VRBAS Media

Autor: INFO

  • Crnogorci krijumčarili narkotike, “pali” kod Kneževa

    Crnogorci krijumčarili narkotike, “pali” kod Kneževa

    Dvojica Crnogoraca uhapšena su sinoć u Kneževu u velikoj akciji Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, te je od njih oduzeta određena količina narkotika, eksluzivno otkriva Srpskainfo.

    Prema našim informacijama, policija je imala informacije da će oni pokušati prokrijumčariti narkotike, te im je postavljena zasjeda.

    – Na izlazu iz Kneževa, na benzinskoj pumpi, oni su zaustavljeni i uhapšeni. Policija ih je izvela iz automobila i pretresla, kao i vozilo. Tom prilikom nađeni su narkotici – ističe izvor Srpskainfo i dodaje da se radi i većoj količini.

    Tokom akcije, a i nakon hapšenja, veliki broj policajaca je bio u Kneževu, te su uhapšeni uz velike mjere obezbjeđenja odvezeni za Banjaluku što pokazuje da se najvjerovatnije radi o veoma opasnim osobama.

    Izvor Srpskainfo otkriva da je akcija još u toku i da su trenutno pretresi na više lokacija u Banjaluci.

  • Vučić se izvinio Stevandiću zbog gafa na proslavi Dana zastave (video)

    Vučić se izvinio Stevandiću zbog gafa na proslavi Dana zastave (video)

    Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, uputio je danas izvinjenje Nenadu Stevandiću, poslaniku u BiH i predsjedniku Ujedinjene Srpske, zbog toga što je, kako kaže, napravio gaf i nije primjetio da mu pružio ruku prilikom proslave Dana srpskog jedinstva.

    Proslavi, koja je održana Savskom trgu u Beogradu, prisustvovao je državni vrh Srbije i rukovodstvo Republike Srpske, a malu neprijatnost doživio je Nenad Stevandić. Na njegovu pruženu ruku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije odgovorio.

    Svečanost se održavala ispred spomenika Stefanu Nemanji. Tamo su se „postrojili“ članovi visoke delegacije Republike Srpske, među kojima je bio i Stevandić. U trenutku kad im je prišao predsednik Srbije, rukovao se sa članom Predsedništva BiH Miloradom Dodikom, predsednicom RS Željkom Cvinajović i premijerom Radovanom Viškovićem. Međutim, kad je došao red na Nenada Stevandića, Vučić je samo mahnuo, tako da je njegova ispružena ruka ostala bez stiska.

    Vučić je danas izjavio da nije imao lošu nameru i uputio je izvinjenje Stevandiću.

    “Želim da se izvinim gospodinu Stevandiću iz Republike Srpske. Objavili su snimak gde sam tobože izbegao da se rukujem s njim, a prosto niti sam video, samo sam spustio levu ruku. Izvinjavam se tom dobrom čoveku iz Banja Luke, prosto to je moj gaf i moja greška”, istakao je Vučić.

    Redakcija “Vrbas medije” je kontaktirala gospodina Stevandića koji je izjavio da se zahvaljuje predsjedniku Srbije naglasivši da je iznenađen na šta sve predsjednik Vučić stigne da obrati pažnju, i to iz Istambula, a najviše mu je zahvalna Stevandićeva ćerka Ana koja se potrese kad joj napadnu tatu. A što se tiče harangi i podmetanja, Stevandić je izjavio da zna razloge i kako s njima da se nosi, te da se on rukovao mnogo puta do sad s predsjednikom Vučićem, i da će u budućnosti tako i nastaviti.

  • Stevandić: Borba, harange i zastava, nekad i sad

    Stevandić: Borba, harange i zastava, nekad i sad


     
    Nekad su se srpske zastave stidljivo pokazivale i nosile među Srbima. U borbi za stvaranje i očuvanje Republike Srpske, koja još uvijek traje, stvorena je i odbranjena sloboda za srpski narod, a srpska zastava se sad nosi sa ponosom širom Republike Srpske.
     
    Nakon što je Republika Srpska priznata u Dejtonu, godine 1997., 1998. i 1999. bile su prve godine krize i međunarodnog intervencionizma. Narod izmučen ratom i sankcijama živio je prve godine mira. Uspostavljaju se institucije nakon provedenih prvih izbora, a na terenu se nalazi mnogo međunarodnih agentura i stranih trupa.
    Tokom rata sam bio od Knina, Slavonije do Koridora. Svim svojim bićem, onoliko koliko sam znao i mogao, doprinosio sam stvaranju Republike Srpske.
    U toku rata imao sam nekoliko prilika da razgovoram sa Nikolom Koljevićem i Radovanom Karadžićem, a dosta manje sa Momom Krajišnikom i Ratkom Mladićem.
    U prve dvije godine poslije rata, dobio sam dva sina sa svojom suprugom. Kćerka se rodila 2007. godine.
    Tih prvih poslijeratnih godina počela su i prva hapšenja po nalogu Haškog tribunala. Ubijen je Simo Drljača pred svojim djetetom, a kasnije  Dragan Gagović dok je prevozio djecu sa takmičenja. Moram da naglasim da to nisu bili pokušaji hapšenja već egzekucije, ubistva sa predumišljajem. Haški tribunal se punio Srbima. Rastao je pritisak na Srpsku i strah među političarima koji su se „povijali k'o grane na jakom vjetru“.
    Tada sam zajedno, sa još oko 40 ljudi iz Srpske, dobio i prvi poziv iz Haškog tribunala da se javim kao svjedok i tri dana da dajem izjavu u Banjoj Luci. Poziv je potpisao predsjednik Tribunala.
    Tokom svjedočenja sve se svodilo na ponude, prijetnje i ucjene da svjedočim protiv Radoslava Brđanina, Radovana Karadžića, generala Momira Talića i Ratka Mladića. Počela je „haranga“ tzv. međunarodne zajednice. Mnogi su podlegli, pogotovo oni koji su direktno učestvovali u vojnim operacijama, poput pukovnika Nikolića, čije su laži osudile Ratka Mladića, a njemu omogućile slobodu.
    Metode pritiska su bile dugotrajne, sofisticirane i surove. Navodim samo jedan detalj. Kada sam dovodio djecu iz obdaništa, a tada su imali nešto više od jedne, a drugi sin oko dvije godine, prolazio sam do ulaza u zgradu između dva SFOR-ova transportera. Ti transporteri su tu bili kao metod pritiska i pokazivanja sile. Često su i moju zgradu, i uopšte iznad grada, nadlijetali i helikopteri, pokazujući moć SFOR-a. Počele su da se plasiraju i izmišljotine od kojih se neke recikliraju i danas. Jedina briga mi je bila za život djece i supruge, kao i zdravlje roditelja jer straha za sebe samog nisam osjećao.
    Ono što sam u ratu i posebno tih nekoliko godina poslije preživio i vidio, a ponešto i zapisao, formiralo mi je i lični i nacionalni integritet.
    Znam da sam nekome ostao nedovršen posao, i naučio sam da trpim i čekam i da radim neprestano na sebi i ljudima oko sebe. Naučio sam da slušam ljude, čak i one koji otvoreno lažu, da bih razumio zašto nešto govore i rade.
    Kada sam sa prijateljima osnovao novu političku stranku, Ujedinjenu Srpsku, „haranga“ je ponovo pokrenuta. Ovaj put od strane političkog Sarajeva, srpskih političara kojima smeta jedinstvo, kao i od raznoraznih bjelosvjetskih novinara i mešetara.
    Na Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15.09.2021. godine, počela je još jedna haranga i Dan jedinstva se pokušao staviti u drugi plan, izazivanjem incidenta sa namještenim spektaklom. Shvatih da je organizacija koju smo stvarali u Ujedinjenoj Srpskoj taj dan pokazala da je najveća i najorganizovanija snaga koja je, na cijelom prostoru Republike Srpske, organizovala proslavu Dana zastave. Trgovi su bili puni zastava, a po kućama smo ih građanima podijelili oko 6000. Priprema proslava i defilea po gradovima je trajala mjesecima i nije bila neprimjećena. Kao što se nekad teško stvarala Srpska, teško se stvaraju i njene instutucije i doseže društvo koje ima pravila i kodekse.
    Sada je vrijeme rijaliti predstava u svakom dijelu javnog života koje sakrivaju mnoge velike i male pokvarenjake, licemjere i lopove, ali i geopolitičke centre koji sve to vješto koriste.
    Život ide dalje, borba se nastavlja. U toj borbi je vrlo bitan rad, posvećenost, jedinstvo i zastava kao njen simbol.
    Najavljujem naš film  o zastavi.
     

  • Izabrana nova vlada Albanije, od 17 članova čak 12 su žene

    Izabrana nova vlada Albanije, od 17 članova čak 12 su žene

    Albanska skupština izglasala je u petak vladu u kojoj dominiraju žene. Premijer Edi Rama je imenovao vladu od 17 članova, od kojih su 12 žene.

    Od ukupno 140 zastupnika, poslije 20-satne debate, 77 ih je podržalo novu vladu i program premijera Edija Rame, dok je njih 53 bilo protiv.

    Socijalistička partija osigurala je treći uzastopni mandat na parlamentarnim izborima 25. aprila sa 74 mandata. Glavna opoziciona Demokratska stranka desnog centra dobila je 59 mandata.

    Cilj nove vlade jeste da zemlju vrati ekonomskom rastu, fokusirajući se na turizam i poljoprivredu, infrastrukturu i energiju, pišu agencije, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Ramini glavni izazovi će biti borba sa pandemijom i njenim uticajem na privredu, uz borbu sa korupcijom, trgovinom droge, podsticanje rasta i smanjenje nezaposlenosti.

    Albanija sa 2,8 miliona stanovnika članica je NATO od 2009. godine i nada se da će početi pregovore o članstvu u EU ove godine.

  • Koji je službeni stav Berlina o zajedničkom tržištu Zapadnog Balkana

    Koji je službeni stav Berlina o zajedničkom tržištu Zapadnog Balkana

    Državni sekretar u Ministarstvu vanjski poslova Njemačke Miguel Berger govorio je o stavovima Njemačke prema Zapadnom Balkanu te se osvrnuo na moguće zajedničko tržište na ovom području.

    Krajnje je vrijeme za završetak sukoba Kosova i Srbije. Nedostatak napretka utječe na razvoj i stabilnost obje zemlje i cijele regije“, kaže Miguel Berger, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.

    On naglašava da specijalni izaslanik EU-a Miroslav Lajčak i visoki predstavnik Josep Borrell imaju punu podršku Berlina.

    “Na kraju će biti potrebni bolni kompromisi kako bi iz pregovora niknuo obuhvatni, održivi i obvezujući sporazum koji objema zemljama omogućava članstvo u EU-u u perspektivi”, navodi Berger u razgovoru za DW.

    Upitan za izjavu kosovskog premijera Albina Kurtija koji je suočavanje s prošlošću postavio kao uvjet za razgovore, Berger kaže kako je važna pretpostavka da se sve strane suoče sa svojom odgovornošću i da je pomirenje samo tako moguće.

    “Međutim, suočavanje s prošlošću ne treba biti preduvjet dijaloga, inače do razgovora neće ni doći. Po mom mišljenju, prije je tako da bi uspješni sporazum Kosova i Srbije olakšao suočavanje s prošlošću”, dodaje njemački diplomat.

    Za zajedničko tržište regije

    “Evropska unija ostaje najbliži i najpouzdaniji partner država Zapadnog Balkana”, dodaje Berger.

    On podsjeća na investicijski paket od devet milijardi eura koji EU planira za razvoj u regiji, posebno u vezi s ekološkom i digitalnom reformom, ali je s nedavnog posjeta regiji ponio pomiješane dojmove.

    “Postoji određeno razočaranje, ali sam vidio i veliku bliskost i zanimanje za EU. Međutim mi, dakle EU, moramo jasno staviti do znanja da ozbiljno mislimo kad govorimo o putu u EU. Zato je tako važno da pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom počnu što prije”, kaže Berger za DW.

    Na pitanje je li možda dobar međukorak zajedničko tržište regije, naslonjeno na EU, on kaže: “Njemačka Vlada vidi budućnost država Zapadnog Balkana u EU. Međurješenja koja se predlažu nisu prava rješenja, i ne žele ih ni vlasti niti ljudi u regiji. Istovremeno vidimo veliki potencijal za regiju u jačanju regionalne suradnje. Napredak na tom polju, recimo izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta do 2024. godine, podržava put šest zapadnobalkanskih država u EU”, navodi Berger.

    On podsjeća da su na samitima Berlinskog procesa dogovoreni zajedničko tržište i međusobno priznavanje diploma i to naziva važnim uvjetom da se europski investicijski plan uopće provede.

    Christian Schmidt ima legitimitet i široku međunarodnu podršku

    Tako je Berger još jednom naglasio da službeni Berlin podržava zajedničko tržište (Common Regional Market – CRM), predstavljano kao alternativu inicijativi “Otvoreni Balkan” koju su, pod radnim imenom “Mini-Schengen” pokrenuli lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije.

    Berger je boravio u regiji povodom službenog stupanja Christiana Schmidta na dužnost novog visokog predstavnika u BiH. Na pitanje može li on raditi u uvjetima kada ga Republika Srpska ne priznaje, Berger odgovara da Schmidt ima legitimitet i široku međunarodnu podršku.

    “Zalažemo se za to da sve strane prihvate da je konstruktivna suradnja s njim u interesu ljudi u BiH i stabilnosti zemlje”, dodaje diplomat.

    Primjerom izbora u Mostaru prošle godine on ilustrira da su napreci mogući kada je tu politička volja.

    “BiH mora prevladati postojeću blokadu, provesti reforme i napredovati na putu u EU. Ljudi u toj zemlji su to zaslužili. Christian Schmidt će tome doprinjeti”, dodao je.

    Iskusni diplomat Miguel Berger rođen je u Madridu 1961. godine. U njemačkoj diplomatskoj službi je više od tri desetljeća. Radio je u Bukureštu, Ciudad de Mexicu i New Yorku, kao i na mnogim pozicijama u službenom Berlinu.

  • I mjesne zajednice uključene u pripremu rebalansa budžeta! Ilić: Prijedloge dostaviti do 1. oktobra

    I mjesne zajednice uključene u pripremu rebalansa budžeta! Ilić: Prijedloge dostaviti do 1. oktobra

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić izjavio je danas da savjeti banjalučkih mjesnih zajednica do 1. oktobra treba da dostave inicijative o projektima za koje smatraju da treba da budu uvršteni u rebalans budžeta grada.
    Ilić je novinarima, nakon radnog sastanak sa predsjednicima i predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, rekao da je cilj da se mjesne zajednice uključe u pripremu rebalansa budžeta i da inicijative o projektima treba da dostave njegovom kabinetu.

    “Na taj način ćemo dobiti jasniju sliku o stvarima koje treba uraditi u Banjaluci, jer samo oni koji žive u određenim naseljima mogu najbolje reći koji su njihovi najveći problem”, rekao je Ilić.

    Ukoliko nacrt rebalansa budžeta dobije potrebnu podršku, Ilić kaže da će tražiti da javna rasprava traje duže nekih 15 dana, kako bi svi mogli da se izjasne o ovom dokumentu.

    Ilić ističe da je interes svih da zajedno sa gradonačelnikom učestvuju u kreiranju politika Grada Banjaluka.

    “Građani su birali gradonačelnika, ali i odbornike da ih predstavljaju i mi definitivno nismo dizači ruku za nekakva dokumenta koja nam neko stavi na sto i da mi to prihvatimo. Siguran sam da će gradska administracija razumjeti tako nešto i uvažiti stavove koje će imati skupštinska većina kako bi izbjegli scene koje smo imali kod usvajanja budžeta”, kaže Ilić.

    On je rekao da želja skupštinske većine da se izbjegnu amandmani i da, kada dođe do prijedloga rebalansa, to bude nešto što će svi podržati.

    Ilić je naveo da je, kao predstavnik skupštinske većine, uputio poziv gradonačelniku za konultacije u vezi sa narednom sjedicom gradskog parlamenta u ponedjeljak, 20. septembra.

    On kaže da je na današnjem sastanku razgovarano i o izborima u savjetima mjesnih zajednica, koje su zbog epidemije prolongirani za ovaj mjesec.

    “Nažalost vidimo da se situacija sada pogoršava i u dogovoru sa resornim ministarstvom donijeli smo odluku da se sačeka povoljan trenutak za održavanje tih izbora”, rekao je Ilić.

    Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kuljani Jovica Tomić kaže da sastanci ove vrste vraćaju nadu da će se savjetima vratiti legitimitet, koji je, kako je naveo, prijeko potreban.

    “U prethodnom periodu u Mjesnoj zajednici Kuljani je urađeno dosta toga, ali želimo da se kroz rebalans nastavi realizacija započetih projekata”, rekao je Tomić i dodao da je jedan od prioriteta ove mjesne zajednice, koja ima oko 7.000 stanovnika, izgradnja kanalizacije.

    Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Rekavice dva Željka Blagojević pohvalila održavanje današnjeg sastanka, ističući da će predstavnici ove mjesne zajednice aktivno učestvovati donošenju rebalansa budžeta i sve prijedloge dostaviti na vrijeme.

    Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Gornja Piskavica Goran Knežević pozdravio je današnji radni sastanak sa predsjednikom gradskog parlamenta i apelovao na gradonačelnika Banjaluke da organizuje sličan sastanak.

  • U Srbiji kovid propusnice za starije od 16 godina?

    U Srbiji kovid propusnice za starije od 16 godina?

    Profesor Vladislav Vukomanović, direktor Instituta za majku i dijete, kaže da prijedlog za kovid propusnice u Srbiji podrazumijeva da one budu neophodne starijima od 16 godina.

    Zamjenik direktora Instituta za majku i dijete “Dr Vukan Čupić” profesor Vladislav Vukomanović kaže za RTS da je u toj ustanovi trenutno na liječenju sedam osoba i da nisu u teškom stanju.

    Naglasio je da je važna vakcinacija djece uzrasta od 12 do 18 godina, kao i da prijedlog za uvođenje kovid propusnica podrazumijeva da one budu neophodne starijima od 16 godina.

    Doktor Vladislav Vukomanović ističe da talas delta soja virusa i delta plus varijante virusa donosi sve veći broj oboljelih, a kako je sve veći broj oboljelih među odraslima, tako raste i broj oboljelih među djecom.

    “Nema nekih jasnih pokazatelja, prema američkoj agenciji za kontrolu bolesti i britanskoj agenciji, da ovaj talas donosi veći broj oboljelih kojima je potrebna pomoć u pedijatrijskim intenzivnim njegama ili da značajno povećava broj prijema u bolnice”, rekao je Vukomanović.

    Međutim, dodaje, kliničke slike koje zahtijevaju hospitalizaciju u smislu opservacije i izolacije svakako u ovom talasu eksponencijalno rastu. Ističe da sada imaju sedam pacijenata u kovid dijelu Instituta za majku i dijete.

    “Na sreću, nisu teški bolesnici i uglavnom su sa komorbiditetima, nekoliko hematoonkoloških bolesnika, bolesnik sa cerebralnom paralizom”, dodao je doktor.

    Navodi da su imali i nekoliko djece s upalom pluća izazvanom virusom korona koji su zahtijevali liječenje slično kao kod odraslih bolesnika. Sada je i sezona respiratornih infekcija, a na pitanje šta bi trebalo da budu znaci za uzbunu roditeljima, doktor kaže da se nije mnogo šta promijenilo u odnosu na prethodne talase.

    “Uglavnom su djeca asimptomska ili sa veoma blagim simptomima. Međutim, može se javiti simptomatologija koja je slična drugim virusima, prehladi, čak alergiji ili gripu. Treba misliti na sezonu gripa koja se polako približava”, rekao je Vukomanović.

    Curenje iz nosa, opšta malaksalost, bolovi u mišićima, glavobolja i gastrointestinalne tegobe su jedan dio kliničke slike onih sa blažim ili srednje teškim simptomima, naglasio je doktor.

    U populaciji od 12 do 18 godina imamo tek oko 5.000 vakcinisanih, a doktor Vukomanović koji je u Nacionalnom komitetu za vakcinaciju kaže da smatraju da vakcinisanje djece tog uzrasta će smanjiti prenošenje ovog virusa. Kada je riječ o kovid propusnicama, kaže da će prijedlog biti proslijeđen i da on podrazumijeva da one budu uvedene za sve starije od 16 godina.

    “Mislim da će one uskoro biti uvedene, a sve u cilju manjeg prenošenja zaraze sa osobe na osobu”, zaključio je doktor.

  • Vanredni izbori i kazne od 30.000 KM: Kakve izmjene Izbornog zakona predlaže CIK

    Vanredni izbori i kazne od 30.000 KM: Kakve izmjene Izbornog zakona predlaže CIK

    Centralna izborna komisija BiH će Paralmentu BiH uputiti svoj prijedlog za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kojim je predviđena mogućnost raspisivanja vanrednih izbora, ali i izričita zabrana istovremenog obavljanja ministarske i poslaničke funkcije.

    CIK predlaže da se u zakon uvede načelo redovnog održavanja izbora, po kojem mandat zakonodavne skupštine ne smije biti duži od pet godina. U CIK-u se zalažu i za poštovanje diobe vlasti i nespojivosti funkcija, kako se ne bi dešavalo da godinama isti ljudi budu i poslanici i ministri.

    Posjećamo, takva je situacija bila i na nivou Bonse i Hercegovine i u Fedraciji BiH nakon opštih izbora 2018.

    – Ako ministar u Savjetu ministara BiH, ili u Vladi RS ili FBiH, na izborima osvoji poslanički mandat, ima rok od 90 dana da se odrekne jedne od ovih funkcija. Ako to ne uradi, CIK će mu oduzeti poslanički mandat – navodi se u izmjenama Izbornog zakona, koje predlože CIK.

    Članovi CIK BiH
    Ako političar, koji je delegat u Domu naroda na novu BiH ili u Federaciji BiH, ili u Vijeću naroda RS, bude izabran za poslanika, dužan je da u roku od tri dana obavijesti CIK za koju se funkciju odlučio. Ako to ne učini neće mu biti dodijeljen mandat, koji je osvojio na izborima.

    Ako se desi da jedan političar ima funkciju u drugoj državi, a pobijedi na izborima u BiH, on ima rok od dva dana da se opredijeli koji će mandat zadržati, a kojeg se odreći.

    CIK predlaže i da se propiše mogućnost odgađanja redovnih izbora, ako se oni, zbog vanrednih okolnosti, ne mogu održati prve nedjelje u oktobru. Po tom rješenju CIK bio bio dužan da „zakašnjele“ izbore, raspiše najkasnije 90 dana od dana prestanka vanrednih okolnosti.

    Po inicijativi CIK-a u BiH bi, po prvi put, bilo moguće raspisati vanredne izbore.

    – Ukoliko je neko izabrano tijelo raspušteno u skladu sa ustavom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju vanrednih izbora. Mandat izabranih zvaničnika na vanrednim izborima trajao bi četiri godine – navodi se u prijedlogu.

    CIK predlaže stalnu edukaciju članova biračkih odbora i osnivanje Centra za edukaciju pri CIK-u.

    Za izbor članova biračkih odbora, koji se po važećem zakonu biraju na prijedlog stranaka i kandidata koji učestvuju na izborima, CIK predlaže dva rješenja. Jedno je izbor članova biračkih odbora na osnovu javnog konkursa.

    Po drugom rješenju članove biračkih odbora bi i ubuduće predlagale političke partije, ali samo one koje imaju odbornike ili poslanike u aktuelnim sazivima skupštine i parlamenata.

    CIK predlaže i da se objavljuju izvodi iz Centralnog biračkog spiska, na način na koji bi se spriječile zloupotrebe sa prijavama za glasanje u inostranstvu putem pošte. Preloženo je i da se matični uredi obavežu da u roku od sedam dana dostavljaju podatke o smrti građana starijih od 18 godina. Na ovaj način pokušalo bi se stati u kraj praksi da pokojnici glasaju na izborima.

    Po ovoj inicijativi uveo bi se i instutut ranog glasanja, za građane koji iz opravdanih razloga, recmo zbog odlaska na liječenje, na dan izbora neće biti u svom mjestu prebivališta.

    – Ovakva praksa već postoji u Danskoj, Sloveniji, na Islandu i u još nekim državama – navode u CIK-u.

    Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, prema prijedlogu CIK-a bi se podnosila elektronski. Kako je navedeno u obrazloženju, na ovaj način bi se omogućila efikasnija provjera podataka i validnosti potpisa podrške.

    CIK predlaže i veći broj potpisa podrške za kandidovanje. Kandidat za člana Predsjendištva BiH bi trebalo da priloži 7.000 potpisa, koliko je potrebno i za kandidaturu za Parlament BiH. Za kandidovanje parlament Federacije BiH i Narodu skupštinu RS potrebno je 5.000 potpisa. Za kandidovanje na lokalnim izborima potrebno je skupiti od 100 do 500 potpisa, u zavisnosti od veličine opštine ili grada. Za opštine koje imaju manje od 1.000 upisanih birača, za kandidaturu valja skupiti potpise pet odsto birača.

    Veće kazne
    Centralna izborna komisija predlaže i povećanje novčanih kazni, koji izriče CIK zbog kršenja propisa. Tako bi maksimalna kazna sa sadašnjih 10.000 KM, bila povećana na 30.000 KM.

    Sud BiH bi kao i do sada bio dužan da u roku od dva dana donosi odluke po žalbama na odluke CIK, ali bi mu se nametnula i obaveza da blagovremeno objavljuje informacije o tim odlukama.

    Po zakonu koji predlaže CIK, bila bi zabranjena takozvana funkcionerska kampanja, odnosno nosiocima javnih funkcija bilo bi zabranjeno korištenje javnih resursa u svrhu kampanje, odnosno promocije političke stranke.

    Ukoliko bi prijedlog CIK-a bio usvojen u Parlamentu BiH, to bi značilo da bi u BiH konačno bila jasno propisana zabrana govora mržnje. Takođe, bila bi definisana odgovornost za istupanje na društvenim mrežama i onlajn medijima.

    – U izbornom procesu je kandidatima i stranka, ali i svima koji učestvuju u izbornoj administraciji zabranjeno širenje govora mržnje objavljivanjem slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, i poruka putem internet komunikacije, socijalnih mreža i mobilnih aplikaciija – navodi se u inicijativi.

    CIK se zalaže i za izričitu zabranu zloupotrebe djece u političke svrhe.

    U CIK-u smtraju da broj mandata za koje se glasa mora biti proporcionalan broju birača u izbornim jedinicama.

    – Narodna skupština RS, Parlament Federacije BiH i Parlament BiH dužni su da svake četiri godine preispitaju broj mandata po izbornim jedinicama. Ukoliko to ne urade, Centralna izborna komisija BiH je ovlaštena da posebnom odlukom izvrši preraspodjelu mandata – navodi se u prijedlogu CIK-a za izmjenu Izbornog zakona BiH.

    CIK predlaže i novu odredbu kojim se obvezuju mediji da objave informacije o vlasništvu nad medijima. Jasnije se definiše i njihova obaveza izbalansiranog izvještavanja i jednakog pristupa svim političkim subjektima, kao i obaveza da daju jednaku šansu za predstalvjanje kandidatima oba pola.

    Precizira se i da se zabrana preuranjene kampanje ne odnosi samo na oglašavanje u štampi, na radiju i televiziji, nego i na onlajn medije, društvene mreže ili bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja.

    – Politički subjekt je dužan u roku od 15 dana od dana izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala koji su korišteni u svrhu izborne kampanje – navodi se u prijedlogu CIK-a.

    Navodi se i da je neophodno izraditi prečišćeni tekst Izbornog zakona BiH.

    – S obzirom da bi Izborni zakon BiH, zajedno sa ovim izmjenama i dopunama, bio mijenjan 25 puta, CIK predlaže da se utvrdi službeni prečišćeni tekst ovog zakona – navodi se u inicijativi Centralne izborne komisije BiH za izmene i dopune Izbornog zakona BiH.

  • Vučić se sastao s Erdoanom, nije odolio ni turskoj baklavi

    Vučić se sastao s Erdoanom, nije odolio ni turskoj baklavi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u posjeti Turskoj, sastao se u Istanbulu s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom.

    “Doručak i razgovor u četiri oka sa pogledom na Bosfor”, napisao je Vučić na Instagram nalogu buducnostsrbijeav, uz video-snimak sastanka.

    Vučić je juče po podne doputovao u Istanbul.

    Vučić je na svom Instagram profilu objavio i fotografiju na kojoj jede baklavu, kojoj, kako kaže, nije mogao da odoli.

    “Turska baklava i čaj za kraj uspešne večeri. Valjda, da budem još deblji. Ne vredi, ne mogu da odolim”, napisao je predsjednik Srbije.

  • Američki milioner proglašen krivim za ubistvo, slučajno otkrio zločin

    Američki milioner proglašen krivim za ubistvo, slučajno otkrio zločin

    Američki milioner Robert Durst na sudu u Los Anđelesu proglašen je juče krivim za ubistvo najbolje prijateljice Suzan Berman 2000. godine, zbog čega mu prijeti doživotni zatvor, a povezuje se s još dva ubistva u proteklih 39 godina.

    Durst (78), član jedne od najbogatijih njujorških porodica, koji se nalazio u zatvoru tokom suđenja, nije bio prisutan na čitanju presude jer je u izolaciji nakon što je bio u kontaktu sa zaraženim virusom kovid 19, a sud će mu izreći kaznu 18. oktobra, prenosi Rojters.

    On je slučajno priznao tri stara slučaja nerazriješenih ubistava tokom snimanja dokumentarnog filma HBO-a iz 2015. godine, tako što je dok je još nosio mikrofon nakon intervjua snimljen kako u toaletu sam sebi mrmlja u bradu: “Što sam učinio? Ubio sam ih sve”.

    Tužitelji su Dursta, kojem prijeti doživotni zatvor opisali kao bogatog i “narcisoidnog psihopatu”, a optužen je da je ubio Bermanovu metkom u glavu kako bi prikrio nestanak svoje žene Ketlin, u Njujorku 1982. godine.

    Durstu se sudi samo da je ubio Bermanovu u njenoj kući u Kaliforniji, a sumnjiči se i za ubistva supruge i bivšeg susjeda koja su se dogodila u posljednjih 39 godina.

    Iako je godinama bio osumnjičen za nestanak supruge, 29-godišnje studentkinje medicine, nikad nije podignuta optužnica.

    Tužioci tvrde da je on ubio suprugu, a da je 18 godina kasnije odlučio da ubije Berman jer je otkrila drugima da mu je pomagala da prikrije taj zločin. Tokom suđenja Durst je povezan i ubistvom susjeda Morisa Bleka u Teksasu 2001.

    Durst je u tom slučaju oslobođen optužbe za ubistvo, iako je priznao da je raskomadao Bleka i bacio njegove ostatke nakon što je slučajno pogođen.

    Unuk osnivača jedne od vodećih kompanija za nekretnine u Njujorku, uhapšen je dok je ulazio u hotel u Nju Orleansu gdje je bio prijavljen pod lažnim imenom, samo nekoliko sati prije emitovanja posljednje epizode dokumentarca HBO, bez kojeg, po riječima tužioca ne bi bilo ni osuđujuće presude.