VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ðurić: Kurtijev režim gura region na ivicu krvoprolića

    Ðurić: Kurtijev režim gura region na ivicu krvoprolića

    Ambasador Srbije u SAD Marko Ðurić ocijenio je da današnjim događajima na sjeveru Kosova i Metohije režim Aljbina Kurtija gura region na ivicu krvoprolića.

    Prištinske vlasti danas su oduzimale registarske tablice sa oznakama sa sjevera KiM i uvele su obavezu za vozila iz centralne Srbije moraju imati probne tablice i plaćeno osiguranje, a Ðurić kaže da se time krše svi sporazumi.

    “Kurtijev režim na Kosovu gura region na ivicu krvoprolića. Slanje teško naoružanih specijalnih snaga na područja sa većinskim srpskim stanovništvom radi dobijanja jeftinih političkih poena u trci za lokalne izbore 17. oktobra opasno je po život i krši sve sporazume. Molimo vas da prestanete da se igrate sa vatrom dok ne bude prekasno”, poručio je Ðurić putem Twittera.

    On je dodao da vlada u Prištini treba da se uključi u konstruktivni dijalog sa Beogradom, kao i da radi na stvaranju normalne budućnosti za region.

    “Priština ne treba da koristi ukradene kalašnjikove i donirane transportere kako bi zastrašila svoje srpsko stanovništvo. Treba da se stidite sebe, gospodine Kurti”, poručio je Ðurić

  • Macron tražio oprost od alžirskih boraca koji su se borili na francuskoj strani

    Macron tražio oprost od alžirskih boraca koji su se borili na francuskoj strani

    Predsjednik Emmanuel Macron zatražio je oproštaj od Alžiraca koji su se borili za Francusku tokom alžirskog rata za nezavisnost.

    Priznao je da Francuska nije izvršila svoju dužnost prema grupi boraca poznatim kao Harkisi, javlja BBC.

    Mnogi su živjeli u lošim uslovima iza bodljikavih žica nakon što je vlada odbila priznati njihova prava na boravak u Francuskoj, navodi novinska agencija AFP.

    Oni koji su ostali u Alžiru suočili su se sa divljačkim odmazdama kao saradnici.

    Govoreći pred publikom Harkisa i njihovih potomaka u Parizu, Macron je obećao zakone o reparacijama, kao i spomenik.

    “U ime Francuske, glasnim i svečanim glasom priznajem Harkisima i njihovoj djeci da im je Republika ostala dužna. Borcima želim izraziti zahvalnost”, kazao je Macron.

  • Privrednici između političkog čekića i nakovnja: Njih ne interesuje Otvoreni Balkan, već granice

    Privrednici između političkog čekića i nakovnja: Njih ne interesuje Otvoreni Balkan, već granice

    Balkanska politička klackalica često dotiče privrednike, nije izuzetak ni diskusija u posljednje vrijeme o Otvorenom Balkanu. Probosanska politika nije naklonjena tom konceptu ponajviše zbog glavnog incijatora srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića te insistira na zajedničkom tržištu koje se bazira na tzv. Berlinskom procesu.

    I gdje su tu privrednici, pitanje je koje se postavlja. Oni se u pravilu ne bave politikom te u svim inicijativama vide ono što njima odgovara, što im treba da unaprijede svoj posao.

    Privrednicima je danas potreban slobodan prolaz na granicama, manje smetenje inspekcijskih organa kod uvoza robe, manja čekanja i veća konkurentnost, zbog toga i plebiscitarna podrška svim idejama, pa i Otvorenom Balkanu.

    O ovom problemu nedavno je za naš portal govorio Salem Ekmeščić, vlasnik kompanije EZ iz Busovače, koji je kazao kako bi se samo za jednu godinu s otvorenim granicama na Zapadnom Balkanu prodaja njegove kompanije povećala za 30 posto.

    “Moje vozilo do Niša ide tri dana, a u predloženim okolnostima bi bilo sve za jedan dan za odlazak i povratak. Ovim su troškovi višestruko veći. Sada su još i okolnosti teže, jer za razliku od vremena kad je bio i za nas se borio gospodin Šarović (bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, op.a.), našu robu sanitarni inspektori tretiraju tako da nam otežavaju trgovinu i čine nas nekonkurentnim. U predloženim okolnostima ni tih kontrola na granicama ne bi bilo, jer bi se priznavale analize iz Bosne i Hercegovine”, kaže Ekmeščić.

    Privrednike očito ne zanima politika, zanima ih posao. Otvoreni Balkan ili neki drugi, bitno je samo ono što se dešava na granicama.

  • Budžet upućen Kolegijumu na usaglašavanje: Zbog odsustva poslanika iz Srpske nije usvojena nijedna razmatrana tačka

    Budžet upućen Kolegijumu na usaglašavanje: Zbog odsustva poslanika iz Srpske nije usvojena nijedna razmatrana tačka

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije danas u prvom krugu glasanja usvojio nijednu razmatranu tačku, zbog nepostojanja entitetske većine glasova iz Republike Srpske, odnosno odsustva poslanika stranaka iz Republike Srpske.

    Zbog ovoga su sve tačke dnevnog reda upućene na dodatno usaglašavanje Kolegijumu Predstavničkog doma.

    Na usaglašavanje je upućen i Prijedlog zakona o budžetu BiH za ovu godinu, koji je u drugom čitanju, kao i prijedlog amandmana na budžet poslanika Mirjane Lepić Marinković, kojim se, između ostalog, predviđa povećanje budžetskih izdvajanja za Graničnu policiju i obrazovanje Roma.

    Prema prijedlogu budžeta koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo BiH, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u ovoj godini iznosili bi 1.027.100.000 KM, što je povećanje za tri odsto u odnosu na budžet iz prošle godine, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 843.905.504 KM i veće je za pet odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2020. godinu.

    Prihodi od direktnih poreza iznosili bi 780.000.000 KM i na nivou su iz 2020. godine.

    Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji je predložio Savjet ministara, a kojim se predviđa izjednačavanje svih poreskih obveznika.

    Prema trenutnom Zakonu, akciza na duvanske proizvode plaća se prilikom preuzimanja akciznih markica, dok se akciza na druge proizvode plaća prilikom prvog prometa ili uvoza.

    Nakon glasanja u drugom krugu usvojen je Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudom BiH, koji je predložio Savjet ministara, te prijedlog poslanika HDZ BiH Nikole Lovrinovića za razmatranje deklaracije o dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, o kojima u prvom krugu glasanja nije bilo potrebne većine u Predstavničkom domu, a nije postignuta saglasnost ni u Kolegijumu.

    Na isti način usvojeni su i zaključci sadržani u Informaciji o trenutnom stanju u Izvozno-kreditnoj agenciji BiH /IGA/ uzrokovanom blokadom glavnog transakcionog računu, te poslanička inicijativa Šemsudina Dedića kojom se obavezuje Savjet ministara da, u skladu sa svojim nadležnostima, hitno preduzme aktivnosti prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske s ciljem izmjene i dopune Pravilnika o određivanju javnih puteva po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Hrvatsku.

    Usvojena je inicijativa grupe poslanika da Savjet ministara u roku od tri mjeseca dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima BiH, kojim će biti omogućen i regulisan boravak digitalnih nomada u BiH.

    Inicijativa poslanika SNSD-a Sanje Vulić za formiranje Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u BHRT-u nije podržana u drugom krugu glasanja, kao ni Prijedlog zakona o carinskim prekršajima BiH, koji je po hitnom postupku uputio Savjet ministara.

    U drugom krugu glasanja nisu podržani ni izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o praćenju realizacije preporuka revizije učinka o upravljanju grantovima i aktivnostima institucija BiH za provođenju zaštite i spasavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći.

    Na usaglašavanje Kolegijumu upućeni su i prijedlozi za davanje saglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, o kojima je glasano u prvom krugu.

    Za usvajanje u drugom krugu glasanja potrebna je opšta većina od prisutnih poslanika i da nema 10 glasova protiv iz Republike Srpske.

    Današnjoj sjednici prisustvovalo je 29 poslanika, od kojih iz Federacije BiH 28 i iz Republike Srpske Adil Osmanović, poslanik SDA.

    Poslanici stranaka iz Republike Srpske, njih 13, nisu prisustvovali u skladu sa odlukom Narodne skupštine Republike Srpske.

    Kao odgovor na to što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona u vezi sa zabranom negiranja genocida, Narodna skupština Republike Srpske odlučila je krajem jula da predstavnici Srpske ne učestvuju u radu i odlučivanju u zajedničkim institucijama BiH dok nametnuti akt ne bude suspendovan.

  • Rosu upotrijebila suzavac, upućene dodatne jedinice

    Rosu upotrijebila suzavac, upućene dodatne jedinice

    Kosovske policijske snage bacile su suzavac na okupljene građane kod prelaza Brnjak i kod administrativnog punkta Jarinje u opštini Zubin Potok.

    U toku je intervencija policijskih snaga, a nešto ranije iz Prištine su upućene dodatne snage Rosu na sjever Kosova.

    Srbi sa Kosova i Metohije uznemireni su zbog poteza Prištine da na administrativne prelaze Jarinje i Brnjak pošalje jedinice Rosu.

    Na administrativnim prelazima Jarinje, Brnjak, Merdare, Mutivoda, Bijela Zemlja i Mučibaba od jutros je zabranjen ulazak na teritoriju Kosova i Metohije sa srpskim registraskim tablicama i tablicama sa oznakama kosovskih gradova.

    “Vozači automobila ili teretnih vozila koji nemaju nove tablice sa oznakom RKS moraju, uz plaćanje takse od pet evra sa rokom važnosti od dva mjeseca uzeti takozvane probne tablice koje se izdaju sa oznakom opštine na kojoj boravi vozač automobila”, rečeno je Srni na administrativnom prelazu Merdare.

    Dežurni pripadnici Kosovske policijske službe pojasnili su da vlasnici automobila koji žive na teritoriji Kosova i Metohije imaju obavezu da u narednih pet dana u bilo kom registracionom centru ili osiguravajućoj kući podignu probne tablice.

    U suprotonom, biće im zabranjeno kretanje i protiv njih će biti podnesene prekršajne prijave, tvrde iz Kosovske policijske službe.

    Vlasnici vozila koji žive na teritoriji Kosova i Metohije i upisani su u centralni registar moraće da izvrše preregistarciju vozila po cijeni od pet centi po kubikaži vozila, a moraju platiti i dodatnu registraciju koja se kreće od 270 do 450 evra, u zavisnosti od kubikaže vozila.

    Iz kosovske policije savjetuju vozačima koji imaju samo dokumenta Republike Srbije da izađu i uđu na teritoriju Kosova i Metohije, da bi njihova dokumentacija bila unesena u odgovarajući “carinski i granični sistem Kosova”.

    Ova naredba je na prelazu Merdare proizvela kolone automobila sa srpske strane u dužini od nekoliko kilometara, a razlog više zakrčenju administrativnog prelaza su kamioni sa robom koji su se jutros zatekli na prelazu, kao i oni koji tek pristižu.

    Miodrag Joksić rekao je Srni da je na administrativnom prelazu Merdare čekao više od tri časa i da se nazad u centralnu Srbiju vratilo više desetina vozila jer su vozači odbili da plate, preuzmu i pred kosovskom policijom postave probne tablice sa oznakom RKS.

    “Ovo je igra s narodom. Nikom, pa čini mi se ni policiji, nije jasno šta treba da rade i koje mere da primenjuju. Čas kažu nije dozvoljen ulazak na Kosovo i Metohiju sa srpskim tablicama, čas kažu dozvoljen je, a to zavisi od toga ko je vozač auta”, kaže on.

    Prema njegovim riječima, ukoliko ste Albanac ili pripadate nekoj drugoj naciji, izuzev srpskoj, slobodno ulazite sa srpskim tablicama na Kosovo i Metohiju.

    Uprkos tenzijama koje je izazvala odluka prištinskih vlasti, iz Kfora je saopšteno da je bezbjednosna situacija mirna i stabilna te da su pripadnici Kfora spremni da kao treći bezbjednosni stub, poslije Kosovske policijske službe i EULEKS-a, reaguju ukoliko dođe do narušavanja javnog reda i mira.

  • Mijatović: Nije građanska politika neprihvatljiva ljudima u RS-u samo treba doći i pričati sa njima

    Mijatović: Nije građanska politika neprihvatljiva ljudima u RS-u samo treba doći i pričati sa njima

    Koliko god to bilo teško za priznati Dodik je uz pomoć SDS-i PDP-a, a uz podršku HDZ-a od BiH napravio zemlju slučaj, smatra potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Vojin Mijatović.

    “Za sada nema adekvatnog odgovora od međunarodne zajednice i veliko je pitanje hoće li ga biti. Iako mnogima ovo deluje kao trenutna priča ona to zapravo nije. Godinama pozivam i prozivam da se BiH ne brani u Sarajevu te da je i Banja Luka u BiH”, kaže on.

    Dodaje da iako se svi načelno slažu ipak su pola države ostavili Dodiku, a prihvatili da je sasvim dosta Bosne od Marijin dvora ro Čaršije.

    “Upravo ta politika sada dolazi na naplatu. Period koji slijedi ispred nas će biti veoma neizvjestan, za sada nema adekvatnog odgovora državne politike jer za takvu politiku trebaju državnici, a ne političari i politikanti! Nije građanska politika strana i neprihvatljiva ljudima u Republici Srpskoj samo treba doći i pričati sa njima”, kaže Mijatović.

  • SAD odgovorile: “Ne priznajemo izbore za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji”

    SAD odgovorile: “Ne priznajemo izbore za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji”

    SAD su saopštile da “ne priznaju izbore za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji” jer smatraju da je Rusija “onemogućila svojim građanima da iskoriste građanska i politička prava” tokom nedavnog glasanja.

    “Izbori za Dumu od 17. do 19. septembra u Ruskoj Federaciji održani su pod uslovima koji nisu u skladu sa slobodnim i poštenim procedurama”, saopštio je portparol Stejt departmenta Ned Prajs.

    On kaže da SAD “ne priznaju održavanje izbora za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji i ponavljaju da bezrezervno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine”.

  • Dodik pisao Guteresu

    Dodik pisao Guteresu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je u pismu upućenom generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu da, zbog internih pravila i procedura koje propisuju dužnosti i obaveze Predsjedništva BiH, trenutno nema predstavnika iz BiH koji ima pravo i ovlaštenje dati izjavu pred bilo kojim međunarodnim tijelom ili forumom u ime BiH, uključujući i 76. zasjedanje Generalne skupštine UN.

    Srpski član Predsjedništva je naglasio da Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku da neko u ime njih učestvuje na sjednici Generalne skupštine UN.

    “U svojstvu srpskog člana Predsjedništva BiH i u svjetlu interesa bilo kog od članova Predsjedništva (bilo predsjedavajućeg ili druga dva člana) da se zvanično obrati na 76. sjednici Generalne skupštine UN u ime BiH dopustite mi da Vas ljubazno podsjetim da BiH ima kompleksan izborni sistem, a trenutno i vrlo složenu političku situaciju uzrokovanu jednostranim, nedemokratskim postupcima nekih predstavnika međunarodne zajednice”, pojasnio je Dodik u pismu.

    Nažalost, istakao je Dodik, svjedoci smo situacija kada neki zvaničnici zloupotrebljavaju međunarodne forume, događaje i sastanke različitih tijela prezentovanjem neusklađenih i neovlaštenih izjava koje ne odražavaju stav svih relevantnih aktera u BiH.

    “U slučaju takvog poduhvata, imajte na umu da govornik, bez obzira na čin ili položaj koji zauzima, daje izjavu samo u svoje ime, iznoseći lični stav ili stav njegove/njene stranke, ali ni pod kojim uslovima takva izjava ne smije biti smatrana da je data u ime BiH. Isto to se mora primijeniti na bilo kog od članova Predsjedništva BiH”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

    On je upozorio da je jednostavno neistinita zlonamjerna politička mantra, za koju se očekuje da će biti predstavljena u govoru člana Predsjedništva BiH Željka Komšić, i da ona odražava konstantu praksu zamjene teza i koja u više navrata ističe samo jednu etničku pripadnost kao pokretača svih problema u BiH.

    “Shodno tome, ukupna politička situacija u BiH je nestabilna, a ovu nestabilnost podržava i međunarodna zajednica koja zatvara oči pred pokušajima poput ovoga navedenog u sadržaju pisma. U tom smislu, ljubazno molim Vašu ekselenciju da imate na umu da je delegacija koja će prisustvovati 76. sjednici Generalne skupštine UN, a koja navodno prisustvuje u ime BiH zapravo nije delegacija BiH odobrena i ovlaštena od nadležnih institucija i prema procedurama koje su na snazi u BiH, na bilo kom nivou, nego privatna ekspedicija samoizabranih članova, bez mandata i zajedničkih uputa i stavova”, pojasnio je Dodik.

    On je ukazao da svako davanje zvanične pažnje ovoj ilegalnoj grupi direktno šteti BiH i njenom unutrašnjem balansu.

    “U nadi da ćete adekvatno i ozbiljno pratiti nezavidnu situaciju koja je uzrok ovog pisma, koristim priliku, Vaša ekselencijo, da ponovim izraze mog najvećeg uvažavanja”, naveo je srpski član Predsjedništva BiH u pismu upućenom generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu.

  • Putin se obratio Rusima: Hvala

    Putin se obratio Rusima: Hvala

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahvalio je danas Rusima na povjerenju nakon što je vladajuća stranka Jedinstvena Rusija koja ga podržava dobila parlamentarnu većinu na izborima.

    “Posebne riječi zahvalnosti, naravno, želim da uputim građanima Rusije, da vam zahvalim na povjerenju, dragi prijatelji”, rekao je Putin na državnoj televiziji, prenio je Rojters.

    Predsjednica ruske Centralne izborne komisije Ela Pamfilova izjavila je ranije danas da je Jedinstvena Rusija osvojila većinu glasova, što joj obezbjeđuje dvotrećinsku većinu u Dumi, prenio je TASS.

    Na osnovu 99,72 odsto prebrojanih glasova, jedinstvena Rusija je osvojila 49,48 odsto glasova birača.

    Predstavnici te partije su osvojili i 198 mjesta na listi izbornih jedinica.

    Predsjednik ruske Centralne izborne komisije Ela Pamfilova izjavila je danas da ovo tijelo planira da saopšti konačne rezultate izbora za Državnu Dumu u petak, 24. septembra.

    “Neću da čestititam nikome sada, dok zvanično ne sumiramo rezultate. Planirano je da to uradimo u petak. Tada ćemo da čestitamo i zahvalimo svima”, rekla je Pamfilova.

    Izbori za osmi saziv Državne dume trajali su tri dana – 17, 18. i 19. septembra. Građani su se izjašnjavali i o šefovima devet ruskih regiona i 39 regionalnih skupština, podsjetio je TASS.

  • SNSD: Ili uvrštanje projekata skupštinske većine ili prekid sjednice

    SNSD: Ili uvrštanje projekata skupštinske većine ili prekid sjednice

    Postoje dva scenarija za sutrašnju sjednicu Skupštine grada, i to uvrštanje prijedloga skupštinske većine u Nacrt rebalansa budžeta na doradu ili odbijanje samog nacrta i prekid sjednice, rekao je na konferenciji za novinare Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    Istakao je da je skupštinska većina tražila sastanak sa gradonačelnikom.

    “Ne postoji nijedan ozbiljniji projekat koji može proći mimo Skupštine grada. Mi ako ne ispunimo nečije hirove, mi smo ti koji su krivi za sve. Ništa još nije urađeno u Banjaluci prethodnih 10 mjeseci. Ispod časti je da najveći projekat koji Banjaluka ima asfaltiranje 100 metara puta”, naveo je Ilić.

    Dodao je da ovakve politike o isplati porodiljama neće proći kod skupštinske većine.

    “On mijenja sve stvari bez ikakvog objašnjenja. To neće proći kod nas. Na sutrašnjoj sjednici ja se neću libiti da prekidam sjednicu koliko god puta je potrebno da bi normalno sve funkcionisalo”, kazao je Ilić.

    Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, kazao je da poslije sastanka sa gradonačelnikom nisu odlučili kako će izgledati sjednica Skupštine grada koja će biti održana sutra.

    “Moramo reći da nismo poslije sastanka donijeli nikakve konkretne prijedloge kako će sutra izgledati sjednica. Vidjećemo u kojem će pravcu ići”, rekao je Topić.

    Istakao je da ne postoji nikakva komunikacija odbornika koji su legitimno birani sa gradonačelnikom.

    “Svedeni smo na to da s njim komuniciramo putem medija.

    Postavljamo pitanje da li gradonačelnik vrši politički pritisak na Ustavni sud RS na amandmane jer, koliko smo upoznati, neće više biti rebalansa budžeta ove godine, pa kako će onda isplatiti amandmane porodiljama i zdravstvenim radnicima ako presudi Ustavni sud RS da su važeći”, upitao je Topić.

    Topić je ponovio da postoje dva scenarija na sutrašnjoj sjednici Skupštine grada.

    “Jedna od opcija je da sam nacrt vratimo na doradu i da se uvrsti minimum zahtjeva, a druga opcija je da ako ne naiđemo na nikakvo razumijevanje prekinemo sjednicu”, naglasio je Topić.

    Dodao je da je većina za sve projekte gradobačelnika, da ne bi bilo nerazumijevanja, ali da hoće i da dodaju neke projekte.

    “Smatramo da šest miliona KM nije dovoljno da se riješe kapitalni projekti i da je potrebno još, i ako se donosi odluka o emitovanju obveznica da to bude više i da se dogovorimo oko toga”, naglasio je Topić.