Autor: INFO

  • Usvojena deklaracija na Samitu u Antaliji, članovi Predsjedništva BiH sa Erdoanom

    Usvojena deklaracija na Samitu u Antaliji, članovi Predsjedništva BiH sa Erdoanom

    Samit procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi koji je održan u Antaliji, završen je usvajanjem deklaracije.

    U deklaraciji je pružena podrška evropskoj perspektivi regiona, jačanju međusobne saradnje, ali i ideji o “malom Šengenu”.

    Ipak, ni ovaj sastanak lidera regiona nije protekao bez diplomatskih skandala. Kako je za RTRS rekao predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je jedini od trojice članova Predsjedništva učestvovao na Samitu, predsjednica samoproglašenog Kosova Vljosa Osmani lobirala je u svom obraćanju lidere zemalja učesnica u procesu da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. To je poslije za RTRS potvrdila i predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

    Ovim Priština ponovo krši Vašingtonski sporazum kojim se obavezala da će zaustaviti kampanju lobiranja za priznanja, kao što se i Srbija obavezala da neće lobirati da zemlje koje su takozvanu kosovsku nezavisnost priznale, to priznanje povuku.

    Danas su održani i sastanci na marginama. Članovi Predsjedništva BiH sastali su se sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom. Uoči tog sastanaka, Dodik je rekao da će turskog predsjednika pitati da li je Turska na strani samo jednog naroda u BiH.

    Nakon samita u Antaliji počinje Diplomatski forum. Ovaj događaj Turska organizuje prvi put, a cilj je da ponudi novu platformu za razgovor o ključnim diplomatskim problemima. O brojnim temama u okviru 15 sesija razgovaraće više od 10 šefova država i više od 40 šefova diplomatija.

    Nije predviđeno da nakon foruma bude objavljen neki zajednički dokument, ali je to dobra prilika za sastanke na marginama. Plan je bio da se članovi Predsjedništva sastanu sa šefom evropske diplomatije Žozepom Boreljom. On je tražio taj razgovor, ali je pitanje hoće li se desiti zbog gustog rasporeda i obaveza koje sutra imaju članovi Predsjedništva BiH.

  • Selaković: Radman pokazao kako se ne grade dobrosusedski odnosi

    Selaković: Radman pokazao kako se ne grade dobrosusedski odnosi

    Ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je pozivom da preostalih pet članica EU koje nisu priznale samoproglašeno Kosovo učine to pokazao kako se ne grade dobrosusjedski odnosi, već kako se oni krhki i opterećeni nekim stvarima iz prošlosti “dodatno zagađuju”, izjavio je danas šef srpske diplomatije Nikola Selaković.

    “To svakako nije pravi put i nije pravi izbor”, rekao je Selaković novinarima u Antaliji, gdje je učestvovao na ministarskom sastaknu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, a upitan da prokometariše Radmanovu izjavu.

    Selaković je rekao i da Srbija ne pokazuje slabost time što ne reaguje na svaku provokaciju, već time pokazuje koliko je spremna da istrpi i time investira u budućnost.

    “Ako neko misli da će vređanjem Srbije uspeti da doprinese jačanju zajedničkih odnosa između Srbije i Hrvatske grdno se vara. Na takve stvari ne ćutimo”, rekao je Selaković.

    Dodao je da Srbija ne pokazuje obraz da bi ga neko ošamario, već zato što pred svakog može da stane čistog obraza.

    “Možemo svakoga da pogledamo u oči i da kažemo šta su naši interesi ako hoćete da jačamo našu saradnju. Ako se ne slažete sa tim onda ne morate da nas vređate. Možete da pokušate, ali na to nećemo da ćutimo”, poručio je Selaković.

    Poručio je i da Srbija ostaje posvećena miru i stabilnosti, da neće reagovati na svaku provokaciju, ali će uvijek reagovati na neistine.

    “Ima mnogo toga o čemu Beograd i Zagreb treba da razgovaraju, ima otvorenih pitanja, ali ako mislite da razgovaramo o tome na pravi način, da rešavamo pitanja, onda nikako nećete takav dijalog otvoriti time što ćete nas vređati”, rekao je Selaković.

    Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman pozvao je na međunarodnoj konferenciji GLOBSEC u Bratislavi preostalih pet članica EU da priznaju jednostrano proglašenu kosovsku nezavisnost, navodeći da bi to “doprinelo stabilizaciji regiona i samog Kosova”.

  • Dodik: Pitaću Erdogana da li podržava isključivo jedan narod u BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je na današnjem Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji se održava u Turskoj da BiH ima status protektorata međunarodne zajednice, te upitao kako kao takva može da se kreće ka eurointegracijama.

    Dodik je za RTRS rekao da odgovora na to pitanje nije bilo, te je najavio da će turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na današnjem sastanku upitati da li ta država kao članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) podržava isključivo jedan narod ili se zalaže za konstitutivnost sva tri naroda u BiH.


    Dodik je naveo da je na Samitu razgovarano o temama pandemije virusa korona, odnosno postpandemijskom periodu u kojem se traži rješenje na koji način krenuti dalje i šta učiniti u oblasti ekonomije.

    On je dodao da je tema bila i dijalog Beograda i Prištine, kao i inicijativa “mali Šengen”.

    Dodik je rekao da je na Samitu jasno rekao da BiH ne priznaje nezavisnost Kosova, te da se taj problem jedino može riješti djalogom Beograda i Prištine.

    “Pozvao sam na potrebu da se mini Šengen operativno razradi i da se omogući brži protok ljudi i roba”, naveo je Dodik.

  • U Antaliji potpisana deklaracija o integracijama u EU i NATO, dokument parafirao i Dodik

    U Antaliji potpisana deklaracija o integracijama u EU i NATO, dokument parafirao i Dodik

    Na Samitu procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) usvojena je deklaracija kojom su države usaglasile viziju Starog kontinenta, te očitovale o ekonomskoj i sigurnosnoj saradnji, kao i o borbi protiv pandemije koronavirusa.

    Samit se održava u Antaliji, a osim Turske, na njemu učestvuju visoki politički predstavnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, Bugarske, Rumunije, Moldavije i Grčke.
    Iz Bosne i Hercegovine su učestvovali članovi Predsjedništva Milorad Dodik (SNSD), Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF), te ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA).


    Evropska i euroatlantska vizija: Intenzivirat proces proširenja EU, pozdravljamo kontinuiranu podršku NATO-a
    Deklaracijom su pozvali Evropsku uniju da intenzivira proširenje na države SEECP-a smatrajući da je to ključno za stabilnost i prosperitet ovog dijela Evrope.

    “Učesnici pozivaju EU da pojača proces proširenja za učesnike SEECP-a kako bi se regija zadržala na evropskim temeljnim vrijednostima. Evropska i euroatlantska integracija, utemeljena na trenutnim obavezama i težnjama pojedinih učesnika SEECP-a, presudna je za stabilnost i prosperitet regije”, ocijenili su.

    Pozdravili su saradnju sa NATO-om, te su podržali šengenski bezvizni režim za države jugoistočne Evrope.

    “Učesnici priznaju predanost i doprinos NATO-a stabilnosti i sigurnosti u regiji s ciljem jačanja političkog dijaloga i praktične suradnje. Pozdravljamo kontinuiranu podršku koju NATO pruža svojim partnerima u regiji. Učesnici posebnu pažnju posvećuju slobodnom kretanju ljudi, podržavajući šengenski bezvizni režim za jugoistočnu Evropu s EU”, poručili su.

    Ekonomska saradnja: Odliv mozgova i depopulacija prijete smanjenjem ljudskog kapitala
    Utvrdili su opasnosti po ekonomiju, odnosno po društva spomenutih država. Neki od njih su iseljavanje i starenje stanovništva. Zbog toga smatraju da je potrebno hitno reagovati.

    “Odliv mozgova i depopulacija, uzrokovani emigracijom i prirodnim uzrocima, prijete smanjenjem ljudskog kapitala, dovode do nedostatka radne snage ili vještina i ograničenih kapaciteta za inovacije i usvajanje naprednih tehnologija. Regionalni demografski trendovi pokazuju starenje stanovništva, a ovisnost starijih osoba u regiji o radno sposobnom stanovništvu brzo će rasti u sljedećim decenijama. Učesnici prepoznaju potrebu za hitnim djelovanjem na sveobuhvatan i holistički način, uz uključivanje svih relevantnih aktera, te za rješavanjem demografskih izazova i ublažavanjem njegovih negativnih posljedica. Učesnici stoga pozdravljaju aktivnosti koje je organizovalo predsjedavanje Ankare i pozivaju na nastavak ove prakse”, istaknuto je u ovoj deklaraciji.

    Shodno prethodno navedenom, obećali su da će rješavati probleme mladih i žena, prije svega one ekonomske.

    Upozorili su i na opasnosti uzrokovane klimatskim promjenama. Naglasili su da su spremni sarađivati kako bi se smanjio rizik ovih opasnosti.

    “Učesnici prepoznaju hitni izazov klimatskih promjena i njihovih učinaka na regiju, od razornih prirodnih katastrofa do zagađenog zraka koji predstavljaju opasnost po ljudsko zdravlje i život, te uzrokuju značajan gubitak biološke raznolikosti. Spremni smo usko sarađivati kako bismo pridonijeli borbi protiv globalnih izazova klimatskih promjena i postizanju ambicioznih klimatskih ciljeva”, naveli su.

    Sigurnosna saradnja: Pandemija koronavirusa kao potvrda važnosti saradnje
    Kao sigurnosne izazove istakli su migracije, radikalizaciju, ekstremizam, rasizam, diskriminaciju i ksenofobiju, a za koje su naveli da su povezani sa netrpeljivosti, antisemitizmom, islamofobijom, antiromskim ponašanjem i govorom mržnje. Dezinformacije su također identifikovale kao sigurnosni izazov.

    Pandemiju koronavirusa su izdvojili kao primjer zašto je važna saradnja među državama.

    “Budući da će prirodne katastrofe i katastrofe koje stvara čovjek, uključujući pandemije, i dalje mučiti svijet i regiju, upotreba regionalnih mehanizama i protokola za saradnju i pomoć bit će važan faktor u razmjeni iskustava, poticanju preventivnih akcija, smanjenju rizika i jačanju otpornosti dok se suočavamo s novim izazovima”, ocijenili su.

    Poručili su da samo saradnjom mogu ublažiti pritisak na države ovog dijela Evrope, a koji je posljedica dolaska velikog broja migranata i izbjeglica.

    Borba protiv pandemije koronavirusa: Razmotriti mogućnost uzajamnog priznanja potvrde o vakcinaciji
    Mišljenja su da je globalni mehanizam COVAX ključan za poštenu distribuciju vakcina protiv koronavirusa. Pozvali su vlasti na različitim nivoima da osiguraju sredstva koja su potrebna za borbu protiv pandemije.

    Također su pozvali da se razmotri mogućnost međusobnog priznanja potvrde o vakcinaciji protiv koronavirusa, a kako bi se olakšalo međunarodno putovanje i doprinijelo razvoju turizma.

  • Kurc: Cilj da se zapadni Balkan vrati visoko na agendu EU

    Kurc: Cilj da se zapadni Balkan vrati visoko na agendu EU

    U Beču će sutra, u organizaciji austrijske vlade, biti održana konferencija o zapadnom Balkanu, na kojoj će učestvovati i premijerka Srbije Ana Brnabić.

    U eksluzivnom intervjuu agenciji Tanjug, domaćin skupa, austrijski kancelar Sebastijan Kurc, rekao je da mu je cilj da ovom konferencijom vrati zapadni Balkan na visoko mjesto na agendi EU.

    “Zapadni Balkan je region koji je nama u Austriji, a i meni lično važan. Kada sam bio ministar spoljnih poslova počeo sam da se zalažem za taj region, i to sam nastavio i kao kancelar”, rekao je on.

    Kurc je kazao da je pandemija korona virusa mnoge teme zasjenila i stavila u drugi plan, a tako i zapadni Balkan.

    “Glavni cilj ove konferencije je da zapadni Balkan na evropskoj agendi podignemo na veoma visoko mjesto. Želimo da postoji snažniji fokus na ovaj region, kao i da i sve izjave, razgovori o evropskoj perspektivi, konačno postanu realnost”, objasnio je austrijski kancelar.

    Na konferenciji u Beču, prema najavi austrijske vlade, učestvovaće premijeri Crne Gore Ranko Krivokapić, Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, Bosne i Hercegovine Zoran Telgetija, kosovski premijer Aljbin Kurti, predstavnici Albanije, te i izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

  • Krivokapić: Neću pristati na ucjene makar me tri puta gore osuđivali

    Krivokapić: Neću pristati na ucjene makar me tri puta gore osuđivali

    Premijer Zdravko Krivokapić ponovo se danas obratio javnosti saopštenjem u kojem kaže da je opet okrivljen za neposlušnost onima koji smatraju da treba da upravljaju njegovom glavom i njegovim odlukama samo zato što je predsjednik vlade koji ne prihvata ucjene.

    Nakon sinoćnjih oštrih riječi izgovorenih u parlamentu, kada je poslanike optužio da su “politički licemjeri, lažovi i nemoralni”, Krivokapić je uoči današnjeg glasanja u parlamentu o nizu zakonskih akata, povjerenju ministri Leposaviću na njegov zahtjev i rezoluciji o Srebrenici o zabrani navodog negiranja genocida u Srebrenici, Krivokapić tvrdi da sve što se dešava posljednjih dana samo je, kako kaže, “finale onoga što se, otkako je formirana vlada, pripremalo i sistematično gradilo”.

    A to je, kako tvrdi premijer, pokušaj urušavanja i diskreditacije prve demokratske vlade u istoriji Crne Gore, vlade bez Demokratske partije socijalista (DPS).

    “Nije to slučajnost, već uigran i dobro pripreman scenario. Uprkos svemu – uspjećemo. Moramo svi zajedno uložiti maksimalne napore u cilju stabilizacije političkih prilika. U ovom trenutku to je naša najsvetija dužnost i obaveza pred vama, građanima, jer je to jedina mjera odgovorne, mudre i zrele državne politike”, naveo je Krivokapić u više emitovnoj nego državničkoj poruci javnosti.

    U tom cilju će, kako je i planirao, u najskorijem roku, pokrenuti dijalog sa svim predstavnicima parlamentarne većine.

    Građane je pozvao da vjeruju u zajedničku veličanstvenu izbornu pobjedu 30. avgusta prošle godine.

    “A ja ću do kraja ostati na braniku zaštite interesa svih građana Crne Gore, makar me i tri puta gore osuđivali i neću nikada pristati na ucjene kojima se od mene traži da za cijenu mog ostanka na čelu vlade izdam zakletvu koju sam, u trenutku mog imenovanja, vama najličnije dao”, naveo je Krivokapić, prenijele su podgoričke Vijesti.

    Poručio je i da po cijenu bilo koje funkcije nikada neće prihvatiti da, kako kaže, “stvaramo društvo u kom samo partijama pripada ono narodno, ono državno, u kom je opet partijski apetit najčešće primarni motiv”.

    “Takvu pobedu nisam želio jer to i nije pobjeda. Zbog takvog puta opet sam uslovljavan, opet mi prijete gubitkom povjerenja, a narodu produbljivanjem tenzija. Opet sam okrivljen za neposlušnost onima koji smatraju da treba da upravljaju mojom glavom i mojim odlukama samo zato što sam premijer koji ne prihvata ucjene”, naveo je Krivokapić.

    Dodao je da je teško, kako kaže, “biti dijete demokratije, njegovo prvorođenče, glas njegovog vapaja, a ovdje mislim na sve nosioce današnje vlasti, teško je biti prvi, sijati po rođenju, znati sve, a tek učiti, kako se postaje narodu dostupan nakon trideset godina apsolutne nedostupnosti”.

  • Plenković tražio podršku Erdoana za reformu izbornog zakona u BiH

    Plenković tražio podršku Erdoana za reformu izbornog zakona u BiH

    Hrvatski premijer Andrej Plenković danas je na sastanku sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom zatražio podršku Turske u traženju poštovanja jednakopravnosti sva tri naroda i sprovođenju izborne reforme u BiH.

    Plenković je rekao da je na sastanku sa Erdoganom ukazao da je Hrvatskoj posebno važno da su sva tri konstitutivna naroda u BiH jednakopravna, posebno Hrvati kao malobrojniji, prenose hrvatski mediji.

    “U procesu dogovora unutar političkih stranaka i institucija BiH važno nam je da se postigne konsenzus i o reformi izbornog zakonodavstva, pri čemu sam tražio podršku Turske”, istakao je Plenković.

    S obzirom da Turska u političkom smislu ima bliže odnose sa Bošnjacima u BiH i strankom SDA, kaže Plenković, važno je da i Turska i Hrvatska u dijalogu sa bliskim i prijateljskim institucijama i strankama traže rješenje koje će omogućiti da se svi narodi i građani u BiH osjećaju zadovoljno.

    Plenković u Antaliji učestvuje na sastanku na vrhu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi – SEECP, a sa Erdoganom se sastao na marginama skupa.

  • Putin: Bajden je znao šta želi i ponašao se vješto

    Putin: Bajden je znao šta želi i ponašao se vješto

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio danas da slika američkog predsjednika Džozefa Bajdena predstavljena u medijima nema nikakve veze sa realnošću

    “Slika američkog predsjednika Džoa Bajdena koju su stvorili ruski i američki mediji, nema nikakve veze sa realnošću”, rekao je danas Putin, a prenosi ruska agencija Tas s.

    Ruski predsjednik je pohvalio prijateljsku atmosferu koja je vladala na pregovorima sa američkim predsjednikom u Ženevi, napominjući da su uspjeli da postignu međusobno razumijevanje o brojnim ključnim pitanjima.

    “Atmosfera je bila prijateljska. Čini mi se da smo uspjeli da razumijemo jedan drugog i da se složimo oko stavova o ključnim pitanjima”, poručio je Putin.

    Ruski predsjednik je, kako javlja Rojters, pohvalio profesionalnost Bajdena nakon povratka kući sa njihovog prvog sastanka “oči u oči”.

    Putin je rekao da je Bajden znao šta želi da postigne i da se ponašao “vješto”.

  • Selaković: Mir i stabilnost regiona nemaju alternativu

    Selaković: Mir i stabilnost regiona nemaju alternativu

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković poručio je danas u Antaliji na ministarskom sastanku u okviru Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi da mir i stabilnost nemaju alternative i da predstavljaju „zvijezdu vodilju“ na putu regiona ka EU.

    Selaković izrazio je nadu da će EU nastaviti da podržava proces integracije učesnica Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, što će donijeti trajnu stabilnost i prosperitet regionu i pomoći konsolidaciju i razvoj Evrope u cjelini.

    Šef srpske diplomatije poručio je da Srbija punu pažnju posvećuje unapređenju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, te da je njen ključni spoljnopolitički i strateški cilj ostvarivanje punopravnog članstva u EU.

    On je istakao da je Srbija svoje opredjeljenje za unapređenje regionalne saradnje demonstrirala sa susjedima u regionu slanjem pošiljki vakcina i omogućavanjem vakcinacije u Srbiji, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

    -Srbija je u region do sada poslala 120.000 vakcina i na svojoj teritoriji vakcinisala oko 65.000 građana zemalja iz regiona, što znači da smo ukupno obezbedili oko 200.000 vakcina za svoje susede – rekao je Selaković.

    Kao konkretne pozitivne rezultate regionalne saradnje, izdvojio je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini, Fond za zapadni Balkan, Regionalnu kancelariju za saradnju mladih, Transportnu zajednicu u jugoistočnoj Evropi, Komorski investicioni forum zapadnog Balkana, te zaključivanje Sporazuma o snižavanju cijena rominga.

    Na Samitu učestvuje i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Turska je predsjedavajuća ovogodišnjeg samita, a domaćin je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

  • Bolnica „Srbija“: Pušten u rad savremeni CT uređaj vrijedan milion KM

    Bolnica „Srbija“: Pušten u rad savremeni CT uređaj vrijedan milion KM

    Bolnici „Srbija“ u Istočnom Sarajevu danas je zvanično pušten u rad savremeni CT uređaj vrijedan oko milion KM, koji će znatno podići nivo kvaliteta dijagnostičkih usluga u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

    Ovu vrijednu donaciju proizvođača „Dženeral elektrik“ obezbijedili su Regulatorna agencija za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH i koordinator BiH za saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

    Direktor Bolnice „Srbija“ Nebojša Šešlija zahvalio je Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) i Regulatornoj agenciji za radijacionu i nukleranu bezbjednost BiH za značajnu donaciju, kako za ovu ustanovu, tako i za cjelokupno stanovništvo Sarajevsko-romanijske regije.

    Šešlija je izrazio zahvalnost Vladi Republike Srpske, uz čiju pomoć je izvršeno opremanje prostorija u koje je instaliran CT aparat, kao i zamjeniku direktora Regulatorne agencije Zoranu Tešanoviću, bez čijeg angažmana, kako je naveo, ovaj aparat ne bi završio u Bolnici „Srbija“.

    On je podsjetio da ova zdravstvena ustanova raspolaže još jednim, starijim CT aparatom, koji je i dalje u funkciji, ali da će sa novim aparatom biti omogućena mnogo kvalitetnija dijagnostika.

    Tešanović, koji je i koordinator za saradnju sa IAEA, rekao je novinarima da je vrijednost ovog uređaja oko milion KM bez poreza i carina, te poručio da je ovo početak jedne dobre saradnje između Bolnice „Srbija“ i Međunarodne agencije za atomsku energiju.

    -Ovi projekti se realizuju tako da Međunarodna agencija za atomsku eneregiju u potpunosti podržava projekat od implementacije, instalacije, pa do obuke medicinskog osoblja, koja je trenutno u toku. Riječ je o iskusnom osoblju koje veoma brzo prihvata nove tehnlogije – naveo je Tešanović.

    Načelnik radiologije u ovoj zdravstvenoj ustanovi Zorica Mirvić pojasnila je da je riječ o „dži“ aparatu sa 64 slajsa i sa 128 slajsnom postavkom, što je višestruko bolje od starog aparata koji ima 16 slajsa, čija je tehnologija prevaziđena.

    -Našim građanima je značajno to što će pregledi na novom aparatu trajati mnogo kraće, u prosjeku nekih 15 do 20 minuta. To je veoma značajno, jer će pacijenti primiti mnogo manju dozu zračenja (za 80 odsto manje), što znači da će se radiološke pretrage moći raditi i češće – ukazala je Mirvićeva.

    Mirvićeva navodi da novi CT aparat ima takvu softversku podršku da je moguće raditi dodatne pretrage koje do sada u ovoj ustanovi nisu bile moguće, kao što su CT angigrafija, odnosno prikaz krvnih sudova cijelog organizma, kardio program za prikaz krvnih sudova srca, prikaz debelog i tankog crijeva, te još neke multislajsne prikaze, ili rekonstruktivni prikazi kičme, koji su veome bitni kod hitnih slučajeva.

    -Imamo softversku podršku za neka stanja koja se odnose na pluća, što je posebno važno za sadašnja postkovidalna stanja, pošto je i to nešto novo i mi sada možemo da vidimo neke razlike između kovida i nekih drugih oboljenja – zaključila je Mirvićeva.

    Iz Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost ranije je saopšteno da će donirani CT uređaj najsavremenije tehnologije, stanovnicima koji se liječe u Bolnici „Srbija“ omogućiti dijagnostiku za sve vrste tumora, te uveliko unaprijediti kvalitet dijagnostičkih usluga i skratiti vrijeme čekanja na pregled, što je od ključne važnosti u liječenju ove vrste oboljenja.