Autor: INFO

  • Na Sardiniji uhapšen Puđdemon

    Na Sardiniji uhapšen Puđdemon

    Bivši predsjednik španskog regiona Katalonija Karles Puđdemon uhapšen je na italijanskom ostrvu Sardinija, rekao je danas njegov advokat Gonzalo Boje.

    Italijanske vlasti još nisu potvrdile da je Puđdemon priveden.

    List “Vangardija” piše da je hapšenje izvršeno na osnovu evropske potjernice koju je objavio Vrhovni sud Španije protiv Puđdemona koji živi u Belgiji.

    Isti izvor navodi da je Puđdemon doputovao na Sardiniju radi susreta sa nezavisnim lokalnim političarima.

    Španski dnevnik “Pais” piše da je Puđdemona policija zadržala na aerodromu “Algero” i da će biti prebačen na sud.

    Španija tereti Puđdemona za pokušaj otcjepljenja Katalonije koji je povezan sa referendumom održanim 1. oktobra 2017. godine i odlukom o nezavisnosti.

    Katalonija je potom bila pod prinudnom upravom španskih vlasti, referendum je poništen, a organizatori su optuženi.

    Puđdemon je izbjegao hapšenje jer je pobjegao u Francusku, a potom u Belgiju.

  • SZO preporučila koktel antitijela protiv kovida

    SZO preporučila koktel antitijela protiv kovida

    Komisija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) preporučila je danas upotrebu koktela antitijela protiv kovida-19 koji su razvile kompanije “Regeneron” i “Roš” za pacijente sa visokim rizikom od hospitalizacije, kao i one koji su teško bolesni i koji nemaju prirodna antitijela.

    Ovaj tretman je u SAD dobio hitno odobrenje, pošto je privukao pažnju kada se prošle godine koristio za liječenje kovida kod tadašnjeg predsednika Donalda Trampa, prenosi agencija Rojters.

    U Evropi se trenutno preispituje terapija, dok ju je Britanija odobrila prošlog mjeseca.

    U posebnom saopštenju, SZO je pozvala američku kompaniju “Regeneron” da snizi cijene i ravnopravno distribuira tretman širom svijeta, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodom.

    Upućen je poziv i drugim kompanijama da prenesu tehnologiju kako bi se pomoglo u izradi sličnih tretmana.

  • Slovenija ublažila mjere o obaveznim kovid propusnicama

    Slovenija ublažila mjere o obaveznim kovid propusnicama

    Mjera o obaveznim kovid propusnicama u Sloveniji je danas blago ublažena, pošto je taj zahtjev ukinut za one koji rade od kuće, kao i za one koji sipaju gorivo sve dok ne ulaze u unutrašnjost benzinskih pumpi.

    To je odluka koja proističe iz uredbe usvojene kasno sinoć, a koja je uslijedila nakon oštrih kritika na račun obaveznih kovid propusnica za one koji rade od kuće, posebno za samozaposlene, prenosi slovenačka agencija STA.

    Ta mjera ostaje na snazi za veliku većinu usluga.

    Slovenačka vlada je odlučila o da se sportske aktivnosti u zatvorenom i na otvorenom mogu izvoditi bez maski i distanciranja sve dok učesnici imaju važeću kovid propusnicu.

  • U Srpskoj još 270 zaraženih, 11 smrtnih slučajeva

    U Srpskoj još 270 zaraženih, 11 smrtnih slučajeva

    Od pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. Аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 761 lаbоrаtоriјskоg uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 270 оsоbа.

    Rаdi sе о 123 muškаrаcа i 147 žеnа, оd kојih је 60 mlаđе, 141 srеdnjе i 69 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 65 iz Bаnjаlukе, 42 iz Biјеljinе, 17 iz Trеbinjа, 14 iz Lаktаšа, 12 iz Prnjаvоrа, pо 11 iz Dоbоја i Čеlincа, pо dеvеt iz Knеžеvа i Kоzаrskе Dubicе, оsаm iz Priјеdоrа, sеdаm iz Bilеćе, pо šеst iz Mоdričе i Fоčе, pеt iz Zvоrnikа, pо čеtiri iz Brоdа i Višеgrаdа, pо tri iz Mrkоnjić Grаdа, Pеtrоvа, Ugljеvikа, Šаmcа i Šipоvа, pо dvа iz Brаtuncа, Grаdiškе, Kоstајnicе, Kоtоr Vаrоšа, Nоvоg Grаdа i Čајničа i pо јеdnа iz Bеrkоvićа, Vukоsаvljа, Dеrvеntе, Istоčnе Ilidžе, Lоpаrа, LJubinjа, Milićа, Nоvоg Gоrаždа, Оštrе Lukе, Pаlа, Srpcа, Srеbrеnicе i Tеslićа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 11 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о šеst muškаrаcа i pеt žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su tri оsоbе iz Bаnjаlukе i pо јеdnа iz Biјеljinе, Gаckа, Nоvоg Grаdа, Grаdiškе, Ugljеvikа, Zvоrnikа, Pеtrоvа, Brоdа.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 73.645 slučајeva virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 4.142 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 316.825 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 723, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 324, а u оstаlim bоlnicаmа 399. Nа rеspirаtоru је 68 оsоbа (45 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 23 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 8.412 оsоbа.

  • Zelenović: Neće biti smanjenja plata

    Zelenović: Neće biti smanjenja plata

    Predsjednik Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi Republike Srpske Branko Zelenović izjavio je da neće biti smanjenja plata zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave, kao ni smanjenja broja radnika u ovom sektoru.

    “Slažemo se sa Ministarstvom finansija i Vladom Srpske da treba da dođe do određenih ušteda, ali ne treba da dolazi do ušteda na platama radnika u ovom sektoru, jer su one ionako male”, rekao je Zelenović novinarima u Banjaluci, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva finansija Republike Srpske u vezi sa spornim mjerama koje su uvrštene u program fiskalne konsolidacije koje se odnoose na smanjenje plata za radnike u jedinicama lakalane samouprave.

    On je istakao da treba svi zajedno da rade sa Vladom Republike Srpske da se povećaju plate svim radnicima u Srpskoj i u realnom i u javnom sektoru.

    Zelenović je rekao da Savez sindikata Republike Srpske radi na povećanju plata u realnom sektoru kroz izmjene i dopune Zakona o radu gdje će pokušati posebnim kolektivnim ugovorima da zaštite radnike u privatnom sektoru i da povećanjem cijene rada budu povećane i plate.

  • Starac vezan i opljačkan u Banjaluci, osumnjičeni uhapšeni

    Starac vezan i opljačkan u Banjaluci, osumnjičeni uhapšeni

    Banjalučka policija uhapsila je jutros Želimira Petkovića i Aleksandra Balabana zbog sumnje da su u naselju Česma, starca vezali i opljačkali, nakon čega su pobjegli sa lica mjesta.

    Kako je navedeno u saopštenju Policijske uprave Banjaluka, u 08,20 časova, zaprimljena je prijava, a efikasnom reakcijom policije osumnjičeni su pronađeni i uhapšeni.

    “Kod uhapšenih je pronađen je i oduzet novac, nakit, fantomke, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem ovog krivičnog djela”, navedeno je u saopštenju.

    U PU Banjaluka dodaju da je u toku je rad po navedenom predmetu.

  • Karan: Odluka Ustavnog suda BiH politička

    Karan: Odluka Ustavnog suda BiH politička

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je nova odluka Ustavnog suda BiH, kojom se utvrđuje da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, odnosno one odredbe u kojima se navodi da su šume na području Srpske u njenom vlasništvu, nisu u skladu sa Ustavom BiH, svakako politička i predstavlja nastavak stvaranja atmosfere početka kraja državne zajednice BiH.

    Karan je podsjetio da je Ustav BiH, odnosno Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, jasan u dijelu u kome pobraja nadležnosti zajedničkih organa BiH i u tvrdnji da sve ostale nadležnosti pripadaju entitetima, te da imovina nije navedena kao nadležnost zajedničkih institucija, kao i da je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđeno da imovina pripada entitetima na čijoj se teritoriji nalazi.

    “Takođe, sporazumom o sukcesiji zemalja nasljednica bivše Jugoslavije predviđena je raspodjela između pravnih sljedbenika bivše SFRJ, a ne ulazi se u područje vlasništva nad podijeljenom imovinom između različitih nivoa uprave unutar zemalja sljedbenica”, naveo je Karan.

    ​On je naglasio da Ustavni sud BiH s ovom odlukom, nastavlja niz u donošenju svojih odluka, kao što su odluka koja se odnosi na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, potom i odluka koja se tiče koncesije Hidroelektrane “Buk Bijela” kojima se pokušava na sve načine oduzeti imovina Republici Srpskoj i prenijeti na nivo BiH, odnosno želi se stvoriti unitarna BiH i ukinuti Republika Srpska.

    Profesor Karan je ponovio da BiH nema svoju imovinu.

    ​On je ukazao da se Ustavni sud BiH, umjesto da čuva Ustav BiH, ponovo stavio u ulogu suda koji krši Ustav BiH, oduzima ustavna prava i na samom kraju, uništava državnu zajednicu čiji Ustav bi trebalo da štiti.

    ​”Republika Srpska i građani Republike Srpske nemaju namjeru da odustanu u borbi za očuvanje Republike Srpske, te ovakvu odluku možemo tumačiti samo kao odluku koja će doprinijeti stvaranju još čvršćeg jedinstva i namjere srpskog naroda da svim raspoloživim pravnim sredstvima odgovori na ovakve odluke političkog karaktera i da očuva interese Republike Srpske”, poručio je Karan.

  • Sudija Ustavnog suda BiH Tudor Pantiru: BiH ima najkompleksniju situaciju na svijetu

    Sudija Ustavnog suda BiH Tudor Pantiru: BiH ima najkompleksniju situaciju na svijetu

    Nakon jučerašnje sjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Mostaru, na kojoj je raspravljano o radu ovog suda na skraćivanju rokova rješavanja predmeta, kao i drugim pitanjima iz rada ove institucije, medijima su se obratili sudije ovog suda.

    Prvi se obratio potpredsjednik Ustavnog Suda BiH i međunarodni sudija Tudor Pantiru, koji uskoro završava angažman u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

    Kako je rekao Pantiru, Ustavni sud BiH je jedna od najbitnijih institucija BiH sa zadatkom da održi Ustav države.

    “Ovaj sud je do sada ispunjavao ovaj zadatak unatoč velikom pritisku izvana. Ova institucija se suočava sa, slobodno možemo reći, najkompleksnijom situacijom u svijetu”, kazao je Pantiru.

    Dodao je da je apsolutna neophodnost postojanje ovog suda unutar države BiH.

    “I siguran sam da će ovaj sud nastaviti štititi ljudska prava. Bila mi je čast da budem dio ovog suda i radim sa svojim uvaženim kolegama. Ja lično napuštam BiH s osjećajem da sam ispunio ovaj zadatak”, zaključio je Pantiru.

  • SIPA pretresa sjedište Granične policije u Sarajevu, privode članove komisije za prijem kadeta

    SIPA pretresa sjedište Granične policije u Sarajevu, privode članove komisije za prijem kadeta

    Pripadnici Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) ušli su jutros u prostorije Granične policije BiH u Sarajevu i vrše privođenja i pretrese.

    Kako saznajemo, vrše se pretresi u Centralnom istražnom uredu, a u toku su i privođenja članova Komisije za prijem kadeta u Graničnu policiju BiH.

    Sumnja se u vršenje brojnih krivičnih djela prilikom prijema novih kadeta.

    Podsjećamo, nedavno se pojavila informacija da su ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, direktora OSA-e Osman Mehmedagić, v. d. direktora Federalne uprave policije Ensad Korman, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Erduan Kafedžić i savjetnik u Uredu Erika Larsona dobili pismo u kojem se otkrivaju neregularnosti u vezi s aktuelnim konkursom za prijem kadeta u Graničnoj policiji BiH.

  • Crna Gora najgora u celoj Evropi

    Crna Gora najgora u celoj Evropi

    Crnogorska ekonomija lane je izgubila 765 miliona evra što je pad u BDP-u za 15,3 odsto, pokazuje zvanična statistika Monstata.

    To je ubedljivo najgori rezultat u celoj Evropi, prema podacima Eurostata, jer je sledeća država na lestvici – Španija, imala pad od 10,8 odsto.

    Ukupni BDP u Crnoj Gori za prošlu godinu je iznosio 4,19 milijardi evra, dok je 2019. godine bio 4,95 milijardi. Po stanovniku to iznosi 6.737 evra, što je za 1.222 evra manje nego godinu ranije, pišu “Vijesti”.

    Gledajući po delatnostima, zbog rigoroznih mera preduzetih zbog suzbijanja koronavirusa, najviše su “nastradale” usluge pružanja smeštaja i ishrane, odnosno hotelijerstvo i ugostiteljstvo.

    Tokom prošle godine se bruto dodata vrednost tog sektora, u odnosu na 2019, smanjila za 78,6 odsto, a u strukturi kreiranja ukupnog BDP-a pala je sa 7,8 u 2019. godini na dva odsto.

    “Prosečna plata u Crnoj Gori će biti oko hiljadu evra”

    Izveštaj pokazuje da su bruto dodate vrednosti u sektorima saobraćaja i skladištenja, kao i administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti pale za oko 26 odsto, a za petinu u oblasti građevinarstva.

    Najveći udeo od 13 odsto u ukupnom BDP-u imala je trgovina na veliko i malo, ali je i ta grana pretrpela pad od 12,5 odsto.

    Pad veći od deset odsto imale su još umetničke, zabavne i rekreativne delatnosti. Rast malo veći od četiri odsto ostvaren je u stručnim, naučnim i tehničkim delatnostima, kao i u obrazovanju, dok je nešto osetnije povećanje od sedam odsto zabeleženo u vađenju ruda i kamenja, ali ta delatnost i dalje ne učestvuje u većem stepenu u strukturi BDP-a.

    Industrija lane bila duplo bolja od turizma

    Koju katastrofu je prošle godine doživeo turizam, pokazuje i to što je čak i ovakva uništena prerađivačka industrija Crne Gore lane imala duplo veću vrednost nego turizam. Prošlogodišnja dodata vrednost prerađivačke industrije od 172 miliona evra bila je neznatno manja nego u 2019. godini, a kod hotelijerstva i ugostiteljstva je pala sa 386 na 82 miliona evra.

    Jedino dvocifreno povećanje od 10,5 odsto ostvareno je u delu zdravstva i socijalne zaštite, što je dobrim delom uslovljeno pandemijom, odnosno većim prometom farmaceutskih proizvoda. Ostale delatnosti nisu bitnije izmenile vrednost BDP-a, u čijoj strukturi, nakon trgovine, najviše učestvuju državna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje, kao i poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa po 7,7 procenata.

    Na izvozu usluga izgubljena milijarda

    Obračun BDP-a po potrošačkoj metodi pokazuje da je izvoz usluga, gde dominantno učešće ima potrošnja stranih turista, prošle godine iznosio 679 miliona evra, a u 2019. je ta cifra iznosila nešto preko 1,7 milijardi. Odnosno, lane je izgubljeno preko milijardu evra ovih prihoda.

    Prema ovom obračunu potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori nije značajnije smanjena, sa 3,5 na 3,4 milijarde. Potrošnja države je lane imala rast sa 881 na 946 miliona. Bruto investicije su smanjene za 200 miliona na 1,16 milijardi, a vrednost promene zaliha je pala sa 231 na 139 miliona.

    Pad duplo veći od turističkih zemalja

    Prosek rasta BDP-a za prošlu godinu na nivou Evropske unije (EU) je minus 5,9 odsto, a najveći negativni rast su imale zemlje koje su orijentisane na turizam, pa se na začelju pored Crne Gore i Španije, nalaze mediteranske države Italija, Malta, Grčka, Hrvatska…

    Ipak, iako se pomenute zemlje u velikoj meri oslanjaju na letnju turističku sezonu, od nekih je Crna Gora imala pad veći i do skoro dva puta.

    Na nivou Evrope, rast u prošloj godini beleže jedino Irska sa 5,9 odsto i Turska sa 1,8 odsto.

    Ko će spasiti Crnu Goru od pogubnog kineskog kredita? Dve su opcije

    BDP Crne Gore u prvom tromesečju ove godine iznosio je 865 miliona evra, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 917,4 miliona evra, pa je zabeležen realni pad 6,4 odsto, što je takođe najgori rezultat u Evropi. Prosek EU za navedeni vremenski interval iznosi -1,3 odsto.

    BDP u tržišnim cenama iskazuje vrednost svih proizvedenih dobara i usluga građana jedne zemlje, to jest zbir bruto dodatih vrednosti po delatnostima i poreza na proizvode umanjenih za subvencije na proizvode.

    Dohodak iz inostranstva 66 miliona

    Slični podaci se dobijaju kada je u pitanju bruto nacionalni dohodak (BND), koji je jednak BDP-u uvećanom za primarni dohodak koji stanovnici države primaju iz inostranstva i umanjenom za primarni dohodak koji građani države plaćaju stranim državama.

    BND Crne Gore u 2020. godini iznosio je 4,25 milijarde evra i nominalno je manji u odnosu na 2019. godinu za 15,1 odsto, dok je saldo primarnog dohotka iz inostranstva za 2020. godinu bio pozitivan i iznosio je 66,6 miliona evra.

    BND po stanovniku lane je bio 6.844 evra, a 2019. godine 8.048 evra.