Autor: INFO

  • Ruski general ubijen u Moskvi: Eksplozija raznijela Putinovog oficira

    Ruski general ubijen u Moskvi: Eksplozija raznijela Putinovog oficira

    Fanil Sarvarov (56), general-potpukovnik, načelnik Odjeljenja za operativnu obuku oružanih snaga Rusije, poginuo je nakon što je jutros, 22. decembra, raznijet njegov automobil u Moskvi.

    On je oko 6.55 časova sjeo u svoj automobil na parkingu u okrugu Jasenjevo u Moskvi, a nekoliko sekundi nakon što je pokrenuo vozilo došlo je do stravične eksplozije koja je probudila čitav komšiluk.”Prvo smo mislili da je pao dron, a onda smo vidjeli vozila u plamenu”, rekli su svjedoci.

    Podlegao na putu do bolnice
    Od siline eksplozije, kia je pretrpjela stravičnu štetu, a sam Sarvarov je živ dočekao da ga spasioci izvuku iz vozila. Međutim, na putu do bolnice je podlegao povredama.

    Mediji su pisali da je Sarvarov zadobio “višestruke povrede od gelera, zatvorene prelome, povrede nogu i prelom kosti lica”.

    Spasiocima je bilo potrebno dosta vremena da ga izvuku iz uništenog automobila.

    Odmah po izvlačenju iz vozila Sarvarova su prebacili u bolnicu, a potom je stigla vijest da je preminuo.Prema navodima lokalnih medija, u eksploziji je oštećeno još najmanje sedam automobila, prenosi Telegraf.rs.

  • Rješenje za NIS na pomolu

    Rješenje za NIS na pomolu

    – Poslije poruka Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, da je situacija oko NIS-a “veoma složena i komplikovana”, ali da se narednih dana očekuju inicijative i zahtjevi upućeni OFAK-u kako bi kompanija dobila operativnu licencu, ostaje neizvjesno koje će rješenje prevagnuti.

    Ekonomista i pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije Bojan Stanić kaže da je činjenica da se govori o “koraku do rješenja” ohrabrujuća, ali da su sve opcije i dalje otvorene.

    “Kada se kaže da smo korak do rješenja, to djeluje ohrabrujuće, jer bi značilo da NIS nastavi da funkcioniše – da nabavlja sirovu naftu, prerađuje je i zadovoljava dio potreba domaćeg tržišta, kao i da se nastavi rad Petrohemije”, rekao je za RTS Bojan Stanić.

    Sve opcije i dalje na stolu

    Podsjeća da su u prethodnim danima postojale informacije o pregovorima ruskog vlasnika sa potencijalnim kupcem udjela, ali da još nema potvrde da će se taj put ostvariti.

    “Na današnji dan deluje da su sve opcije i dalje na stolu – od ulaska treće strane, preko Republike Srbije kao kupca, do određene vrste prinude”, kaže Stanić.

    Značaj NIS-a za privredu Srbije

    Ističe da Srbija trenutno ima dovoljno rezervi i da se uvozom obezbjeđuju neophodne količine za domaće tržište, ali da je dugoročno važno da NIS nastavi da funkcioniše zbog značaja za budžet, BDP-a, zaposlenost i djelimičnu kontrolu energetskog sistema.

    Kao ključan faktor navodi i pritisak mogućih sekundarnih sankcija, zbog čega ukazuje da do rješenja treba doći što prije.

    Energetika ostaje ključni izazov i u 2026. godini

    Govoreći o širem kontekstu, Stanić kaže da se pitanje NIS-a ne može posmatrati izolovano, već u okviru odnosa velikih sila i evropske energetske politike.

    “Bez obzira na kratkoročno ili srednjoročno rešenje, Srbija mora da vodi računa o dugoročnim okolnostima – da će ovaj prostor sve više zavisiti od usklađivanja sa politikom Evropske unije, jer i nafta i gas moraju da prolaze preko teritorije EU”, ističe Stanić.

    Uticaj geopolitike i regionalnih odnosa

    Osvrćući se na najave da bi mađarska kompanija MOL mogla da transportuje veće količine sirove nafte preko JANAF-a, Stanić ocjenjuje da Mađarska ima snažnu pregovaračku poziciju i dobre odnose sa različitim partnerima, što joj omogućava da izvuče određene benefite, ali da to ne znači da su dugoročni rizici otklonjeni.

    Prema njegovim riječima, posljedice za privredu se za sada ne osjećaju dramatično, ali doprinose nižim stopama rasta nego što je planirano.

    “Verujemo da u kratkom roku neće biti problema u maloprodaji, ali je važno da domaća prerada nafte funkcioniše, jer se tako utiče i na količine i na cene”, kaže Stanić.

    Energetika ključna tema i narednih godina

    Govoreći o budućnosti, naglašava da energetika ostaje ključna tema i u narednoj godini.

    “Ako gledamo šta je najveći problem privrede Srbije, to je pitanje NIS-a i energenata uopšte. U srednjem roku izazovi su još složeniji – od geopolitike do konkurentnosti privrede. Ali upravo zato je važno da se Srbija što bolje pozicionira u novim ekonomskim okolnostima”, zaključuje Stanić.

  • Peskov: Razgovor Putina i Trampa može se brzo organizovati

    Peskov: Razgovor Putina i Trampa može se brzo organizovati

    Raspored ruskog predsjednika Vladimira Putina još uvijek ne uključuje telefonski razgovor sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

     Razgovor još nije zakazan, ali se može brzo organizovati ako je potrebno – naveo je Peskov novinarima.

    Na pitanje da li Putin planira da čestita Božić svom američkom kolegi, Peskov je rekao da će Kremlj to objaviti ako ruski predsjednik odluči da to učini.

  • Đurić: Evrointegracije, vojna neutralnost i multivektorski pristup ostaju ključni stubovi spoljne politike

    Đurić: Evrointegracije, vojna neutralnost i multivektorski pristup ostaju ključni stubovi spoljne politike

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da evropske integracije, vojna neutralnost i mulivektorski pristup ostaju ključni stubovi srpske spoljne politike.

    Đurić je rekao da je dugoročni cilj srpske diplomatije da Srbiju pozicionira kao stabilnu modernu i međunarodno relevantnu evropsku državu, a da paralelno mora obezbijediti energetsku i ekonomsku sigurnost.

    – Cilj je da Srbija postane tehnološki i logistički čvor regiona – zemlja koja je integrisana u evropske lance vrednosti, ali isposobna za inovacije i izvoz znanja – kaže Đurić.

    Đurić je istakao da poseban i trajan izazov ostaje pitanje Kosova i Metohije, a kada je u pitanju region, pristup srpske diplomatije je jačanje praktične saradnje i sprečavanje pogrešnih procjena koje mogu dovesti do podizanja tenzija.

    – Srbija nudi saradnju zasnovanu na interesu i uzajamnom poštovanju, ali istovremeno ostaje čvrsto opredeljena za zaštitu svojih legitimnih interesa i bezbednosti svog naroda – rekao je Đurić za Politiku.

    Naglasio je da Srbija nastoji da odnose gradi pragmatično i racionalno, tamo gdje postoji podudarnost interesa, uz jasno definisane crvene linije u pitanjima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i bezbjednosti.

    Šef srpske diplomatije je istakao da punopravno i ravnopravno članstvo u EU ostaje spoljnopolitički prioritet Srbije, ali, kako je napomenuo, taj proces danas nije isključivo tehničko pitanje, već je u velikoj mjeri političko.

    – Zato ćemo nastaviti reforme zbog naših građana i sopstvene budućnosti, uz jačanje međunarodnih kapaciteta Srbije – kaže Đurić.

  • Stanje generala Mladića sve bliže kritičnom i zahtijeva liječenje van haškog zatvora

    Stanje generala Mladića sve bliže kritičnom i zahtijeva liječenje van haškog zatvora

    Zdravstveno stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića približava se kritičnom i zahtijeva liječenje van haškog zatvora, rekao je njegov sin Darko Mladić za RIA Novosti.

     Nadamo se da će biti pušten na liječenje, u suprotnom, ne znamo koliko mu je vremena preostalo u pogledu zdravlja – rekao je Darko Mladić.

    Kako je opisao, njegov otac postaje sve slabiji, praktično je prikovan za krevet više od godinu i po dana, naglasivši da su njegovi postojeći zdravstveni problemi pogoršani onima izazvanim dugotrajnim zatočeništvom.

    Podsjetio je da je u avgustu 2024. godine general Mladić pokušao sam da ustane iz kreveta, pa je pao, zadobio potres mozga i povrijedio nos, te da od tada nije mogao sam da ustane.

    – Sada ponekad može da razgovara sa najbližima dva ili tri sata, ali ponekad ne može ni da izgovori nekoliko rečenica – dodao je Darko Mladić.

    On je napomenuo da njegov otac dva puta sedmično ide na petnaestominutne seanse fizioterapije, što nije dovoljno, naglasivši da su se razvili dekubitusi.

    General Mladić je 12. maja 1992. godine, odlukom Narodne skupštine Republike Srpske, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i na tom položaju je ostao do 1996. godine.

    Uhapšen je u Srbiji i isporučen Haškom tribnulu gdje je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog navodnog genocida i zločina protiv čovječnosti u BiH.

    Tokom zatočeništva u tom haškom kazamatu srpski general je pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.

  • Zaharova pozvala Evropu da se urazumi – u suprotnom će ostati i bez praznika

    Zaharova pozvala Evropu da se urazumi – u suprotnom će ostati i bez praznika

    Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova pozvala je Evropu da se urazumi i prestane da “sama sebe uništava”, upozorivši da bi, usljed “bezumne podrške Kijevu i odustajanja od kupovine ruskih energenata”, Evropljani mogli da ostanu čak i bez praznika.

    Komentarišući izvještaje o tome da su, zbog političke odluke Brisela i niza evropskih prestonica da se odreknu ruskih energenata i pređu na režim stroge štednje, otkazane praznične manifestacije i tradicionalna praznična rasveta, Zaharova je navela da je u Berlinu “pod znakom pitanja bilo novogodišnje slavlje kod Brandenburške kapije – događaj na otvorenom sa živom muzikom i vatrometom, na koji su dolazili ljudi iz cijele Evrope”.

    – Takođe je objavljeno da se, prvi put u posljednjih nekoliko decenija, zbog mjera štednje koje su donijeli berlinski zakonodavci, u potpunosti odustalo od božićne rasvete na bulevaru Kurfirstendam, jednoj od najvećih ulica u Berlinu – dodala je ona.

    Da li su Nijemci prije samo nekoliko godina mogli da zamisle da će bezumna politika briselskog EU aparata i vodećih evropskih prestonica, usmjerena na podršku kijevskom režimu i odustajanju od pouzdanih ruskih energenata, dovesti decembarske praznike na ivicu kraha? – napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Istovremeno, Zaharova je istakla da će se praznici ipak održati isključivo zahvaljujući želji i zajedničkim naporima običnih građana i odgovorne poslovne zajednice, jer bi u suprotnom “njemačka prestonica krajem decembra morala da bude u potpunom mraku”.

    – Za proslavu kod Brandenburške kapije zajedničkim snagama pronađen je i plaćen novi izvođač radova, a za sijalice na Kurfirstendamu novac su prikupljali čak i penzioneri. Za sada izgleda da se skupilo dovoljno – Božić će se proslaviti – dodala je Zaharova. To što je za Božić ipak bilo dovoljno – uliva nadu. Daj Bože da se urazume i prestanu sami sebe da uništavaju – zaključila je ruska diplomata.

  • Dodik: Srpska u sljedeću godinu ulazi s planom investicija od četiri milijarde KM

    Dodik: Srpska u sljedeću godinu ulazi s planom investicija od četiri milijarde KM

    Za SNSD su odbrana statusa Republike Srpske i bolji život za srpski narod u centru svih političkih i ekonomskih aktivnosti, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je rekao da Republika Srpska u sljedeću godinu ulazi stabilna s jasnim planom i programom investicija, koje su veće od četiri milijarde KM.

     

    U osvrtu na proteklu sedmicu, Dodik je na Iksu naveo da je razgovarao sa rukovodstvom Gradskog odbora SNSD-a u Doboju, koji je i na proteklim izborima pokazao koliko narod vjeruje u našu politiku.

  • Košarac: Trgovska gora ne smije biti predmet politizacije

    Košarac: Trgovska gora ne smije biti predmet politizacije

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarca istakao je da jedan broj političara iz FBiH na važnim funkcijama na niovu BiH histeričnim napadima na zvaničnike Republike Srpske pokušava da prikrije svoj nerad i to čine i u slučaju Trgovske gore, te im poručio da ne “mlate praznu slamu”.

    Košarac je, odgovarajući predsjedavajućem Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saši Magazinoviću, rekao da je jedna od prvih inicijativa Milorada Dodika kao tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH bilo usvajanje seta zaključaka Predsjedništva BiH na osnovu kojih su nadležne institucije obavezne na postupanje u slučaju Trgovske gore.

    On je naglasio da su ti zaključci bili osnova za sva dalja postupanja.

    – Uporno ponavljam da problem izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori ne smije biti predmet politizacije i jeftinog populizma na unutrašnjem planu – rekao je Košarac Srni.

    Nažalost, dodao je, jedan broj političara iz FBiH koji obavljaju važne funkcije na nivou institucija BiH pokušava da tendencioznim i histeričnim napadima na zvaničnike Republike Srpske prikrije svoj nerad, umjesto da preduzmu konkretne korake i doprinesu borbi za zaštitu zdravlja 250.000 ljudi i životne sredine.

    – Јuče Konaković, danas Magazinović i tako u krug… Nedopustivo je njihovo politikanstvo i pokušaj da na prizeman i banalan način pokušaju prikupiti pokoji politički poen kod svog sve malobrojnijeg glasačkog tijela – rekao je Košarac.

    Upitao je šta je uradio Magazinovićev stranački kolega, aktuelni bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u vezi sa Trgovskom gorom

    – Čime mjerimo njegov doprinos rješavaju ovog problema? Bećirović nije uradio ništa. I što je još veći apsurd, Bećirovićev nepostojeći doprinos veći je od doprinosa Magazinovićevog koalicionog partnera Konakovića. Bećirović ne radi ništa, za razliku od Konakovića, koji sabotira našu borbu zataškavajući protestne note u MIP-u BiH – kaže Košarac.

    Naglasio je da je krajnje vrijeme da se uozbilje, manu “mlaćenja prazne slame i lažnih optužbi na račun Milorada Dodika i Republike Srpske”.

    – Ako ne želite da date konstruktivan doprinos borbi protiv izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, barem zaćutite i ne trujte javnost obmanama i manipulacijama – rekao je Košarac.

  • Makron želi dijalog sa Putinom

    Јelisejska palata će u narednim danima razmotriti mogućnost održavanja pregovora između predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Francuske Emanuela Makrona, prenijela je agencija France-Presse, pozivajući se na administraciju francuskog lidera.

    – To što u Kremlju javno podržavaju takav korak je pozitivno. U narednim danima ćemo se opredijeliti za optimalan način održavanja pregovora – naveo je predstavnik Јelisejske palate, prenosi agencija.

    Ranije je predsjednik Francuske Emanuel Makron, nakon samita Evropske unije u Briselu, izjavio da je Evropi došlo vrijeme da obnovi dijalog sa Rusijom. On je naglasio da sadašnji format pregovora o Ukrajini, u kojem američki pregovarači razgovaraju sa Rusijom bez učešća Evrope, “nije optimalan”.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je 19. decembra, na konferenciji za novinare nakon razgovora sa šefom egipatske diplomatije Badrom Abdel Atijem, komentarišući Makronove izjave, poručio da je Rusija uvijek otvorena za dijalog.

    On je podsjetio da je ruski predsjednik više puta isticao da je spreman za kontakte, “ali uz razumijevanje da će s druge strane biti pristojni ljudi sa bar elementarnim pravilima ponašanja”.

  • Zbog Trgovske gore primjedbe upućene i Evropskoj komisiji

    Zbog Trgovske gore primjedbe upućene i Evropskoj komisiji

    Hrvatska je već pet do šest godina zadržana u pokušajima da pokrene ključne korake u izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, a protekle sedmice primjedbe su upućene i Evropskoj komisiji, izjavio je Srni član Ekspertskog tima za Trgovsku goru Nemanja Galić.

    Galić je istakao da se sve to čini zahvaljujući pravnoj strategiji i organizovanim, kontinuiranim aktivnostima Ekspertskog tima i institucija BiH, naglasivši da su aktivnosti intenzivirane otkako je Hrvatska krenula u takozvanu narodnu fazu.

    – Protekle sedmice podnijeli smo Evropskoj komisiji detaljne primjedbe i zatražili više akcija, uključujući i pokretanje eventualnog postupka pred Sudom pravde EU – rekao je Galić.

    Istakao je da Hrvatska još nije ispunila osnovni preduslov da bi mogla da započne konkretne radove na lokaciji, jer nisu dovršili studiju uticaja na životnu sredinu u okviru koje mora biti uključena i BiH.

    – Oni najavljuju da će studija biti objavljena u prvom kvartalu naredne godine, ali to je tek prvi korak. Mi pomno pratimo sve aktivnosti i reagujemo na svaku promjenu. Možda javnost ne vidi uvijek sve, ali svaka Hrvatska odluka izaziva naš odgovor – naveo je Galić.

    Podsjetio je da je strategija pravne zaštite BiH usvojena prije tri godine i da se svi koraci prate po njoj, kao i da je u aprilu pokrenut postupak pred Implementacionim komitetom ESPO konvencijom, uz stalan rad sa Savskom i Dunavskom komisijom i institucijama EU.

    Nakon saopštenja SDP BiH da bez odlaganja treba intenzivirati aktivnosti da bi se taj projekat u Hrvatskoj zaustavio, Galić je napomenuo da institucije i stručnjaci u BiH već godinama pripremaju naučne i terenske dokaze koji će biti od značaja u daljem procesu.

    – Samo na naučnim skupovima u Bihaću i Banjaluci, naveo je, predstavljeno je skoro 40 radova zasnovanih na domaćim analizama i istraživanjima – rekao je Galić.

    Istakao je i da sporost Hrvatskog procesa nije slučajna, već rezultat pritisaka i pravovremenih intervencija BiH.

    – Hrvatska je više puta morala produžavati sporazum sa Slovenijom o preuzimanju radioaktivnog otpada. To jasno pokazuje u kakvom su zaostatku. Naša reakcija je bila ključna u tome – zaključio je Galić.

    Iz Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH danas su pozvali sve relevantne aktere iz BiH da se “bez odlaganja intenziviraju aktivnosti u smislu pravne i političke borbe na međunarodnim adresama kako bi se zaustavio projekat uspostavljanja odlagališta nuklearnog otpada na granici sa BiH”.