VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poraz EU?

    Poraz Zorana Zaeva može se posmatrati i kao poraz EU i njene politike proširenja na Balkanu, piše u štampi na nemačkom.

    Osim toga, to je loš predznak za reforme koje su neophodne Severnoj Makedoniji.

    “Zoran Zaev je maja 2017. postao premijer Makedonije. U oktobru 2021. najavio je ostavku. Severna Makedonija – od marta 2020. članica NATO – u bezbednosnoj politici uglavnom je bila prepuštena sama sebi. Tako bi se mogle opisati protekle četiri i po godine u toj balkanskoj državi, kao i Zaevljevo nasleđe. Međutim, tu nedostaje jedan važan aspekt: na mandat Zaeva nije uticalo samo ono u čemu je uspeo, već pre svega ono što mu je uskraćeno”, konstatuje Frankfurter algemajne cajtung.

    “Istina je da je Zaev uspeo da preimenuje Makedoniju u Severnu Makedoniju i tako ubedi Grčku da više ne blokira prijem države u NATO. Na domaćem planu, preimenovanje je bio hrabar, gotovo smeo manevar. Hrabrost, međutim, nije nagrađena. Ili je, u najboljem slučaju, nagrađena utešnom nagradom – članstvom u NATO. Zaev, međutim, nije ostvario svoj glavni politički cilj – početak pregovora o pristupanju EU. Za to nije on kriv. Naprotiv”, ocenjuje nemački list.

    “Slučaj Zaeva mogao bi da bude primer u regionu. Moguće je da će odlazeći premijer Severne Makedonije zadugo biti poslednji šef vlade u regionu koji je bio spreman da preuzme veliki politički rizik zarad tzv. evropske perspektive svoje zemlje. Zato se poraz Zaeva može posmatrati i kao poraz EU i njene politike proširenja na Balkanu”, zaključuje se u članku koji potpisuje novinar Mihael Martens.

    Loš predznak
    Događaje u Skoplju slično vidi i švajcarski Noje cirher cajtung:

    “Nestanak evropske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana ima mnogo žrtava. Najnovija je premijer Severne Makedonije u ostavci. Posle poraza njegove Socijaldemokratske partije na lokalnim izborima, Zoran Zaev se oglasio i podneo ostavku na mesto predsednika vlade i predsednika stranke. Time ta mala država jugoistočne Evrope klizi u krizu vlade, čiji je ishod teško predvideti.”

    “Zaev je rekao da će njegova stranka predstaviti novog kandidata za tu funkciju, šefa države Stevu Pendarovskog. Međutim, neizvesno je da li će on dobiti podršku u parlamentu. Koalicija socijaldemokrata i dve stranke albanske manjine ima samo tanku većinu. Loši rezultati na lokalnim izborima mogli bi da dovedu do smena pojedinih poslanika. Predsednik nacionalističke opozicione partije VMRO Hristijan Mickoski, zatražio je u nedelju uveče na nove izbore.”

    Švajcarski list konstatuje da je u Severnoj Makedoniji “ogromna frustracija zbog uvek novih prepreka u evropskim integracijama – čime se prikriva i fundamentalno odbijanje proširenja jednog broja članica EU. To sve veće nezadovoljstvo „bilo je sve više usmereno protiv Zaeva, pa čak i mnogi njegovi simpatizeri smatraju da se promena imena nije isplatila. A nacionalistička opozicija je ionako oduvek odbacivala sporazum sa Grčkom”.

    Ali, kako prenosi švajcarski list, “Zaev nije uspeo da ispuni politička očekivanja ni na domaćem terenu. Njegova izborna pobeda iz 2017. nije viđena samo kao raskid sa uzavrelim nacionalizmom prethodne vlade Nikole Gruevskog iz VMRO, već i kao pobuna protiv razularene korupcije”.

    I zaista, nastavlja list iz Ciriha, “vlada pod Zaevom ubrzo je pokrenula prve reforme. Gruevski je osuđen i uspeo je da izbegne kaznu samo spektakularnim bekstvom u Mađarsku. Severna Makedonija se u principu sve do danas ističe kao pozitivan primer u jednom sve autokratskijem regionu. Pa ipak, ubrzo su se pojavile sumnje da li nova vlada zaista može da reši dalekosežne probleme po pitanju vladavine prava. Čak je i šefica specijalnog tužilaštva koju podržava Zaev postala 2019. predmet korupcionaškog skandala”.

    Noje cirher cajtung podseća da su “sumnje izazvali i pokušaji pritisaka na poslanike pre glasanja o promeni imena. Nisu nestali ni zakulisni dogovori i klijentelizam. Severna Makedonija je prošle godine pala na 111. mesto na rang-listi ’Transparensi internešenela’, što je najgora ocena koju je ta zemlja ikada dobila u toj oblasti”.

    Pored toga, tu je i loše upravljanje tokom pandemije:

    “Vakcinacija je kasno počela zato što se ta zemlja, za razliku od svog velikog suseda, Srbije, u potpunosti oslanjala na EU i kasno je dobila vakcine.”

    Autor teksta Folker Pabst kao zaključak prenosi reči jedne analitičarke:

    “Vljora Rečika iz istraživačkog centra Instituta za demokratiju u Skoplju kaže da je nada koja je bila povezana sa izborom Zaeva pre četiri godine isparila. To se vidi i po maloj izlaznosti na lokalnim izborima. To je loš predznak za reforme koje su još potrebne – bez obzira ko će u budućnosti vladati Severnom Makedonijom.”

    Zaev će nastaviti da se bori?
    Berlinski Tagescajtung o događajima u Severnoj Makedoniji donosi komentar svog novinara Eriha Ratfeldera:

    “Pošteno je reći da je u nedelju podneo ostavku neko ko je pokušao sve kako bi svoju zemlju modernizovao, demokratizovao i reformisao. Socijaldemokrata Zoran Zaev jedan je od retkih balkanskih političara koji je ozbiljno usmeravao svoju zemlju na putu integracije u Evropsku uniju. Ali zauzvrat je dobio premalo podrške.”

    “Zaev nije uspeo, njegova popularnost je bivala sve manja. Osim toga, njegov prethodnik Gruevski pokušao je da utiče na kampanju za lokalne izbore, povećim sumama novca i uz podršku Mađarske. Socijaldemokrate su izgubile izbore i Zaev je podneo ostavku. Ali ko ga poznaje, zna da će nastaviti da se bori”, smatra nemački novinar.

  • “Moramo da se vakcinišemo na 5 do 6 meseci”

    “Moramo da se vakcinišemo na 5 do 6 meseci”

    Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da će ljudi u Srbiji morati da se vakcinišu na svakih 5–6 meseci u zavisnosti od proizvođača vakcine protiv koronavirusa.

    “Želim da kažem građanima, kada istekne 6 meseci od druge doze, vaš imunitet slabi. Mi smo došli u situaciju, ako hoćemo da izađemo iz ovoga, moramo da se vakcinišemo na 5–6 meseci u zavisnosti od toga koja vakcina je u pitanju”, rekao je on.

    Dodao je da ideja da se veliki broj ljudi zarazi i tako stvori imunitet – nije dobra.

    “Pogledajte koliki je broj ljudi koji su preležali koronu, pa su se opet zarazili, a nisu se vakcinisali”, rekao je on. Lončar je kazao da se sada prima treća doza vakcine protiv koronavirusa, ali je upozorio na mogućnost sudara sa virusom gripa.

    “U regionu je izolovan sezonski grip, postoji i domaća i strana vakcina protiv njega, ljudi, vakcinišite se”, pozvao je on.

  • Puštena u rad saobraćajnica Saračica-Čokorska Polja

    Obnovljena saobraćajnica Saračica-Čokorska Polja kod Banjaluke danas je puštena u saobraćaj.

    Izgradnju i modernizaciju ove saobraćajnice Vlada Srpske finansirala je sa 2,5 miliona KM.

    Puštanju u saobraćaj obnovljene saobraćajnice prisustvovao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Vlado Đajić i predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić.

  • “Cijena električne energije u Srpskoj neće se povećavati”

    “Cijena električne energije u Srpskoj neće se povećavati”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da iako u cijelom svijetu dolazi do povećanja cijena električne energije u Republici Srpskoj do toga neće doći.

    • Kada su u pitanju naftni derivati, odluka je da ih “držimo” pod kontrolom. A to se najbolje vidi, kada izađete na ulicu i vidite da nema redova, kao na primjer u Velikoj Britaniji – istakao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci te dodao:
    • Cijenu nafte i naftnih derivata ne diktiramo mi, već globalna situacija. Znamo da povećanje energenata povećava i cijene troškova života. Statistički zavod Srpske će vrlo brzo izaći sa svim podacima u Republici Srpskoj – poručio je Dodik.

  • “Nemam ko većina Srba mišljenje o svemu” Vučić poručio da neće komentarisati Šmitov izvještaj dok ga detaljno ne pogleda

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je vidio sa portala da su u izvještaju Kristijana Šmita glavne optužbe na račun Republike Srpske i kako žele da ruše Dejtonski sporazum, ali da smatra da je problem u tome što su svi drugi pokušavali da to urade.

    Vučić je napomenuo da nije pročitao Šmitov izvještaj o BiH i da ne bi da ga komentariše dok ga cijelog i s pažnjom ne pročita.

    – Nemam ko većina Srba mišljenje o svakom pitanju. Video sam sa portala i da su glavne optužbe na račun Republike Srpske i kako žele da ruše Dejtonski sporazum. Ali, mislim da je problem u tome što su svi drugi pokušavali da to urade. Ponavljam, želim s pažnjom to da prvo pročitam – rekao je Vučić za TV Pink.

    On je rekao da, kada se govori o BiH, Srbija čini sve da pomogne kada je ta pomoć potrebna, te podsjetio koliko vrsta pomoći je Srbija uputila BiH.

    – Oko BiH mi učinimo sve, damo vakcinu, gas, gradimo auto-puteve prema njima. Popravljamo odnose sa Crnom Gorom. Nacionalna ambicija su nam ekonomija, mir u regionu, populaciona politika bez koje ništa što radimo ne vrijedi, a jedan od ciljeva treba da bude i zelena agenda, kao i snaga i mogućnost Srbije da odgovori na sve bezbjednosne i političke izazove – rekao je Vučić.

    On je napomenuo da je napravljen izuzetak u poštovanju međunarodnog javnog prava.

    – Zato mi je i smiješno da danas pričaju o pravu i pravdi, to je glupost. Samo Srbija nema pravo na samoopredeljenje i nema pravo ni na šta, već su nas bombardovali – rekao je Vučić, koji boravi u Glazgovu na klimatskom samitu.

    On je rekao da u Srbiji vide uvijek potencijalnu opasnost i da nju treba, kad god izbije na prvo mjesto po ekonomiji, skratiti, sabiti, da ne bi “ugrožavala” druge u regionu.

    – Ovo su činjenice, mi toga treba da smo svjesni, samo oni ne treba da govore o otvaranjima Pandorine kutije i tome kako smo samo mi izvor sveg zla. Mi možemo da se borimo za snažniju ekonomiju, brži napredak Srbije, da sarađujemo sa regionom i to je najvažnije za nas – kaže Vučić.

    On je dodao da će insistirati narednih dana na nacionalnoj ambiciji, koja podrazumijeva da je Srbija ekonomski najrazvijenija u regionu, da ima što bolje odnose sa komšijskim državama.

  • Evo zbog čega je uhapšen stručni saradnik u banjalučkom tužilaštvu

    Evo zbog čega je uhapšen stručni saradnik u banjalučkom tužilaštvu

    Stručni saradnik u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka Tarik Hadžibegović osumnjičen je da je obećavao da će nezakonito posredovati u predmetima koji se vode u ovom tužilaštvu, saznaje Srpskainfo. Prema našim informacijama, on je od određenih osoba uzimao novac i obećavao da će posredovati u predmetima koji se vode protiv njih.

    Izvor Srpskainfo kaže da se sumnjiči da je uzeo veće količine novca.

    – On se sada nalazi na kriminalističkoj obradi u MUP Srpske, a nakon toga će biti predat u nadležnost Republičkog tužilaštva – rekla je za Srpskainfo portparol Republičkog Tužilaštva Dragica Tojagić.

    FOTO: MUP RSFOTO: MUP RS
    On se sumnjiči za krivična djela primanje mita i trgovina uticajem.

    – Krivična djela je počinio tako što je od oštećenog u predmetu istrage koju vodi banjalučko tužilaštvo, zahtijevao i primio novac kao nagradu za preduzimanje procesnih radnji u toj istrazi, u kojoj postupa kao stručni saradnik tužioca, a koje radnje bi se i morale preduzeti – rekao je izvor Srpskainfo.

  • Dodik: Ono što je bitno za Srpsku nema stranački predznak

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je ideja da se svi okupe oko fundamentalnih pitanja za Republiku Srpsku i da bi bilo normalno da ono što ugrožava Srpsku svi odbace, ali i ukazao da priča o jedinstvu vlasti i opozicije postaje floskula.

    “Ako je Ustavni sud BiH onaj koji odlučuje van Ustava to je opasno za Republiku Srpsku. Onda se svi alarmi pale i sva zajednica se mora usmjeriti da se brani, a najlakši način je da budemo svi jedinstveni u tome”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je podsjetio da je prije mjesec dana, kada je Ustavni sud BiH donio odluku o šumama, opozicija prva tražila da se održi posebna sjednica i da se to odbaci.

    “Sada ih nema. Ne želim ovdje da vodim nikakvu političku bitku, ali smatram da ono što je ključno za Republiku Srpsku nema stranački predznak i da svi oko toga treba da budu okupljeni”, istakao je Dodik.

    On je rekao da ne želi da iritira opoziciju stalnim pozivima, ali je naglasio da je uvijek spreman da bude dio cjelokupnog odgovora Republike Srpske na ugrožavanje.

    Dodik je podsjetio da je vladajuća koalicija juče u Banjaluci razmatrala izradu dokumentacije za Narodnu skupštinu koja se odnosi na povratak prenesenih nadležnosti.

    “Idemo u to da preispitamo sve stvari koje su donesene mimo Ustava, bilo od visokog predstavnika ili Ustavnog suda BiH, koji je postao inkvizicijski sud, sud represije, u kome nema prava. To je politički sud, koji je odlukama prema Republici Srpskoj pokazao da ima samo politički cilj”, naglasio je Dodik.

    Ako su šume, kaže Dodik, oduzete Republici Srpskoj, a ostaju u vlasništvu Federacije BiH i Brčko distrikta, onda je jasno o čemu se radi.

    “Mi nismo oni koji bi pristali da nas dovedu do prazne ljušture i zato se borimo pravnim sredstvima. Ništa se ovdje ne dešava, osim zakonodavne aktivnosti našeg parlamenta. Mi ne ulazimo ni u šta što nije nadležnost Republike, ne diramo nijednu nadležnost koja pripada BiH”, kategoričan je Dodik.

    Sa druge strane, tvrdi Dodik, prijeti se nasiljem da bi se sačuvale nadležnosti otete od Republike Srpske.

    “To neće ići i Republika će to staviti na dnevni red. Vladajuća koalicija je dogovorila da ćemo se ponovo naći početkom iduće sedmice. U međuvremenu svi će, u okviru svojih političkih partija, analizirati akte koje su pripremile radne grupe. Mi smo danas te akte dostavili i opoziciji. Ako su voljni da pričaju na te sadržaje, može”, istakao je Dodik.

    Produžiti mandat EUFOR-u, ali Šmit nema šta da traži
    Dodik je izjavio da nema ništa protiv da Savjet bezbjednosi UN produži mandat EUFOR-u u BiH, ali da visoki predstavnik nema više šta da traži u BiH.

    Komentarišući predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH, Dodik rekao da se ovaj put definitivno odlučuje da li ima ili nema visokog predstavnika u BiH.

    “Ja mislim da visokog predstavnika nema i neće ga ni biti! Sve ono što bi on donosio i prijetnje da bi koristio bonska ovlaštenja – neka koristi, to nema nikakvog značaja u Republici Srpskoj”, istakao je Dodik.

    Dodik je ponovio da Šmit treba da ode u Savjet bezbjednosti UN i pribavi potvrdu da je imenovan, onda će se ovdje razgovarati.

    “Šmit je isključivo u funkciji muslimana i sprovođenja njihove politike u BiH. Ono što je on napisao u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN je puno klevetanja Srba i Republike Srpske i ponešto Hrvata”, istakao je Dodik.

    On je naveo da u Šmitovom izvještaju nema gotovo pasusa da nije oklevetana Republika Srpska i Milorad Dodik.

    “Šmit je samo u funkciji opravdanja muslimanskih interesa ovdje, a njegov izvještaj je pun laži, netačnosti i spekulacija i zato neće proći u Savjetu bezbjednosti UN”, ponovio je Dodik.

    On je dodao da je Šmit politički motivisan, te da bi trebalo da štiti slovo Dejtonskog sporazuma.

  • Skupštinska većina protiv hitne sjednice: Gradonačelnikov prijedlog može na redovno zasijedanje

    Skupštinska većinu odbila je prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića, za zakazivanje hitne sjednice povodom Nacrta budžeta za 2022. godinu uz objašnjenje da nije potrebna.

    “Nakon konsultacija sa odbornicima koji čine skupštinsku većinu u Skupštini grada, smatram da nema potrebe i uslova predviđenih u Poslovniku za zakazivanje iste”, navodi se u odgovoru predsjednika Skupštine grada Banjaluka Mladena Ilića.

    U dopisu se dalje navodi da je krajem novembra planirano novo zasjedanje Skupštine grada, te pozivaju gradonačelnika da tačku koja se tiče Nacrta budžeta za 2022. godinu predloži za narednu redovnu sjednicu Skupštine grada.
    Iz Gradska uprave ranije su upozoravali da se dovodi se u pitanje mogućnost da budžet za 2022. godinu bude donesen do kraja ove kalendarske godine, s obzirom na to da je 6. redovna sjednica Skupštine grada trajala više od mjesec dana, uz zahtjev skupštinske većine da se produži rok javne rasprave.

    Prema Zakonu i budžetskom sistemu Republike Srpske definisano je da se do 1. novembra održava Кolegijum Skupštine Grada na kojem gradonačelnik predlaže Nacrt budžeta, dok je 15. novembar rok za usvajanje Nacrta budžeta, piše Srpskainfo.

    Ilić: Do kraja godine o rebalansu za ovu i o budžetu za narednu godinu
    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić rekao je da očekuje da do kraja godine budu održane dvije važne sjednice na kojima će odbornici razmatrati i rebalans budžeta za ovu i budžet za narednu godinu.

    Ilić je naveo da se javne rasprave o rebalansu budžeta za ovu godinu završavaju 18. novembra, te da će se time stvoriti uslovi da se krajem mjeseca održi sjednica na kojoj će odbornici razmatrati rebalans budžeta za ovu, ali i Nacrt budžeta za narednu godinu.

    “Krajem decembra očekujemo sjednicu na kojoj će biti razmatran budžet za narednu godinu, te će se na taj način završiti aktivnosti Skupštine grada u ovoj godini”, rekao je Ilić Srni.

    Prema njegovim riječima, stigao je i upit gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića da se održi i vanredna sjednica o Nacrtu budžeta za narednu godinu.

    “Međutim, ne smatramo da ima potrebe za tim, jer imamo dovoljno vremena da to ide u redovnu proceduru”, rekao je Ilić.

    On je ocijenio i da je prethodna sjednica gradskog parlamenta bila specifična po pitanju mnogo stvari, zbog čega je došlo do određenog zastoja, ali da su posljednja dva dana zasjedanja vratila vjeru da se te diskusije mogu voditi na normalan način.

    “Vjerujem da možemo tako i nastaviti, naročito što su nam naredne dvije sjednice veoma značajne jer će, osim rebalansa budžeta za ovu i budžeta za narednu godinu, na dnevnom redu biti i imenovanja vršioca dužnosti načelnika, kao i druge tačke koje će privući pažnju javnosti”, rekao je Ilić.

  • Stanivuković traži hitnu sjednicu gradske skupštine: Pripremljen nacrt budžeta za narednu godinu

    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, pozvao je predstavnike Skupštine grada Banjaluka da zakažu hitnu sjednicu kako bi raspravljali o nacrtu budžeta za 2022. godinu, kako bi se izbjegli problemi i prolongiranja tokom naredne godine.

    “Uprkos brojnim izazovima sa kojima se suočavamo, pripremili smo Nacrt budžeta za 2022. godinu, zbog čega zahtjevamo hitno održavanje vanredne sjednice kako bismo izbjegli sva moguća odugovlačenja sa donošenjem ovako važnih dokumenata. Dužni smo uvijek razmišljati nekoliko koraka unaprijed, zbog našeg grada i naših sugrađana”, naveo je Stanivuković na društvenim mrežama.
    On je takođe pozvao i predstavnike republičkih vlasti na sastanak, kako bi razgovarali o aktuelnim problemima u Banjaluci i pronašli rješenje da se prevaziće kriza.
    “Pozvao sam predstavnike republičke vlasti na razgovor. Velike posljedice ostaju iza nepromišljenih i štetnih odluka skupštinske većine, a posljedice tih odluka i odugovlačenja skupština mogu biti ogromne po naš grad i naše sugrađane”, zaključio je Stanivuković.

  • Raspisan konkurs: Akvana traži novog direktora

    Raspisan konkurs: Akvana traži novog direktora

    Nadzorni odbor „Akvane“ raspisao je danas javni konkurs za izbor direktora ovog, gradskog preduzeća, 11 mjeseci nakon smjene bivšeg direktora Vedrana Mitrovića.
    Prema konkursu, novi direktor će biti imenovan na period od četiri godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Konkurs je objavljen na oglasnim stranicama „Glasa Srpske“, ali ne i na veb stranici Grada Banje Luke i društvenim mrežama Grada.

    Po uslovima konkursa, direktor ne smije imati izvršnu funkciju u političkoj stranci, a, što se tiče stručne spreme, traže da se kandidati imaju visoku stručnu spremu, te najmanje pet godina iskustva rada na rukovodećim pozicijama.

    Tekst konkursa, kako se može vidjeti na oglasu, potpisao je Željko Gajić, v.d. predsjednika Nadzornog odbora preduzeća, koji je, kao kadar PDP-a, postavljen poslije lokalnih izbora i smjene bivšeg rukovodstva preduzeća.

    Bivši direktor Vedran Mitrović smijenjen je uoči Nove godine, odnosno 31. decembra prošle godine, a na njegovo mjesto, kao vršilac dužnosti, postavljen je Velibor Vukajlović, bivši radnik SC „Borik“ i kandidat PDP-a na prošlogodišnjim lokalnim izborima.

    Prema Statutu preduzeća, Nadzorni odbor „Akvane“ samostalno postavlja direktora preduzeća, odnosno za to mu nije potrebna odobrenje Skupštine grada.

    Od osnivanja, 2007. godine, „Akvanu“, koja gazduje sa akva parkom i Gradskim olimpijskim bazenom, opterećuju brojni problemi, a preduzeće je opterećeno milionskim obavezama. Početkom ove godine, najveći dobavljač, preduzeće „Novotex“, u vlasništvu Nove Milakovića, zatražilo je prodaju imovine preduzeća zbog nagomilanih obaveza prema ovom preduzeću. U međuvremenu, sklopljen je novi ugovor sa „Novtex“ i ovo preduzeće je i dalje najveći dobavljač „Akvane“.

    Prošlog mjeseca u tom gradskom preduzeću republički inspektori su prilikom kontrole pronašli hranu kojoj je istekao rok upotrebe, a Republička tržišna inspekcija je utvrdila je niz nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga i evidencija u restoranu „Mediterraneo“, a koji posluje u sastavu Akvane.