Autor: INFO

  • “Hoćemo da budemo suvlasnici nuklearke, spremni smo da platimo dobru cenu”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je sa mađarskim predsednikom Viktorom Orbanom pre šest dana govorio oko njihove nuklearke.

    “Rekli smo da bi naša želja bila da budemo suvlasnici 15 odsto njihove nuklearke. Spremni smo da za to platimo dobru cenu”, kazao je Vučić danas, odgovarajući na pitanja novinara u Obrenovcu.

    Ti razgovori tek počinju, napominje on.

    “To treba da bude završeno 2035. godine, svi blokovi, pa ćemo da vidimo. Ja sam ranije neke početne razgovore imao i sa Bojkom Borisovom, treba da vidimo… To nam je najsigurnija varijanta, dobili smo mnogo raznih ponuda, ali treba sami da osmislimo sa kim da razgovaramo o tim modularnim nuklearkama. Indijci ih imaju već 14, Kanada gradi, Francuska gradi, Amerika gradi, Rusi naravno… Samo su ruske skuplje. Treba sami da vidimo šta ćemo da radimo u godinama koje dolaze”, naveo je predsednik.

    Naglasio je da to nije jednostavno pitanje.

    “Ne možemo da donesemo odluku naprečac, moramo da napravimo sve analize”, istakao je on.

  • U Srpskoj preminulo 16 osoba, zaraženo još 308

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 837 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 308 оsоba.

    Rаdi sе о 135 muškаraca i 173 žеne, оd kојih је 74 mlаđе, 143 srеdnjе i 91 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 92 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 30 iz Trеbinjа, 21 iz Biјеljinе, 20 iz Grаdiškе, pо 17 iz Kоzаrskе Dubicе i Ribnikа, pо 14 iz Zvоrnikа i Prnjаvirа, 12 iz Dоbоја, dеvеt iz Lаktаšа, šеst iz Priјеdоrа, pо čеtiri iz Višеgrаdа, Mоdričе i Fоčе, pо tri Dеrvеntе, Istоčnоg Stаrоg Grаdа, Mrkоnjić Grаdа, Pаlа, Tеslićа, Ugljеvikа i Čеlincа, pо dviје izBilеćе, Brаtuncа, Brоdа, Kоtоr Vаrоšа, Lоpаrа, Rudоg i Šаmcа i pо јеdnа iz Gаckа, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Knеžеvа, Nоvоg Grаdа, Pеtrоvа, Rоgаticе, Srpcа, Srеbrеnicе i Hаn Piјеskа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 16 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о оsаm muškаrаcа i оsаm žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su pо tri оsоbе iz Grаdiškе, pо dviје оsоbе iz Biјеljinе i Priјеdоrа i pо јеdnа оsоbа iz Kоstајnicе, Kоzаrskе Dubicе, Lаktаšа, Оsmаkа, Šаmcа, Šеkоvićа, Srpcа, Vlаsеnicе i Zvоrnikа. 

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 86.129 slučајeva virusа kоrоnа, а prеminule su ukupnо 4.904 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 348.648 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 643, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 246, а u оstаlim bоlnicаmа 397. Nа rеspirаtоru su 69 оsоbе, 38 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 31 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 6.604 оsоbа.

  • Stevandić: Diplomatska ofanziva Republike Srpske pokazuje da nećemo mirno trpiti pritiske

    Predsjednik “Ujedinjene Srpske” Nenad Stevandić danas je govorio za N1 o trenutnom političkoj situaciji u zemlji, u jeku posjeta raznih zvaničnika BiH. Stevandić je kazao da se sve krize vezano za BiH proizvode na “dva mjesta koja nemaju veze sa sistemom na kojem funkcioniše BiH”.

    Stevandić je kazao da je RS u proteklim danima imala “diplomatsku ofanzivu”.

    “Republika Srpska je imala diplomatsku ofenzivu, član Predsjedništva je jučer bio u Ankari, prekjuče sa Janšom, pa sa Orbanom, prije toga na nekoliko skupova, u Banjaluku je dolazio gospodin Orban, tako da imamo dvije vrste diplomatskih ofanziva. Gospođa Cvijanović je bila u Washingtonu. Ima diplomatskih ofanziva sa svih strana”.

    O Dodikovoj posjeti Erdoganu u Ankari, Stevandić je kazao da je razgovor sa relevantnim sagovornicima uvijek dobra opcija.

    “Svako ima pravo da sudi, ali u svakom slučaju kada se razgovara sa relevantnim sagovornicima, gospodin Erdogan ima ozbiljne uticaje u BiH vezano za percepciju Bošnjaka i veličinu njegove zemlje Turske, kao i veze bošnjačkog establišmenta sa njegovom zemljom. Mogli ste primjetiti da gospodin Dodik i gospođa Cvijanović nisu govorili ništa o BiH, nijednu ružnu riječ, samo su govorili o pravima RS da donosi odluke na osnovu ustava BiH i RS“.

    Stevandić ističe da je posjeta visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta Banjaluci danas pokazala da “on nema legitimitet u RS”.

    “Visoki predstavnik je danas bio u Banjaluci i posjetio tri institucije koje su na zajedničkom nivou, nije posjetio nijednu instituciju u RS, što govori o tome da je i on priznao da nema legitimitet u RS i ne može da razgovara ni sa jednim predstavnikom institucije što se uklapa u činjenicu da on u Savjetu bezbjednosti nije dobio relevantnu podršku da bi ga i RS smatrala visokim predstavnikom. To što se na području FBiH smatra da jeste to je odraz njihove volje, a ne odraz legitimiteta”.

    Dodaje da su u RS i dalje otvoreni za razgovore na “onim principima na kojim je formirana BiH”.

    “Sa druge strane veoma je značajno, mi u RS smo i dalje otvoreni za razgovore na onim principima na kojima je formirana BiH, a to je da tri naroda i dva entiteta moraju biti saglasni sa svim promjenama i da se ne može na štetu bilo kog donositi odluka od bilo međunarodnog ili unutrašnjeg faktora. To je jedini način na koji BiH može da funkcioniše. Sve ove priče da RS pokušava nešto da blokira su neistine i jedna vrsta lcemjernog alibija za ono što se pokušava postići a to je da mi ostanemo bez ovlaštenja i da nam se oduzme pravo da upravljamo šumama, vodama, poljoprivrednim zemljištem što je potpuno legitimno“.

    Da li potezi Milorada Dodika ustvari avantura?

    “Ne radi se o Dodiku niti se radi o njegovoj ličnoj pobjedi. To su odluke NSRS koje su donešene ranije, nekoliko puta su bile Deklaracije i rezolucije i upozoravali smo na neodrživost stanja, da se proizvode krize na dva mjesta koja nemaju veze sa sistemom na kojem funkcioniše BiH. To su Ustavni sud sa tri stranca i OHR. Sve krize u zadnjih 20 godina su bile od odluka Ustavnog suda gdje su strane sudije dizale ruke na štetu RS, Srba negdje i hrvata i na osnovu odluka visokog predstavnika koji nije zakonodavac nego bi trebao da bude neka vrsta medijatora. Sve te krize su se sada sublimirale u odluci Inzka da proglasi zakon“.

  • Češka vlada podnijela ostavku

    Češka vlada podnijela je ostavku, javlja Sputnjik.

    Vlada, koju je predvodio premijer Andrej Babiš podnijela je u četvrtak ostavku, nakon poraza na izborima koji su održani u oktobru ove godine.

    Kada predsjednik Miloš Zeman prihvati ostavku, vlada u ostavci će nastaviti da obavlja dužnost do izbora novog premijera.

  • Fon der Lajen: EU će proširiti sankcije protiv Bjelorusije

    Fon der Lajen: EU će proširiti sankcije protiv Bjelorusije

    Evropska unija će sljedeće nedjelje proširiti sankcije Bjelorusiji, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije sastanka sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

    Ona je napomenula da će se sankcije odnositi i na pojedince i na firme, prenosi Rojters.

    Diplomate Evropske unije su saopštile da Unija planira da sankcije pogode oko 30 pojedinaca i firmi, uključujući ministra spoljnih poslova i bjelorusku avio-kompaniju “Belavia”.

    EU i NATO optužuju bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi migrante kao oružje za pritisak na Zapad tako što šalje ljude koji bježe sa Bliskog istoka u Minsk, a zatim na granice Poljske i baltičkih država, navodi Rojters.

    Sa druge strane, predsjednik Lukašenko i njegov, kako navodi agencija, saveznik ruski predsjednik Vladimir Putin, okrivili su EU za migrantsku krizu.

    • Razmotrićemo mogućnost sankcionisanja avio-kompanija koje omogućavaju trgovinu ljudima ka Minsku, a zatim ka granici EU i Bjelorusije – rekla je ona.

    Američki predsjednik Džozef Bajden ugostio je u srijedu u Bijeloj kući predsjednicu Evropske komisije kako bi, između ostalog, razgovarali o trgovini i, kako je naveo Rojters, “previranjima” na zapadnom Balkanu.

    Sastanak u Vašingtonu dolazi ubrzo nakon što su se Bajden i Fon der Lajen sastali na samitu G20 u Rimu i na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija u Glazgovu.

    Bajden je, kako navodi Rojters, pokušao da ojača veze sa Evropom nakon što je njegov prethodnik Donald Tramp odbacio evropske saveznike i institucije tokom svog mandata.

    • Predsjednik Bajden će ponovo potvrditi svoju podršku Evropskoj uniji kao fundamentalnom partneru Sjedinjenih Država – navela je portparolka Bijele kuće Emili Horn u saopštenju.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Podnesena privatna tužba protiv Aleka Boldvina

    Jedan član ekipe filma “Rđa” koji je prošlog mjeseca prisustvovao kobnoj pucnjavi tokom snimanja jedne scene podnio je tužbu za nesavjesno ponašanje protiv glumca Aleka Boldvina i producenta filma.

    Časopis Dedlajn Holivud i veb-sajt poznatih ličnosti TMZ izvještavaju da je Serž Svetnoj, električar na snimanju tog filma u Santa Feu u Novom Meksiku, optužio producente i druge članove fimske ekipe, uključujući i glumca Aleka Boldvina da nisu primijenili bezbjednosne standarde i da su dozvolili da “revolver napunjen bojevom municijom bude uperen u žive ljudi na setu filma”, prenosi Rojters.

    Tužba Serža Svetnoja je prva koja je podnesena u slučaju slučajnog smrtonosnog pucnja koji u krajem oktobra ispalio glumac Alek Boldvin.

    Vlasti u Santa Feu u Novom Meksiku i dalje vode istragu, ali do sada nije podnesena nijedna tužba za taj incident sa smrtnim ishodom.

    Snimateljka Halina Hačins je ubijena 21. oktobra, a reditelj Džoel Souza je ranjen kada je Boldvinov pištolj za koji je se mislilo da je bezbjedan ispalio bojevi metak.

    Osim Aleka Boldvina električar Svetnoj je tužio i užarku Hanu Gutijerez i pomoćnika reditelja Dejva Holsa koji je rekao istražnim organima da je on Boldvinu dao pištolj tokom probe.

    Pravni zastupnici Boldvina, Holsa, Gutijerezove i producentske kuće nisu odmah odgovorili na današnji zahtjev da prokomentarišu podnošenje tužbe od strane električara Serža Svetnoja.

  • Institucijama BiH pretijesan objekat od 1.063 kvadrata, troše još dva miliona maraka

    Institucijama BiH pretijesan objekat od 1.063 kvadrata, troše još dva miliona maraka

    U vrijeme kada su bh. građani, pritisnuti konstantnim poskupljenjima, u sve težoj situaciji, država planira novi trošak težak dva miliona maraka, a odnosi se na kupovinu objekta za potrebe institucija BiH u Istočnom Sarajevu, gdje je prije tri godine već kupljen objekat od 1.063 kvadrata neto korisne površine.

    Taj, kupljen 2018. godine, za koji su potrošena tri miliona KM je, kako je obrazloženo, pretijesan za sve zaposlene, pa je u planu nova investicija, s tim što će kvadrat sada biti skuplji nego u prvom navratu.

    U pitanju je prijedlog Službe za zajedničke poslove institucija BiH, koji bi trebalo da aminuje Savjet ministara BiH, a riječ je o objektu ukupne površine do 600 metara kvadratnih. Otkriveno je, takođe, da bi već iduće godine trebalo da bude otplaćeno 75 odsto od ukupnog iznosa, a ostatak bi na naplatu trebalo da dođe 2023.

    “Nabavka će se finansirati 2022. i 2023. godine kroz program višegodišnjeg kapitalnog ulaganja. Tokom 2022. godine, 1.500.000 KM biće osigurano iz sredstava budžeta institucija BiH, a godinu kasnije će, takođe iz budžeta, biti obezbijeđeno 500.000 KM”, navodi se u Prijedlogu odluke.

    Podsjetimo, jedan objekat u Istočnom Sarajevu kupljen je 2018. godine, a prošle godine su se pojavile informacije da će se ući u novu kupovinu.

    Te 2018. godine Služba za zajedničke poslove pronašla je objekat od oko 1.500 kvadrata neto površine, ali ukupno odobrena tri miliona KM, kako se tvrdi, nisu bila dovoljna za kupovinu kompletne zgrade te je kupljen dio.

    “Konkretno, kupljen je dio objekta na adresi Trg ilidžanske brigade u Istočnom Sarajevu ukupne bruto površine 1.221,02 metra kvadratna, odnosno 1.062,93 kvadrata neto korisne površine”, navedeno je u obrazloženju.

    Kako se dodaje, Institucije BiH čije je sjedište u Istočnom Sarajevu više puta su podnosile zahtjeve navodeći da je samo dio zaposlenih smješten u novokupljeni objekat, dok drugi dio i dalje radi u zakupljenim poslovnim prostorima za koje se i dalje plaća zakupnina.

    “Institucije BiH smještene u ranije nabavljenom objektu su, osim kancelarijskih prostorija, takođe izrazile potrebu za dodatnim salama za sastanke kao i amfiteatrom u kojima bi zbog prirode svog posla mogle nesmetano organizovati obuke, savjetovanja i druge aktivnosti”, ističe se u obrazloženju.

    Dodaje se da se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tragom zahtjeva koje su prema njima uputile upravne organizacije, prije svega Savjet za državnu pomoć BiH, Institut za standardizaciju BiH te Agencija za nadzor nad tržištem BiH, obratilo Službi za zajedničke poslove institucija BiH zahtjevom za nabavljanje prostorija potrebnih za njihov nesmetani rad.

    “Slijedom toga predloženo je da se u budžetu 2022. godine obezbijedi 1.500.000 KM, a u budžetu za 2023. godinu preostalih 500.000 KM radi kupovine objekta u Istočnom Sarajevu”, navodi se u obrazloženju.

    I to nije sve. Kvadratni metar prostora u objektu koji je kupljen u 2018. godini koštao je oko 2.830 KM, ali…

    “U međuvremenu je došlo do značajnog povećanja cijena na tržištu nekretnina kako gotovog poslovno-kancelarijskog prostora tako i građevinskog materijala, a trend njihovog daljeg rasta se očekuje i u narednom periodu te je procijenjeno da će dva miliona KM biti dovoljna za kupovinu objekta te njegovo prilagođavanje i opremanje”, ističe se u odluci.

    Ovo, podsjetimo, nije jedini trošak koji je predviđen u narednim godinama. Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, Služba za zajedničke poslove institucija BiH predložila je Savjetu ministara BiH da donese odluku o zamjeni sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u iznosu od 1,2 miliona maraka, koliko bi trebalo da bude utrošeno u naredne tri godine.

  • U četvrtom talasu korone u bolnicama uglavnom mlađi i nevakcinisani

    U četvrtom talasu korone u bolnicama uglavnom mlađi i nevakcinisani

    Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a Republike Srpske posljednjih 15 dana bilježi povećan priliv pacijenata oboljelih od kovida 19, rekla je doktorka Milka Јandrić.

    Јandrićeva je istakla da pacijenti oboljeli u četvrtom talasu virusa korona uglavnom imaju tešku klinički sliku koja zahtijeva podršku respiratora, te da su u pitanju mlađe osobe, u pravilu nevakcinisane.

    Ona dodaje da među hospitalizovanim ima i vakcnisanih osoba, alu u znatno manjem broju.

    “Ukoliko ste vakcinisani možete se zaraziti, ali su velike šanse da zaražena osoba prođe samo sa lakšim oblikom, dok se kod nevakcinisanih uglavnom razvija teža slika”, istakla je Јandrićeva.

    Ona je apelovala na građane da se vakcinišu i tako zaštite i sebe i druge.

    Podsjećamo, iz UKC-a Republike Srpske juče su saopštili da najmlađi pacijent u Klnici intenzivne medicine za nehirurške grane ima samo 21 godinu.

    Povećan je i priliv pacijenata u Urgentnom centru i u prijemnoj ambulanti Klinike za infektivne bolesti UKC-a Republike Srpske, gdje je od početka novembra pregledano više od 1.000 pacijenata, što zabrinjava sve ljekare i medicinsko osoblje.

  • Zalihe zaustavljaju veći rast cijena brašna i hljeba

    Zalihe zaustavljaju veći rast cijena brašna i hljeba

    Iako su cijene pšenice na svjetskim berzama odletjele u nebo, zalihe na domaćem tržištu donekle zaustavljaju talas većih poskupljenja, a mlinari i pekari ne znaju do kada ćemo tome odolijevati.

    Poskupljenje hljebnog žita izazvalo je domino efekat pa je već sada vreća brašna skuplja nego ljetos, dok su skočile i cijene hljeba i pekarskih proizvoda. To potvrđuje i predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos, koji je rekao je da je pšenica za godinu poskupjela oko 100 evra po toni.

    – Cijena pšenice lani u vrijeme žetve bila je oko 160 evra po toni, sada je već prešla 260 evra. Trenutne cijene u Mađarskoj dostižu i 310 evra po toni, dok je u Srbiji 277 evra. Uprkos tome, brašno i dalje nije poskupjelo toliko jer se još povlače zalihe odranije. Mlinari na neki način kasne sa tim poskupljenjem – rekao je Kos. Ističe da mlinari prate šta se dešava i da će brašno sigurno još poskupjeti, piše Glas Srpske.

    – Vreća brašna od 25 kilograma pred žetvu je koštala 18 maraka, sada je već 22 KM, a do Nove godine doći će na 25 maraka sigurno. Ukoliko cijena pšenice bude rasla, i vreća brašna će koštati 30 maraka – rekao je Kos. Kaže da to nije hir mlinara, već domino efekat kretanja na svjetskim berzama. Kos ističe da je rano pričati šta će se dogoditi u januaru ili februaru, ali da je evidentno da su skočile cijene goriva i đubriva te da u narednoj žetvi sigurno neće biti pšenice jeftinije od 250 evra po toni.

     Sve što sada poskupi, pitanje je kada će i da li će ikada pojeftiniti – upozorio je Kos.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić koji je i vlasnik kompanije “Krajina klas” u okviru koje posluje i lanac pekara “Manja” rekao je da su cijene pšenice za godinu porasle gotovo duplo i niko ne zna kakve će dalje biti cijene brašna, ali da je u posljednjih mjesec poskupjelo za oko 20 odsto.

    – Za sada je hljeb poskupio za oko deset feninga, a vidjećemo dalje kako će se kretati cijena brašna i u skladu s tim ćemo i mi kalkulisati. Ovo posljednje poskupljenje je na neki način garant da smo donekle mirni u narednih mjesec, dva a poslije ćemo vidjeti – rekao je Trivić.

    Zaštitnici prava potrošača kažu da su poskupljenja postala svakodnevica.

    – Cijene nekoliko artikala su drastično više u odnosu na isti period prošle godine, a prije nekoliko dana porasla je i cijena brašna, hljeba i pekarskih proizvoda. Sve što uvozimo, pa tako i žito, u startu je skuplje nego da smo sami proizveli – rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić.

    Istakla je da će za svakog potrošača biti prava umjetnost da sa malim primanjima obezbijedi osnovne životne namirnice i izađe na kraj sa svim poskupljenjima.

    – Do sada smo pričali o poskupljenju ulja i piletine, a od sada ćemo i o brašnu i hljebu – kazala je Marićeva, naglasivši da su nam neophodne robne rezerve i okretanje domaćoj proizvodnji.

    Zoran Kos je podsjetio da bez obzira na dužinu brazde ni Srpska ni BiH ne mogu da obezbijede dovoljne količine pšenice.

    – Pšenicu uvozimo iz Srbije, Mađarske i Hrvatske. Generalno nemamo dovoljne količine, a i kvalitet nije zadovoljavajući. Čak i kada je domaća pšenica kvalitetna, iz uvoza stiže trećina neophodnog hljebnog žita – rekao je Kos.

  • Cijene goriva ostaju iste bar sedam dana, kreću se od 2,34 do 2,39 KM

    Cijene goriva ostaju iste bar sedam dana, kreću se od 2,34 do 2,39 KM

    Gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj posljednji put je poskupilo prije desetak dana, a korekcija cijena neće biti sigurno narednih sedam dana.

    Ovo za Srpskainfo tvrdi Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima.

    Po njegovim riječima, prosječna cijena benzina i dizela je od 2,34 do 2,39 konvertibilnih maraka. Cijena litra plina je u prosjeku oko 1,53 KM.

    On navodi da tendencija cijena nafte na svjetskom tržištu, koja stagnira 15-ak dana, pokazuje da ni kod nas neće biti korekcija u predstojećem kratkoročnom periodu.