Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas o poštovanju Dejtonskog sporazuma sa predstavnikom hrvatskog naroda u BiH i predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem.
Vučić je na Instagramu naveo da je imao “prijateljski razgovor” sa Čovićem.
“Razgovarali smo o poštovanju Dejtonskog sporazuma i legitimnim interesima i predstavljanju tri naroda u BiH”, naveo je Vučić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član Šefik Džaferović tvrde da je opravdana odluka o odgađanju vojne vježbe između Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije, a da su zahtjevi za smjenom ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića “neosnovani i neopravdani”.
“Ova odluka je razumna i opravdana, ako se ima u vidu trenutna pogoršana epidemiološka situacija”, navodi se u zajedničkom saopštenju Komšića i Džaferovića.
Komšić i Džaferović smatraju da je, prema odluci Ministarstva odbrane u Savjetu ministara, predviđena vojna vježba samo prolongirana i da će biti realizovana u skladu sa odlukom Predsjedništva BiH kada se za to steknu potrebni uslovi.
Oni tvrde da zahtjevi za smjenom Podžića predstavljaju “neodgovoran izraz politizacije ovog pitanja”, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je smjenu Podžića zbog nepoštovanja Ustava BiH, jer je otkazao vojnu vježbu Vojske Srbije i Oružanih snaga BiH na Manjači kod Banjaluke, iako to može da učini samo Predsjedništvo BiH koje je jedino nadležno za vođenje odbrane i spoljne politike.
Dodik je izjavio juče Srni da se Podžić nije ni obratio, niti se konsultovao sa Predsjedništvom BiH.
“Očigledno je da se konsultovao sa Džaferovićem i Komšićem, jer ne mogu da vjerujem da bi on sam smio tako nešto da uradi”, rekao je Dodik.
Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Mirko Okolić izjavio je juče Srni da je Podžić ovu odluku donio bez konsultacija i saglasnosti sa Predsjedništvom BiH i svojim zamjenicima.
“Takvu odluku je donio na osnovu prijedloga načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senada Mašovića koji je to učinio bez konsultacija sa Zajedničkim štabom Oružanih snaga BiH”, pojasnio je Okolić.
Bugatti Bolide je najljepši hiperautomobil godine, odlučio je žiri sastavljen od profesionalnih dizajnera tokom 36. Međunarodnog automobilskog festivala u Parizu.
Bolide je ograničeni Bugattijev model fokusiran na stazu, a nagradu je dobio u konkurenciji od ukupno četiri finalista i to sa značajnom prednošću. Preostala tri konkurenta nisu navedena, ali pravila nalažu da kandidati mogu biti samo modeli serijske proizvodnje koji se prodaju z više od 60.000 eura te koje odlikuju sportski dizajn i izvanredne performanse. Uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o godišnjoj nagradi, svi kandidati su vjerovatno predstavljeni ove godine.
Bolide je najekstremniji Bugattijev model u historiji, dizajn odlikuje niska karoserija s brojnim otvorima, LED prednja i stražnja svjetla u obliku slova “X”, otvor na krovu, ogromni stražnji difuzor, trkaći stražnji spojler i centralno pozicionirani izduvni sistem s četiri završetka.
Bolide je predstavljao novi izazov za tim dizajnera, tako da nagrada mngoo znači.
“Čast nam je što je dizajn dobio tako prestižnu nagradu od eksperata u ovom polju. Za nju je zaslužan cijeli tim koji je usavršio sve aspekte dizajna modela Bolide”, izjavio je direktor Bugattijevog dizajna Achim Anscheidt.
Unutrašnjost nije slična Chironovoj, vozač sjedi veoma nisko i ne pruža luksuz kao cestovni hiperautomobili. Dizajn je osmišljen tako da vozač ima maksimalnu vidljivost, kao i da minimalno zaokuplja njegovu pažnju. Sve kontrole su na dohvat ruke.
Bolide je predstavljen u oktobru 2020. godine u formi koncepta, a nakon velikog interesa je Bugatti u augustu ove godine predstavio produkcijsku verziju namijenjenu stazi. Hiperautomobil je ograničen na 40 primjeraka, a pokreće ga 8,0-litarski W16 quad-turbo motor koji razvija 1.824 KS i koji koristi gorivo za trkaće automobile (110 oktana).
Prve isporuke se očekuju 2024. godine, a svaki Bolide će koštati 4 miliona eura.
Novi Aygo X razvijen je u Evropi za Evropljane i proizvodit će se u Toyotinoj tvornici u Češkoj Republici.
I dok većina evropskih automobilskih kompanija odustaje od modela iz A segmenta u Toyoti misle drugačije, pa će za mjesec dana predstaviti Aygo nove generacije koji su ovaj put zamislili i razvili sami, jer su Citroën i Peugeot u međuvremenu odustali od razvoja srodnih modela C1 i 108.
Novi Aygo X razvijen je u Evropi, nudit će se evropskim kupcima i proizvoditi u Toyotinim proizvodnim pogonima u Češkoj Republici, a slovo X u nazivu modela sugeriše da će se i najmanjim Toyotin model priključiti sve većem društvu crossovera.
Konceptnim modelom Aygo X Prologue (na slikama) Toyota je još u martu pokazala kako će u osnovici izgledati produkcijski model koji bi kupcima trebao biti dostupan od naredne godine, a zasnovan je na modularnoj platformi TNGA-B na kojoj je nastao za broj veći aktuelni Yaris.
U Toyoti su ranije najavili da će i novi Aygo X pokretati malolitražni benzinski motor. Elektrifikacija nije u planu, a svi detalji bit će poznati uskoro
Kada je pandemija prošle godine onemogućila dolazak masama turista, stanovnici Venecije kao da su živjeli u drugom gradu, gradu koji im je pripadao koliko i turistima koji ih istiskuju s njihovih kamenih pijaca, kaldrmisanih uličica, čak i iz stanova.
U tihom gradu, zvona sa 100 zvonika, zapljuskivanje vode iz kanala i venecijanski dijalekt odjednom su postali dominantni zvukovi. Kruzeri koji su do tada iskrcavali hiljade posjetitelja i izazvali štetne valove u potonulom gradu nestali su.
No, piše New York Times, sada gradske vlasti podižu kontrolu nad ogromnim gužvama na novi nivo, uvodeći visokotehnološka rješenja. Tako koriste stotine nadzornih kamera za nadzor posjetitelja i sprječavanje gužve.
Sljedećeg ljeta planiraju instalirati i kapije na ključnim ulaznim mjestima. Kako je predviđeno, posjetitelji koji dolaze samo na jedan dan morat će rezervirati unaprijed i platiti naknadu za ulazak. Ako previše ljudi želi doći, neki će biti odbijeni.
Gradonačelnik Luigi Brugnaro i njegovi saveznici kažu da im je cilj stvoriti grad pogodniji za život njegovih građana.
“Ili smo pragmatični, ili živimo u svijetu bajki”, rekao je Paolo Bettio, koji vodi Venis, kompaniju koja se bavi gradskom informacionom tehnologijom.
Predstavnici Bošnjaka u skupštinama općina i gradova u Republici Srpskoj razgovarali su danas u Sarajevu s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem o političkoj situaciji u tom entitetu.
Tema je bila i iznalaženje mogućnosti za značajniju pomoć povratnicima na to područje da bi ostali u svojim domovima i da ne bi odlazili u inozemstvo.
Izetbegović ističe da Federacija BiH mora značajnije pomoći povratnike u RS-u, a sugerirao je da se ide na manje biznise i na osnovu toga omogući ljudima da ostanu na tom području.
“Ići će se na zakon koji će se pozvati na dovršetak implementacije Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma na način da se pomogne Srbima u FBiH, Bošnjacima i Hrvatima u RS-u, da se izdvoji fiksni procent koji će biti između jedan i dva posto federalnog budžeta. To je stara ideja, imamo konačno spremnost da prođe”, kazao je.
Pojasnio je da će se raditi o desetinama miliona iz kojih će se pomagati ljudi u smislu održivog povratka, otvaranja radnih mjesta, da ostvare zdravstvenu zaštitu u FBiH, boračka prava…
“Ovaj put imamo zrelost, spremnost, sazrijavanje kod probosanskih stranaka u svakom od spomenutih segmenata. Trebamo raditi manje projekte, jer svaka sredina je posebna, mladih ljudi je sve manje, nisu dovoljno osposobljeni. Projekt koji će zaposliti nekoliko osoba je veliki ako bude stotinu takvih projekata u RS-u. Mislim da tako trebamo raditi. Nisu rješenje veliki projekti, nego stotine malih projekata koji kad se saberu čine jedan veliki projekt”, kazao je.
Izetbegović je rekao da postoji spremnost da se na sljedeće izbore ide zajedno. Prema njegovim riječima, novost u nastupu na izborima 2022. godine i s pozicijom Bošnjaka u RS-u jeste sazrijevanje i spremnost da se ide zajedno, što, kako je kazao, prije nije bilo. Drugo je, dodaje, nova energija u dijaspori.
“To pruža šansu da povratnici u RS postanu politički faktor u Narodnoj skupštini RS-a. Nije bitno ko će biti na kojoj poziciji. SDA tamo ima najjaču podršku, ali mi nećemo nastupiti na takav način, idemo zajedno. Danas sam kazao ovim ljudima što su došli, moraju zajedno nastupiti jer su slabi da bi se dalje rasipali”, rekao je Izetbegović.
Predsjednik Skupštine Grada Doboja Sevlid Hurtić kazao je novinarima da su danas prisutni predsjednici osam skupština gradova i općina u RS-u, a dobili su podršku za sve što budu predlagali
“Svidio mi se prijedlog da to ne bude samo priča, nego konkretni rezultati iz onoga što mi predložimo”, kazao je.
Odbornici u lokalnim parlamentima iz Republike Srpske imali su ranije danas, u zgradi Predsjedništva BiH, susret s predsjedavajućim Predsjedništva BiH i predsjednikom DF-a Željkom Komšićem. Za danas je predviđen susret bošnjačkih političara iz RS-a s Elmedinom Konakovićem, liderom NiP-a.
Sastanci se održavaju na inicijativu predsjednika skupština gradova i općina Doboj, Prijedor, Zvornik, Višegrad, Osmaci, Novo Goražde, a prisustvuje i smijenjeni predsjednik Skupštine Srebrenice Ćamil Duraković.
Evropski sud za ljudska prava imenovao je novog stranog sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a prema zvaničnim informacijama to je Albanac Ledi Bianku.
Iako članovi Predsjedništva BiH do sada nisu mogli postići konsenzus o imenovanju novog stranog sudije te je u protivljenju ovom imenovanju najglasniji bio Milorad Dodik, Evropski sud za ljudska prava ipak je imenovao Biankua na ovu važnu poziciju.
Predsjedništvo BiH ranije je uputilo dopis prema Evropskom sudu za ljudska prava, u kojem je navelo da zbog blokade člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS nije moguće izvršiti konsultacije o imenovanju novog sudije.
“Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić dobio je obavijest predsjednika Evropskog suda za ljudska prava Roberta Spana da je za novog međunarodnog sudiju u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine imenovan Ledi Bianku, a u skladu sa članom VI/1.a) Ustava Bosne i Hercegovine”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
Dodik je nedavno kazao da je eventualni novi sudija stranac u Ustavnom sudu BiH Albanac iz Albanije, da je produkt lobiranja “muslimanske” strane iz Sarajeva i da Republika Srpska nema razloga da vjeruje u njegovu objektivnost.
Ko je Ledi Bianku
Ledi Bianku je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava i vanredni profesor na Univerzitetu u Strazburu u Francuskoj. Također, Bianku je ranije obavljao i posao člana Venecijanske komisije Vijeća Evrope za demokratizaciju.
Tokom 2007. godine imenovan je za sudiju Evropskog suda za ljudska prava, a kao član radio je na nekoliko važnih slučajeva vezanih za izbjegličku krizu u Evropi, posljedice globalnog terorizma, ali i probleme nezavisnosti pravosuđa.
Bio je član sudskih vijeća u Strazburu u ključnim predmetima kao što su Al Skeini protiv Velike Britanije, Gafgen protiv Njemačke, Barbulescu protiv Rumunije i brojnim drugim.
Također, između 2000. i 2007. godine obavljao je funkciju savjetnika albanskog predsjednika, kao i druge funkcije koje su bile vezane za albansku vladu.
Albanski parlament 2006. godine izabrao ga je za predsjednika Nacionalnog vijeća za radio i televiziju.
Osim maternjeg jezika, Bianku poznaje engleski, francuski i italijanski jezik.
Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske izdao je upozorenje na obilne padavine i kišno vrijeme u periodu od 5. do 8. oktobra.
“U naredna četiri dana se očekuju obilne padavine, koje su potencijalno opasne i u zonama nepogoda mogu izazvati bujične poplave”, navedeno je u dopunskom meteorološkom biltenu.
Kako su naveli iz Zavoda u periodu od 6. do 8. oktobra u centralnom planinskom pojasu koji uključuje i južnu polovinu Krajine, očekuje se od 70 do 100 l/m² padavina, na zapadu i sjeverozapadu očekuje se od 100 do 130 l/m², s tim što će ove najviše količine biti lokalnijeg karaktera.
“U istom periodu u južnom pojasu u Hercegovini očekuje se 60 do 80 l/m² padavina, u visokoj Hercegovini manje i to od 30 do 50 l/m², što će se protezati i na sjever do južnih dijelova Sarajevsko-romanijske regije”, navedeno je u biltenu.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija uputio je danas pismo ministru odbrane BiH Sifetu Podžiću sa zahtjevom da stavi van snage Odluku o realizaciji mjera i aktivnosti na organizaciji vojne vježbe “Manjača 21”, a kojom se odgađa vojna vježba koju su planirale Oružane snage BiH i Vojska Srbije na Manjači od 9. do 16. oktobra ove godine.
Tegeltija je u pismu, između ostalog, istakao da razlozi za odgađanje realizacije vojne vježbe „Manjača 21“ nemaju uporište, te naveo da će, ukoliko ministar Podžić ne postupi po istom, biti prinuđen da postupi u skladu sa ovlaštenjima predsjedavajućeg Vijeća ministara iz Zakona o Vijeću ministara BiH.
“Uvažavajući epidemiološku situaciju u Bosni i Hercegovini, poznato nam je da je u toku ove godine održano nekoliko vojnih vježbi i drugih aktivnosti OS BiH sa partnerskim zemljama i organizacijama na raznim lokacijama u BiH gdje su poštovane sve epidemiološke mjere propisane od nadležnih tijela u BiH. U pogledu finansijskih sredstava, poznato Vam je da je Savjet ministara BiH usvojio Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, čime je omogućeno da OSBiH nesmetano funkcionišu i izvršavaju zakonom propisane i definisane zadatke iz svoje nadležnosti, kao i da Republika Srbija snosi sve troškove održavanja vojne vježbe za pripadnike Vojske Republike Srbije, izuzev troškova klase 1 – hrana”, navodi Tegeltija u pismu.
Tegeltija je dodao da, imajući u vidu sve navedeno, smatra “da jednostrano donošenje ovakve odluke od ministra odbrane predstavlja kršenje Zakona o odbrani BiH, da je isto neopravdano i predstavlja nediplomatski potez prema Republici Srbiji”.
“Pozivam Vas da odmah stavite van snage predmetnu odluku i nastavite planirane aktivnosti na realizaciji bilateralne vojne vježbe ‘Manjača 21’, te da me o tome obavijestite”, dodaje se u pismu.
Tegeltija je o tom zahtjevu upoznao sve članove Predsjedništva BiH, saopšteno je iz Kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Zoran Stanković, čuveni patolog, predsjednik Koordinacionog tijela za Bujanovac, Preševo i Medveđu i bivši ministar, preminuo je jutros.
Kako navodi izvor Nove, Stanković je preminuo od posljedica virusa korona. Vijest je potvrđena i RTS-u.
Završio je Medicinski fakultet u Nišu 1980. godine. Doktorirao je 1997. godine. Specijalizaciju za sudsku medicinu i patologiju zatvršio je na VMA 1988. godine. U čin general-majora je unapređen 2001. godine.
Karijeru je započeo kao vojni ljekar u Peći i Vranju. Bio je patolog na ratištima bivše Jugoslavije. Bio je na čelu Vojno-medicinske akademije od 2002-2005. godine i važi za najmlađeg načelnika VMA u istoriji. Na najavu da će biti smijenjen sa mjesta načelnika VMA, odlučio je da sam ode u penziju.
Postavljen je na mjesto ministra odbrane u prvoj Vladi Vojislava Koštunice od 2005-2007. godine, i po tom osnovu bio je i član Savjeta ministara Državne zajednice SCG.
Član je Jugoslovenskog komiteta za prikupljanje podataka o istraživanju zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava od 1993. godine. U decembru 1997. godine formirao je tim za istraživanje posljedica NATO bombardovanja Republike Srpske zbog sumnje da su korišćeni projektili sa osiromašenim uranijomom. Član je Komisije za istinu i pomirenje. Jedan je od najuglednijih forenzičara i patologa u Srbiji, a od 1995. godine radio je kao stručnjak Ujedinjenih nacija. U nekoliko slučajeva je svjedočio pred Haškim tribunalom.
Na prijedlog stranke G17 plus postavljen je na mjesto ministra zdravlja početkom marta 2011. godine gdje je ostao do kraja mandata Vlade Mirka Cvetkovića, prenosi b92.
Početkom novembra 2012. Vlada Srbije ga je imenovala za šefa Koordinacionog tijela za Bujanovac, Preševo i Medveđu.