Autor: INFO

  • Tužilaštvo traži ukidanje poslaničkog imuniteta za Kurca

    Tužilaštvo traži ukidanje poslaničkog imuniteta za Kurca

    Lider Narodne partije Austrije (OVP) Sebastijan Kurc tek je juče položio zakletvu kao poslanik, a već tužilaštvo za privredni kriminal i korupciju traži od parlamenta ukidanje njegovog poslaničkog imuniteta.

    Tužilaštvo je uputilo zahtjev za ukidanje poslaničkog imuniteta kako bi mogla biti nastavljena istraga protiv doskorašnjeg austrijskog kancelara zbog optužbi u vezi sa pronevjerama i mitom.

    Iz poslaničkog kluba OVP, čiji je sada šef Kurc, poručeno je da će ne samo podržati taj zahtjev, već da se raduju što je tako rano poslat.

    “Time će biti omogućeno da se brzo odbace sve optužbe protiv Kurca”, navode iz poslaničkog kluba.

    Odobrenje za nastavak istrage biće vjerovatno data na jednoj od narednih plenarnih sjednica parlamenta, pošto Kurc u vrijeme za koje je optužen za krivična djela nije bio poslanik, i ta djela nisu vezana za njegovo poslaničko djelovanje.

  • Kristijan Šmit: RS ima pravo da postoji kao i FBiH

    Kristijan Šmit: RS ima pravo da postoji kao i FBiH

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kazao je da Republika Srpska ima pravo da postoji kao i FBiH.

    On je za N1 dodao da stabilnost nije upitna.

    “Zapravo institucije treba da rade svoj posao, ono što treba da nas brine je broj mladih ljudi koji odlaze”, dodao je Šmit.

    Naveo je da odgovorni iz zemlje treba da reaguju.

    “Ne možete reći da želite biti nezavisni, a da ne želite da donosite odluke”, poručio je on.

    Kako je dodao “zajednički ćemo raditi da svi građani BiH uživaju svoja prava”.

  • Preminuo Marko Živić

    Glumac Marko Živić preminuo je u 49. godini.

    Glumac Marko Živić priključen je 11. oktobra na respirator i lekari Kliničko-bolničkog centra “Dr Dragiša Mišović” borili su se za njegov život do poslednjeg trenutka

    On je tri nedelje bio na bolničkom lečenju zbog koronavirusa. Svi parametri su mu bili veoma loši, posebno krvna slika, a imao je i obostranu upalu pluća.

    Navodno, dodatnu komplikaciju mu je napravila bakterija digestivnog trakta.

    Podsetimo, Živić je nakon pozitivnog PCR testa primljen u bolnicu, gde je dobio odgovarajuću terapiju, na koju je dobro reagovao. Na lični zahtev pušten je na kućno lečenje, međutim, njegovo zdravstveno stanje se preko noći pogoršalo, pa je ponovo primljen u bolnicu.

  • Poplave u Grčkoj: Ljudi na krovovima zgrada čekaju spasioce, ulice kao rijeke

    Jaka oluja pogodila je Grčku, sa stotinama domova poplavljenih u Atini i evakuacijama na ostrvu Evija gdje su ovog ljeta bjesnili požari.

    Spasioci se spremaju da helikopterima spasavaju ljude zarobljene na krovovima zgrada u poplavljenim i udaljenim oblastima na sjeverozapadnom ostrvu Krfu, rekao je ministar za civilnu zaštitu i klimatske promjene Hristos Stilijanides.

    “Nema sumnje da smo suočeni sa opasnom vremenskom pojavom koja je vrlo ozbiljna u nekim dijelovima zemlje”, rekao je on.

    Na ostrvu Eviji najmanje tri oblasti pogođene šumskim požarima u avgustu su evakuisane. Nekoliko desetina ljudi evakuisano je iz domova na sjeveru ostrva i biće smješteni kod prijatellja ili u hotelima koje su obezbijedile regionalne vlasti, prenosi B92.

    Ljetošnji požari na sjevernom delu Evije ostavili su tu oblast podložnu bujičnim poplavama.

    Oluja je danas pogodila glavni grad Grčke i druge dijelove južne Grčke izazivajući poremećaje u saobraćaju i zatvaranje puteva.

    Vatrogasna služba dobila je više od 300 poziva za ispumpavanje vode iz poplavljenih domova, javile su vlasti.

    Desetine vozila ostala su blokirana na poplavljenim putevima, a ljudi u njima su primorani da ih napuste.

    Jaka kiša takođe je poremetila javni saobraćaj ali letovi za međunarodni aerodrom u Atini nisu bili pogođeni.

    Vlada je objavljivala upozorenja na grčkom i engleskom na mobilnim telefonima u pogođenim oblastima pozivajući ljude da izbjegavaju nepotrebno kretanje u oblastima koja mogu biti poplavljena.

    Škole u Atini, na Eviji i u regionu u sjevernoj Grčkoj blizu Soluna će biti zatvorene sutra.

    Očekuje se da će se vrijeme popraviti u subotu.

  • BiH u sporovima izgubila 1,8 miliona

    Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine u prošloj godini izgubilo je 151 parnični predmet vrijednosti 1,8 miliona KM, dok je u korist BiH riješilo 161 predmet vrijednosti 15,4 miliona KM.

    Od predmeta koji su izgubljeni najviše ih se odnosilo na tužbe osoblja koje radi u pravosuđu, zatim vojnika Oružanih snaga BiH te zbog neosnovanog lišenja slobode. Kada je riječ o ukupnom broju predmeta, prema izvještaju Pravobranilaštva BiH o radu za 2020. godinu, u radu je bilo ukupno 1.560 parničnih predmeta ukupne vrijednosti 249,1 milion KM.

    Kao i u prethodnom, i u ovom izvještaju pravobranioci su upozorili vlasti Bosne i Hercegovine da se najveći broj predmeta gubi zbog sistemskih problema te da Pravobranilaštvo BiH uopšte nema šansu da te predmete dobije. Takav slučaj je sa tužbama osoblja koje radi u pravosuđu, a koje je u odnosu na druge zaposlene u institucijama BiH diskriminisano jer nema pravo na naknadu za ishranu u toku rada, naknadu za prevoz kao i za odvojen život i smještaj. Tu diskriminaciju potvrdio je i Ustavni sud BiH još 2013. i 2014. godine.

    “Konačno 5. decembra 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH. Stupanjem na snagu ovog zakona konačno je riješen problem koji su izazivali sporovi iz ovog osnova, tako da se očekuje da u narednom periodu ova vrsta sporova potpuno iščezne”, navodi se u izvještaju Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, koji se nalazi na dnevnom redu Predstavničkog doma parlamenta BiH. Kada je riječ o izgubljenim sporovima BiH, veliki broj njih, tačnije 35, odnosi se i na neosnovano hapšenje i svi ti predmeti riješeni su u korist tužilaca.

    “To ne može odbraniti niko i unaprijed se zna ishod tog postupka. Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine predviđa mogućnost mirnog rješavanja ovih sporova pred Ministarstvom pravde BiH, ali se taj način rješavanja sporova nikada ne koristi”, rekao je za “Nezavisne novine” Mlađan Mandić, pravobranilac BiH. On kaže da bi Ministarstvo pravde u tom smislu trebalo aktivnije da se uključi jer je pravni osnov tih zahtjeva neosporan, a prebacivanjem tih stvari na

    Pravobranilaštvo i dalje na sudove samo se bespotrebno stvaraju dodatni troškovi. Kada je riječ o sporovima koji imaju karakter inostranih Pravobranilaštva BiH, već godinama najveći je onaj koji pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova vodi “Elektrogospodarstvo Slovenije”, a koji je vrijedan 1,3 milijarde KM.

    “Radi se o vrlo značajnom arbitražnom postupku, kako sa stanovišta izuzetno visoke vrijednosti spora, tako i sa stanovišta pravne prakse koju će arbitražni tribunal zauzeti u pogledu pitanja koja su istaknuta u dosadašnjem toku postupka”, naveli su pravobranioci.

  • Stara “Toplana” najveći gubitaš, direktor banjalučkog “Vodovoda” ima najveću platu

    Stara “Toplana” najveći gubitaš, direktor banjalučkog “Vodovoda” ima najveću platu

    Plate direktora preduzeća grada Banjaluka prošle godine su iznosile od najveće 3.661 KM do najniže od 1.487 KM, dok je najveći profit ostvario Centar za razvoj poljoprivrede i sela. Najveći gubitaš među gradskim preduzećima je stara “Toplana” d.o.o.

    Prema podacima koje su “Nezavisnim novinama” ustupila gradska preduzeća i institucije, najveću platu od 3.661 KM ima direktor “Vodovoda”, dok je ovo preduzeće prošle godine imalo neto dobit od 249.634 KM.

    “‘Vodovod’ a.d. Banjaluka je za period od 1. januara do 31. decembra 2020. godine ostvario ukupne prihode u iznosu od 20.497.786 KM, dok su ukupni rashodi za isti period iznosili 20.157.074 KM”, naveli su u “Vodovodu”, dodajući da je bruto dobit Društva za 2020. godinu iznosila 340.712 KM.

    Najveći prihod i primitak prošle godine ostvario je Centar za razvoj poljoprivrede i sela, gdje su naveli da su prihodi prethodne godine bili 3.598.000 KM, te da Centar raspolaže i vlastitim sredstvima u okviru Fonda 2 koji se odnosi na prihode i primitke ostvarene prodajom na rekreativno-sportskom centru Manjača.

    “Ovi prihodi su prošle godine iznosili 639.382,66 KM, prihodi i primici Centra u budžetu grada iznose 108.439 KM, a ukupni ostvareni primici i prihodi Centra iznose 747.821,68 KM”, kazali su u ovoj gradskoj instituciji.

    Dodali su da su rashodi Centra za 2020. godinu bili 3.489.145 KM.

    “Važno je istaći da je Centar u svom poslovanju prošle godine povećao vrijednost imovine – kapitalnih ulaganja za iznos od 428.697 KM, takođe povećana je vrijednost biološke imovine, zaliha, gotovih proizvoda i poluproizvoda u vrijednosti od 502.674 KM, što implicira da je sumarna vrijednost Centra uvećanje ranije navedenog za 931.372 KM”, naveli su u Centru za razvoj poljoprivrede i sela.

    Pozitivno je 2020. godine poslovalo i preduzeće DEP-OT, koje je ostvarilo dobit od 602.401 KM.

    “Ukupni prihodi 2020. godine su bili 3.938.924 KM, a ukupni rashodi 3.343.670 KM”, naveli su u DEP-OT-u.

    Dodali su da je ugovorena plata direktora ovog preduzeća 2.750 KM.

    I Banski dvor je lani pozitivno poslovao… Oni su naveli da su uprkos pandemiji virusa korona uspjeli da ostvare 120 kulturnih i umjetničkih programa, te dvije višednevne festivalske manifestacije.

    “Rebalansom budžeta grada Banjaluka za 2020. godinu za ustanovu su planirana sredstva u iznosu od 1.552.000 KM. Ukupni prihodi i primici budžeta su ostvareni u iznosu od 1.345.578 KM, koliko je i ukupno izvršenje, iz čega se može zaključiti da su se rashodi kretali u okviru planiranog budžeta, te da je ostvarena i ušteda u odnosu na usvojeni rebalans”, kazali su u Banskom dvoru za “Nezavisne novine”. Istakli su da plata direktora Banskog dvora iznosi 1.880 KM.

    U Sportskom centru “Borik” su naveli da su prethodne godine pozitivno poslovali, te da su na kraju kalendarske godine izvršili povrat od 219.243 KM u budžet grada.

    “Prihodi iz budžeta za prošlu godinu su bili 2.395.470 KM, a rashodi 2.176.226,96 KM. Na ime sredstava iz budžeta pružene su usluge korisnicima u iznosu od 2.258.559 KM i time su u potpunosti opravdana i premašena budžetska sredstva”, naveli su u SC “Borik”, dodajući da pored ovoga prihoduju od ugostiteljstva i marketinga, te da su ta sredstva lani iznosila 300.000 KM. Istakli su da se plata direktora isplaćuje u skladu sa Pravilnikom o platama i naknadama zaposlenih u SC “Borik”, prema kojem je koeficijent direktorove plate 13,19, dok cijenu rada nisu naveli.

    Centar za socijalni rad Banjaluka prošle godine je pozitivno poslovao, te su imali prihode od 17.835.290 KM, a rashode od 17.754.678 KM.

    Naveli su da je plata direktora ovog centra 2.565 KM.

    U JU Turistička organizacija Banjaluka su naveli da im je odobren budžet u iznosu od 1.160.200 KM, te da su sredstva boravišne takse 150.000 KM.

    “Plata direktora je određena Pravilnikom o platama i naknadama zaposlenih u JU TOBL, sa cijenom rada od 135 KM”, rekli su u JU TOBL, iz kog nisu odgovorili na pitanje po kom koeficijentu se obračunava plata direktora.

    Najveći gubitaš bila je “Toplana” d.o.o. koja je prošle godine poslovala s gubitkom od 2.064.125 KM, te se postavlja pitanje zašto je plata direktora preduzeća koje je već godinama u velikim gubicima sada 1.487 KM.

    “Ukupni prihodi u 2020. godini su iznosili 1.735.978 KM, a ukupni rashodi 3.800.103 KM”, naveli su u “Toplanama” za “Nezavisne novine”.

    Dom zdravlja Banjaluka prošle godine je ostvario prihode u iznosu od 26.329.786 KM, dok su im rashodi lani iznosili 27.125.568 KM, što znači da su ostvarili gubitak od 798.186 KM.

    “Koeficijent direktora Doma zdravlja sa više od 100 timova porodične medicine bez poreza na dohodak iznosi 20,92. Cijena rada za sva lica zaposlena u javnim ustanovama u oblasti zdravstva RS utvrđena je Odlukom o utvrđivanju cijene rada i za 2021. godinu iznosi 145 KM”, naveli su u Domu zdravlja Banjaluka.

    Ovo znači da je plata direktora Doma zdravlja 3.033 KM.

    Na gubitku prošle godine bilo je i preduzeće “Aquana”, koje je ostvarilo minus u iznosu od 471.662 KM.

    “Prošle godine ostvareni su prihodi u iznosu od 1.859.285 KM i rashodi u iznosu od 2.330.947 KM”, kazali su u “Aquani”, dodajući da je plata direktora ovog preduzeća 2.307 KM.

    U Gradskoj razvojnoj agenciji Banjaluka (CIDEA) su naveli da je Agencija budžetski korisnik, posluje preko Trezora grada Banjaluka, te ne naplaćuje svoje usluge.

    “Sva sredstva koja se dobiju od realizacije projekata partnerima u projektu se isplaćuju sa posebnog podračuna u okviru Trezora grada, a direktoru je plata određena u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti lokalne samouprave RS”, kazali su u ovoj instituciji, bez navođenja konkretnih brojki.

    Odgovor od preostalih gradskih preduzeća nismo dobili do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, iako smo upite poslali prije 15 dana.

  • Porsche 356 na gusjenicama i skijama se priprema za osvajanje Antarktika

    Ekstremno modifikovani Porsche 356 se priprema za veoma zahtjevan zadatak, a to je osvajanje Antarktika.

    Ne radi se o običnom modelu 356A, nego o automobilu koji pripada legendarnoj američkoj vozačici Renee Brinkerhoff, osnivačici reli tima Valkyrie Raing, koja je od 2017. godine u misiji prikupljanju sredstava pod nazivom World Rally Tour.

    Plan je bio da se Porsche 356 vozi na svih sedam kontinenata te da se pređe više od 30.000 km u 18 zemalja kako bi se podigla svijest o krijumčarenju djece i pružila pomoć mališanima. Nakon što su na listi ciljeva “prekrižene” reli utrke La Carrera Panamericana, Targa Tasmania, Caminos Del Inca, Peking to Paris i East Africa Safari Classic, za Brinkerhoff je ostao samo još jedan kontinent, a to je Antarktik.

    S obzirom na uslove na Antarktiku, jasno je zašto je Porsche dobio skije i gusjenice.

    Na modificiranju automobila je 18 mjeseci radio Britanac Kieron Bradley te ga je pripremio za temperature do minus 50 stepeni. Cilj je voziti automobil na Antarktiku oko 600 km i pokušati postaviti novi brzinski rekord na ovom kontinentu.

    Brinkerhoff je dosad prikupila više od 500.000 dolara kroz svoju humanitarnju fondaciju Valkyrie Gives.

  • Burna rasprava u Hrvatskom saboru: Opozicionari “zauzeli” govornicu, sjednica prekinuta

    U Zagrebu se danas trebala održati redovna sjednica Hrvatskog sabora. Međutim, rasprava oko izbora glavnog direktora Hrvatske radiotelevizije (HRT) izazvala je burne reakcije opozicije koji su u znak protesta “zauzeli” govornicu i blokirali rad ove institucije.

    Zbog brojnih nepravilnosti prilikom raspisivanja konkursa za direktora HRT-a, svi predstavnici opozicije u Saboru napustili su klupe te su izašli na govornicu i na taj način poručili kako će braniti demokratiju koju predstavnici HDZ-a kroz Hrvatsku radioteleviziju nastoje ugušiti.

    Među prvima koji su se javili za riječ bio je zastupnik Mosta Nino Raspudić koji je rekao kako je konkurs za direktora HRT-a u potpunosti nezakonit.

    “Ovaj proces je protuzakonit, protuposlovnički od samog početka. Vrlo vjerojatno će na Upravni sud ići pritužbe za sam tekst natječaja za izbor glavnog ravnatelja HRT-a. Sam natječaj je protuzakonit. Kandidat Šveb je predao nevaljanu dokumentaciju. Nadzorni odbor ga nije trebao ni prepustiti na saborski Odbor”, rekao je Raspudić.

    Nakon njega, obratila se i Marija Selak Raspudić koja je poručila kako HRT čeka još snažnija cenzura.

    “Još snažnija cenzura koja sada prijeti HRT-u, nama se događa sada. Sjednica nije prekinuta, ali je prekinut prijenos sjednice. Kolege, morate se s nama oduprijeti ovoj medijskoj cenzuri. I ovoj u Saboru i onoj na HRT-u”, poručila je Selak Raspudić s govornice, prenosi Jutarnji.

    Predstavnici opozicije optužili su HDZ da se služe manirima Aleksandra Vučića i Viktora Orbana.

    “Ovo je u maniru Vučića, Orbana i ostalih uzora na koji se kolege iz HDZ-a pozivaju. Ovo je strašno. Dan prije kad ste proglašeni za koruptivnu organizaciju, vi cenzurirate demokraciju i manipulirate procesima. To vam neće proći, zbog hrvatskog naroda koji vas je ovdje birao. Ovo je jedini način na koji oporba može prosvjedovati. Što trebamo napraviti, praviti se mrtvi? Ne dok nas je birao hrvatski narod ovdje”, rekao je Domagoj Hajduković.

    U jednom trenutku, predstavnik HDZ-a Ante Sanader želio je nastavio redovnu sjednicu, ali mu opozicija to nije dozvolila. Na kraju, Sanader je raspustio sjednicu, ali članovi opozicije i dalje su ostali unutar Sabora.
    “Cijela opozicija se ujedinila i blokirala rad Sabora kako bismo spriječili nezakonit izbor glavnog direktora HRT-a. HDZ-ovci su naložili saborskoj straži da nas nasilno izbace van, ali previše nas je. Tu smo da štitimo Ustav i zakone”, napisao je nezavisni zastupnik Bojan Glavašević.

    Iako je sjednica Sabora prekinuta te bi se trebala nastaviti sutra, predstavnici opozicije ostali su unutra te su naveli da to rade zbog toga što znaju da bi se nakon njihovog odlaska predstavnici HDZ-a vratili u Sabor i sami, bez glasova opozicije, glasali o amandmanima o Hrvatskoj radioteleviziji.

  • Zaharova: NATO da obuzda razularene radikalne Albance na Kosmetu

    Zaharova: NATO da obuzda razularene radikalne Albance na Kosmetu

    Rusija zahtijeva da kontingent NATO-a obuzda radikalne kosovske Albance jer ima punu odgovornost za osiguravanje mira i bezbjednosti u ovoj pokrajini, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova povodom najnovijih incidenata na sjeveru Kosova i Metohije kada je jedan Srbin teško ranjen, a više njih povrijeđeno.

    • Zahtijevamo da misija na Kosovu ispuni svoj mandat u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244 i da obuzdaju razularene radikalne kosovske Albance – istakla je Zaharova.

    Ona je rekla da Albanci demonstrativno odbijaju da odustanu od svojih agresivnih planova s ciljem da očiste Kosovo i Metohiju od nealbanskog stanovništva, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    • Upozoravamo da takav stav Prištine i nejasna reakcija njenih pokrovitelja neizbježno izazivaju kretanje ka otvorenom sukobu, uništavaju pretpostavke za nastavak, i bez toga blokiranog, dijaloga dvije strane – naglasila je Zaharova.

    Ona je naglasila da je očigledno da radikalna Vlada premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija ne smatra da ima ikakve obaveze, te otvoreno ignoriše čak i one na Zapadu koji nastavljaju da lobiraju za međunarodnu legalizaciju nezakonite, jednostrano proglašene nezavisnosti ove pokrajine, prenosi “Sputnjik”.