće Republika Hrvatska krajem ove godine, dok će domaćin četvrtog sastanka biti BiH. Datumi njihovog održavanja još nisu utvrđeni.

  • Đoković: Što nije uradila ni BiH, uradila je moja Crna Gora, za mene poraz

    Đoković: Što nije uradila ni BiH, uradila je moja Crna Gora, za mene poraz

    To što nije uradila ni BiH (usvojila Rezoluciju), uradila je moja, naša, srpska zemlja – Crna Gora, rekao je Srđan Đoković u “Dnevnom redu” na TV B92.

    “To je za mene poraz ogroman, (poraz) i mene i svih Srba u celom svetu”, istakao je on govoreći o Rezoluciji o Srebrenici koja je usvojena u Skupštini Crne Gore.

    Srđan Đoković je upitao i čime su Srbi kao narod i zemlja zaslužili ovakav odnos Zapada, ističući da su Srbi u istoriji uvijek bili na pravoj strani.

    “Ti što su bili na pogrešnoj strani više su cenjeni od nas. Mi nismo genocidan narod, mi smo deo stare evropske civilizacije. Bilo je grešaka sa svih strana, zašto smo samo mi genocidan narod? Pa, nismo”, naglasio je.

    Podsjetimo, crnogorski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o Srebrenici, uz podršku opozicione DPS Mila Ðukanovića.

    Rezolucijom se najoštrije osuđuje, kako se navodi, “genocid u Srebrenici”, tvrdi se da je “u genocidu stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti”, zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje “genocida u Srebrenici”, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

    Usvajanje Rezolucije je izazvalo burne reakcije u regionu i naišlo na oštre osude u Srbiji.

  • Suve česme u banjalučkim naseljima zbog velike potrošnje

    Suve česme u banjalučkim naseljima zbog velike potrošnje

     U nekoliko naselja na području grada Banjaluka prethodnih dana su zabilježeni povremeni prekidi vodosnabdijevanja, na šta su mještani ovih naselja ogorčeni jer usljed visokih temperatura nemaju tečnosti koja život znači i moraju da se na razne načine dovijaju da je obezbijede.

    Mladen Vuleta iz Potkozarja kazao je za “Nezavisne” da već nekoliko dana dolazi do nestašice vode u ovom naselju.

    “Često dolazi do nestanka vode, a ne znamo koji je pravi razlog. U zadnjih 48 časova vodu smo možda imali nekih osam sati. Poštujemo sve što treba i plaćamo redovno račune, ali u ovom periodu vrućina bez vode živjeti ne možemo”, naveo je Vuleta.

    I mještani Dragočaja kažu da je prethodnih dana i u ovom naselju došlo do nestašice vode, te da nisu obaviješteni koliko će i kada nestajati.

    “Na ovako visokim temperaturama stvarno je nezgodno da ostanemo bez vode. Ne znamo zbog čega je došlo do nestašice vode, ali nama je bitno da je redovno imamo”, kazala je jedna mještanka Dragočaja.

    Mještani Ulice Nenada Kostića u naselju Tunjice žale se kako već tri dana zaredom po 10-12 časova nemaju vode.

    “Bez ikakve najave o isključenju ili o kvarovima nestala nam je voda. Pokušali smo kontaktirati ‘Vodovod’, ali niko nam se ne javlja. Ogorčeni smo što za djecu vodu moramo da kupujemo. Pogotovo je nezgodno ljudima koji imaju bebe i malu djecu”, ističe mještanin Ulice Nenada Kostića.

    Iz “Vodovoda” su saopštili da je usljed visokih temperatura koje su zabilježene proteklih dana evidentno enormno povećanje potrošnje vode.

    “Ljeto je tek počelo i predstoje periodi s izuzetno visokim temperaturama kada je potreba za vodom povećana. Ovom prilikom upućujemo apel svim potrošačima da vodu troše savjesno i racionalno, da budu solidarni i vodu troše za osnovne potrebe, a nikako za zalivanje bašta, zelenih površina, voćnjaka, pločnika, terasa, dvorišta, punjenje bazena, pranje vozila i slično”, naveli su u “Vodovodu”.

    Dodaju da će na ovaj način biti omogućeno svim potrošačima da imaju dovoljne količine vode za piće, kao i očuvanje sistema vodosnabdijevanja.

    “Takođe apelujemo na potrošače da vode računa i o ispravnosti svojih kućnih instalacija”, stoji u saopštenju “Vodovoda”.