VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Umjesto da se riješi problem nabavke kiseonika, Vlada Srpske pokušava zaštititi odgovorne”

    “Umjesto da se riješi problem nabavke kiseonika, Vlada Srpske pokušava zaštititi odgovorne”

    Transparensi Internešnal u Bosni i Hercegovini (TI BiH) upozorava da Vlada Republike Srpske nije dala opravdane razloge za hitno usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u RS.

    TI BiH podsjeća da već postoji zakon koji uređuje ovu oblasti na nivou BiH, a kojim je osnovana Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH kao ovlašteno tijelo (regulator).

    Zbog okolnosti u kojima dolazi do usvajanja ovakvog zakona i osnivanja paralelne Agencije za lijekove i medicinska sredstva na entitetskom nivou, postoje sumnje ne samo u osnovanost usvajanja ovog zakona i na nivou RS, već i da se umjesto utvrđivanja odgovornosti u aferi „Kiseonik“ zakonski okvir prilagođava uskim partikularnim interesima vladajuće strukture.

    Kako poručuju, TI BiH je još ranije upozoravao i prijavljivao nadležnima da neovlašteni distributeri snabdijevaju javne zdravstvene ustanove kiseonikom, a inspektori su utvrdili da se time ugrožava zdravlje stanovništva. Zbog toga je neprihvatljivo da se umjesto otklanjanja ovih nepravilnosti i sankcionisanja odgovornih, pokušava legalizovati ovakva praksa, pod izgovorom da po postojećim propisima nije moguće obezbijediti nesmetano snabdijevanje zdravstvenih ustanova.

    TI BiH podsjeća da važeći propisi dopuštaju javnim zdravstvenim ustanovama da postupcima direktno nabave lijekove u situacijama kada to nalažu razlozi hitnosti i zaštita zdravlja stanovništva, a uz odobrenje nadležnog entitetskog ministarstva. Međutim, umjesto da se koriste postojeći mehanizmi nabavki u hitnim i vanrednim okolnostima da se riješi problem distribucije kiseonika, Vlada se upušta u avanturizam sa donošenjem novog zakona u hitnom zakonodavnom postupku za šta takođe nisu ispunjeni uslovi.

    Vlada u obrazloženju Prijedloga zakona samo navodi da se on donosi u hitnom postupku radi obezbjeđivanja zdravstvene zaštite stanovništvu, i da bi nedonošenje zakona moglo prouzrokovati štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, posebno zbog nedostatka ili nemogućnosti nabavke esencijalnih lijekova za pacijente. Poslovnik NSRS predviđa da je donošenje zakona u hitnom postupku moguće samo u slučaju kada se zakonom uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice po život i zdravlje ljudi. Kako epidemija traje već više od godinu dana, kao i problemi u vezi sa isporukama valjanog kiseonika, oni se više ne mogu smatrati okolnostima koje nisu mogle da se predvide.

    Takođe, ako bi se zaista osnovao novi regulator prometa lijekovima i medicinskim sredstvima, to bi zahtijevalo dodatno vrijeme da nova agencija počne s radom i da se donesu svi neophodni podzakonski propisi koji se moraju donijeti u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona.

    – Novi zakon bi se počeo primjenjivati tek šest mjeseci od objavljivanja, dok bi se ostavio rok od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona za izbor rukovodstva nove Agencije. Vrijeme koje je potrebno da se uspostavi novi regulatorni okvir u oblasti prometa lijekovima i medicinskim sredstvima nikako ne opravdava hitnost u zaštiti zdravlja stanovništva, a koju Vlada navodi kao glavni razlog donošenja novog zakona – navode iz TI BiH, piše Avaz.

  • „Ministar želi da se o problemu ne priča” Trivićeva poručila da medicinski i tehnički kiseonik nisu isto

    Informacija o problemima isporuke kiseonika zdravstvenim ustanovama u Srpskoj je sramna i ne govori ništa, poručila je poslanica PDP Jelena Trivić.

    Trivićeva je ministra Šeranića upitala da li on „svjesno ili nesvjesno brka“ pojmove.

    – Naime, jasno je navedeno da u zdravstvenim ustanovama korišten tehnički, a ne medicinski kiseonik. Je l mislite da taj dokument neće biti u javnosti?! Želite da se o ovom problemu malo priča – istakla je Trivićeva, koja je naglasila da je ključno pitanje ko i od kada zna da se tehnički kiseonik u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj koristio u medicinske svrhe.

    – To nije dozvoljeno. Naime, tehnički i medicinski kiseonik nisu isto. Razlika je u dopremanju, skladištenju i slično. Nema potrebe govoriti o kvalitetu, odnosno čistoći kisonika, dovoljno je da je on medicinski. Ministre, gdje ste naučili da govorite o adekvatnom kiseoniku?! – upitala je Trivićeva.

    Prema njenim riječima, resorno ministarstvo od 4. septembra zna za ovaj problem, koji se u javnosti pojavio 22. septembra.

    – I tada počinjete da pričate o ovoj temi. A problem datira od 2018?! Ministre, nije suština u dozvolama, nego koji je kisonik korišten.

    Vi ugrožavate vlastiti narod, a to će dokazati tužilaštvo. Pozdravljam tužioce koji rade svoj posao – rekla je Trivićeva.

  • Iz kontejnera izvađeno pet bombi

    Iz kontejnera izvađeno pet bombi

    Čak pet bombi pronađeno je u kontejneru u Ulici Relje Krilatice u banjalučkom naselju Borik, javlja reporter Srpskainfo. Nakon što su došli inspektori na lice mjesta, pripadnici Civilne zaštite krenuli su sa vađenjem bombi. U prvim kontejneru pronađena je kesa u kojoj su bili papiri i plastična kutija. Nakon toga, izvađena je kutija, a u njoj je pronađena kesa, u kojoj su bombe.

    Pripadnici Civilne zaštite su bombe obezbijedile i bezbjedno uklonili.

    Stanari pomenute ulice ogorčeni su zbog ovog slučaja i smatraju da im je neko na ovaj način ugrozio živote.

  • Šeranić: Kiseonik u zdravstvenim ustanovama u skladu sa evropskim standardima

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske je da nalazi kiseonika koji su uzeti u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj odgovaraju standardima evropske farmakopeje.

    “Kada govorimo o aktuelnoj administrativnoj situaciju uvoza i distribucije kiseonika, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je onemogućila pravnim licima koja su zdravstvenim ustanovama isporučivala kiseonik dalje obavljanje neregistrovane djelatnosti”, rekao je Šeranić u uvodnom obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

    On je istakao da Srpska uređuje sve obilke socijalne zaštite i zdravstvo.

    “Potrošnja kiseonika biće izraženija u ovoj godini. Imamo probleme u snabdijevanju kiseonikom zdravstvenih ustanova shodno već ustanovljenom načinu isporuke, te ugrožavanje kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite u vanrednoj situaciji koja je prouzrokovana virusom krona”, kaže Šeranić.

    On je napomenuo da je navedeni problem uočen i u Federaciji BiH, Brčko distriktu i instituciji Savjeta ministara.

    Šeranić je naglasio da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH onemogućila pravnim licima, koja su zdravstvenim ustanovama isporučivala kiseonik, dalje obavljanje neregistrovane djelatnosti, a što je za posljedicu imalo probleme u snabdijevanju kiseonikom zdravstvenih ustanova shodno već ustanovljenom načinu isporuke, te ugrožavanje kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite u vanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom virusa korona.

    On je naglasio da je Prijedlogom zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske predviđeno osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada, te nadležnost tog tijela.

    “Prijedlogom zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima uređuje se definicija lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini, proizvodnja, ispitivanje i promet lijekova i medicinskih sredstava, te uslovi i mjere za obezbjeđivanje kvaliteta”, pojasnio je Šeranić.

    On je napomenuo da se zakonskim odredbama uređuju bezbjednosti i efikasnosti lijekova i medicinskih sredstava, nadzor nad lijekovima, medicinskim sredstvima i pravnim licima koja proizvode, ispituju ili obavljaju promet na veliko lijekova i medicinskih sredstava, kao i druga pitanja značajna za oblast lijekova i medicinskih sredstava.

  • Višković: Srpska prvo ide u sfere odbrane, sudstva, tužilaštva i oporezivanja

    Višković: Srpska prvo ide u sfere odbrane, sudstva, tužilaštva i oporezivanja

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas da Vlada Srpske u procesu vraćanja prenesenih nadležnosti ne želi napraviti nijedan problem bilo kome, te istakao da Republika Srpska prvo ide u sferu odbrane, sudstva, tužilaštva i, uslovno rečeno, oporezivanja.

    Višković je naglasio da je sve što se radi zagarantovano Dejtonskim sporazumom, Ustavom BiH i Ustavom Republike Srpske.

    “Ne bi bilo korektno da u ovom trenutku kažem koji je to broj zakona koji se priprema. Mi nećemo u prvoj etapi ići sa zakonskim rješenjima za sve prenesene nadležnosti, nego ćemo ići seletivno i sukcesivno sa onim zakonskim rješenjima koja u datom momentu treba da rješavaju određenu oblast”, rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

    Višković je naveo da Vlada ne želi da radi bilo šta što nije ustavna kategorija.

    “Nećemo proizvesti nikakve posljedice jer radimo sve po Ustavu i zakonima, da nikome u BiH ne napravimo štetu. Svo ovo vrijeme pokušavamo da privolimo one koji se zalažu za BiH da sjednemo i da se dogovorimo o budućnosti BiH”, naglasio je Višković.

    Prema njegovim riječima, to traje nekoliko mjeseci i niko se nije odazvao, ali sve vrijeme rade na štetu Republike Srpske.

    “Zar posljednja odluka Ustavnog sud BiH, vezano za šume, nije udar na ekonomiju Republike Srpske i na samu Republiku Srpsku? Najveći privredni i ekonomski rast u posljednjih godinu i po imaju drvoprerađivači. Sada neko treba da nam otme tu imovinu, da je prenese na nivo BiH i da sutra upravlja sa našom sirovinom. Izvinite, kap je prelila čašu”, poručio je Višković.

    On je istakao da Republika Srpska ništa ne radi iz hira.

    “Uzmete poljoprivredno zemljište, sad hoćete šume, pa su onda na redu vjerovatno vode, dok nam ne ukinete i naziv Republike Srpske. I šta mi onda ovdje radimo i čekamo?!”, pita Višković.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske kaže da je osnovni postulat demokratije i postojanja uređene državne zajednice ustav i pridržavanje ustavnih odrednica.

    “Mi ne tražimo nijedno slovo, nijedan zarez koji ne piše u Ustavu. Te priče kako smo mi neki secesionisti, apsolutno nisu tačne. Došli smo do nonsensa u BiH da se jedino Republika Srpska bori za ustavnu i dejtonsku BiH, a svi oni koji se kunu u to rade suprotno”, istakao je Višković.

    On je naveo da Republika Srpska trpi posljedice takvog odnosa svih 20 i nešto godina, te da to nabolje znaju privrednici.

    “Zar nije posledica to što smo tri puta pokušali putem Savjeta ministara da zaštitmo domaću proizvodnju? Sva tri puta naša inicijativa, koja nije inicijativa premijera, srpskog člana Predsjedništva, predsjednika Republike ili Narodne skupštine, nego privrede, naišla je na zid”, podsjetio je Višković.

    Višković je ukazao i na problem snabdijevanja sirovinom drvoprerađivača u Srpskoj, jer u “Šumama Srpske” nema dovoljno izvođača, koji pripremaju sirovinu da bi drvoprerađivači mogli više da rade.

    “Onda Vlada uputi Upravi za indirektno oporezivanje i Savjetu ministara da se izmijeni Zakon o akcizama i da se omogući da izvođači radova u šumama budu oslobođeni od akcize za puteve, što je sasvim logično, i ponovo naiđemo na zid. Zar to nije problem funkcionisanja BiH?”, upitao je Višković.

  • Trgovinski deficit u septembru iznosio 528,4 miliona KM

    Trgovinski deficit u septembru iznosio 528,4 miliona KM

    Trgovinski deficit Federacije BiH za septembar iznosi 528.461.000 KM, objavio je Federalni zavod za statistiku.

    Federacija BiH je u septembru ostvarila izvoz od 881.169.000 KM, što je više za 39,3 posto nego u istom mjesecu lani, te za 20,4 posto u odnosu na august.

    U istom mjesecu uvoz je bio 1.409.630.000 KM, što je više za 38,6 posto nego u septembru lani, te za 12,9 posto nego u augustu. Pokrivenost uvoza izvozom u septembru iznosila je 62,5 odsto.

    U FBiH u septembru najveća vrijednost izvoza od 797.821.000 KM ostvarena je u prerađivačkoj industriji, što iznosi 90,5 posto ukupnog izvoza, a najveća vrijednost u uvozu od 1.284.637.000 KM u istoj oblasti i čini 91,1 posto ukupnog uvoza.

    Najveće učešće u izvozu u septembru ostvareno je u industrijskim proizvodima, razvrstanim uglavnom po sirovinama, sa vrijednošću od 268.936.000 KM, što je 30,5 posto ukupnog izvoza.

    U istom mjesecu u industrijskim proizvodima ostvareno je najveće učešće u uvozu, razvrstanim uglavnom po sirovinama sa vrijednošću od 407.199.000 KM, što je 28,9 posto ukupnog uvoza.

    Iz FBiH u septembru se najviše izvozilo u Njemačku, i to 150.489.000 KM ili 17,1 posto ukupnog izvoza, zatim u Italiju 98.032.000 KM ili 11,1 posto, u Hrvatsku 96.944.000 KM ili 11 odsto ukupnog izvoza, dok izvoz u sve ostale zemlje iznosi 535.704.000 KM ili 60,8 posto ukupnog izvoza.

    Za isti mjesec zemlje iz kojih se najviše uvozilo su Njemačka sa 163.213.000 KM ili 11,6 posto ukupnog uvoza, Italija sa 163.164.000 KM ili 11,6 posto, te Hrvatska sa 153.658.000 KM ili 10,9 posto ukupnog uvoza, dok uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 929.595.000 KM ili 65,9 posto ukupnog uvoza.

  • Blinken i Borrell: Svi trebaju poštovati i štititi institucije Bosne i Hercegovine

    Američki državni sekretar Antony Blinken i šef vanjske i sigurnosne politike Evropske unije Josep Borrell poručili su danas da SAD i EU čvrsto stoje u podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

    Povod za današnje zajedničko saopćenje je nedavni sastanak visokog predstavnika EU Josepa Borrella i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena prošle sedmice u Washingtonu.

    “EU i Sjedinjene Američke Države dogovorile su da će dodatno ojačati zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u cilju podrške napretku regije na njenom evropskom putu”, navodi se na početku.

    Dalje ističu da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ujedinjene u čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i u zajedničkom radu na promicanju izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija.

    U saopćenju SAD i EU kažu da imaju ozbiljnu zabrinutost zbog sve glasnije retorike podjela u Bosni i Hercegovini.

    “Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i poduzmu korake za napredak na putu integracije u EU, uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Američke Države spremne su olakšati ove korake”, zaključeno je.

    Blinken i Borrell su naglasili punu podršku procesu proširenja Evropske unije koja je prioritet za cijeli Zapadni Balkan.

    “Ova regija pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U tom kontekstu naglašavamo da bi pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali početi bez odlaganja”, saopćeno je.

  • Biković: “Džoni govori srpski bolje od nekih mojih kolega”; Dep: “Zaposlio sam se ovde na recepciji”

    Biković: “Džoni govori srpski bolje od nekih mojih kolega”; Dep: “Zaposlio sam se ovde na recepciji”

    Džoni Dep je dočekivan u Beogradu skoro čitav dan jer je kasnio na let iz Italije, pa je pomerena i konferencija za medije koja je prvobitno planirana za jedan sat popodne. Ipak, glumac se pred novinarima pojavio nekoliko sati kasnije zajedno sa glumcem Milošem Bikovićem i premijerkom Srbije Anom Brnabić, pa svojim prisustvom oduševio sve prisutne.

    Džoni Dep je tokom obraćanja novinarima pomenuo svog prijatelja reditelja Emira Kusturicu

    “Imao sam sreću da upoznam srpskog reditelja Emira Kusturicu koji me je naučio mnogo o srpskoj kulturi i povezao me sa njom. Postao mi je veliki prijatelj, on i njegova porodica su čak brinuli o meni kad sam se razboleo. Ljudi ovde su toliko topli, srdačni, ljudi su mi omiljeni od svega što sam video u Srbiji”, priznao je holivudski glumac.

    On je istakao kako je za njega rad u Srbiji nakon Holivuda pravo osveženje i kako mu je rad ovde organizovaniji i daleko prijatniji.

    “Ovde se tako fino radi, svako zna šta je njegov deo posla i poštuje radne obaveze. Svi ulažu dušu u ono što rade, pažnja se posvećuje detaljima. Mislim da je Srbija savršena suprotnost Holivudu. Zbog toga sam siguran da će još mnogo umetnika i velikih reditelja dolaziti ovde da radi”, rekao je Dep.

    Prijatnoj atmosferi u Srbiji najviše doprinose ljudi specifičnog mentaliteta koji Džoni Dep obožava.

    “Obožavam vašu kulturu, obožavam ljude koje srećem ovde. Ne nalazim ništa osim istine, iskrenosti i lepote među vama, dobrodušni ste i fasciniran sam time”, ispričao je glumac.


    Nakon Džonija Depa, medijima se obratila i premijerka Srbije Ana Brnabić.

    “Imam sina kod kuće i osećam se mladom, tako da jedva čekam da gledam serijal o Džoniju Pafu kod kuće. Ovo je pre svega pitanje emocija, pa se ne bih mnogo bavila brojevima i statistikama. Mi smo negde 2017. godine primetili koliki potencijal ima kreativna industrija za ekonomski razvoj Srbije, a nije dovoljno iskorišćen. Osim ekonomskog momenta, ulaganje u kreativnu industriju rešava jedan veliki problem kod nas, a to je problem odliva mozgova”, rekla je ona i konstatovala da Srbija mora da nastavi da ulaže u kulturu i kreativnu industriju.

    Džonija Depa je ekipa portala b92.net srela i na recepciji zgrade u kojoj je konferencija održana, kada nam je u šali nagovestio da razmišlja da promeni zanimanje.

    “Zdravo, kakvu biste vi sobu da vam rezervišem? Zaposlio sam se ovde na recepciji, od večeras sam redovni radnik. Za sve što vam treba možete da mi se javite i molim vas da se ne ustručavate.”

    Miloš Biković nam je priznao kako je holivudskog glumca tek danas upoznao, uprkos saradnji koja traje godinu dana.

    “Ja sam ga prvi put upoznao danas, ta saradnja se odvija preko naših zajedničkih partnera. Danas sam prvi put imao priliku da ga lično upoznam i popričam sa njim, zaista je prizeman, skroman čovek i sjajna osoba”, rekao je on.

    Na pitanje hoće li iskoristiti poznanstvo sa Džonijem Depom da karijeru započne i u Holivudu, istakao je da to nije nemoguće.

    “Nemam taj plan, ali nije isključeno da se i to desi”, rekao je i zaključio da je moguće da Džonija Depa u narednim godinama gledamo i u nekom od nastavaka filma “Južni vetar”.

  • Povreda očiju, kila, izvađena rebra – Džejson Momoa: “Dokrajčen sam”

    Džejson Momoa (42) rekao je da se nekoliko puta povredio na snimanju filma “Aquaman And The Lost Kingdom 2”, koji bi trebalo da izađe u decembru 2022.

    “Ja starim, šta se dešava”, našalio se holivudski glumac, u utorak, gostujući u emisiji Elen Dedženeris.

    “Upropastio sam oči. Nešto je uletelo i nekako ih poseklo. Onda sam morao na operaciju. Imam kilu, izvađena su mi rebra. Dokrajčen sam”.

    Uprkos povredama, Momoa je takođe rekao da će film biti “odličan”.

    Na pitanje zašto se stalno povređuje tokom snimanja, glumac koji je najviše pažnje privukao glumeći u seriji “Game of Thrones”, istakao je da je njegov entuzijazam za rad glavni uzrok.

    Emilija Klark i Džejson Momoa prisniji nego ikad pre: “Ti si Mesec mog života” FOTO

    “Jednostavno je tako. Volim svoj posao i postanem previše uzbuđen. Stvar koja ima veze sa godinama. Sada sam stariji superheroj”, rekao je Mamoa.

    Glumac je poslednjih dana obilazio Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i prisustvovao londonskoj premijeri sci-fi filma “Dune” sa svojim kolegama glumicom Zendajom i Timotijem Čalametom.

  • Brnabić: “Od subote uvodimo kovid-propusnice”; Medicinski deo i dalje traži zatvaranje

    Brnabić: “Od subote uvodimo kovid-propusnice”; Medicinski deo i dalje traži zatvaranje

    Sednica Kriznog štaba je završena, a premijerka Ana Brnabić potvrdila je da se od subote, 23. oktobra u Srbiji uvode kovid-propusnice.

    Premijerka je rekla da kovid-propusnice nisu jedina mera, ali da se, nažalost, postojeće mere ne poštuju dovoljno.

    “Iako imamo preko 50 preminulih dnevno, i mnogo zaraženih, niko ne misli da je potrebno da poštuje mere zbog toga smo krenuli u pooštravanje mera”, rekla je.

    Kako je rekla, inspekcijski nadzor poštovanja mera je pojačan za 10 odsto i da je broj izrečenih kazni uvećan za 200 odsto.

    “Kažnjavaju se pravna lica, kažnjavaju se kovid-redari… Sada konačno vidimo neki rezultat toga”, rekla je.

    Ona je dodala da je vakcinacija u Srbiji i dalje loša.

    “Vidimo da sve više mladih ljudi oboleva, imamo i smrt danas 16- godišnjeg dečaka”, istakla je Brnabić.

    “Apel je – vakcinacija, vakcinacija, vakcinacija.”

    Svedočenja ljudi koji rade u bolnicama je da su na intenviznim negama 90 odsto ljudi koji su nevakcinisani.

    Na svadbe i rođendane sa kovid-propusnicom? Kada ne mora, a kada je obavezna

    “Zbog toga je odluka da od subote od 22 časa uvedemo kovid-propusnice za sve ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru”, potvrdila je premijerka Brnabić.

    Inspekcijske službe su spremne, osim toga komunalna policija će kontrolisati primenu mera i kontrolu pooštovanja istih.

    Premijerka je objasnila da kovid-propusnice ne znače samo da je obavljena kompletna vakcinacija.

    “Kovid propusnica nisu samo vakcine. To su i: potvrda druge, odnosno treće doze vakcine koja nije starija od 7 meseci. Ukoliko ste primili drugu dozu i niste nakon 7 meseci primili treću, neće vam biti validan kovid sertifikat, negativan PCR test ne stariji od 72 sata. Takođe, negativan, antigenski test, ne stariji od 48 sati, sertifikat da ste preležali kovid u prethodnih 210 dana. Za strance tu je validan EU digitalni kovid-sertifikat”, objasnila je ona.

    Digitalni sertifikat možete imati i u papirnom obliku, kovid-redar će skenirati QR kod.

    “Ako imamo ovakvu skepsu prema sumnjama i vakcinama, nije problem samo za kovid. Biće sve veći problem za društvo jer će nam se vraćati i bolesti koje su iskorenjene. Pričamo generalno o vakcinaciji”, kazala je Brnabić.

    “Molim ljude da zbog sebe i svojih bližnjih poštuju trenutne mere.”

    Odgovorila je i na pitanje da li je razmatrano da se smanji period za 3. dozu sa 6 na 5 meseci.

    “Nacionalno telo za imunizaciju danas ima još jedan sastanak, tako da će dati jasna uputstva i odluke.”

    Brnabić je rekla da će u manjim sredinama svakako postojati problem u implementaciji.

    “Tih ugostiteljskih objekata nema tamo toilko mnogo,tako da ćemo da uspemo da iskontrolišemo, svi će raditi. Ali, ljudi, ovo nije policijska država, ne možete iskontrolisati svakog. Ako neko kaže morate da imate policijsku državu da bi mi poštovali mere, ja mislim da je to suviše velika mera za bilo šta. Kako biste sutra tu policijsku držau kontrolisali kada nema korone”, rekla je ona.

    “Apelujem na ličnu odgovornost, solidarnost”, dodala je.

    Medicinski deo Kriznog štaba opet traži zatvaranje
    “Ono što nismo ranije imali, to je rešenje za kovid, danas imamo – to su vakcine. Dođe mi da plačem, koliko je lako spasiti svaki taj život. Samo se vakcinišite”, poručila je Brnabić.

    Apelovala je na građane da je poštovanje mera zapravo odgvornost prema sebi i bliskim ljudima.

    “Ako neko želi da se igra sa ovim i vara državu, nije izvarao državu i Krizni štab, izvarao je sebe, svoje roditelje, baku i deku. Neko će zbog toga izgubiti život. Evo, država će uraditi i više nego što joj je obaveza”, objašnjava premijerka.

    “Ovo, ljudi, nije jedina mera. Postoji još mera. Postoji obaveza maski u zatvorenom prostoru i otvorenom kada ne možete da držite distancu. Ovo je jedna od mera, a najvažnija je vakcinacija”, rekao je.

    Medicinski deo Kriznog štaba predložio je zatvaranje.

    “Sve što su predložili na prošlom štabu i sad su. Ni oni nemaju konsenzus među sobom, to je teška odluka.”

    Savetovala je i da svi oni koji su primili dve doze, treba da prime i treću, buster dozu vakcine.

    “U svetu je odobrena treća buster doza. Ona apsolutno daje efekat, mislim da je bila jasna poruka. Prva doza, treća doza. To je jedini siguran i pravi odgovor na pandemiju. Mislim da je važno da oni kojima je prošlo sedam meseci od vakcine prime treću buster dozu”, objasnila je.