Neposredno pred odlazak u BiH, Metju Palmer je po prvi put nakon što je preuzeo funkciju američkog predstavnika za izbornu reformu u BiH govorio za Glas Amerike.
Palmer kaže da će SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke.
Prema Palmerovim riječima, SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, te izbornu reformu u skladu sa preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda,
– Vidimo priliku da se u narednim mjesecima u BiH postigne dogovor, da političko vođstvo podrži kompromise potrebne za provođenje ograničenih ciljanih ustavnih promjena i izbornih reformi koje će pomoći BiH da krene naprijed na svom evropskom putu, te promovisati transparentnost i odgovornost u demokratskom procesu. Sekretar Blinken razumije da ovdje postoji prilika. On je na ovome direktno angažiran sa kolektivnim Predsjedništvom u BiH i zamolio me je da ostanem angažiran po ovom pitanju i radim u partnerstvu sa ambasadorom Nelsonom, našim timom u Sarajevu, te sa predstavnicima Evropske unije (EU) na postizanju tog cilja – rekaoje Palmer za Glas Amerike.
Istakao je da su SAD u cijeli proces već uključene.
– Od početka smo vrlo uključeni u ovo. Ovdje bih naglasio da SAD ili EU u konačnici nisu oni koji moraju utvrditi kompromise i napraviti teške izbore koji su neophodni. Politički lideri u BiH trebaju to učiniti. Ali mi ćemo tu biti kao partneri, kao prijatelji, kao zagovornici da pokušamo da pomognemo u podsticanju ovih reformi i da strane pomjeramo ka postizanju dogovora – rekao je.
Palmer je otkrio i lakvu bi izbornu i ustavnu reformu SAD željele vidjeti u BiH.
– Željeli bismo vidjeti neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim implementira reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost u skladu sa preporukama OSCE-a i GRECO-a. I voljeli bismo vidjeti kako politički lideri prihvaćaju ustupke i kompromise koji su neophodni dio tog paketa – istakao je Palmer.
Istakao je da SAD podržava Dejtonski mirovni sporazum.
– Znate da SAD u osnovi podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i dejtonske strukture. To uključuje princip: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Ovo je temelj kompromisa koji su uloženi u uspostavljanje zemlje BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. To je okvir koji može dobro poslužiti BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ono što bismo željeli vidjeti je sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obaveze i odgovornosti prema EU. To uključuje rješavanje konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u šta spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo sa političarima kako bismo krenuli naprijed bi postigao obje stvari: pozabavio se onim što brine Evropski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama evropskih sudova, ali i promovirao funkcionalnost i pomogao BiH da krene naprijed prema Evropi – kazao je.
Takođe je dao je svoj stav o principu “legitimnog predstavljanja” za koji se zalažu predstavnici Hrvatske demokratske zajednice, rekavši da SAD podržavaju dejtonske strukture i Dejtonski sporazum koji podrazumijevaju principe: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.
Nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski. Mislim da je Dragan Čović identifikovao da bi želio da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u dejtonskim strukturama i dejtonskim sistemima bude izabran većinom hrvatskih glasova. On na to misli pod „legitimnim predstavljanjem“. Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski.
Na pitanje da li su sankcije opcija za lidere u BiH i političare ako ne djeluju u razumnom roku u cilju reformi i napretka BiH, Palmer odgovara:
– Mislim da ne bismo trebali govoriti o sankcijama. Mislim da je ono o čemu trebamo razgovarati lični interes, ispravno shvaćen. U interesu je svih građana BiH da se politički lideri okupe, naprave neophodan kompromis i krenu naprijed. Rekao bih da je takođe u interesu svih političkih stranaka da pokažu vođstvo po ovom pitanju. BiH trenutno nije na dobrom mjestu, ne napreduje na svom evropskom putu, muči se ekonomski i politički. To su pitanja kojima se može baviti. Ako ih se ne može riješiti, može ih se barem ublažiti dogovorom o izbornoj reformi i provedbom ustavnih i zakonodavnih promjena.
– Samo bih podvukao predanost SAD u pomoći našim prijateljima i partnerima u BiH. Imamo viziju za tu zemlju. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH, njene evropske ambicije. Suverenitet se ne sastoji samo u tome da budete ostavljeni sami da radite šta god želite. Suverenitet se odnosi na to da rukovodstvo preuzme odgovornost za provođenje vizije građana. To je demokratski suverenitet. BiH ima ambicije, ima evropsku perspektivu, a na liderima je da pokažu da imaju potrebnu hrabrost da rade zajedno kako bi pomjerali zemlju ka toj perspektivi – dodao je na kraju za Glas Amerike.
