Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je u intervjuu Srni da će Vlada na sutrašnjoj sjednici reagovati na rast cijena i donijeti izmjene uredbe o maržama kojim je predviđeno njeno ograničenje za osnovne životne namirnice.
Višković je naglasio da je do sada maksimalna marža u veleprodaji i malorpodaji bila 10 odsto, odnosno osam, a da će ovim izmjenama biti osam odsto, odnosno šest.
Govoreći o pripremi budžeta Srpske za narednu godinu, premijer je rekao da je Vlada trenutno u fazi analiza i projekcija, te da će u narednih mjesec, mjesec i po izaći u Narodnu skupštinu sa prijedlogom budžeta kako bi mogli ispoštovati sve zakonom predviđene uslove da bi 1. januara naredne godine Republika Srpska dobila novi budžet.
“Sada ne mogu više govoriti o tim pripremama, biće potrebne i konsultacije sa našim partnerima, ali je sigurno da ćemo u skladu sa realnim mogućnostima i realnim zaduženjima ići na varijantu povećanja primanja svim budžetskim kategorijama. Ono što sada mogu zasigurno reći jeste da neće biti nikakvih umanjenja bilo kome i da svi mogu računati na uvećanje”, istakao je Višković.
Osvrnuvši se na ekonomsku situaciju u Srpskoj u ovoj godini, Višković je rekao da su uprkos svim teškoćama a posebno pandemiji virusa korona ostvareni više nego dobri rezultati što potvrđuju statistički podaci.
“Prije par mjeseci povećali smo plate, penzije, od 1. oktobra svi nezaposleni demobilisani borci mlađi od 60 godina imaju pravo na mjesečnu finansijsku naknadu u zavisnosti od učešća u ratu. Prema dosadašnjoj evidenciji, 9.200 demobilisanih boraca ušlo je u mjesečnu isplatu, a pozivam i sve one koji se nisu prijavili da to učine preko opštinskih boračkih organizacija, kao i one koji su se vratili u svoja predratna prebivališta. Svi oni biće obuhvaćeni ovim pravom, jer svi su bili borci Vojske Republike Srpske bez obzira gdje sada žive”, pojasnio je Višković.
On je dodao da su udvostručena sredstva za finansiranje programa samozapošljavanja demobilisanih boraca i djece poginulih boraca i ona sada umjesto po 5.000 KM iznose 10.000 KM.
Višković je istakao da Vlada uredno izmiruje sve obaveze, domaćinski se odnosi prema sredstvima kojima raspolaže, ali često u naletu svih izmišljenih i vještački nametnutih afera ima malo prostora da predstave sve pozitivne pokazatelje.
“Mi nemamo dugovanje prema bilo kome, ni po pitanju subvencija, podsticaja, socijalnih i ličnih davanja, neke stavke smo rebalansom budžeta i povećali, kao što su na primjer podsticaji u poljoprivredni i to ćemo raditi i u narednom periodu. Statistički podaci su neumoljivi i oni jasno govore kakva je situacija u Republici Srpskoj. Takođe, imamo povećanje izvoza za 30 odsto, a uvoza za 20 odsto što je dobro za ekonomiju i za Republiku Srpsku”, naglasio je Višković u intervjuu za Srnu.
On je naveo da su svi ekonomski pokazatelji, za svaku vladu, više nego dobri u vremenu pandemije virusa korona koja, nažalost, i dalje traje i zbog koje se i dalje izdvajaju značajna sredstva u zdravstveni i realni sektor.
“Kada govorimo o bruto domaćem proizvodu (BDP), on je u drugom kvartalu rastao nevjerovatnih 10 procenata, a očekujemo da ćemo ovu godinu završiti rastom od šest odsto. Raspodjela koeficijenata BDP je najbolja od postojanja Republike Srpske, rastu i prihodi, i indirektni i direktni, što ukazuje na oporavak ekonomije zahvaljujući mjerama Vlade, ali i saradnji sa socijalnim partnerima koja je izuzetno dobra”, pojasnio je Višković.
On je naveo da nije naučio drugačije raditi osim domaćinski i iskreno u skladu sa realnim stanjem.
“Ako neko misli da na trenutak bude popularan sa nekom laži, neka tako radi, mene to ne zanima. Naučio sam da funkcionišem tako da realno posmatram stanje, realno cijenim budžet, prihode i rashode i ne mogu prihvatiti obavezu koju ne mogu finansirati. Znam da bi za penzionere, sa kojima imamo izuzetno dobru saradnju, bila dobra informacija da najavimo rast penzija od 20 odsto, ali onda dolazimo u poziciju, kao što su neki ranije radili, da umjesto 12 penzija isplatimo pet ili osam. To neću da dozvolim, jer je moj cilj da povećavamo penzije ali i da obezbijedimo redovnu isplatu svih 12 penzija u godini”, naglasio je Višković.
Upitan da prokomentariše stalne tvrdnje opozicije da je ekonomska situacija izuzetno teška, da je Srpska pred bankrotom, da propada u ekonomskom smislu, Višković je naglasio da ekonomski pokazatelji sve to demantuju.
“Navešću samo jedan primjer kako opozicija reaguje na aktivnosti Vlade. Polovinom 2019. godine rekli smo da je naša namjera da prosječna plata bude 1.000 KM, što je opozicija dočekala sa podsmijehom i omalovažavanjem, a sada kad smo to i premašili – svi ćute kao da se nije ni desilo. Pitaću ih samo jedno – šta su uradili u lokalnim zajednica u kojima su oni vlast za dobrobit građana i prosperitet, a da nije uradila republička ili neka druga vlast? Nisu u stanju da okreče fasadu bez pomoći Vlade Republike Srpske.
Takođe, bili su vlast na nivou BiH u proteklom mandatu pa šta su uradili? Šta su dobrog građani osjetili od te njihove vladavine? Imamo i najsvježiji primjer Banjaluke, što je dobro za poređenje rada njihove vlasti sa vladavinom SNSD-a u tom gradu. Ako građani kažu da je bolje sada nego što je bilo kada je Banjalukom vladao SNSD, onda nikakav problem, ja ću to poštovati, ali nisam siguran da je to tako”, naglasio je Višković.
On je naveo da sve ono što je opozicija kritikovala u Banjaluci, sada je duplo gore, od toga da zapošljavaju samo stranački kadar dok su im usta bila puna priča da SNSD to radi, pa do toga da ne provode transparentno javne procedure, niti rade ništa od onoga što su obećali.
Vlada vodi računa o ravnomjernom razvoju Srpske
Za razliku od njih, rekao je Višković, Vlada izvršava sve što je obećala i vodi računa o ravnomjernom razvoju Republike Srpske, demantujući tvrdnje opozicije da Vlada ne ulaže u opštine na čijem čelu su načelnici iz opozicinih partija.
“Ova vlada i vladajuća koalicija vode računa i ulažemo u svaku lokalnu zajednicu od Trebinja do Novog Grada. Ulažemo i u opštinu Teslić, Kotor Varoš, Sokolac, Istočni Stari Grad… Gradonačelnik Banjaluke je na sastanku u Vladi pitao da li možemo pomoći finansiranje sportske dvorane na Laušu, čija je vrijednost milion i po KM, i mi smo to odobrili i obezbijedili 750.000 KM”, rekao je Višković.
On je naveo da ko god želi korektnu saradnju sa Vladom – ima je, mada ima i onih koji misle da su iznad Vlade. “To je njihov stav i njihovo razmišljanje, ali tako se ne sarađuje i time se ne doprinosi dobrobiti za svoju lokalnu zajednicu”, rekao je Višković.
Govoreći o programu prema kojem će Vlada izdvojiti 20 miliona KM za investiranja u lokalne zajednice širom Republike Srpske, Višković je rekao da je to program koji traje nekoliko mjeseci i podsjetio da je bio otvoren javni poziv prema lokalnim zajednicam koje su kandidovale svoje projekte.
“Tražili smo samo da obrate pažnju na prioritete, ono što oni smatraju važnim za lokalnu zajednicu, da se prvenstveno koncentrišu na poslovne zone, infrastrukturu, javno snabdjevanje, vrtiće, škole… Tako smo i stepenovali te projekte. Većina lokalnih zajednica je aplicirala za samo jedan projekat, a neke za više njih. Iznos sredstava ograničen je na milion KM. Ako imamo u vidu da su 64 lokalne zajednice, mi smo za tu namjenu u rebalansu budžeta rezervisali 20 miliona i cijeneći njihove prioritete određivaće se iznosi”, pojasnio je Višković.
On je najavio da će limit od 20 miliona biti proširen na lokalne zajednice u FBiH sa većinskim srpskim stanovništvom da bi udovoljili i zahtjevima tih opština i tamošnjeg stanovništva.
Premijer je naglasio da je veoma važno da taj novac ne ide u budžete lokalnih zajednica, već Vlada uplaćuje sredstva direktno izvođaču radova.
“Ne možemo dozvoliti da bilo ko i bilo gdje zloupotrijebi ta sredstva i da ona odu u neke namjene za koje ne želimo. Ne možemo dozvoliti da se ta sredstava koriste za lična primanja već isključivo za projekte koji su od značaja za lokalne zajednice i stanovništvo koje u njima živi. Moja preporuka je bila da vodosnabdjevanja bude prioritet u sredinama u kojima ljudi u 21. vijeku nemaju vodu 24 sata, a na drugom mjestu su proizvodni kapaciteti i privlačenje investicija.
Ukoliko neka lokalna zajednica želi da ta sredstva investira u poslovnu zonu, proizvodne hale, podsticaje za privlačenje novih investicija, otvaranje novih radnih mjesta, Vlada će tu ići prioritetno a koliko će toga biti zavisi od lokalnih zajednica, načelnika i gradonačelnika”, pojasnio je Višković.
